Komunikacijske vje�tine - 2 kolokvij

  • View
    86

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Komunikacijske vje�tine - 2 kolokvij

03.20102 kolokvijEdmond Krusha

Specijalistiki diplomski struni studij INFORMATIKE

[KOMUNIKACIJSKE VJETINE]

to je sukob? Sukob je dio svakodnevnog ivota ljudi Sukob je neto to veina ljudi eli izbjei, za uspjeno rjeavanje sukoba nuno je razumijevanje sukoba. Sukob se zbiva kada pojedinci ili grupe vide jedni druge kao prijetnju svojim potrebama, vrijednostima ili sredstvima. Ponaanja su u rasponu od napetosti i neslaganja do svae pa i do nasilja. Sukobi predstavljaju prijetnju pojedincu, grupi ili zajednici.

Na kojim se razinama mogu javiti sukobi? 1. Unutarnji sukobi kada smo sami u sukobu izbora, obveza osjeaja, odnosa i vrijednosti 2. Sukobi meu pojedincima zbog stvarne ili opaene razlike u vrijednostima, interesima, potrebama itd. 3. Sukobi unutar grupe 4. Meugrupni sukobi 5. Sukobi izmeu zajednica 6. Meunacionalni sukobi izmeu dviju ili vie nacija, odnosno drava. Razine sukoba utjeu jedna na drugu. Je li sukob meu ljudima nuan? Sukob je dio ljudske prirode. Interakcija meu ljudima vodi u suradnju ili sukob. Umjerena koliina sukoba je potrebna za produktivno funkcioniranje.

Jesu li svi sukobi oigledni? Svi sukobi nisu oigledni. Postoji podjela sukoba na: Latentne ili prikrivanje Manifesne ili oigledne sukobe

Koji su nuni uvjeti za nastavak sukoba? 1. Interakcija meu stranama 2. Percepcija neuskladive razlike 3. Korisnost sukoba

Edmond Krusha

Page 2

to pokree sukobe? Raniji odnosi sa sudionikom sukoba Nae i njegovo ponaanje za vrijeme sukoba Promatrai sukoba Okolina Posljedice koje rjeenje sukoba moe izazvati Individualna strategija sukoba

Jesu li posljedice sukoba uvijek loe? Sukob je neto pozitivno i dobro kad: Pomae u uoavanju problema na drugaiji nain Pomae u brem pronalaenju rjeenja Spreava stagnaciju zbog stereotipnog naina miljenja, rada ili odnosa Olakava upoznavanje samoga sebe s namjerom uspjenijeg rjeavanja problema. Potie promjene u odnosima ili radu Uvruje identitet pojedinca ili grupe. Preduvjeti rjeavanja sukoba Svaki pokuaj rjeavanja problema mora poeti analizom problema Svaka strana definira taj problem drugaije i treba ga redefinirati U veini konfliktnih situacija strane su meusobno ovisne Vjerojatnije je da e strane u sukobu pristupiti konstruktivnom rjeavanju problema ako su orijentirane na meusobnu suradnju, nego ako su orijentirane na natjecanje meu sobom. vrsti problema ovisi hoe li orijentacija krenuti prema konstruktivnom ili destruktivnom rjeavanju sukoba.

Orijentacije strana u sukobu Rjeavanje sukoba ovisi o motivacijskoj orijentaciji strana u sukobu, tri su osnovna tipa: o Kooperativna orijentacija ili orijentacija na suradnju dobrobit za jednu i drugu stranu o Individualistika orijentacija jedna strana pokuava proi bolje i ne zanima je druga strana o Kompetitivna orijentacija ili orijentacija na takmienje jedna strana eli proi bolje nego druga strana

