2. kolokvij monetarna

  • View
    1.303

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of 2. kolokvij monetarna

6. KAMATNJAK I POTRANJA ZA NOVCEMCijena novca izaena je visinom trinog kamatnjaka. Budui da kamatnjak definira troak zaduivanja i prinos od ulaganja, on predstavlja vanu odrednicu tednje, investicija i potronje svoih sektora gospodarstva. Promjene trinih kamatnjaka djeluju na kretanja cijena gotovo svih oblika imovine, ukljuujui obveznice, dionice, nekretnine itd.

6.1. CIJENA NOVCA I PRINOSI NA TRITU- poduzea, pojedinci i ostali pozajmljivai meusobno konkuriraju za sredstva raspoloiva za pozajmljivanje, a kamatna stopa alocira ta sredstva subjektima koji su spremni platiti zahtjevanu kamatu - smanjenje kamatnih stopa = poveanje potranje za bankovnim kreditima - porast kamatnih stopa = porast ponude kredita ( stanovnitvo zauzima pozicije neto vjerovnika to bankama omoguuje pribavljanje veeg iznosa slobodnih novanih sredstava za odobravanje kredita) Slika 6.2. TRITE SREDSTAVA ZA POZAJMLJIVANJE I ODREIVANJE KAMATNJAKA = trite bankovnih kredita

Ponuda sredstava raspoloivih za pozajmljivanje = ponuda bakovnih kredita i zajmova, ponuda sredstava raspoloivih za ulaganje u obveznice drave i korporacija, trezorski zapisi i druge dunike vrijednosnice = FUNKCIJA PONUDE Potranja za sredstvima raspoloivim za pozajmljivanje = potranja za bankovnim kreditima i zajmovima te pribavljanje sredstava prodajom emitiranih obveznica ili drugih dunikih vrijednosnica = FUNKCIJA POTRANJE Uz pozitivno nagnutnu funkciju ponude i negativno nagnutu funkciju potranje, ravnotena kamatna stopa formira se pri jednakosti traene i ponuene koliine sredstava u nekoj jedinici vremena. - kamatne stope vie od ravnotene kamatne stope = iznos kredita koji se nudi je vei od onog koji se potrauje VIAK KREDITA. Budui da neki neto vjerovnici nisu u mogunosti zaraditi bilo kakvu kamatu oni e pristati palsirati sredstva i uz niu cijenu novcasmanjenje trinog kamatnjaka. - kamatne stope nie od ravnotene = iznos potranje za kreditima je vei od ponude kredita. Dio nositelja vika potranje pristaje platiti veu cijenu zaduivanja trini kamatnjaci rastu.

- banke odreuju visinu kamatnjaka uzimajui u obzir trokove pribave sredstva ( pasivni kamatnjaci), trokove poslovanja i premiju rizika na koju utjee ocjena kreditne sposobnosti klijenta kao i niz rizika kojima je banka izloena u buduem razdoblju otplate kredita. - trite dunikih vrijednosnica = vrlo vaan segment financijskog trita. najvaniji oblici : dravne obveznice, korporacijske obveznice, trezorski i komercijalni zapisi - za poduzea i dravu koji novana sredstva pribavljaju prodajom obveznica, poeljno je da troak financiranja bude to nii. Troak financiranja mjeri kamatna stopa, a u novanom iznosu kamata kao naknada koju dunik plaa za koritenje novca u sadanjosti. poduzea i drava voljni su prodati vei iznos obveznica, odnosno pribaviti vei iznos sredstva za pozajmljivanje u uvjetima niih kamatnjaka = krivulja potranje Ld padajua funkcija kamtnjaka nositelji ponude Ls spremni su drati vei iznos obveznica, odnosno ponuditi vei iznos sredstva pozajmljivanje, ukoliko je prinos od ulaganja vei = krivulja ponude sredstva raspoloivih za pozajmljivanje Ls rastua funkcija kamatnjaka VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA - prinos od ulaganja uobiajeno mjeri kamatna stopa. - kod zajma s jednokratnom otplatom za godinu dana, godinja kamatna stopa jednaka je omjeru kamate i glavnice duga:i= 100 = 0,10 = 10% 1000

