Povijest 2.kolokvij

  • View
    238

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Povijest 2.kolokvij

  • 8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

    1/51

    1

    HRVATSKA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI

    HRVATSKA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA

    - obnova jugoslavnsk rav bila j rzultat politik vlikih sila urunih u antiaistifku koaliciju

    - vlaajudu poziciju u Jugoslaviji osigurala j KPJ, Tito j sa svojom vojskom uspostavio potpunu kontrolu nad cijelim

    jug.tritorijm a obnovljna Jugoslavija s sastojala o 6 ralnih rava (RH, BiH, RS, CG, Makonija) i vij

    autonomne pokrajine: AO Vojvodina i AO Kosovo

    - 8. 5. 1945. jugoslavenske jedinice su ul u ZG, s njima i vlaa Fraln rav Hrvatsk (prsjnik Vlaimir

    Bakarid), a u ZG j prao i ZAVNOH koji s u srpnju 1945. sastao na svoj 4. zasjanj i primnovao s u Naroni

    sabor Hrvatske

    - na temelju sporazuma Tito- ubaid poftkom oujka 1945. osnovana je jedinstvena jugoslavenska vlada kojoj je

    prsjnik postao J.B. Tito a ministar vanjskih poslova postao j ubaid

    - 11.11. 1945 osnovani su izbori za Ustavotvornu skuptinu na kojm j sujlovala samo Narona ronta po nazorom

    KPJ

    - na 1. zasjanju (29. 11. 1945.) Ustavotvorna skuptina j ukinula monarhiju i proglasila rpubliku po nazivom

    Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)

    - umjsto Fralna rava Hrvatska nazvala s Narona Rpublika Hrvatska a njzin sabor primenovao se u Sabor

    Naron Rpublik Hrvatsk (sv ostal rpublik ukljufujudi i Hrvatsku moral obiti svoj rpublifk ustav)

    - flanic jugoslavnsk racij imal su samo ormalnu samostalnost, a u praksi j provna stroga cntralizacija

    vlasti na saveznoj razini

    - ravn vlasti su provoil politiku Partij, tofnij Politbiroa na flu s Titom kao gnralnim skrtarom- tako je

    stvorna partijska rava prma sovjtskom molu

    -1945. je provedena agrarna reforma: oduzeta je zemlja svim posjednicima povrin vd o 35 ha (ta j zmlja ijlom

    prtvorna u ravna poljoprivrna obra, a ijlom poijljna siromanim sljacima), izvrna j koniskacija

    imovin vlasnika koji su poslovali u ratno oba; potkraj 1946. izvrna j i nacionalizacija imovin graanskog sloja,

    ukinuto j slobono trit roba i uvna j planska privra po nazorom rav, a provoila s i prisilna

    kolektivizacija sela

    - komunistifki rim uspostavio j potpuni nazor i na svim rugim srama ivota (kolstvo, kultura, zdravstvo,

    novinarstvo, port, raio, umjtnost it.)

    - hrvatska j u cjlini ospjla u tak poloaj n samo zbog smiljn cntralizacij vlasti, ngo i zbog namtnutog

    trta krivnj za ustak zlofin

    - komunistifki s rim ntolrantno onosio prma vjrskim zajnicama, posbic prma Katolifkoj crkvi (uhidnj

    Stepinca 18.9.1946.)

    - u opoziciji prma novom komunistifkom rimu bilo j flanova HSS-a, koj j svojim voom smatralo r. Vlaka

    Mafka (bio j u migraciji)

    - 1948. olo j o sukoba KPJ s KP SSSR-a, a to j znafilo i sukob FNRJ sa SSSR-om

  • 8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

    2/51

    2

    - u proljd 1948. (uz porku ostalih kom. partija okupljnih u munaronu partijsku organizaciju 12 kom. partija po

    nazivom Komunistifki inormativni biro ili Inormbiro) zapofo j tak pritisak na Jugoslaviju s nakanom da je se

    pretvori u satelita SSSR-a

    - na sastanku Inormbiroa u lipnju 1948. u Bukurtu onsna j rzolucija u kojoj j rukovostvo KPJ osuno zbog

    navon antisocijalistifk politik, mutim, KPJ po vostvom Tita j obilat optub i pruila otpor Staljinovu

    napadu

    - dio pripadnika KPJ iskazivala je vjernost Staljinu i SSSR-u protiv kojih j Partija istupila vrlo surovo, hapsila ih i upudivalau kaznionicu na Golom otoku

