2. Kolokvij Psihologija Obrazovanja

5/19/2018 2. Kolokvij Psihologija Obrazovanja

1/40

1

2. kolokvij, Psihologija obrazovanja

1. prezentacija

Motivacija -stanje u kojem smo pobueni nekim potrebama, porivima, eljama ili motivima na

odreeno ponaanje usmjereno prema postizanju nekog cilja

Jedan od temeljnih uvjeta uenja

Motivispecifini poticaji na ponaanje

Odnos motiva i ponaanja

Jedan motivrazliita ponaanja

Vie motiva isto ponaanje

U podruju obrazovanja mogue razlikovati:

Opa motivacija za uenje

Specifina motivacija za uenje

Razina (intenzitet) i vrsta motivacije u osnovi uenja odreuje:

Da li e do uenja uope doi

Kako e se uiti (kvalitet)

Koliko e se uiti (kvantitet)

S obzirom na to ta uenike moe poticati na uenje, motivi uenja se mogu podijeliti na:

Intrinzine unutarnje; Ekstrinzine izvan pojedinca.

Sve ono to iznutra pojedinca navodi na aktivnost uenja i to tu aktivnost energizira, usmjerava

i odreuje joj intezitet i trajanje

Neki izvori intrinzine motivacije: Potrebe, Interesi (osobni i situacijski), Vrijednost zadatka,

Sposobnosti i na njima zasnovane sklonosti, samoefikasnost, Stavovi, vrijednosti, Oekivanja


2/40

2

Openito: intrinzina motivacija osigurava bolji kvalitet uenja (sloenije strategije uenja) i

veu ustrajnost u uenju (kvantitet)

Strategije poticanja intrinzine motivacije

Prilagoavanje sadraja uenja uenikim interesima

Uvoenje novosti i raznolikosti u nastavu

Poticanje aktivnog sudjelovanja uenika i pruanje brzih povratnih informacija

Poticanje radoznalosti

Povezivanje onoga to se ui sa osobnim ivotom uenika

Pomaganje uenicima da sami postave svoje ciljeve

Ekstrinzina motivacija

Motivacija koja svoj izvor ima izvan uenika, kao npr. rezultati, ocjene, pohvale, diploma,

medalje, druge nagrade...

Openito, rezultira povrnim strategijama uenja i ne osigurava ustrajnost u uenju

Ali, ne moe se oekivati da uenici budu intrinzino motivirani za sve kolske sadraje

S druge strane, sama intrinzina motivacija nije dovoljna za postizanje visokih rezultata

Postupci poticanja ekstrinzine motivacije

Jasne povratne informacije

Neposredne i este povratne informacije

Nagraivanje truda i zalaganja

Pohvaljivanje uenika (djelotvornom pohvalom)

Nauiti uenike da se usporeuju sa samim sobom (a ne sa drugima) npr. metoda individualnih

oekivanja


3/40

3

Koristiti suradniko uenje (npr. ueniki timovi usmjereni na postignue, grupno istraivanje,

slagalica)

Teorije motivacije za uenje

S obzirom na polazne pretpostavke mogu se podijeliti na:

1. Teorije potreba

motivirano ponaanje je uzrokovano odreenim stanjem unutarnje napetosti koje nastaje zbog

fizioloke ili psiholoke neravnotee u organizmu

unutarnja napetost potie organizam na djelovanje kojim se eli postii smanjenje napetosti i

uspostaviti unutarnja ravnotea praena osjeajem ugode

danas imaju uglavnom historijsko znaenje i predstavljaju poetke naunog pristupa motivaciji

Teorija nagona (Woodworth), teorija socijalnih potreba (Murray), teorija hijerarhije

potreba(Maslow)

2. Teorije uvjetovanja

ne posmatraju motivaciju iznutra, nego je pokuavaju odrediti u okvirima odnosa podraaj-

reakcija

ponaanje je izazvano vanjskim podraajem koji u odreenim uvjetima dovodi do reakcije

(klasino uvjetovanje) ili se pojavljuje u oekivanju nekog podraaja (instrumentalno

uvjetovanje)

praktina primjenjivost klasinog uvjetovanja u kolskom okruenju relativno mala

naela instrumentalnog uvjetovanja primjenjiva

iako nastoje izbjei objanjenja ponaanja unutarnjim procesima to se pokazalo nemoguim

(npr. prikladnost potkrepljenja)

3. Kognitivne teorije


4/40

4

motivi se shvaaju kao razmjerno stabilne steene dispozicije koje se temelje na spoznaji o

vlastitim mogunostima u razliitim situacijama postignua

a. Teorije kognitivne usklaenosti motivacija proizilazi iz odnosa izmeu kognicija i

ponaanja - Teorija ravnotee (Heider), teorija kognitivne disonance (Festinger)

b. Teorije oekivanja - tumae ponaanja usmjerena na zadovoljenje potrebe za postignuem

(Teorija motivacije za postignuem (Atkinson), Teorija vlastite vrijednosti (Covington), Model

oekivanja uspjeha (Eccles i Wiegfield)

c. Teorija atribucij a(Weiner)objanjava svrhu i posljedice tumaenja uspjeha i neuspjeha

4. Teorija socijalne kognicije

motivacija je ponaanje usmjereno ka cilju koje se javlja pod utjecajem oekivanja o ishodima

akcija i percepciji samoefikasnosti za izvoenje tih akcija.

Teorija motivacije za postignuem (Atkinson)

Ponaanje usmjereno postignuu je ishod sukoba dvije tenje: tenje za postizanjem uspjeha i

tenje za izbjegavanjem neuspjeha.

Tenja za uspjehom

= motiv za uspjehom x vjerojatnost uspjeha x privlanost cilja

Tenja za izbjegavanjem neuspjeha

= motiv izbjegavanja neuspjeha x vjerojatnost neuspjeha x odbojnost neuspjeha

Motivacija za postignuem =

tenja za postizanjem uspjeha tenja za izbjegavanjem neuspjeha

motivacija za postignuem se javlja kao stabilna osobina linosti koja se moe prikazati na

kontinuumu:

Nizak motiv postignua Visok motiv postignua


5/40

5

Strah od neuspjeha Slab strah od neuspjeha

Izbjegavanje neuspjeha

model objanjava preferencije zadataka razliite teine s obzirom na razinu motiva postignua

osobe s visoko izraenim motivom postignua biraju zadatke srednje teine (vjeruju da ih mogu

ostvariti i tako zadovoljavaju motiv)

osobe sa niskim motivom postignua biraju prelake ili preteke zadatke (izbjegavaju neuspjeh)

Kako smanjiti strah od neuspjeha

ta uenici tipino rade da bi smanjili strah od neuspjeha?

