Click here to load reader

Didaktika kolokvij 2

  • View
    182

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of Didaktika kolokvij 2

  • Modeli artikulacije nastaveProf. dr. sc. Marko PalekiZimski semestar 2013. godinePredavanje 64. prosinca 2013. godine

  • Sinkronizacija pouavanja i uenjaTemeljno didaktiko pitanje glasi: kako je mogue dovesti u sklad pokazivanje nastavnika (jedno pored drugog), s jedne strane, i ritam uenja uenika (jedno nakon drugog), s druge strane?Sinkronizacija razliitih ritmova pouavanja i uenja nazivamo problem forme nastaveForma pokazivanja i uenja jest artikulacija nastave

  • Pouljivost ovisi o artikulacijiSve to treba biti pokazano, ispriano, demonstrirano itd. mora biti dovedeno u neki vremenski redoslijedOtuda artikulacija/ralanjenost ima svrhu postizanja jasnoe (razlikovnosti). To je opi postupak da se neto uini jasnimArtikulacija omoguava vremenski prostor uenja putem nastave. Samo ono to se moe shematizirati, moe se i pouavati. Otuda se artikulacija odreuje kao jezgra didaktikeArtikulacija nije neka proizvoljna metoda, koja bi se mogla zamijeniti nekom drugom

  • POKAZIVANJEReprezentativno(prikazivanje)Ostensivno(prikazivanje)Direktivno(apeliranje)Odgoj krozpouavanjePrigodni odgojOdgoj kaoevokacijauvianje/itanjevjebanjezauzimanje stava(znanje)(vjetine)(dranja)UENJEOperacijepokazivanjaVremenski prostoriartikulacijeOperacijeuenja

  • etiri osnovna oblika pokazivanjaOstenzivno pokazivanje u smislu pokazat u ti kako se to radi. (uvjebavajue pokazivanje)Reprezentativno pokazivanje u smislu pokazat u ti kako to izgleda usmjerava se na predstavljanjeDirektivno pokazivanje u smislu pokai mi se moe se shvatiti kao poziv na samostalno djelovanjeReaktivno pokazivanje u smislu pokazat u ti konceptualno obuhvaa povratnu obavijest

  • Tri modela artikulacijeModel lekcije (prikazivanja)Radni model (model vjebanja)Refleksivni model ( doivljajni i savjetodavni)

  • Predmetna (sadrajna) artikulacija1.Artikulacija predmeta: sekvencioniranje strukture (elemenata)2. Artikulacija predmeta: problematiziranje strukture (pitanja, problem)3. Artikulacija predmeta:nastavna tema ili koordinacija posredovanja i usvajanja

  • MODELI ARTIKULACIJE NASTAVEModeli artikulacije nastave odnose se na proces nastave ili strukturu tijeka nastave od polazne toke do dostizanja ciljeva nastave Nastavnik mora predmet ili sadraj nastave o-vremeniti (vremenski posloiti) Uenje o artikulaciji uzima u obzir ovu vremenitost naeg injenja i shvaanjaU nastavnim shemama pokazuje se vremenska forma didaktikog trokuta

  • Teorijske osnove artikulacijskih modelaModel lekcije (Herbartovo shvaanje viestranosti interesa i artikulacije nastave)Pragmatiki model (Pierc-ov i Dewey-ov pragmatizam, Kerschensteiner-ovo shvaanje faza)Doivljajni model (Diltey-ova ivotna filozofija, doivljajna pedagogija)/ Refleksivni (savjetodavni) model

  • Model lekcije (Herbartovo shvaanje viestranosti interesa i artikulacije nastave )

