Click here to load reader

primjena 2. kolokvij

  • View
    161

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of primjena 2. kolokvij

1. TO JE DIGITALNO RAUNALO? AUTOMATSKI STROJ ZA OBAVLJANJE RAZLIITIH MATEMATIKIH I LOGIKIH OPERACIJA I JEDNA OD NAJVANIJIH KOMPONENTI DIGITALNOG RAUNALNOG SISTEMA STRUKTURA RAUNALNOG SUSTAVA SISTEM SKLOPOVLJA (hardware) SISTEM PROGRAMA (software) SISTEMA DOKUMENTACIJE - PISANE UPUTA ZA INSTAL. I KORITENJE UREAJA I PROGRAMA. HARDWARE NAJNIA RAZINA RAUNALNOG SUSTAVA. SVI DIJELOVI OD KOJE JE NAINJEN RAUNALNI SUSTAV: SVI MEHANIKI, MAGNETSKI, ELEKTRINI I ELEKTRONIKI SASTAVNI DIJELOVI,NAPRAVE I UREAJI (KUITE, POGONSKI MOTOR DISKA, MAGNETSKA VRPCA, DISK, POLUVODIKA MEMORIJA, IZVORI ELEKTRINOG NAPAJANJA, INTEGRIRANI SKLOPOVI) HARDWARE (SKLOPOVLJE) INE SKUP ELEKTRONIKIH KOMPONENTI I UREAJA POVEZANIH U JEDINSTVENU CJELINU. TO SU FIZIKE JEDINICE INSTALIRANE U RAUNALU (NPR. MIKROPROCESOR, MEKI I TVRDI DISK, IZVOR ELEKTRONINOG NAPAJANJA, KOMPONENTE NAPRAVLJENE U LSI I VLSI TEHNOLOGIJI I SL. PRILIKOM MONTIRANJA KOMPONENTA DRS I NJIHOVOG MEUSOBNOG POVEZIVANJA , KORISNIK MORA POSTUPITI PREMA UPUTAMA TJ. DOKUMENTACIJE PROIZVODA, KAKO BI BEZ GREKE DOBIO JEDINSTVENU FUNKCIONALNU CJELINU TJ. DRS.

ULAZ PODATAKA TASTATURA, MI, TOUCHPAD, SCANNER, CD/DVD UREAJ, DIGITALNI FOTOAPARAT, ITA BAR OBRADA PODATAKA PROCESOR, RADNA MEMORIJA POHRANA PODATAKA - DISKETE (1,44 MB), ZIP DISKETE (100 - 250 MB), CD SNIMA (700 MB ), DVD SNIMA (4.6 - 8.4 GB), USB PRIVJESAK IZLAZNE JEDINICE MONITOR, ZVUNICI, PRINTER

SOFTWARE (PROGRAMSKU POTPORU) INE OPERACIJSKI SISTEM I KORISNIKI, ODNOSNO APLIKATIVNI PROGRAMI KOJE DRS IZVRAVA. PROGRAMI SE UNOSE U DRS KAO SKUP BINARNIH ZAPISA POHRANJEN NA NEKOM OD TRAJNIH MEDIJA POHRANE PODATAKA. UITAVANJE I TRANSFORMACIJA BINARNIH ZAPISA U DRS VRI SE PUTEM ZA TU SVRHU DIZAJNIRANIH UREAJA, RJEE KAO PISANI MATERIJAL NA OSNOVU KOJEG SE UTIPKAVAJU SADRAJI PREKO TIPKOVNICE. DAKLE, PROGRAMSKA POTPORA NE PREDSTAVLJA MATERIJALNI DIO DRS, VE PREDSTAVLJA NJEGOVU "PAMET". SOFRWARE DJELIMO NA APLIKATIVNI I SISTEMSKI. ORGWARE SU ORGANIZACIJSKI POSTUPCI, METODE I NAINI POVEZIVANJA I USKLAIVANJA HARDWAREA I SOFTWAREA I LJUDSKE PODRKE U JEDNU CJELINU. NETWARE SU MRENI UREAJU I INE OSNOVU INFORMACIJSKOG SUSTAVA. RAZLIITA KOMUNIKACIJSKA HARDVERSKA I SOFTVERSKA OPREMA, MRENI ULAZNO - IZLAZNI. UREAJI, SREDSTVA ZA PRIJENOS I KOMUNIKACIJU KOJI NISU NEPOSREDNI DIJELOVI RAUNALA.