Edmond Krusha

Page 3

Sukobi se najee spominju u kontekstu: Suradnje dobrobit svih strana Natjecanja relativna prednost nad drugima Vrste problema 1. Veliina problema to je problem vei to je tee rijeiti 2. Jasnoa problema lake se rjeavaju problemi po principu konkretnih postupaka od problema koji su definirani kao princip presedana ili prava. 3. Rigidno definirani problemi kada strane ne vide alternative za rjeavanje problema 4. Centralnost problema to je problem centralniji tee se rjeava 5. Koliina problema to je nagomilanih problema vie, to ih je tee rijeiti Pristup najveim problemom Pristup najlakim problemom 6. Svijest o postojanju problema najtee je rijeiti problem kojeg jedna strana ne vidi ili negira Proces rjeavanja sukoba Za rjeavanje sukoba potrebno je vrijeme. Rjeavanje sukoba je proces koji se odvija kroz nekoliko faza: 1. 2. 3. 4. 5. Prevencija spreava razvijanje sukoba Dogovor konstruktivno rjeavanje sukoba Rjeavanje sprjeavaju se budui sukobi Pomirenje izgradnja povjerenja Mijenjanje usvajaju se navike rjeavanja sukoba konstruktivnim pristupom

Naini rjeavanja sukoba 1. 2. 3. 4. Dogovor Rjeavanje problema Pregovaranje Ukljuivanje posrednika

Metoda rjeavanja sukoba - stupnjevi Definiranje problema Traenje moguih rjeenja Vrednovanje tih rjeenja Odluivanje koje je rjeenje najbolje Odluivanje o nainu provedbe Provjeravanje je li rjeenje uspjeno

Edmond Krusha

Page 4

Kako se nositi s nespremnou drugih na rjeavanje sukoba? Raspraviti koristi od rjeavanje sukoba Istraiti to sprjeava daljnju raspravu Odrediti svoj udio u sukobu Podijeliti proces rjeavanja sukoba u manje korake Razmotrite svoje rjeenje problema, ako je osoba i dalje nespremna na zajedniko rjeavanje

Mapa sukoba Mapa sukoba je strategija koja nam moe pomoi da dobijemo bolji uvid u problem i konstruktivnije pristupimo rjeavanju problema je izrada mape sukoba. Objanjenje mape sukoba o Definiranje problema/sukoba o Odrediti tko su strane u sukobu o Stvaranje liste potreba i briga i strahova za svaku stranu Potrebe tek kada se otkriju i razumiju potrebe svake strane u sukobu, mogu se odrediti i rjeenja Brige i strahovi mogu biti direktne ili indirektne

Grupe i grupni procesi to je grupa? Pojedinci su u meusobnoj interakciji i na taj nain utjeu jedni na druge Povezani su zajednikim ciljem i ovise jedni o drugima Imaju tzv. mi osjeaj, pojedinci se smatraju lanovima grupe, ali ih i drugi doivljavaju kao pripadnike grupe. Zato ljudi pristupaju grupama? Prua vaan izvor informacija Razrjeava nedoumice Pomae nam da oblikujemo identitet Uspostavlja socijalne norme i pravila

Edmond Krusha

Page 5

Struktura grupa lanovi grupe obino su slini podobi, spolu, vjerovanjima i miljenjima Ljude privlae osobe koje su im sline Potiu slinost meu lanovima Postoje grupe koje su nam pripisane (obitelj, nacija, spol) ili raspodijeljeni (grupa za vjebe, radna grupa). Odnosi meu pojedincima unutar grupa su odreeni strukturom grupe: Socijalnim ulogama skup ponaanja koja se oekuju od pojedinca u odreenoj situaciji ili vezano uz njegov poloaj o Steene uloge (osobni izbor supruga, student) o Pripisane uloge (koje su nam dane dijete, ef) Socijalnim statusom mjesto ili poloaj odreene socijalne uloge na drutvenoj ljestvici o Odreen kulturom u kojoj ivimo o Moe se razlikovati izmeu razliitih grupa zbog specifine grupne kulture Grupnim normama