- produetkom broja godina zahtjeva primjenu koncepcije vremenske vrijednosti novca i diskontnog faktora1 (1 + i) t

diskontni faktor = pokazuje sadanju vrijednost jedne novane jedinice primljene u godini t = koritenje diskontnog faktora vezano je uz proces raunanja sadanje vrijednosti buduih primitaka, pri emu se polazi od ope prihvaene pretpostavke da je novana jedinica koju emo primiti za godinu dana (za t godina) manje vrijedna od novane jedinice koju primamo danas Osnovni elementi koncepcije vremenske vrijednosti novca: pojam sadanja vrijednost oznaava parametar koji izjednaava budui novani tok ( budui novani primitak) sa sadanjim ulaganjem. Pomou koncepcije vremenske vrijednosti novca i izrauna sadanje vrijednosti buduih novanih tokova mogue je usporediti novane tokove razliitih oblika imovine, u razliitim razdobljima sadanju vrijednost budueg novanog toka utvrujemo postupkom diskontiranja, koji se u sluaju jednostavnog zajma s jednokratnom otplatom moe izraziti:PV = FV (1 + i ) t

PV= sadanja vrijednost i = god. kamatna stopa t = godina(za t=1,2,3..n) FV= vrijednost budueg primitka(budueg novanog toka) koji e biti isplaen u godini t uz pozitivnu vrijednost kamatnjaka, sadanja diskontirana vrijednost budueg primitka jedne kune je manja od jedan. Jedna kuna primljena za t godina danas vrijedi1 kuna. (1 + i) t

sadanja vrijednost niza buduih primitaka od dunikog instrumenta jednaka je zbroju sadanjih vrijednosti svih buduih primitaka

6.1.1. Prinos do dospijea

- najtonija mjera kamatnih stopa na dunike instrumente - oznaava kamatnu stopu uz koju je dananja vrijednost dunikog instrumenta jednaka sadanjoj vrijednosti svih njegovih buduih primitaka. - model izrauna podrazumijeva da e imovina drati do dospijea i da e se sve periodine isplate (kuponske isplate kamata kod obveznica, otplate kredite i sl. ) reinvestirati po stopi prinosa do dospijea.

6.1.1.1. Zajam s fiksnom anuitetskom otplatom- anuiteti otplate kredita ukljuuju jednake mjesene ili godinje rate koje se djelom sastoje od otplate glavnice, a djelom od plaanja kamata - izjednaavajui dananju vrijednost zajma sa sadanjom vrijednou svih buduih isplata na temelju tog zajma ( zbroj sadanjih vrijednosti svih buduih rata otplate kredita ) - za kredit koji e bit konano otplaen u godini t = n, moemo pisati :LV = FP FP FP FP + + + ...... + 2 3 1 + i (1 + i ) (1 + i ) (1 + i ) n

LV = dananja vrijednost (vrijedost zajma) FP = fiksna godinja otplata ( isplata ) i = prinos do dospijea t = godina ( za t = 1,2,3n )

6.1.1.2. Kuponska obveznica- prinos do dospijea utvrujemo uzimajui u obzir zbroj sadanjih vrijednosti svih buduih isplata fiksnog iznosa kuponske kamate (svake godine do dana dospijea) te sadanju vrijednost konane isplate nominalne vrijednosti obveznice ( na dan njenog dospijea, u godini t = n ) - primjeri kuponskih obveznica ( viekratno isplativih obveznica ): dravne obveznice i obveznice korporacija dananja vrijednost kuponske obveznice jednaka zbroju sadanjih vrijednosti svih buduih isplata:P= C C C C F + + + ..... + + 2 3 n 1 + i (1 + i ) (1 + i ) (1 + i ) (1 + i ) n