3. TO JE SUSTAV DOKUMENTACIJE?

DOKUMENTACIJA JE NIZ PRIRUNIKA, UPUTA ILI DOKUMENATA, BILO TISKANIH, ILI TO JE EE, DOKUMENTIRANIH NA PRIJENOSNOM MEDIJU (CD,DVD I DR.) U SVRHU INSTALIRANJA, POVEZIVANJA,

4. TO JE ARHITEKTURA RAUNALA?JE STRUKTURA RAUNALA DIJELIMO NA PROGRAMSKU I TEHNIKU PODRKU TJ. SOFTWARE(PROGRAMI) I HARDWARE(MEHANIKI, MAGNETSKI, ELEKTRINI I ELEKTONIKI KOMPONETE I UREAJI)

OSNOVNE FUNKCIJSKE JEDINICE RAUNARSKOG SUSTAVA MEMORIJSKE JEDINICE ILI MEMORIJE, UPRAVLJAKE JEDINICE, ARITMETIKO-LOGIKE JEDINICE, ULAZNO-IZLAZNE JEDINICE

U EMU SE SASTOJI KONCEPCIJA VON NEUMANNOVOG RAUNALA? VON NEUMANNOVO RAUNALO DINE 4 MEUSOBNO POVEZANE JEDINICE: L. ULAZNO-IZLAZNI PODSISTEM INE: ULAZNI PODSISTEM INE OBODNE JEDINICE KOJE OMOGUAVAJU KOMUNIKACIJU IZMEU OVJEKA I RAUNALA , ODNOSNO SVE ONE JEDINICE KOJI OMOGUAVAJU UNOS PODATAKA ILI PROGRAMA IZ OKOLINE U DRS. ULAZNE JEDINICE SU: TIPKOVNICA, MI, SVJETLOSNA OLOVKA, ZASLON, TOUCHMONITOR, GRAFIKA TABLA, SKENER, SKLOPOVI ZA RASPOZNAVANJE GOVORA , AID PRETVORNICI I DR..

IZLAZNI PODSISTEM INE JEDINICE KOJE PODATKE IZ RAUNALA PRETVARAJU U OBLIK PRIHVATLJIV OKOLINI. IZLAZNE JEDINICE SU: MONITOR S KATODNOM CIJEVI, MONITOR S TEKUIM KRISTALOM,

PISAI, ZVUNICI,D/A PRETVORNICI, RELEJI, PLOTERI I DR. II. SREDINJA PROCESORSKA JEDINICA (ENG. CENTRAL PROCESSING UNIT) UPRAVLJA IZVOENJEM OPERACIJA, A UJEDNO I IZVRAVA TE OPERACIJE. SREDINJA PROCESORSKA JEDINICA OBJEDINJUJE ARITMETIKO-LOGIKU JEDINICU (ENG. ARITHMETICAL AND LOGICAL UNIT) I UPRAVLJAKU JEDINICU (ENG. CONTROL UNIT). ARITMETIKO LOGIKA JEDINICA IZVRAVA OSNOVNE ARITMETIKO-LOGIKE OPERACIJE I PRIVREMENO POHRANJIVANJE PODATAKA KOJI SUDJELUJU U OPERACIJI. UPRAVLJAKA JEDINICA, U SKLADU S INSTRUKCIJSKIM ZAHTJEVIMA, ODAILJE SIGNALE KOJI SLUE ZA VOENJE I

UPRAVLJANJE OSTALIM JEDINICAMA DRS-A. III. MEMORIJSKA JEDINICA OMOGUAVA PRIVREMENO ILI STALNO POHRANJIVANJE PODATAKA. MEUREZULTATA R REZULTATA. POGODNO JE DA SE U MEMORIJI POHRANJUJU PROGRAMI (INSTRUKCIJE KOJI UPRAVLJAJU IZVOENJEM OBRADE).

7. OPIITE MEMORIJSKU JEDINICU U VON NEUMANNOVOM MODELU RAUNALA. MEMORIJSKA JEDINICA JE UREENA JEDNODIMENZIONALNA LISTA MEMORIJSKIH LOKACIJA (REGISTARA) U KOJIMA SE POHRANJUJU PODACI, MEUREZULTATI I INSTRUKCIJE. MEMORIJA MOE OBAVLJATI DVIJE OPERACIJE ITANJE I PISANJE.

