Click here to load reader

1.kolokvij (2).doc

  • View
    232

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of 1.kolokvij (2).doc

UPRAVLJANJE BANKAMA 1

UPRAVLJANJE BANKAMA 1. kolokvij

1. UPRAVLJANJE SUVREMENIM BANKAMA

Banka ne posluje samo u bankovnoj ve u financijskoj servisnoj industriji (FSI) tako da joj konkuriraju druge banke, ali sve vaniji su joj konkurenti nebankovne financijske institucije pa ak i nefinancijska poslovna poduzea (npr. telekomunikacijske tvrtke). Banke su se danas pretvorile u financijske konglomerate (holdinzi, korporacije, grupe) sa specijaliziranim subsidiarijama (bankama, tedionicama, financijskim kompanijama, tvrtkama za poslovanje s vrijednosnicama, osiguravateljnim drutvima, leasing kompanijama...) u svom sastavu. Veina bankovnih konglomerata danas moe pruati sve financijske usluge dobar primjer su amerike korporacije Citicorp ili njemake allfinanz institucije koje pruaju sve financijske usluge na jednom mjestu i pod jednim krovom.

Danas se moe govoriti o upravljanju izoliranim tradicionalnim bankama specijaliziranim prema vrsti komitenata (graani, velika poduzea), zemljopisnom podruju (lokalne, regionalne, nacionalne, internacionalne), veleprodajnim (wholesale) ili maloprodajnim (retail), o upravljanju bankama koje su podrunice subsidiarije sloenih financijskih konglomerata hobotnica ali i o upravljanju financijskim (bankovnim) konglomeratima.

Novo (dananje) bankarstvo determinirano je vanim promjenama u okruenju kao:

dinaminim i promjenjivim ekonomskim, socijalnim i politikim okolnostima

promjenjivim zakonskim i regulatornim okruenjem (deregulacija reregulacija) to bankama stalno otvara nove mogunosti ali i donosi sve vie novih rizika (financijska liberalizacija jaa konkurenciju ali i zahtjeva uinkoviti management da bi se preivjelo u izrazito kompetitivnom okruenju)

novo bankarstvo, uz zadravanje tradicionalnih poslova i naina poslovanja, zasniva se i na elektronikoj distribuciji bankovnih proizvoda potpomognutoj informatikom tehnologijom i telekomunikacijama to zahtjeva odgovarajue prilagodbe u upravljanju bankama (direktno bankarstvo, dvostruki kanali distribucije usluga...)

konkurencijom institucionalnih investitora (mirovinskih fondova, investicijskih fondova, osiguravatelja ivota) oni im uzimaju depozite stanovnitva

ostalim vanim promjenama kao to su internacionalizacija, sveopa sekuritizacija, konglomerizacija, financijske inovacije...

Bankovni manageri moraju se prilagoditi dinaminim promjenama u okruenju (dananja kretanja u bankarstvu ne potvruju tezu da e banka nestati ali upuuju na budunost bez tradicionalnih banaka, ali sa bankarstvom). BANKOVNI MANAGEMENT ima zadau sloiti optimalnu kombinaciju teorije i prakse koja e banci omoguiti da opstane u promjenjivom regulatornom, financijskom, tehnolokom i gospodarskom okruenju, i ostvari interese svojih vlasnika. Nema jedinstvene teorije upravljanja bankama ali prevladava stav da je to vjetina zasnovana na iskustvu i na potivanju odreenih naela i ope prihvaenih postupaka. Ovako uopeno definiranje bankovnog managementa proizlazi iz injenice da postoje male i velike banke, dravne i privatne, nacionalne i internacionalne... svaka sa drugaijim ciljevima i determinantama. Razliite su im aktive, izvori sredstava, opseg i vrste usluga pa i same uprave koje moraju ostvarivati suprostavljene ciljeve (dobit, likvidnost, sigurnost). Zbog svega ovoga poslovna politika i upravljanje bankama nuno obuhvaa izuavanje okruenja u kojem nae banke djeluju i cjeline bankovnog sustava (makrorazina) i uobiajeno izuavanje politike, metoda i tehnika upravljanja na razini pojedinane banke (mikrorazina).

2. CILJEVI BANAKA I BANKOVNOG MENADMENTA

I. Poslovne banke osnivaju osobe koje raspolau kapitalom kako bi banke financirale (kreditirale) one osobe koje ne raspolau novanim kapitalom. Motiv vlasnika banke je dobit tj. uveavanje uloenog kapitala. Funkcija poslovne politike banaka izvodi se iz ovako definiranog cilja, tj. CILJ UPRAVLJANJA BANKAMA je utvrivanje takvih POLITIKA I POSTUPAKA koji e maksimalizirati bogatsvo dioniara. Kratkorono, taj se cilj ostvaruje maksimaliziranjem dividende a dugorono uveavanjem neto vrijednosti banke equity kapital. Dugoroni cilj se moe definirati i kao maksimaliziranje CIJENE DIONICA banke. Ponekad se cilj dinamiki definira kao maksimaliziranje SADANJE VRIJEDNOSTI buduih primitaka.

Ispunjavanju ciljeva potpomae planiranje kojim se razvija strategija za postizanje ciljeva. Planiranje u bankama predstavlja kvantificiranje ideja i program akcije za postizanje ciljeva. PRAVILA u bankarstvu slue utvrivanju odreenih i konanih aktivnosti u odreenim situacijama. Zdadaa upravljaa bankama je utvrditi bankovne potencijale, uvjete u okruenju, definirati ciljeve i formulirati politike za ostvarivanje ciljeva. Ciljevi banke mogu se ostvariti samo ako se ostvaruju temeljne funkcije banke: a) funkcija mobiliziranja sredstava (ue: depozitna funkcija), b) funkcija plasmana (kreditna i investicijska funkcija), c) osiguranje plaanja i pruanja drugih financijskih usluga.