    - Prema Herbartu duevni se ivot sastoji od predstava- Ureenje predstava je put odgoja. Forma tog ureenja jeste nastava- Ovaj put ureenja se moe opisati kao postepeno postajanje svjesnim to smo i to elimo- Nastava je povezana s upravljanjem predstava i s kretanjem uenja- Temeljno kretanje uenja, prema Herbartu povezano je s izmjenom faza udubljivanja i osvijetenosti- Udubljivanje je povezano s usvajanjem sadraja, osvijetenost s uvoenjem sustava u predstave. Za svaki od ova dva takta postoji mirni (mirujui) stupanj i pokretni (napredujui)stupanjDvotakt prelazi u etverotakt: (prvo mirna, pa pokretna udubljenost; zatim mirna, pa pokretna osvjetenost):1. Jasnoa2. Povezanost (asocijacija)3. Sustav (primjerice pravilo) i 4. Metoda (osvjetena primjena strukturiranog reda predstava)

  • Viestranost interesa I.Izmjena udubljivanja i osvjetenosti, odnosno sva etiri stupnja artikulacije neprestano se odvijaju, ponajprije u kraim razmacima izmeu manjih predmetnih podruja a zatim se proiruje do sve opsenijih sadrajaSvaka u toj izmjeni stavova dovrena jedinica i sama je ponovno jasnoa vieg stupnja u procesu doivotnog obrazovanjaTo je artikulacija nastave, ali i pravi smisao pojma viestranosti interesa vs. pojma jednostranog i nestalnog interesa

  • Viestranost interesa II.Izmjena razliitih stanja svijesti koja treba zajamiti duevno-duhovno zdravlje uenja a time i ivotaViestranost odbacuje dojmove i fantazijeLinost koja ima viestrane interese nije opsjednuta niti predmetima niti sobomLinost poiva na jedinstvu svijesti, na pribranosti (sabranosti) i osvjetenostiDoivotno uenje je uenje o odranju subjektivnog jedinstva svijesti

  • Pragmatiki model I.Stupnjevi rjeavanja problema:

    1. Problem 2. Pokuaj rjeenja 3. Rjeenje problema se pronalazi i 4. Rjeenje problema se prenosi na druge sluajeve

    II. Procesi miljenja kod rjeavanja tekoa: 1. Identificirati tekou 2. Analiza tekoe 3. Traganje za rjeenjima 4. Provjera rjeenja

    III. Primjeri 1. Vrua posuda s juhom (juha i rukavica) i transfer na posudu u friideru! 2. Tetrapak mlijeko

  • Pragmatiki model II. Redosljed faza prema Kerentajneru:

    1. Iznenada nastala i samodoivljena tekoa (mlijeko ne tee iz kutije) 2. Analiza nastale tekoe i tono ogranienje iste (mlijeko ne tee iz jedne, niti iz dvije rupe, ali tee kada se kutija nagne) 3. Traganje i razvoj nasluivanja rjeenja tekoe (mlijeko se stvrdlo, rupa se zaepila, mora neto tu stajati) 4. Provjera slutnje rjeenja i njena stvarna snaga rjeenja (stvrdnuto mlijeko nije vjerojatan uzrok tekoe jer je na poetku isteklo nekoliko kapi) 5. Potvrivanje prihvaene pretpostavke kao rjeenja putem pokuaja ili daljih promiljanja (pokuaji sa vodom umjesto sa mlijekom)

  • Doivljajni model

    I. Diltey-ova ivotna filozofija 1. Doivljaj 2. Razumijevanje 3. Izraz kao stupnjevi za posredovanje doivljaja (u umjetnosti, muzici itd. primjerice prianje bajki) Doivljajni model je pokuaj naputanja uskog racionalistikog objanjenja II. Primjeri 1. okolada 2. Banana

  • Konfiguracije u nastavi

    Nastavak prijelaz sa jednog na drugi stupanj u istom modeluPrijelaz iz modela u model naziva se - interpolacijaInterpungiranje najava promjenePovratak iz jednog modela na (stupanj) model(a) ili na poziciju iz koje smo doli

  • Pravila interpolacije, nastavka i povratka!Kljuna toka jeste da se ne moe proizvoljno prelaziti iz modela u model ili proizvoljno koristiti figure (metode, oblike..) u okviru pojedinih modelaFigure se moraju koristiti u njihovom kontekstu i biti primjereni logici modela artikulacije jer se u tome odraava povezanost smisaonog uenja u sklopu odnosa izmeu sadraja, forme i prijemaOdluka, u kojem pravcu emo interpolirati, ovisi o prosudbi nastavnika u odreenom momentu. Ona uvijek sadri elemenat ne-odreenosti