    - u oba sv vdg zaotravanja onosa sa SSSR-om u Hrvatskoj j olo o Srpskog urvanskog ustanka i ormiranja

    srpske frakcije u KPH

    - na urvan (6.5. 1950) izbila j pobuna na Korunu, Baniji, Lici i Bosanskoj Krajini, vdina pobunjnika bili su Srbi, ali

    im s priruilo i nto Hrvata i Muslimana

    - sukob s Inormbiroom iskoitn j i za obrafun s Anrijom Hbrangom ( u lipnju 1949. slubno j objavljno a j

    izvrio samoubojstvo, no bio j umorn)

    - privreda Jugoslavije do sredine 1948. bila je tijesno povezana sa SSSR-om i komunistifkim ravama istofn Europ, no

    zbog rastud kriz partijski vrh s olufio za naputanj sustava ravnog upravljanja privrom i olufio s za uvonj

    samoupravljanja

    - sustav samoupravljanja j zamiljn tako a s tvornic i ostala pouzda organiziraju kao a njima upravljaju radnici;

    osnovani su ranifki savjti i upravni obori, ali su sv tvornic i pouzda bila obvzatna na ovajanja za ravn

    fondove

    HRVATSKA POLITIKA EMIGRACIJA

    - hrvatska politifka migracija stanovala j u Sjvrnoj i Junoj Americi te u nekim zemljama Europe

    - u raznim zmljama vd o ranij s nalazilo vi gnracija hrv. isljnika iz vrmna kaa su tk gospoarsk prilik

    mnog Hrvat prisilil a u tuini osiguraju srstva za ivot

    - hrv. politifka migracija poijlila se u dvije skupine: pripadnici HSS-a (vod pol. snag u Hrvatskoj o 1941.) i

    pripanici ustakog pokrta (koji j bio na flu NH i koji s njnom propadu morao povudi iz Hrvatsk)

    - povlafdi s pof. svibnja 1945. iz ZG-a r. Vlako Mafk, prsjednik HSS-a, stigao j u Austriju (u amrifku zonu),

    oakl su ga amrifk vlasti prbacil u Francusku

    - ujsn 1946. Mafk j boravio u SA-u i Kanadi, gdje se sastajao sa starijom i novijom generacijom hrvatskih

    emigranata

    - po povratku u Pariz Mafk juspostavio vz s prvacima sljafkih stranaka Bugarsk, Maarsk i Rumunjsk t s r.

    Milanom Gavrilovidm (prsjnikom Zmljoranifk strank iz oba star Jugoslavij) ; rzultat tih ogovaranja bio j

    osnivanj Munaron sljafk unij. Mafk j umro u Washingtonu 1964.g.

    - Munarona sljafka unija razvijala j svoju jlatnost tmljnu na sljafkoj iologiji, tj. na tranju uporita u

    sljatvu kao rutvnom sloju koji s svojom brojnodu i organiziranodu mora suprostaviti komunistifkoj iktaturi ( u

    taj j pokrt Mafk ukljufio i HSS)

  • 8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

    3/51

    3

    - Mafk j u prvoj azi migracij i alj ostajao na stajalitu jugoslavnskog rjnja, ali moiiciranog u znatno labaviju

    vezu zajednice (htio je da Hrvatska sa Srbijom i ostalim dijelovima Jugoslavije stupi u konfederaciju)

    - kasnij s u zavrnom razoblju svoj migracij izjasnio za suvrnu i samostalnu hrvatsku ravu

    - io hrv. pol. migracij slijio j Mafka, priznajudi ga jinim voom hrvatskog naroa i glavnim prstavnikom hrv.

    polit. emigracije

    - nakon Mafkov smrti na flo t grupacij stao j r. Juraj Krnjvid koji s jo o 1952. izjanjavao za stvaranj

    samostaln hrvatsk rav izvan Jugoslavij

    - ustaki pokrt s poslij sloma NH po rugi put naao u migraciji

    - zajedno s dr. Antom Pavlidm iz hrvatsk s u Austriju povukla i hrvatska vlaa, kojoj j prsjnikom bio r. Nikola