II. Ostvarivanje ciljeva i funkcija banke moe oteati injenica da management i zaposlenici banke mogu imati vlastite ciljeve koji su sukobljeni cilju maksimaliziranja dobiti vlasnika. Ako postoji sukob ciljeva banka moe na tritu vrijediti manje nego objektivno vrijedi, cijene dionica biti e nie od realnih i moe doi do preuzimanja banke. Vlasnici moraju disciplinirati upravu i zapolenike i privoljeti ih da slijede njihove interese (managementu i zaposlenicima se nude dionice banke kroz povoljnu kupnju ili kroz precizno razraen sustav kompenzacija ime cilj maksimiranja dobiti vlasnika postaje i njihov cilj).

III. SOCIJALNI CILJEVI BANKE nisu primarni interes privatnih vlasnika ili bankovnih uprava no banka je i javno dobro, ispunjava mnoge javne interese i odgovara na zahtjeve zajednice u kojoj djeluje. Najbolji doprinos banaka ostvarivanju socijalnih ili opegospodarskih ciljeva je njihova stabilnost, sigurnost, cjenovna efikasnost pa i profitabilnost jer banka tada plaa poreze kojima se financiraju i socijalni ciljevi. Socijalni ciljevi banaka su i: osigurati svima bankovni servis, onemoguiti individualnu diskriminaciju, voditi rauna o interesima lokalne zajednice, omoguiti kredite i financijski servis podruju na kojem prikupljaju depozite, pruati potporu stambenom zbrinjavanju i financirati namjene od javnog interesa, i sl.. Kao monetarna institucija poslovna banka pridonosi ostvarivanju vanih gospodarskih interesa jer je najvanija institucija transmisijskog mehanizma novane politike sredinje banke.

Uprava banke nastoji uskladiti sve ove ciljeve, a u sluaju potrebe izbora meu njima odluiti e se za interese vlasnika jer je duna zastupati njihove interese (teorija zastupanja).

3. TEORIJA BANKOVNE TVRTKE ZATO BANKA POSTOJI?

Banke posluju na tritu i kao sva druga profitna poduzea naplauju svoje usluge. Na troak primljenih depozita i drugih izvora dodaju kamatnu maru pa tako korisnici bankovnih kredita imaju vee trokove financiranja nego to bi ih imali bez posrednike uloge banaka. Kamatna mara na prvi je pogled nepotrebni troak kojeg su, meutim, komitenti banaka spremni platiti pa je logino pitanje zato to ine. Ovo pitanje zauzima jedno od sredinjih mjesta u tradicionalnoj teoriji bankarstva , a odgovor na njega zapravo je odgovor na pitanje zato banke postoje i kako opstaju unato razvijenim modalitetima suvremenog neposredovanog financiranja. Ilustraciju intermedijacijske funkcije banke i odgovor na pitanje zato banke postoje prua prikaz jednostavnog modela kreditnog trita.

JEDNOSTAVNI MODEL KREDITNOG TRITA

il id: bankovna kamatna razlika izmeu kreditnog (il) i depozitnog (id) kamatnjaka kao troak bankovnog posredovanja

Sd: krivulja ponude depozita

Sl: krivulja ponude kredita

Dl: krivulja potranje za kreditima

OT: veliina kredita koje trae komitenti

OB: iznos kredita koje trae komitenti pri kamatnjaku koji ne ukljuuje trokove bankovnog posredovanja

i*: kamatna stopa koja ne ukljuuje troak bankovnog posredovanja

Okomica pokazuje visinu kamatnih stopa, tj. cijenu kredita i troak depozita. Kamatnjaci su egzogeno odreeni na tritu ili regulacijom (zakonske kamatne stope) i na njihovu visinu pojedinana banka ne moe utjecati. Horizontala pokazuje veliinu kredita i depozita koji se nude ili trae. Za banku vrijedi koso uzdiua krivulja ponude depozita S(d) i isto takva krivulja S(1) koja pokazuje da banke poveavaju ponudu kredita kada kamatne stope rastu. Krivulja ponude kredita pri odreenoj visini kamatnjaka postaje diskontinuirana jer s porastom kamatnjaka kredite trae sve riziniji komitenti. Via kamatna stopa i skuplji krediti prisiljavaju kreditne dunike da preuzimaju sve rizinije poslove s viim potencijalnim prinosima koji e omoguiti otplatu skupljih kredita. Vodei o tome rauna, banke se suzdravaju od kreditiranja takvih komitenata.

U ravnotenom stanju na tritu bankovnih kredita banke plaaju pasivnu kamatnu stopu i(d) i naplauju aktivnu kamatnu stopu i(1). Veliina depozita i kredita predstavlja OT jer banke nude OT kredita. Razlika izmeu i(1) i i(d) je kamatna mara koju banka zaraunava za svoje posredovanje. Cijena koju plaaju kreditni dunici i(1) jednaka je zbroju cijene kotanja izvora sredstava i(d) i kamatne mare (i(1)-i(d)).

U sluaju kada nema intermedijacijskog troka, tj. kada nema bankovnog posredovanja, ponuda depozita zadovoljila bi potranju za kreditima p