P = dananja vrijednost-cijena obveznice C = fiksni iznos godinje kuponske isplate- iznos kuponske kamate koja se isplauje svake godine do Dana dospijea obveznice F = nominalna vrijednost obveznice i = prinos do dospijea t = godina ( za t = 1,2,n ) - fiksni iznos godinje kuponske kamate utvruje se pomou kuponske kamatne stope ( nominalna ili nazivna stopa ), kao postotak od nominalne vrijednosti obveznice - za razliku od nominalne (kuponske) kamatne stope koja je unaprijed definirana i nepromijenjiva do dospijea obveznice, prinos do dospijea mijenja se ovisno o promjenama na financijskom tritu. Promjene u obliku porasta ili smanjenja ope razine trinih kamatnjaka mjenjaju i razinu prinosa do dospijea na obveznice. - izmeu kretanja cijene pojedinane obveznice i njezinog prinosa dospijea postoje odreene zakonitosti: prinos do dospijea jednak je kuponskoj kamatnoj stopi kad je trenutana trina cijena obveznice j

jednaka njezinoj nominalnoj vrijednosti kad je cijena obveznice nia od nominalne vrijednosti prinos do dospijea vei je od kuponske stope postoji inverzan odnos kretanja cijene obveznice i kretanja prinosa do dospijea. Ako doe do porasta ( zahtjevnog ) prinosa do dospijea, cijena obveznice e se smanjiti. Ako se prinos do dospijea smanji, cijena obveznice e se poveati. - inverzan odnos kretanja cijene obveznice i kamatne stope mjerene prinosom do dospijea posebno je vidljiv u sluaju konzole ili tzv. vjene obveznice s vjenom fiksnom kuponskom isplatom, bez dana dospijea i bez otplate glavnice. - cijena konzole jednaka je omjeru kuponske isplate C i kamatne stope mjerene prinosom do dospijea iP= C C , ili i = i P

6.1.1.3. Diskontne obveznice i trezorski zapisi - diskontne obveznice i trezorski zapisi ne isplauju kuponsku kamatu, nego jedinu isplatu biljee nadan dospijea kada se imatelju isplauje nominalna vrijednost - trenutana trina cijena jednogodinjeg trezorskog zapisa:P= F 1 +i F P P

i=

P = dananja vrijednost ( trenutana cijena vrijednosnice ) F = nominalna vrijednost vrijednosnice koja e biti isplaena na dan dospijea i = prinos do dospijea - prodaja novoemitiranih diskontnih obveznica i trezorskih zapisa obavlja se uz diskont koji treba osigurati interes investitora u visini kapitalizacije po zahtjevanoj stopi trinog prinosa do dospijea takve vrijednosnice - na sekundarnim tritima trguje se po cijeni ispod nominalne vrijednosti

6.1.2. Tekui prinos = i c= mjera aproksimacije prinosa do dospijea = predstavlja omjer godinje kuponske isplate C (nominalne god.kamate) i trenutane trine cijene obveznice P:i= C P

- kada je trenutana cijena obveznice jednaka njezinoj nominalnoj vrijednosti, tekui prinos jednak je kuponskoj kamatnoj stopi, pa je jednak i prinosu do dospijea = to je cijena obveznice blie nominalnoj vrijednosti, to je tekui prinos bolja mjera aproksimacije - kada je trina cijena obveznice daleko ispod nominalne vrijednosti, tekui prinos predstavlja vrlo lou mjeru aproksimacije prinosa do dospijea - porast tekueg prinosa usklaen je s porastom prinosa do dospijea = kretanje obje mjere kamatne stope u inverznom odnosu s kretanjem cijene obveznica kad tr.kam. rastu, cijene obveznica se smanjuju.

6.2. DETERMINANTE POTRANJE ZA IMOVINOM- oblici imovine meusobno se razlikuju s obzirom na oekivani povrat, rizik i likvidnost - najlikvidniji oblik imovine je novac

- bogatstvo = zbroj vrijednosti ukupne financijske i realne imovine ( pojedin