Ne sudjelovati, izbjegavati; Postavljati nerealno visoke ciljeve; Postaviti preniske ciljeve;

Odlagati rad do zadnjeg trenutka; Ne ulagati napor

ta nastavnici mogu uiniti da smanje koritenje ovih strategija

Poticati samonatjecanje; Koristiti suradniko uenje; Uiti uenike da dijele zadatke na manje

dijelove; Davati zadatke primjerene teine i povezati zalaganje s uspjehom; Ne izjednaavati

sposobnost sa osobnom vrijednou.

Teorija vlastite vrijednost (Covington)

temeljna ljudska tenja je odranje povoljne slike o sebi u ijoj osnovi se nalazi samopotovanje

ili svijest o vlastitoj vrijednosti

Covingtonproirio Atkinsonovmodel i kreirao novu tipologiju osoba kod kojih se na razliite

naine kombiniraju dvije razine temeljnih motiva (za postizanjem uspjeha i izbjegavanjem

neuspjeha)

Nicholls u okviru ove teorije izdvojio dvije ciljne orijentacije:

usmjerenost na zadatakvano im je obaviti zadatak uenja; eventualni neuspjeh ne djeluje na

njihovu samosvijest


6/40

6

zaokuplj enost sobom (usmjerenost na izvedbu) uenici koji po svaku cijenu ele izbjei

neuspjeh i mogunost da ih drugi vide kao nekompetentne

Glavni prigovor pojmu motivacije za postignuem kao opoj crti linosti razliite razine

motiva za postignuem urazliitim kolskim predmetima.

Model oekivanja uspjeha (Eccles i Wigfield)

izveden iz Atkinsonova modela; naglaava situacijsku komponentu motivacije za postignuem;

glavni faktori motiva za postignuem su:

1. oekivanja uspjeha povezana s procjenom vlastite sposobnosti

2. vrijednost zadatka

Oekivanje uspjeha je odreeno s tri faktora:

prethodno iskustvo u slinim situacijama

tumaenje uzroka prethodnog uspjeha ili neuspjeha

percepcija teine zadatka

Vrijednost zadatka je odreena sljedeim faktorima:

vrijednost postignua vrijednost koju pojedinac pridaje uspjehu u zadatku,

korisnost savladavanja zadatka za trenutne i budue ciljeve pojedinca;

intrinzina vrijednost / interes zadovoljstvo koje pojedinac ima tokom

obavljanja aktivnosti;

cijenapercepcija negativnih posljedica ukljuivanja u zadatak

Oekivanja nastavnika => samoispunjavajua proroanstva

Nastavnik oekuje specifino ponaanje i postignue

Nastavnikova oekivanja oblikuju njegova ponaanja prema uenicima


7/40

7

Uenici na temelju toga formiraju samopoimanje, motivaciju za postignue i

razinu aspiracije

To djeluje na ponaanje uenika

Ponaanje i postignue uenika postaju usklaeni sa oekivanjima nastavnika

Kako se uenicima mogu prenijeti oekivanja uspjeha?

Ostavljati dovoljno vremena za formuliranje odgovora

Izbjegavati nepotrebno naglaavanje razlika u uspjehu

Jednako se ponaati prema svima

Tipina ponaanja nastavnika prema po znanju slabijim uenicima

Ponaanja kod ispitivanja i ocjenjivanja

Povratne informacije

Nain komunikacije u razredu

Kako se po znanju slabijim uenicima mogu prenijeti oekivanja uspjeha?

Razvijati vjetine pomou smislenih zadataka

Tretirati individualno slabije uenike

Povezati uspjeh sa zalaganjem

Staviti naglasak na pomo, a ne suosjeanje

Omoguiti ueniku javni uspjeh

Atribucijska teorija (Weiner)

motivacija za ustrajanjem u nekoj aktivnosti odreena:

prethodnim doivljajima uspjeha i neuspjeha u slinim situacijama


8/40

8

nainom na koji tumaimo razloge (uzroke) svog postignua

Razlozi (uzroci) postignua se mogu klasificirati s obzirom na:

mjesto uzroka (unutranji osobine pojedinca, vanjskikarakteristike situacije)

stabilnost uzroka (neperomjenjivpromjenjiv)

mogunost kontrole (manje ili vie kontrolabilan)

U kolskim situacijama postignua najei uzroci:

sposobnostiunutranji, stabilan, nekontrolabilan

zalaganjeunutranji, nestabilan, kontrolabilan

teina zadatka vanjski, stabilan, nekontrolabilan

sluaj vanjski, nestabilan, nekontrolabilan

Uenici poetni neuspjeh obino pripisuju looj srei ili teini zadatka

Uenici koji doivljavaju ponovljeni neuspjeh mijenjaju atribucije od poetne loe sree preko

teine zadatka do nesposobnosti.

Nastanak atribucijana osnovu situacijskih znakova

sposobnostiako se uspjeh postie lako ve na poetku uenja i ponavlja se

zalaganjeako se uspjeh postie nakon napornog i ustrajnog rada

teina zadatka na osnovu vanjskih obiljeja (duina, obim) ili na osnovu usporedbe u uinku s

vrnjacima (ako malo uenika postie uspjeh zadatak je teak)

sluaj (srea) ako su ishodi nedosljedni (nekada se bez zalaganja postie uspjeh, nekada uzpuno trudaneuspjeh).

Posljedice atribucija

Stabilnost uzrokadjeluje na oekivanje buduih uspjeha


9/40

9

Mjesto uzrokadjeluje na emocionalne reakcije

Mogunost kontrole djeluje na ponaanje usmjereno postignuu

Nauena bespomonost

posljedica ponovljenih neuspjeha koji se pripisuju nekontrolabilnim faktorima (osobito slabim

sposobnostima)

esto se javlja kod uenika sa tekoama u uenju

karakteristike osoba sa nauenom bespomonou:

pasivnostne ine nita jer vjeruju da nemaju kontrolu nad situacijom

emocionalne reakcijenajprije ljutnja, potom potitenost

Programi usmjereni na promjenu atribucija mogu pomoi uenicima sa izraenom nauenom

bespomonou.

Samoefikasnost - percepcija vlastite sposobnosti za organiziranje i izvoenje slijeda akcija s

ciljem rjeavanja problema ili ispunjavanja zadatka

motivacija je pod utjecajem

oekivanja vezanih za ishode akcija, tj. vjerovanja da e odreena ponaanja (npr.

vjebanje) dovesti do odreenih ishoda (npr. poboljanja vjetine) i

percepcije samoefikasnosti, tj. uvjerenja o tome da li je pojedinac u mogunosti

izvesti aktivnosti neophodne za dostizanje eljenih ishoda

Naini reagiranja s obzirom na razinu oekivanja ishoda i samoefikasnost

Samoefikasnost openito - uvjerenje pojedinca o vlastitim mogunostima izvedbe u specifinom

kontekstu, zadatku ili aktivnosti formirano na temelju prethodnih postignua, uspjeha i

neuspjeha.