Socijalne norme Pravila koja odreuju koja su ponaanja oekivana i prihvatljiva u nekoj grupi norme propisuju prikladno ponaanje razlikuju se u razliitim kulturama, ali i unutar iste kulture (za razliite grupe) norme nas kontroliraju, ali nam i olakavaju socijalni ivot krenje normi izaziva negativne reakcije grupe (od negodovanja, preko odbacivanja do kanjavanja) Grupna kohezija Meusobna povezanost lanova i osjeaj zajednitva u grupi poveava se s privlanou i meusobnim svianjem lanova grupe vea je kad se elje i potrebe lanova grupe u veoj mjeri podudaraju s ciljevima grupe i aktivnostima koje se u grupi odvijaju Utjecaj grupe na pojedinca Ljudi se ponaaju prema grupnim normama zbog sljedeih razloga: kako bi ostvarili povoljnu ili izbjegli nepovoljnu reakciju ostalih lanova grupe (poputanje) kako bi bili isti kao i ostali lanovi i stvorili odreenu sliku o sebi (identifikacija) jer norme smatraju osobno prihvatljivima i u skladu sa svojim osobnim uvjerenjima (internalizacija) Page 6

Edmond Krusha

Socijalni utjecaj Proces kojim grupa ili socijalna situacija utjee na ono to pojedinac misli, osjea i kako se ponaa Ekstremni primjer utjecaja grupe na pojedinca je: DEINDIVIDUACIJA - gubitak identiteta u mnotvu, to potie impulzivne i devijantne postupke.

Dva su imbenika vana kod deindividuacije: 1. smanjuje osjeaj odgovornosti za vlastite postupke 2. pojaava pridravanje grupnih normi Vano je napomenuti da nisu sva impulzivna ponaanja negativa ili antisocijalna. Deindividuacija moe dovesti i do prosocijalnog i do antisocijalnog ponaanja, ovisno o tome kakve su grupne norme. Mnogo ei (svakodnevni) primjer je: KONFORMIZAM - promjena ponaanja ili uvjerenja pod utjecajem stvarnog ili zamiljenog grupnog pritiska Konformizam: Kada i zato? 1. zbog informacijskog utjecaja u novim, nejasnim ili kriznim situacijama ponaanje drugih ljudi nam je pokazatelj to bi trebalo initi 2. zbog normativnog utjecaja potujemo grupne norme kako bismo se ostalim lanovima grupe svidjeli i kako bismo bili prihvaeni I. Informacijski socijalni utjecaj Informacijski socijalni utjecaj je utjecaj drugih ljudi koji nas navodi da se konformiramo jer ih doivljavamo kao izvor informacija koje vode nae ponaanje konformiramo se jer vjerujemo da je tumaenje nejasne situacije druge osobe tonije od naeg i da e nam pomoi u odabiranju prikladnog postupanja Vaan aspekt informacijskog socijalnog utjecaja je da on dovodi do privatnog prihvaanja ljudi se konformiraju ponaanju drugih jer vjeruju da je ono to ti drugi rade ili govore ispravno.

Oslanjanje na druge da nam pomognu definirati situaciju moe dovesti i do tetnih posljedica. Jedan primjer je emocionalna zaraza - brzo irenje emocija i neadekvatnog ponaanja kroz mnotvo. Kad e se ljudi konformirati informacijskom socijalnom utjecaju? Kad je situacija dvosmislena. Kad je situacija krizna. Kad smatraju da su drugi ljudi strunjaci. Kada je ishod zadatka vaan. Page 7

Edmond Krusha

Odolijevanje informacijskom socijalnom utjecaju Kako biste odoljeli neeljenom informacijskom utjecaju, razmislite je li nain na koji drugi doivljavaju situaciju imalo toniji od naina na koji ju vi doivljavate. provjerite odakle im informacije!

II. Normativni socijalni utjecaj Ljudi se konformiraju socijalnim normama grupe - implicitnim ili eksplicitnim pravilima prihvatljivih ponaanja, vrijednosti i vjerovanja koje grupa ima. Ljudi su socijalna bia i stoga imaju temeljnu potrebu za prihvaanjem Ova potreba stvara temelj za normativni socijalni ut

Search related