    Manid

    - nakon nkog vrmna Pavlid s prbacio u J. Amriku i nastanio u Bunos Airsu gj j prij rata jlovala

    kspozitura ustak organizacij- Hrvatski domobran

    - Pavlid s u ljtu 1954. sastao s r. Milanom Stojainovidm; cilj njihova sastanka j bio a s ispita mogudnost

    zajnifkog nastupa Hrvata i Srba u izbjglitvu protiv zajnifkog nprijatlja- komunistifkog rima u Jugoslaviji (vijst

    j kasnij bila potvrna i s jn i s rug stran)

    - nova akcija r. Pavlida bila j osnivanj Hrvatsk ravotvorn strank, no uskoro (1956.) on nastoji proiriti svoju

    migrantsku politifku aktivnost prtvaranjm strank u Hrvatski sloboilafki pokret (HOP), a djelatnost HOP-a zasnivala

    s na naflima iz prv ustak migracij

    - poslij Pavlidv smrti prma njgovom tstamntu vrhovni starjina HOP-a postao j r. Stjpan Hr, bivi

    naroni zastupnik Hrvatsk sljafk strank

    - ok j ustaki pokret za vrijeme prve emigracije (1929.-41.) bio jinstvna i fvrsto povzana (makar i malobrojna)organizacija, u oba rug migracij j bio zahvadn procsom povajanja u nkoliko grupa (maa razjinjn, sv

    organizacij proizal iz HOP-a ipak su imal jinstvn politifki program: ponovna uspostava Nzavisn rav

    Hrvatske u njezinim povijesnim granicama)

    - Vjkoslav Maks Luburid osnovao j u panjolskoj organizaciju po nazivom Hrvatski naroni otpor (HNO) koja j

    izdavala glasilo pod nazivom Drina

    - r. Branko Jlid j u Z. Njmafkoj ormirao organizaciju po nazivom Hrvatski naroni obor, koja j u svom programu

    imala stvaranj NH uz porku svih nacionalno svjsnih Hrvata i urnj hrvatsk rav na naflima ustatva i

    zapadne demokracije

    - u migraciji jlovala j jo jna ustaka grupacija po nazivom Hrvatska rpublikanska stranka po prsjnitvom

    pro. Ivana Oranida, a stranka j izavala svoj fasopis Republika Hrvatska

    - pro. Vinko Nikolid j 40 goina izavao i urivao kulturno-politifki fasopis Hrvatska rvija

    - polit. emigrantima postali su i pojedini hrv. intelektualci, koji su nakon sloma hrv. nacionalnog pokreta 1971. godine, da

    bi s spasili o progona komunista, morali bjati u inozmstvo

    - da bi se prevladala rascjepkanost migrantskih organizacija i povzala njihova aktivnost ufinjni su pokuaji a s

    osnuj rprzntativno prstavnitvo hrvatsk migracij, to j rzultiralo osnivanjm Hrvatskog naronog vijda

    (HNV) u Torontu 1974., fija s jlatnost tmljila na 2 nafla: 1. rava Hrvatska mora obuhvatiti sav tnifki i povijsni

    prostor hrvatskog naroa; 2. u ravi Hrvatskoj bit d suvrn jino hrvatski naro

  • 8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

    4/51

    4

    - unatof postojanju vi migrantskih grupa i njihov nkooriniran jlatnosti, njihova j aktivnost bila u stalnom

    porastu, posebno od 60ih godina nadalje

    - migrant su stalno pratili tajni agnti jug. polit. policij iz Uprav ravn bzbnosti (UB) koji su s fsto ubacivali

    u njihove redove i organizacije, a istaknutije pojedince i likvidirali

    ZAOTRAVANJE MEUNACIONALNIH I MEUREPUBLIKIH ONOSA I REFORMNI POKUAJI

    NACIONALNE SUPROTNOSTI I SUKOBI

    -jo tijkom rata KPJ kao prvonik NOP-a okupljala j u oruan jinic pripanik razlifitih nacionalnosti na

    jugosl