Osnovna karakteristika - percepcije samoefikasnosti se svaki put iznova formiraju u vezi s

konkretnim zadatkom uenja


10/40

10

Percepcija samoefikasnosti vezana za odreeni cilj koji moe biti determiniran pojedincem,

zadatkom uenja ili okolinom (ili njihovom interakcijom)

Procjene samoefikasnosti za vrlo sline zadatke mogu varirati u funkciji osobnih i okolinskih

promjena.

Poticanje samoefikasnosti:

Pozitivne povratne informacije kojima se pokazuje uvjerenje u uenike mogunosti i

upozorava na potrebna poboljanja u izvedbi

Zadaci umjerene teine

Naglaavanje uloge zalaganja za uspjeh

Izbjegavati stalne usporedbe uenika po postignuu

Davati detaljne povratne informacije o postignuu umjesto globalnih procjena uspjenosti

2. prezentacija

Metode pouavanja

Generalizirani obrasci ponaanja koji se mogu primjenjivati u razliitim nastavnim podrujima s

ciljem olakavanja i poboljavanja ishoda uenja

Metode se razlikuju s obzirom na:

Stepen aktivacije uenika, odnosno nastavnika

Broj osoba koje se pouava

Kombinacijom ovih kriterija, mogue razlikovati:

izravno pouavanje,

pouavanje voenim otkrivanjem i raspravom,

samostalno uenje regulirano povratnim informacijama nastavnika


11/40

11

Izravno pouavanje

Poduka kod koje nastavnik izravnim izlaganjem prenosi uenicima strukturirane informacije ili

demonstrira korake koje uenici trebaju slijediti

Da bi bila efikasna mora biti utemeljena na modelu socijalnog uenja i modelu uenja kao

obrade informacija

Vie o izravnom pouavanju vjebe!

Pouavanje voenim otkrivanjem i razgovorom

Utemeljeno na majeutikoj metodi (Sokrat) i postavkama socijalnog-konstruktivizma

(Vigotski)

Cilj pomoi ueniku postavljati pitanja, traiti odgovore i rjeenja koja e zadovoljiti

radoznalost

Primjenamogua u svim predmetima

Uloga nastavnikanavesti uenike da sami izvode zakljuke i pokuaju razumjeti ono to ue

esto se primjenjuje u kombinaciji sa suradnikim uenjem u projektnoj nastavi

Razredna rasprava

Nastavnik i uenici sudjeluju kao partneri i ravnopravno zastupaju svoja shvaanja i razmiljanja

o pitanjima vezanim za nastavno gradivo

Tok razredne rasprave:

Odreivanjecilja i naina provedbe

Usmjeravanje i zadravanje panje na temi

Voenje rasprave

Zavravanje rasprave i saimanje

3. prezentacija Individualne razlike meu uenicima i pouavanje


12/40

12

Individualne razlike

Pri svakom radu s uenicima treba uzimati u obzir da se oni razlikuju, kako po fizikim, tako i po

brojnim individualnim osobinama, kao to su, na primjer:

Kognitivne osobine: Sposobnosti, Kognitivni stilovi, Kreativnost

Osobine linosti: Ekstraverzijaintroverzija, Anksioznost, Suoavanje sa stresom

Sposobnosti

Djeluju na brzinu i efikasnost uenja

preporuljivo fleksibilno koristiti vrijeme i aktivnosti

nakon pouke bolji uenici dobiju dodatne zadatke, dok oni koji sporije i tee ue, vjebaju

osnovno gradivo

za slabije uenike: pouavati u kraim segmentima, osigurati dovoljno povratnih informacija,

jasno modelirati kako treba raditi

omoguiti sposobnijoj djeci vie samostalnog rada

rad u paru - sposobniji uenici mogu pomoi manje sposobnima

Kognitivni stilovi

opisuju na koji nain osoba percipira i organizira informacije, a ne govori o tome kako dobro to

osoba ini

Dva kognitivna stila koja su najvie prouavana:

Ovisnost-neovisnost o polju

Kognitivna impulsivnost-refleksivnost

Kognitivni stilovisnost/neovisnost o polju

ovisni o polju teko razlikuju podraaj od okoline tako da se promjenama u okolini moe

utjecati na njihovu percepciju


13/40

13

percepcija neovisnih o polju vie je analitika, lake odvajaju podraaj od okoline u kojoj

je zadan i na njihovu percepciju manje utjeu promjene konteksta

Kognitivni stilrefleksivnost / impulsivnost

Govori o ponaanju pri rjeavanju kognitivnih zadataka

Refleksivni

paljivo razmatraju mogua rjeenja i onda odabiru odgovor

rade sporo, ali (ukoliko su uili) uglavnom tano

Impulsivni

kratko razmatraju mogua rjeenja i brzo odabiru odgovor

Rade brzo, ali s puno greaka

Uenici s impulsivnim kognitivnim stilom mogu imati tekoe u uenju, itanju,

rjeavanju zadataka

Djeca s dobi postaju refleksivnija

Nekad je potrebno i poticanje refleksivnog ponaanja

Poticanje uenika na usporavanje odgovora

Trening specifinih strategija panje

Trening verbalnih samoinstrukcija

Refleksivni stil moe voditi loim rezultatima na sloenim zadacima sa puno mogunosti

oni koji se odmah usmjeravaju na najvjerovatniji odgovor postiu bolje rezultate

Kreativnost

mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte, ili kombinira postojee ideje i

produkte na nain koji je za nju nov


14/40

14

Inteligencija je preduvjet kreativnosti, ali...

Razlika meu kreativnim i nekreativnim pojedincima u veoj je mjeri odreena

usvojenim preprekama i (ne)kreativnim stavom nego inteligencijom i stilovima miljenja

Kreativnost je mogue poticati

U razredu:

Postavljanjem pitanja koja potiu divergentnu produkciju (na koliko naina

moe?, ta bise moglo dogoditi kad....?, ima li drugu ideju....?) i vrednovanje

(usporedi..., ta je bolje...)

Oluja ideja

Introverzijaekstraverzija

Osobina linosti koja govori o stupnju u kojem je pojedinac usmjeren na druge ljude u

svojoj okolini

Tipini ekstrovert - osoba koja voli promjene i raznolikost i usmjerena je prema ljudima i

dogaajima oko sebe

Tipini introvert -preferira stabilnost i vlastiti unutarnji svijet osjeaja i razmiljanja

Introvertirani uenici vole uiti u miru i imati jasno odreene zadatke

Ekstravertirani uenici vie vole uiti u grupi kroz razliite aktivnosti

Ne bi se smjelo dogoditi da uenje u razredu bude organizirano tako da odgovara samo

jednoj skupini.

