Click here to load reader
View
19
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
PS 2. Kolokvij
M. Zeki-Suac, EFO
Poslovne
simulacije
5. Simulacijski programi i primjena
diskretne simulacije
M. Zeki-Suac, EFO
Simulacijski programi za diskretnu simulaciju Za potrebe izrade diskretnih simulacija razvijeni su programski jezici
i alati
Zajednika im je karakteristika - gledaju na model kao na niz sluajnih dogaaja gdje svaki uzrokuje promjenu stanja
Naredbe se obino dijele na blokove i na upravljake naredbe Blokovi se aktiviraju kada kroz njih prou entiteti (transakcije) Upravljake naredbe se koriste za opis eljenog trajanja izvoenja
simulacije, broja ponavljanja simulacije, uvjeta ponavljanja, i dr.
to je rezultat simulacijskog programa?
Kao rezultat simulacijskog programa moe se dobiti:
prosjena duljina reda koja se moe oekivati u nekoj organizaciji (npr. na blagajni prodavaonice, ili na alteru banke i dr.),
standardna devijacija (prosjeno odstupanje) duljine reda od aritm. sredine,
koliki je broj obraenih stranaka tijekom vremena izvoenja simulacije
koliko je iskoritenje blagajne, stroja, i dr.
M. Zeki-Suac, EFO
Vrste simulacijskih programaProgrami za simulacijsko modeliranje dijele se na:
Programe ope namjene GPSS
Arena
Plant Simulation za diskretnu, kontinuiranu i agentsku simulaciju SimPy, sustav otvorenog koda, pisan u prog. jeziku Python
SIMSCRIPT II.5 komercijalni, esto koriteni paket Simula sustav otvorenog koda s grafikim sueljem
Specijalizirane programe, npr. za simulacije proizvodnje, uslunih djelatnosti, bolnica, raunalnih mrea itd. SIMFACTORY
WITNESS
Trading Solutions i dr.
M. Zeki-Suac, EFO
GPSS (eng. General Purpose Simulation System
Povijest razvoja: Autor: Geoffrey Gordon, IBM (1960), to je jezik za diskretne simulacije,
gdje simulacijski sat napreduje u diskretnim koracima vremena.
Bio je popularan u 1960-tim i 1970-tim godinama
Danas mu je popularna inaica WEBGPSS (pisan u Java jeziku), demo javno raspoloiv na http://www.webgpss.com/
Nain rada: Najprije se konstruiraju blok dijagrami izborom blokova iz izbornika
klikanjem mia. Za svaki blok unose se operandi.
Tekstualni program koji je na taj nain razvijen na korisnikom raunalu alje se na posluitelj kako bi se izvrio s pomou GPSS.EXE, jezgrom programa koji koristi WebGPSS.
Izlazne datoteke alju se natrag na korisniko raunalo i rezultati se prezentiraju u obliku tablica, histograma i grafikona.
M. Zeki-Suac, EFO
Karakteristike GPSS-a Prednosti:
Kreirani modeli i programi su slini stvarnim problemima Mogu brz razvoj simulacija Grafiko suelje potie uenje i razumijevanje Automatski omoguuje potrebnu statistiku Lako uoljiv i razumljiv output Omoguuje debugging (uoavanje i otklanjanje greaka) i verifikaciju Blok dijagram je koristan za dokumentaciju
Lako je napraviti kopije modela
Lako je konstruirati funkcije na temelju iskustvenih podataka
Minimizira rizik od logikih greaka, i ima ugraen sustav za uoavanje greaka
Nedostaci niska razina fleksibilnosti u odnosu na ostale programe, pa su danas vie u upotrebi fleksibilniji
jezici, kao npr. Simula i SIMSCRIPT II.5.
M. Zeki-Suac, EFO
Primjer rada u GPSS-u
Slika 1. Primjer raspoloivih blokova i dva blok dijagrama
kreirana u GPSS-u (izvor:
http://www.webgpss.com/image
s/screenshot-1.png,
20.10.2009)
Slika prikazuje generiranje diskretne
simulacije lijevi blok dijagram:
kreira proces dolaska kupaca u trgovinu svakih 18 (+-5) sekundi,
ulazak u rep ekanja, obradu (ADVANCE)
Odlazak iz trgovine i kraj simulacije
M. Zeki-Suac, EFO
Primjer rada u GPSS-u - nastavak Primjer: Model jednostavne
poslovnice banke s jednom blagajnom
Opisni scenario izgleda ovako: u poslovnicu dolaze stranke
svakih 115+-35 sekundi (uniformna raspodjela vremena dolazaka)
Stranke ekaju u redu pred blagajnom
Kad doe na red, stranka na blagajni obavi svoj posao koji traje 85+-30 sekundi
Stranka naputa poslovnicu.
M. Zeki-Suac, EFO
Primjer programa u GPSS-u
GPSS program za taj model izgleda ovako:
GENERATE 115,35 - dolazak stranaka svakih 115+-35 sekundi
QUEUE CEKANJE ulazak u red ekanja
SEIZE BLAGAJNA zauzimanje blagajne
DEPART CEKANJE naputanje reda ekanja
ADVANCE 85,35 obrada stranke na blagajni 85+-30 sek.
RELEASE BLAGAJNA - stranka naputa blagajnu
TERMINATE - odlazak stranke iz poslovnice
M. Zeki-Suac, EFO
Simula opi programski jezik - ukljuuje 2 programska jezika: Simula I i Simula 67 Povijest razvoja:
Razvijen 1960-tih u Norwegian Computing Center, Oslo (autori: Ole-Johan Dahl i Kristen Nygaard) kao jezik za diskretne simulacije, ali je kasnije postao objektni programski jezik ope namjene.