  • Odnos pravila i shema artikulacije 1.Pravila nastavka sadravaju operativnu logiku sheme lekcijePravila povratka uzimaju u obzir situaciju uenika, njegov odnos prema temiPravila povratka imaju afinitet prema shemi doivljajaPravila prijelaza odgovaraju pragmatikoj shemi, odnosno sadre logiku eksperimentalnog ponaanja

  • Odnos pravila i shema artikulacije 2. Pravila nisu apstraktna niti proizvoljna, oni odgovaraju smislu sheme artikulacije i odgovaraju na posebnu tekou i na posebnu formu uenja: Pravila nastavka odgovaraju logici kontinuirano-formalnog postupkaPravila povratka odgovaraju etosu obzirnosti poloaja uenika i Pravila interpolacije odgovaraju tehnici eksperimentalno-istraivakog ophoenja s nerazjanjenim tekoamaKada se pojave tekoe u nastavi, to znai da nije primjenjena primjerena shema ili pojedine vrste pravila - bilo da je rije o doktrinarnoj sljepoi, majeutikoj neumjenosti ili egzistencijalnoj zbunjenosti

  • Prosudba o izboru vrste pravila Temeljem kojeg stajalita u odreenoj situaciji biramo odreeno pravilo prema strani didaktikog trokuta na kojoj nastaje tekoa (homeopatski pristup-rjeenje lei na strani tekoe i polazi se od sredstava nedostatka)

  • Smisao sheme metodikih oblika nastaveFigurama ili metodikim oblicima nastave dobivamo okvir pomou koga odreujemo mjesto, funkciju i smisao pojedinih figura, njihovu povezanost i umreenost - u kojemu se nastava razvija prema temeljnom didaktikom mjeriluongliranje s tri kugle. Refleksivna improvizacija takt u nastavi

  • ANGAIRANJEKAO TEMATIZIRANJE HTIJENJADRANJE KAO IZRAZ VLASTITOG ETIKOG ISKUSTVAETIKO SAMOPO-KAZIVANJE KAO APEL OBZIROM NA VLASTITO ISKUSTVO

  • Didaktiki trokut i profesionalne kompetencije nastavnika i pedagoga

  • Posredovano usvajanje - crte

  • Didaktiki pristup zasnovan na pedagogijskoj teoriji nastave Nakon to nastavnik postane svjestan zadatka odgajanja i obrazovanja posredstvom nastave, on tada vie ne prenosi znanje na uenike, nego posreduje izmeu uenikog usvajanja i treeg faktoraTo je nain na koji nastavnik, odnosno nastava pridonosi izgradnji uenikih kompetencija shvaenih iz pedagogijske teorijske perspektive

  • Dranje i takt kao temeljna pedagoko-didaktika umijeaCentar za obrazovanje nastavnikaZimski semmestar 20138. i15. sijenja 2013. godineProf. dr. sc. Marko Paleki

  • Nastavni procesPlaniranje nastave (odabir nastavnih sadraja)Proces izvedbe nastaveRezultati nastave(kontrolauinkovitosti/uspjenosti)

  • DIDAKTIKI MODELI I/ILI TEORIJE

    Didaktika kao teorija obrazovanjaDidaktika kao teorija pouavanjaDidaktika kao teorija kurikulumaKritiko-komunikativna didaktikaKonstruktivistika didaktikaPedagogijske teorije o nastavi koja odgaja i obrazuje

  • Didaktika kao teorija obrazovanja(Wolfgang Klafki)

    Pojam obrazovanja kao sredinja kategorija

    2. Teorija materijalnog i formalnog obrazovanja (pojam kategorijalnog obrazovanja)

    3. Didaktika analiza

    4. Raster planiranja nastave

  • KATEGORIJALNO OBRAZOVANJEKategorijalno obrazovanje znai ostvare