Anksioznost

Osobina linosti, ali i trenutno stanje potaknuto situacijom u kojoj se nalazimo

Anksioznost i uinak nia razina anksioznosti moe biti korisna (motivirajua), ali

visoka anksioznost ometa uenje i izvedbu


15/40

15

Koja koliina anksioznosti e motivirati, a koja ometati uenje ovisi o:

Zadatku uenja to je zadatak tei anksioznost e vie ometati uenje

Osobinama linosti uenika

U kolskim situacijama najei izvor anksioznosti strah od neuspjeha

Moe se javiti:

Kod tekih i znaajnih ispita

Kod loih odnosaizmeu nastavnika i uenika

Kod vremenskog pritiska

Kod pritisaka izvan kole (roditeljska oekivanja)

Ispitna anksioznoststanje uzbuenosti, napetosti, osjeaja neugode i zabrinutosti koja

se javlja u ispitnim situacijama, nakon njih i pri njihovom zamiljanju i oekivanju

Visoko ispitno anksiozni uenici i studenti:

imaju velik broj ometajuih misli koje oteavaju proces dosjeanja i rjeavanja

problema

ometajue misli i poviena pobuenost smanjuju raspoloivi kapacitet panje

potreban za kognitivne procese koje zahtijeva ispitna situacija

panja je usmjerena na vlastite fizioloke i emocionalne reakcije (znojni dlanovi,

lupanje srca, strah, panika), a ne na zadatak koji moraju obaviti

Visoko ispitno anksiozni uenici i studenti:

Postiu najloije rezultate ako im je stalo da postignu dobar rezultat

to su zadaci sloeniji to su njihovi rezultati loiji

Tee se odluuju na pogaanje tanog odgovora


16/40

16

Postiu nii prosjeni uspjeh u odnosu na druge

Najloije rezultate postiu kod usmenog ispitivanja

Kako smanjiti ispitnu anksioznost u uenika?

Izbjegavati vremenski pritisak

Povratne informacijenaglasiti ta je uradio dobro, a ta ne i da je to vanije od

same ocjene

Naglasiti da je ispitivanje prilika da uenici vide koliko su napredovali u znanju

ili vjetini, a ne mjera uenikovih sposobnosti

Koristiti predispitivanja

Suoavanje sa stresom zbog loe ocjene:

Najei izvor stresa kod djece kolske dobi neuspjeh u koli

Strategije suoavanja sa stresom

Usmjerene na rjeavanje problema

Usmjerene na smanjenje neugodnih emocija

Strategije usmjerene na rjeavanje problema povezane sa viom motivacijom za

postignuem i boljim kolskim uspjehom

Zbog toga, uenicima treba pomoi da naue efikasne strategije suoavanja

4. prezentacija Uenici s posebnim potrebama

Uenici s posebnim obrazovnim potrebama

Svako dijete koje se u odreenoj kulturnoj i drutvenoj zajednici razlikuje od prosjenog

djeteta u intelektualnim, senzornim i komunikacijskim sposobnostima, u socijalnom

ponaanju i emocionalnom doivljavanju, ili u tjelesnim osobinama, zbog ega je


17/40

17

neophodan dodatan obrazovni napor ili poseban pristup obrazovanju kako bi dijete

moglo potpuno razviti svoje sposobnosti.

Dvije kategorije uenika s posebnim obrazovnim potrebama:

Uenici s tekoama u zadovoljavanju zahtjeva kole

Daroviti uenici

Uenici s tekoama u zadovoljavanju zahtjeva kole

Uenici koji se meusobno vrlo razlikuju kako po oblicima tekoa, tako i po njihovim uzrocima

Uzroci mogu biti

Bioloki (oteenje nervnog ili nekog drugog tjelesnog sistema)

Socijalni (zaputenost i manjak stimulacije)

Kombiniraniinterakcija biolokih i socijalnih uzroka

Oblici se mogu podijeliti na:

Tekoe u uenju i ponaanju kao posljedica tekoa u razvoju

Specifine tekoe u uenju

Tekoe u uenju i ponaanju kao posljedica tekoa u razvoju

Mentalna insuficijencija (zaostalost)

Tjelesna invalidnost (npr. oteana pokretljivostmiina distrofija, epilepsija)

Specifini poremeaji ponaanja i osobnosti (npr. autizam, poremeaji panje,

hiperaktivnost)

Poremeaji glasa i govora

Senzorne smetnje (smetnje vida i sluha)

Viestruke razvojne tekoe


18/40

18

Obrazovanje djece s razvojnim tekoama

Kad je to mogue - integracija u redovne osnovne kole

Plan i program -prilagoen

Asistenti u nastavi

Zato je to vano?

Izdvajanje u zasebna odjeljenja i kole:

Ograniava se raspon iskustava djece (ograniena socijalizacija)

Onemoguena intelektualna stimulacija

Etiketiranje

Specifine tekoe u uenju

Tekoe u itanju i pisanju

Disleksija smetnje itanja povezane sa neurolokim faktorima koji dovode do tekoa u

primanju preradi vidnih podraaja u CNS-u

Znaci koji mogu ukazivati na disleksiju:

- Tekoe u povezivanju slova i glasa

- Zamjena slinih slova u itanju (b i d, p i b, u i n)

- Dodavanje slova koja ne postoje u rijei

- Pogaanje rijei pri itanju

Disgrafijasmetnje pisanja povezane sa disfunkcijom psihomotorikih centara u CNS-u

Znaci koji mogu ukazivati na disgrafiju:

- Nezgrapan i neitak rukopis

- Izostavljanje slova i zamjena slova u rijei


19/40

19

- Zamjena redoslijeda glasova u rijei

- Dodavanje suvinih slova u rijei

- naopako pisanje nekih slova i brojeva (npr. s, z, e, 3)

- Pisanje rijei zajedno ili rastavljanje rijei na dijelove

Tekoe u uenju matematike (diskalkulija)

Neuroloki uvjetovana specifina smetnja koja dovodi do tekoa u savladavanju osnovnih

matematikih pojmova i operacija

Dosta se rijetko javlja

Darovitost

Darovitost je svojstven sklop osobina koje omoguuju pojedincu da postie iznadprosjeanrezultat u nekom podruju ljudske djelatnosti, a taj se rezultat moe prepoznati kao novi i

originalan doprinos u toj oblasti

Suvremena shvaanja darovitosti:

darovitost se pojavljuje u razliitim podrujima sposobnosti, kao jedna ili

kombinacija vie sposobnosti

moe biti izraena u obliku produktivno-kreativne aktivnosti

darovitost nije jedina osobina pojedinca, ve rezultat kombinacije sposobnosti,

emocija i motivacije

Pokazatelji darovitosti

ue brzo, lako i dobro pamte

vjeto koriste znanje, sloene jezike strukture za izraavanje

trae objanjenja za sve nejasne dijelove gradiva

steeno znanje koriste u rjeavanju novih problema


20/40

20

pokazuju kreativne vjetine, odstupaju od tipinih naina miljenja i uivaju u

izraavanju vlastitih misli

trae razloge i objanjenja za neeljene dogaaje

skloni su perfekcionizmu, samokritini su, te si postavljaju visoke zahtjeve

pokazuju nezavisnost, veu osjetljivost za svjetske probleme i moralna pitanja

Specifinosti obrazovanja darovitih uenika

Kako se daroviti uenici razlikuju od ostale djece u tome da bre ue, pamte vie, imaju ire

interese i razmiljaju dublje, postoje dva naina koja bi im trebala omoguiti ubrzano

savladavanje dijelova programa (akceleracija) i produbljenje predmeta prouavanja

(obogaivanje programa).