8. TO JE TO KAPACITET MEMORIJE I U KOJIM JEDINICAMA SE MJERI KAPACITET MEMORIJE?

9. KOLIKO JE BAJTA: 1 KB, 1 MB, 1 TB? KAPACITET MEMORIJE SE IZRAAVA U BROJU BITA ILI EE U BROJU RIJEI, ALI S NAZNAKOM KOLIKO BITA IMA SVAKA RIJE. POELJNO JE DA MEMORIJA IMA TO VEI KAPACITET. KAPACITET MEMORIJA SE KREE U VRLO IROKOM OPSEGU, U ZAVISNOSTI OD NAMJENE MEMORIJE. VEE JEDINICE ZA ODREIVANJE KAPACITETA MEMORIJA SU: 1 BAJT (B) = 23 = 8 BITA, 1 KILOBAJT (KB) = 210 = 1024 BAJTA, 1 MEGABAJT (MB) = 220 = 1048576 BAJTA, 1 GIGABAJT (GB) = 230 = 1073741824 BAJTA. NARAVNO, POSTOJE I VEE JEDINICE, KAO TO JE TERABAJT (1024 GIGABAJTA), PETABAJT (1024 TERABAJTA) ITD.

10. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRIMARNE MEMORIJE. 11. KOJA JE GLAVNA RAZLIKA IZMEU RAM I ROM MEMORIJE? PRIMARNA MEMORIJA JE MEMORIJA UNUTAR RAUNALA KOJU KORISTI PROCESOR. POSTOJE DVIJE VRSTE OVE MEMORIJE: READ ONLY MEMORY (ROM) KOJA TRAJNO UVA PODATKE I NE MOE SE MIJENJATI RANDOM-ACCESS MEMORY (RAM)

ROM JE VEOMA MALA MEMORIJA I SADRI SAMO PROGRAM KOJI JE POTREBAN RAUNALU DA SE UKLJUI KADA MU SE UKLJUI NAPAJANJE. IZUZETAK SU MIKROPROCESORI, KOJI UNUTAR OVE MEMORIJE UVAJU SVE PODATKE I PROGRAME POTREBNE ZA RAD. OVA MEMORIJA PODATKE UVA TRAJNO I NEPROMJENJIVI SU. RAM UVA DATOTEKE I PODATKE POTREBNE ZA RAD PROGRAMA KOJI TRENUTNO RADE. KOD ISKLJUENJA RAUNALA OVI PODACI SE TRAJNO GUBE.

12. NAVEDITE KARAKTERISTIKE SRAM I DRAM MEMORIJA. SRAM ODRAVA SPREMLJENE PODATKE SVE DOK INTEGRIRANI KRUG DOBIVA NAPAJANJE PA JE U PREDNOSTI U ODNOSU NA DRAM IJI SE SADRAJ MORA STALNO OSVJEAVATI. BRZINE PRISTUPA I ITANJA SU KOD SRAM-A TAKOER MNOGO VEE NEGO KOD DRAM-A, PA SE SRAM OBINO KORISTI ZA PRIRUNU MEMORIJU (CACHE) ILI ZA RAUNALA GDJE JE BRZINA OSNOVNI CILJ. DRAM (KRATICA OD ENG. DYNAMIC RANDOM ACCESS MEMORY) ILI DINAMIKI RAM VRSTA JE POLUVODIKE MEMORIJE KOD KOJE SE PODACI UVAJU KAO ELEKTRINI NABOJ U KONDENZATORU UNUTAR INTEGRIRANOG KRUGA. ZBOG NESAVRENOSTI KONDENZATORA ELEKTRINI NABOJ SE IZBIJA, PA GA JE POTREBNO PERIODIKI OSVJEAVATI. TOME SLUE DODATNI SKLOPOVI KOJI PRVO ITAJU TRENUTNO STANJE, TE GA POTOM OBNAVLJAJU. TREBA IMATI U VIDU DA JE ITANJE PODATAKA IZ DRAM-A DESTRUKTIVNO, TJ. KONDENZATOR SE PRI ITANJU PRAZNI TE GA JE POSLIJE ITANJA POTREBNO PONOVO NAPUNITI (OVISNO O STANJU PRIJE ITANJA). PREDNOST DRAM-A U ODNOSU NA SRAM SU MALE DIMENZIJE KONDENZATORA U ODNOSU NA DIMENZIJE BISTABILA, IME JE MOGUE IZRADITI IPOVE JEDNAKE VELIINE, A BITNO VEEG KAPACITETA. CIJENA DRAM JE TAKOER BITNO NIA OD CIJENE SRAM-A