Nain rada: Sintaksa mu se temelji na jeziku Algol 60.
Za razliku od Simula I, Simula 67 je objektno orjentiran jezik, koristi objekte, klase, virtualne metode i dr. objektne koncepte i smatra se prvim objektno-orjentiranim jezikom i utjecao je na razvoj C++-a i ostalih objektnih jezika.
Koristi se za razliite aplikacije, kao npr. simulacije modeliranja procesa, protokola, algoritama, raunalne grafike, i u obrazovanju.
Sadri simulacijski paket koji moe kreirati diskretne simulacije
M. Zeki-Suac, EFO
Primjer programa u Simula jeziku Primjer jednostavnog programa koji ispisuje poruku Hello, World:
Begin
OutText ("Hello World!");
Outimage;
End;
Primjer simulacije kupovine u prodavaonici (Wikipedia, 2009):
Sam, Sally i Andy kupuju odjeu. Moraju dijeliti jednu garderobu. Svatko od njih troje pretrauje prodavaonicu oko 12 minuta kako bi izabrao odjeu, zatim koristi garderobu oko 3 minute (svatko se ponaa po normalnoj distribuciji). Slijedi simulacija njihovog iskustva sa garderobom:
M. Zeki-Suac, EFO
Primjer programskog koda
za simulaciju upotrebe
garderobe u
prodavaonici, pisanog
u Simula 67 jeziku
(izvor:
http://en.wikipedia.org/
wiki/Simula#Sample_
Code, 20.10.2009).
M. Zeki-Suac, EFO
Simulink (for MathLab)
To je simulacijski alat koji je dio programskog paketa MathLab
Osnovne karakteristike: Simulacije se izgrauju upotrebom blok dijagrama,
uz API suelje, modeliranjem izborom komponenti
Moe se koristiti za modeliranje, simulaciju i analizu sustava iz razliitih podruja: Komunikacijskih sustava
Kontrolnih sustava
Sustava obrade signala
Sustava za obradu video materijala i slika
M. Zeki-Suac, EFO
Simulink - nastavak
Simulink raspolae:
velikim rasponom ugraenih blokova za opis procesa
Multitasking simulacijom gdje se paralelno odvija vie zadataka i dogaaja
Podrkom za ubrzani mod rada
Velikim rasponom alata za
uoavanje i otklanjanje greaka
M. Zeki-Suac, EFO
ARENA Alat za simulacije temeljen na programskom jeziku SIMAN. Alat
ARENA omoguuje: Simulacije diskretnih dogaaja Simulacije skupnih i kontinuiranih dogaaja Analizu i predvianje uspjenosti sustava
Proizvodnje, lanca nabave, vojnih obrana, zdravstva, call centara, poslovnih procesa i dr.
Osnovni procesi podrani u blokovima: Create
Dispose
Process
Decide
Atch
Separate
Assign
Record
M. Zeki-Suac, EFO
Primjer simulacije u ARENA alatuSlika. Primjer
simulacije za obradu aplikacije za kredit na alteru banke u ARENA alatu (izvor: http://www.arenasimulation.com/, 20.10.2009)
M. Zeki-Suac, EFO
Stvaranje povjerenja u simulacijske modele Da bi korisnici (donositelji odluka, menaderi) imali
povjerenja u koritenje simulacijskog modela, potrebno je opravdati pretpostavku da: model adekvatno opisuje sustav.
Proces stvaranja povjerenja traje od poetka do kraja izgradnje modela.
Cilj stvaranja povjerenja: eliminirati razliite vrste greaka modela, npr. Greke u logici modela Greke u matematikim relacijama Greke u programskom kodu Greke u ulaznim podacima Pogrean nain koritenja modela Pogrena obrada i interpretacija rezultata modela
M. Zeki-Suac, EFO
Kako se stvara povjerenje u simulacijske
modele? Razliitim statistikim i raunarskim tehnikama
Statistiki analizama ponaanja sustava, rezultata i greaka Raunarski animacijama modela (VIS vizualnim interaktvnim
simulacijama) koje olakavaju uoavanje greaka u simulaciji, daju user-friendly grafiko suelje koje korisnicima koji nemaju iskustva u programskim jezicima olakava rad i razumijevanje simulacije
Procjenama eksperata u tom podrujuPrimjer: Arena Rockwell na svojim stranicama korisnicima
nudi: Upute za koritenje alata Demonstracije upotreba alata
Arenas Value Delivery program program odnosa s klijentima: Klijenti koji napiu lanak o uspjenoj upotrebi Arena alata u nekom
segmentu poslovanja, dobivaju besplatnu licencu za alat
M. Zeki-Suac, EFO
Primjene diskretne simulacije Primjer: u alatu ServiceModel raena je studija simulacije
Zagrebake banke (eri, Varga, 2004): Trebalo je modelirati front-office i back-office banke, s ciljem
analize utjecaja promjene strukture i naina rada poslovnica na kvalitetu posluivanja stranaka i efikasnost rada poslovnica.
S pomou VIS suelja bilo je mogue pratiti kretanja stranaka na alterima, te kretanje djelatnika (npr. blagajnik povremeno mora otii u trezor po gotovinu)
Kao rezultat simulacije dobije se:
Numeriki i grafiki prikaz duljine redova kroz vrijeme