Akceleracijaje potrebna za darovite uenike, dok je obogaivanje programa nuno!

Obrazovne potrebe darovitih

A. Stjecanje znanja i navika uenja

1. postupno usvajanje temeljnih pojmova i vjetina.

2. stjecanje iroke baze informacija o razliitim podrujima ljudskih spoznaja

3. odvijanje aktivnosti uenja na optimalnoj razini i uz odgovarajui tempo

4. poticanje i ohrabrivanje samostalnog uenja

5. ukljuenost u najrazliitija podruja znanja, umjetnosti, zvanja i profesija

Obrazovne potrebe darovitih

B. Stvaranje uvjeta za razvoj stvaralatva

1. Stjecanje iskustva u stvaralakom miljenju, odnosno u pronalaenju vie moguih

rjeenja problema


21/40

21

2. omoguavanje iskustva u logikom miljenju koje ukljuuje zakljuivanje i

konvergentno miljenje

3. poticanje predoavanja, mate i spacijalnih sposobnosti

C. razvijanje emotivnog potpornog sklopa i motivacije

1. osvjeivanje i razumijevanje vlastitih sposobnosti, interesa i potreba.

2. razvoj neovisnosti, vlastite usmjerenosti, odgovornosti i kontrole u uenju

3. postavljanje visokih ciljeva i oekivanja

4. stjecanje iskustva u intelektualnim, umjetnikim i emotivnim kontaktima s drugim

darovitim pojedincima

5. prezentacija Vanjske prilike uenja

Djelotvornost pouavanja ovisi o:

oekivanjima i stavovima nastavnika prema pouavanju

znanjima i vjetinama

osobinama

stilovima rukovoenja razredom

Oekivanja

Rosenthal i Jacobsen (1968) kljuno istraivanje o efektima oekivanja nastavnika i

postignua uenika

Uenici od koji se oekuje napredak taj napredak zaista i postiu

Brophy i Good (1970) ponaanja nastavnika prema uenicima od kojih imaju visoka

oekivanja:

vie pohvala za dobar uradak


22/40

22

vie panje posveuju tanim odgovorima

vie pomau u pronalaenju tanog odgovora

Rogers(1998) pozitivna oekivanja u vezi s uenikim mogunostima objanjavaju do 20%

kolskog uspjeha

Kako smanjiti efekte nepovoljnih oekivanja

Svijest o efektima oekivanja na uspjeh

Osiguravanje dovoljno vremena za odgovor svakom ueniku

Izbjegavanje izravnog usporeivanja uenika

Stvoriti klimu u kojoj svi uenici imaju podjednaku mogunost sudjelovanja

Stavovi

Ramsden (1992) grupirao stavove nastavnika o pouavanju u tri ire pojmovne skupine teorije

pouavanja

Teorija 1 dovoljni uvjeti za dobro pouavanje su poznavanje gradiva i sposobnost njegovog

tenog izlaganja

Teorija 2stavovi iz teorije 1 + vjetine poticanja uenike aktivnosti

Teorija 3 stavovi iz teorije 2 + odnos izmeu strukture znanja u odreenom podruju i

uenikih mogunosti uenja

Openito, relativno najvia obrazovna postignua uenika se javljaju kod nastavnika:

koji su vrsta stava da je pouavanje temelj njihove uloge

koji od uenika oekuju savladavanje programa

koji najvie raspoloivog vremena u koli utroe u obavljanju nastavnikih

obaveza vezanih za pouavanje

koji imaju openito pozitivan stav prema uenju i pouavanju


23/40

23

Glavne komponente pozitivnog stava prema uenju i pouavanju (Dweck, 2000):

Pokazivanje entuzijazma i zanimanja za predmet pouavanja

Izraavanje jasnih ciljeva i oekivanja u vezi s uenjem

Poticanje usmjerenosti na zadatak

Jasno pokazivanje uvjerenja u uenike mogunosti savladavanja gradiva

Zainteresiranost za uenike i njihovo uenje

Znanja

1. Podruna znanja

a. Poznavanje strukture nastavnog predmeta glavne injenice i kljuni pojmovi u

podruju, te nain na koji se ti elementi organiziraju, klasificiraju i povezuju

b. Sintaktika znanja poznavanje metoda pomou kojih se istrauju pojedini podruni

fenomeni i procesi

2. Znanja o uenicima

a. Poznavanje prirode kognitivnih i motivacijskih procesa u osnovi uenja

b. Poznavanje specifinosti pojedinih etapa kognitivnog i socio-emocionalnog razvoja

c. Razumijevanje individualnih razlika meu uenicima

Vjetine

Uspjeni nastavnici posjeduju niz kognitivnih i socijalnih vjetina po kojima se razlikuju od

manje uspjenih

Kljune vjetine pouavanja se obino svrstavaju u 3 skupine:

1. vjetine planiranja i izvedbe pouavaja

2. vjetine utvrivanja ishoda uenja


24/40

24

3. vjetine upravljanja razredom kao socijalnom zajednicom

Good i Brophy(1995)etiri vrste temeljnih vjetina povezanih s pozitivnim ishodima

uenja:

1. Jasno komuniciranje dobro strukturiranih informacija

upotreba jasno odreenih pojmova

jasan i prepoznatjiv slijed izlaganja koje vodi unaprijed postavljenom cilju

isticanje bitnog

jasan prelaz s jedne smislene cjeline na drugu

2. primjereno oblikovanje pitanja s ciljem provjere razumijevanja:

Potiu uenike na dublje razmiljanje o temi

Pomau stvaranje veza s ve postojeim iskustvima

Poveavaju ukljuenost (posebno povuenih uenika)

Jaaju samopouzdanje u vlastite sposobnosti

Slue privlaenju panje

3. Praenje uenikog napretka

Prepoznavanje verbalnih i neverbalnih znakova ponaanja koji govore o stupnju

uenikova razumijevanja i ukljuenosti u kolski rad

4. Individualiziran pristup uenicima

Kroz prikladan odabir aktivnosti i zadataka za samosatalan kolski, odosnodomai rad

Preferencije osobina nastavnika od strane uenika


25/40

25

interes za nastavna podruja i savladavanje pojedinih predmeta uenika e biti vei ako ih

nastavnik svojim ponaanjem u pouavanju privlai (i suprotno)

Koje su to osobine nastavnika koje uenici cijene?