13. OPIITE CACHE MEMORIJU. PREDMEMORIJA (PRIRUNA MEMORIJA) JE POSEBNA MEMORIJA MALOG KAPACITETA S BRZIM PRISTUPOM PODACIMA KOJOM UPRAVLJA ZA TO PREDVIENI KLOP KONTROLOR PREDMEMORIJE. OVA MEMORIJA SLUI ZA POVEANJE BRZINE IZVOENJA PROGRAMA. NAIME, TO JE MEMORIJA MANJA TO JE BRA (BRA JE POHRANA I DOHVAANJE PODATAKA). PRI RAZMJENI PODATAKA IZMEU GLAVNE I SREDINJE JEDINICE ZA OBRADU DOLAZI DO NESRAZMJERA IZMEU NJIHOVIH BRZINA. ISTO SE DOGAA I S VANJSKOM MEMORIJOM. SREDINJA JEDINICA ZA OBRADU U STANJU JE SLATI I PRIMATI PODATKE BRE OD TIH MEMORIJA ZBOG EGA DOLAZI DO OGRANIENJA UKUPNE BRZINE RAZMJENE JER SE PROCESOR NALAZI U STANJU EKANJA DOK MEMORIJA IZVRAVA POTREBNE RADNJE POHRANE ILI DOHVAANJA PODATAKA. TAJ PROBLEM SE UBLAAVA UGRADNJOM PREDMEMORIJE IJA JE ULOGA PREBROIVANJE SUPROTNOSTI VELIINE I BRZINE MEMORIJA.

ZA CACHE SE KORISTE SRAM IPOVI KOJI SU VRLO BRZI. PODACI U NJIMA SE NE MORAJU OSVJEAVATI PA SU TI IPOVI SKUPLJI SU OD DRAM-A I ZAUZIMAJU VIE PROSTORA, ALI ZA CACHE MEMORIJE KOJE SU MALOG KAPACITETA NAJVANIJA JE VELIKA BRZINA PA TO NE PREDSTAVLJA PROBLEM. CACHE MEMORIJA MOE BITI REZERVIRANI DIO GLAVNE MEMORIJE ILI SAMOSTALAN BRZI UREAJ ZA POHRANU PODATAKA. U OSOBNIM RAUNALIMA RAZLIKUJEMO DVIJE VRSTE CACHE UREAJA. TO SU MEMORIJSKI I DISKOVNI CACHE.

14. OPIITE UPRAVLJAKU JEDINICU U VON NEUMANNOVOM MODELU RAUNALA.

UPRAVLJAKA JEDINICA RAZUMIJEVA NUMERIKI KOD KOJIM JE INSTRUKCIJA PREDOENA TE NA TEMELJU PROTUMAENOG OPERACIJSKOG DIJELA INSTRUKCIJE GENERIRA UPRAVLJAKE SIGNALE KOJIMA UPRAVLJA IZVOENJEM INSTRUKCIJA ILI PROGRAMA KOJI SE SASTOJI OD INSTRUKCIJA POHRANJENIH U MEMORIJI.

15. OPIITE ARITMETIKO-LOGIKU JEDINICU U VON NEUMANNOVOM MODELU RAUNALA. ALU OBAVLJA ARITMETIKE I LOGIKE OPERACIJE TE SE SASTOJI OD SKLOPOVA ZA OBAVLJANJE TIH OPERACIJA TE REGISTARA ZA SMJETANJE PODATAKA NAD KOJIMA SE IZVODE OPERACIJE.

16. KOJE SU ZADAE SREDINJE JEDINICE ZA OBRADU? UPRAVLJAKA JEDINICA JE NAJSLOENIJI DIO SREDINJEG PROCESORA, KOJI IMA ZADATAK KONTROLIRATI I KOORDINIRATI RAD SVIH OSTALIH DIJELOVA RAUNALNOG SUSTAVA. ONA ODREUJE KAD TREBA NETO UINITI, MEMORIRATI, IZRAUNATI, TE DONIJETI LOGIKU ODLUKU U SMISLU TO JE VEE, TO JE MANJE, TO JE EKVIVALENTNO S NEIM, TO JE NUMERIKO, TO JE POZITIVNO, A

TO JE NEGATIVNO ITD. UPRAVLJAKA JEDINICA OBAVLJA SVOJ ZADATAK NA OSNOVI INSTRUKCIJA KOJE PREUZIMA U SLIJEDU IZ GLAVNE MEMORIJE TE IH INTERPRETIRA, I NAKON TOGA INICIRA ODREENU AKCIJU GENERIRANJEM SLIJEDA UPRAVLJAKIH SIGNALA. NJEZINE NAJVANIJE FUNKCIJE SU: - UPRAVLJANJE ITANJEM ODNOSNO PISANJEM PODATAKA U GLAVNOJ MEMORIJI - UPRAVLJANJE TRANSFEROM INFORMACIJA IZMEU GLAVNE MEMORIJE I ARITMETIKE JEDINICE - UPRAVLJENJE RADOM ARITMETIKE JEDINICE I - KOORDINACIJA RADA SVIH OSTALIH DIJELOVA RAUNALNOG SUSTVA.

17. TO SE PODRAZUMIJEVA POD RAUNALNOM SNAGOM CPU? TO JE