Istraivanja su brojna

Openito, na uzorcima srednjokolskih uenika i studenata se dobivaju slini rezultati

Top 5

Najvanijih pet osobina za srednjokolce i studente:

pregledno, razumljivo i zanimljivo izlae novu grau (dobar predava)

vrstan strunjak u svom predmetu

objektivan, pravedan i dosljedan u ocjenjivanju

ima jednak osobni odnos prema svima (uspostavlja dobre odnose sa uenicima)

doputa slobodno izraavanje miljenja

Osobine nastavnika

preferencije razliitih osobina nastavnika od strane uenika mijenjaju se u funkciji dobi

mlai uenici najvie cijene toplinu, ljubaznost, razumijevanje i strpljivost

stariji uenici i studenti preferiraju strune i predavake kvalitete

Stilovi rukovoenja razredom

Nastavnik u razredu ima ulogu rukovodioca

Nain (stil) rukovoenja upotreba autoriteta za donoenje odluka

Efekti na obrazovne ishode (ciljeve):

na kognitivnom planu: znanja, vjetine, navike koje se mjere ocjenom


26/40

26

na afektivnom planu: stavovi, motivacija, interesi, zadovoljstvo, tjeskoba

Eksperimentalna istraivanja 1960-tih godina (npr. Lippitt i White) ispitivala efekte 3

stila rukovoenja:

autokratski (autoritarni) davanje naredbi, este kritike i pohvale, prekidanje

drugih u aktivnosti i inicijativi

demokratskidavanje informacija, sugestija, poticanje samoinicijativnosti

stil potpune slobodedavanje uputa o postupcima

tri oblika rukovoenja izazvala 4 tipa socijalnog ozraja u grupama:

agresivna autokracija

apatina autokracija

demokratsko ozraje

ozraje potpune slobode

ozraja se razlikovala po

emocionalnim i meuljudskim odnosima i

radnom uinku

socio-emocionalni odnosi u grupi:

najvie nezadovoljstva u autokratskom stilu

prijateljski odnosi i usmjerenost na zadatak u demokratskom

nesamostalnost i pomanjkanje inicijative kod stila potpune slobode

uinak:

najproduktivnija slijepa poslunost, ali samo dok je rukovodilac prisutan


27/40

27

Kasnija istraivanja u kolama: autoritarni stil, popustljivi, stihijski (nezainteresirani),

autoritativni (demokratski)

Autoritarni nastavnik

Vrlo strog i zahtijevan

Disciplinu ostvaruje prijetnjama i kaznama

Pokazuje vrlo malo topline

Cijeni poslunost i potovanje autoriteta

Jednosmjerna komunikacija

Ne objanjava nego nareuje

Popustljivi nastavnik

U svemu udovoljava i sve doputa

Pokazuje puno pozitivnih osjeaja

Nema nikakvih zahtjeva

Nezainteresirani nastavnik

Zaokupljen sam sobom

Ne zanima ga ta se dogaa s uenikom

Izbjegava dvosmjernu komunikaciju

Nema elju baviti se uenicima

Autoritativni nastavnik

Pokazuje toplinu i brigu

Postavlja jasna oekivanja


28/40

28

Dvosmjerna komunikacija

Objanjava razloge svojih postupaka i pravila

Puno trai, ali puno i daje

Konstruktivne povratne informacije

Svrha zadaa: ponoviti i uvjebati

Efekti:

autoritarni stil

daje dobre rezultate, ali loe socio-emocionalne odnose

autoritativni (demokratski) stil

dobri meuljudski odnosi, ali neto slabiji rezultati u odnosu na autoritarni

stihijski i popustljivi

openito neuspjeni

6. prezentacija: Planiranje i evaluacija pouavanja

Planiranje pouavanja

Sloena priprema za izvedbu nastave koja ukljuuje:

Odreivanje ciljeva pouavanja

Izbor i organizaciju nastavnog gradiva

Nain procjene uenikog postignua +

Nain upravljanja motivacijom uenika

Nain upravljanja socijalnim odnosima u razredu

Svrha planiranja


29/40

29

1. Strukturiranost i organizacija nastavnog gradiva

Planiranje omoguuje prevoenje propisanog kurikuluma u izvedbene nastavne jedinice

Strukturalni elementi planiranja nastavnog sata ukljuuju odreivanje:

Sadraja nastavnih cjelina

Nastavnih ciljeva (oekivanih ishoda) koji se u okviru teme elepostii

Metoda pouavanja i aktivnosti kojima e se tema obraditii

Vremena namijenjenog pojedinoj aktivnosti i nastavnih pomagala

Naina utvrivanja gradiva (kolski ili domai rad)

Naina praenja i vrednovanja uenikog postignua

2. Emocionalna sigurnost nastavnika u razredu

zbivanja u razredu postaju predvidivasmanjuje se anksioznost nastavnika

sredstvo ojaavanja samopouzdanja nastavnika osobito poetnika

preventivno sredstvo za smanjenje rizika od neugodnih iskustava poput nesuradnje

uenika ili loe zamiljenog vremenskog rasporeda aktivnosti

3. Refleksija i samoprocjena

Planiranje omoguuje nastavniku praenje u kojoj mjeri se ostvaruju planirani ciljevi, te

donoenje trenutnih odluka o izmjeni plana

Na kraju nastavnog sata se mogu usporediti oekivani i ostvareni ishodi javi li se

nesrazmjerplan treba mijenjati

4. Praenje i procjena ishoda uenja

Procjena uenikog postignua e biti uspjena samo ako se o njih vodilo rauna od

samog poetka oblikovanja ciljeva pouavanja


30/40

30

Postupci evaluacije moraju to izravnije biti povezani sa ciljevima pouavanja

To je najlake postii ako se ciljevi pouavanja odrede kao to konkretniji oblici uenike

izvedbe

Koraci u planiranju

1. ta elimo pouavati?

2. Kada i kako emo pouavati?

3. Kako emo znati jesu li ostvareni ciljevi uenja?

1. ta elimo pouavati? odabir sadraja

Naznaiti kljune pojmove, injenice, vjetine i stavove koje elimo da uenici naue

Pritom je nuno voditi rauna o nekoliko dimenzija strukturiranja grae:

Postupnost u obradi gradiva

Ravnotea izmeu irine i dubine obuhvaenog gradiva

Koherentnost gradiva

Prepoznavanje relevantnosti gradiva

Mogunost aktivnog i iskustvenog pristupa gradivu

Umreavanje informacija (korelacija)

Nakon izbora gradivaoperacionalizirati ciljeve

Operacionalizacija je temelj za izbor aktivnosti i resursa kao i za izbor metoda i tehnika

evaluacije ishoda!

Operacionalizacija ciljeva definiranje ciljeva na takav nain da je mogue mjeriti

njihovo dostizanje


31/40

31

Klasifikacije koje pomau pri postavljanju ciljeva (npr. Bloom i Krathwohl, 1956;

Anderson i Krathwohl, 2001) hijerarhijski organiziraju razine znanja uenika koje

mogu biti ciljevi pouavanja

2.

Kako i kada emo pouavati?Kako?izbor aktivnosti i zadataka koji e omoguiti dostizanje postavljenih ciljeva

Odabir i organizacija aktivnosti ovisi o postojeim uenikim kompetencijama i razini izvedbe

koja se eli postii

Kada?osiguravanje kontinuiteta u napredovanju kroz pojedine stupnjeve gradiva

Vremensko planiranjeracionalna raspodjela vremena na pojedne cjeline kako bi se predvieni

sadraj obuhvatio u skladu s tim koliko je vaan i zahtijevan

Nedovoljno obraanje panje na raspolaganje vremenom esta slabost koja se uoava u

planiranju.

3. Kako emo znati jesu li ciljevi uenja ostvareni?

Dvije vrste postupaka: praenje napredovanja u uenju i vrednovanje postignua

Uspjenost ovih postupaka ovisi o formuliranju ciljeva pouavanja

Ciljevi trebaju biti formulirani tako da se prema njima mogu nedvosmisleno operacionalizirati

zadaci pomou koji e se moi izmjeriti, analizirati i vrednovati oekivani ishodi uenja.

7. prezentacija: kolsko ocjenjivanje znanja

Odreenje pojmova

Procjenjivanje znanjasistematski proces u kojem nastavnik prikuplja podatke, analizira

ih i tumai kako bi odredio u kojoj su mjeri uenici savladali obrazovne ciljeve.Ukljuuje i mjerenje znanja i nekvantitativne postupke (npr. opaanje)

Mjerenje znanja proces odreivanja brojane mjere neijeg postignua. Ogranieno je

na kvantifikaciju (npr. 70% tano uraenih zadataka)

Vrednovanjepridruivanje kolskih ocjena izmjerenom postignuu


32/40

32

Svrha provjeravanja znanja

Podaci namijenjeni uenicima (povratna informacija o znanju i napredovanju,

motivaciijska uloga)

Podaci namijenjeni nastavnicima (povratne informacije u okviru sumativne i/ili

formativne provjere)

Podaci namijenjeni roditeljima (informacije o kolskom napredovanju djeteta)

Podaci namijenjeni prosvjetnim vlastima (informacije o uspjenosti nastavnika i kole, o

primjerenosti nastavnogprograma uenicima odreene dobi)

Podaci namijenjeni srednjim kolama i fakultetima (selekcija)

Naini provjeravanja uenikih znanja

Usmena provjera

Pismena provjera

Praktina provjera

Usmeno provjeravanje znanja

Najee se koristi kod sumativneprovjere

Prednosti:

Mogunost reagiranja na uenike odgovore

Mogunost uoavanja kvalitativnih razlika u uenikom znanju

Mogunost uoavanja priblino tanih ili apsurdnih odgovora

Mogue bolje provjeriti razumijevanje i upotrebu znanja nego pismenim isp itom

Uenici su skloniji uiti s razumijevanjem ako oekuju usmenu provjeru znanja

Nedostaci:


33/40

33

Vremenski neekonomino

Nuno subjektivno

Razliiti uenici razliita pitanja

Ne moe se obuhvatiti puno gradiva

Nastavnik = mjerni instrument

Pogreke pri ocjenjivanju koje su posljedica nedostataka nastavnika kao mjernog instrumenta, a

koje su tipine za usmene provjere znanja:

Osobna jednadba

Halo efekt (homo halo-efekt i hetero halo-efekt)

Logika pogreka

Pogreka sredine

Pogreka diferencijacije

Pogreka kontrasta

Prilagoavanje kriterija uenikoj skupini

Pismeno provjeravanje znanja

Prednosti:

Svi uenici rade iste zadatke njihovo znanje je tako direktno usporedivo

Isti reim rada i vrijeme odgovoranja za sve

Ako su jasno odreeni kriteriji ocjenjivanje je objektivnije

Mogue obuhvatiti vie gradiva

Vremenski ekonomino


34/40

34

Nedostaci:

Pismene provjere su esto tako sastavljene da samo provjeravaju injenino

znanje (najnia razina)

to meutim nije nedostatak pismene provjere kao takve, nego naina na koji

nastavnici sastavljaju zadatke

Uenici se za njih pripremaju uenjem napamet

Vrste i nain konstrukcije zadataka za pismene provjere znanja

odabir vrste zadataka ovisi o obrazovnim ciljevima koje se eli provjeriti, kao i o

prednostima i nedostacima pojedinih vrsta zadataka

Broj zadataka ovisi o provjeravanim obrazovnim ciljevima, svrsi i vrsti ispita, o vrsti

zadataka, te dobi uenika.

Sloenije razine znanja => manje zadataka

Ukoliko se unaprijed ne odredi ta se sve ispitom eli provjeriti pismeni ispit se esto

svede na niz zadataka koji ispituju injenice

Priprematablica specifikacije!

Pravila za konstrukciju svih vrsta zadataka za pismenu provjeru znanja

Pitanja ne smiju biti preuzeta direktno iz udbenika

Tekst pitanja ili tvrdnji mora biti razumljiv, gramatiki i pravopisno ispravan

Pitanja ne smiju biti takva da olakavaju odgovor

Pitanja ne smiju biti dvosmislena ili takva da namjerno zavaravaju uenika

Treba izbjegavati upotrebu rijei koje ukazuju na rjeenje

Tani odgovori trebaju biti jednako dugi kao i netani


35/40

35

Zadaci ne smiju biti vezani tako da ako uenik ne rijei (ili pogreno rijei) zadatak A ne

moe rijeiti zadatak B

Zadaci esejskog tipa

Pitanja na koja treba odogovriti u nekoliko reenica ili na nekoliko stranica

Koriste se provjeru poznavanja i razumijevanja definicija, usporedbe vanih pojmova,

sposobnost uenika da analizira, sintetizira, kombinira ili prosuuje pojmove, zakonitosti,

dogaaje

Mogu imati neogranien ili ogranien odgovor

Npr.1. Usporedite djelovanje nagrade i kazne na ponaanje. Potkrijepite svoj odgovor

rezultatima istraivanja i primjerima iz kolske prakse.

Npr. 2. Opiite jednu kolsku situaciju u kojoj je primjereno koristiti nagradu i jednu u

kojoj je primjereno korstiti kaznu za ueniko ponaanje. Obrazloite svoj odgovor.

Prednosti

Omoguuju uvid u razumijevanje i promiljanje uenika

Potiu uenje smislenih cjelina i razumijevanje gradiva

Izbjegnuto pogaanje

Sastavljanje dobrih esejskih pitanja nije sasvim brzo i lako, ali je zbog malog

broja zadataka vremenski ekonomino

Nedostaci

Nije svako gradivo pogodno za zadatke ovog tipa

Obuhvata se malo gradiva

Ispravljanjeproblematino

Pravila sastavljanja:


36/40

36

Pitanja moraju biti povezana s obrazovnim ciljevima

Pitanja moraju biti potpuno jasna i precizna kako bi ueniku bilo jasno ta se od njega

trai

Duina poeljnog odgovora treba biti poznata

Nakon sastavljanja pitanja, nastavnik treba sastaviti i odgovore koji e posluiti kao

model za ocjenjivanje. U odgovoru navesti sve elelemente koji moraju bit i sadrani u

uenikom odgovoru.

Vrijeme za odgovaranje treba biti poznato uenicima

Zadaci objektivnog tipa

Zadaci dosjeanja i nadopunjavanja

Zadaci alternativnog izbora

Zadaci viestrukog izbora

Zadaci sreivanja i povezivanja

Zadaci dosjeanja i dopunjavanja

Slue za provjeru poznavanja injenica, razumijevanja pojmova, ideja ili interpretaciju

grafova i dijagrama

Prednosti:

Lake ih je sastaviti nego druge zadatke objektivnog tipa

Ekonominost

Iskljuuju mogunost pogaanja tanog odgovora

Nedostaci:

Ispravljanje neto sloenije nego kod ostalih zadataka OT


37/40

37

Ako pitanje nije jednoznano, nije mogue iskljuiti subjektivnost ocjenjivaa

Mogunost javljanja djelomino tanih odgovora

Zadaci dosjeanja i dopunjavanja sastavljanje i ispravljanje

Zadaci dosjeanja su esto jasniji i bolje definiraju eljeni odgovor nego kod

dopunjavanja

Traeni odgovor treba biti to krai da bi se mogao objektivno vrednovati

Ne preuzimati reenice izravno iz udbenika (zbog: a. uenja napamet i b. mogunosti

nerazumijevanja reenica izvaenih iz konteksta)

Mjesta za odgovore trebaju biti iste duine (da ne bi ukazivala na duinu odgovora)

Crte za odgovore smjestiti na desnu stranu (zbog ispravljanja)

U zadacima nadopunjavanja ne smije nedostajati vie rijei

Zadaci alternativnog izbora

Zadatak uenika prepoznati ispravnost tvrdnje (T / N)

Ispituju poznavanje injenica, ali mogu provjeravati i razumijevanje

Mogu biti konstruirani i tako da se osim odabira ispravnosti tvrdnje dopie i obrazloenje

Prednosti:

Vremenski ekonomini i pri odgovaranju i pri ispravljanju

Postupak objektivan

Nedostaci:

Velika mogunost pogaanja

Sastavljanje i ispravljanje zadataka alternativnog izbora

Tvrdnje u zadacima moraju biti neupitno tane ili netane, bez moguih izuzetaka


38/40

38

Broj tanih i netanih tvrdnji treba biti jednak, a redoslijed sluajan

Duljina tanih i netanih tvrdnji treba biti jednaka

Tvrdnje trebaju biti jasne, razumljive i bez dvostrukih negacija koje zbunjuju uenike

Izbjegavati sloene i dugake tvrdnje, a posebno vano paziti da je u tvrdnji iznesena

samo jedna ideja!

Pri ispravljanju korsititi korekciju (negativni bodovi) i uenike na to upozoriti

Zadaci viestrukog izbora

Slue za ispitivanje poznavanja injenica, razumijevanje principa i primjenu znanja.

Sastoje se od pitanja ili tvrdnje i vie predloenih odgovora

Broj predloenih rjeenja: najee 4 ili 5

Prednosti:

Primjenjivost u brojnim podrujima i za razliite razine znanja i ishoda uenja

Smanjena mogunost pogaanja (u odnosu na AI)

Ispravljanje jednostavno i objektivno

Nedostatak:

Uenicima treba vie vremena (osobito mlaim) za njihovo rjeavanje

Sastavljanje i ispravljanje zadataka VI

Uvodna tvrdnja mora biti jasna i smislena

Svi ponueni odgovori moraju biti vjerojatni (ne smije biti potpuno besmislenih

odgovora)

U klasinim ZVI samo jedan odgovor smije biti taan

Svi ponueni odgovori se moraju gramatiki slagati sa uvodnim dijelom zadatka


39/40

39

Svi odgovori trebaju biti podjednake duljine

Taan odgovor treba pozicionirati sluajnim izborom na razliita mjesta meu

predloenim odgovorima

Ispravaksa ili bez korekcije

Zadaci povezivanja i sreivanja

Zadaci povezivanja - provjeravaju moe li uenik prema zadanom principu meusobno

povezati odgovarajue parove.

Mogu biti ujednaeni i neujednaeni

Zadaci sreivanja provjeravaju mogu li uenici prema nekom zadanom kriterijuodrediti redoslijed podataka

Prednosti:

Vremenski i prostorno ekonomini

Ispravljanje objektivno

Nedostatak

Ograniena primjena (samo na homogenom materijalu)

Problemi u sastavljanju

Sastavljanje i ispravljanje zadataka povezivanja i sreivanja

Materijal u zadacima mora biti homogen

Uvodna tvrdnja ili pitanje trebaju biti jasni

Koristiti neujednaeni tip zadataka povezivanja

Broj elemenata u stupcima 4-7

Jedan stupac sloen po nekom loginom redoslijedu (abecedno, hronoloki)


40/40

40

Sve estice na istoj stranici

Predvidjeti povezivanje upisivanjem rednih brojeva (a ne povlaenjem crta)

Zadaci rjeavanja problema

Ispituju vjetine organiziranja, odabira i primjene postupaka sloenih iz vie koraka

Prednosti:

Ispituju primjenu znanja i vjetina, ali mogu provjeravati i poznavanje pojmova,

proceduralna i strateka znanja

Javljaju se u obliku u kojem se s problemima sreemo u svakodnevnom ivotu

Nedostaci:

esto mjere samo poznavanje izvedbe nekih algoritama

Sastavljanje i ispravljanje zadataka RP

Pri sastavljanju paziti da se osim procedure ispituje i razumijevanje problema

Ispit treba sadravati razliite zadatke

Unaprijed razraditi sistem vrednovanja

Vrednovati vane komponente razumijevanje, sistematski pristup rjeavanju i dolazak

do prihvatljivog rjeenja

Ocjenjivanje uenikih pismenih uradaka

Relativni kriterijna osnovu poloaja rezultata u grupi

Apsolutni kriterijna osnovu unaprijedpostavljenih kriterija; neovisno o poloaju u grupi

Documents

2. Kolokvij Psihologija Obrazovanja