OPASNE RADNE TVARI 2. Kolokvij

  • View
    73

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Opasne radne tvari 2. kolokvij VŠS

Text of OPASNE RADNE TVARI 2. Kolokvij

Halogenirani ugljikovodici

apsorbiraju se preko plua, rijee preko koe najvei dio podlijee biotransformaciji najveim dijelom u jetri, rijee u bubrezima imaju narkotiko djelovanje iritativno djelovanje na kou i sluzokou neki imaju hematotoksini efekt (halotan) neki imaju karcinogeno djelovanje pare zapaljive podukti izgaranja COCl2, Cl2,CO2,CO,H2O

Trikloretilen (CHClCCl2), tetrakloretilen kod kroninog djelovanja na CNS na memoriju, umor, smanjena koncentracija, poremeaj sna, depresija, trnci u rukama koa: iritativni dermatitis dini sustav: peenje u grlu, kaalj, oteano disanje jetra (oteenje jetrenih stanica - utica) krvotvorni sustav : anemija Trikloretilen: II kat. karcinogenih tvari Tetrakloretilen: III kat. karcinogenih tvari

Kloroform(triklormetan), CHCl3 upotrebljava se kao otapalo pri ekstrakcijama, neko se koristio kao sredstvo za narkozu oteuje nervni sustav oteuje jetru Dioksini Organski spojevi iz skupine polikloriranih ugljikovodika Najopasniji meu njima je 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin (TCDD)nastaju: - izgaranjem organskih tvari - organskih otpadaka pri spaljivanju otpada - kao nusprodukti u kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji - pri izbjeljivanju i kloriranju - pri proizvodnji nekih herbicida i pesticidatetni uinci: karcinogeno djelovanje sarkomi mekih tkiva, limfomi, karcinom eludca djelovanje na reprodukcijske funkcije i teratogenost

Metilbromid (brommetan), CH3Br upotrebljava se u organskim sintezama, insekticid izaziva nervne i one poremeaje akutno trovanje - vrtoglavica, glavobolja, poremeaj vida, konfuzija, koma u sluaju da otrovana osoba preivi, ostaju trajne posljedice na vidu kronino trovanje simptomi su isti ali blaiPrevencija i zdravstveni nadzor zamjena manje otrovnim tvarima tehnike mjere (hermetizacija i automatizacija procesa prethodni pregledi eliminirati osobe sklone alkoholu, koje pate od neurotskih i ostalih psihikih bolesti, od bolesti jetre i konih bolesti) ciljani zdravstveni pregledi (u sluaju sumnje na trovanje)

Anorganske kiseline

Uinci kiselina i luina korozivne tvari s koom teke opekline i ulceracije na koi s oima - moe uzrokovati ozljede i gubitak vida gutanjem teko oteenje probavnog sustava i smrt pare i maglice nadrauju gornje dine puteve , izazivaju jak kaalj - dulje udisanje upala dinih organa i oteenje plunog tkivaSulfatna kiselina, H2SO4 dolazi pakirana u polietilensku ambalau ili u manjim koliinama u staklenoj ulijevanjem vode u kiselinu (VUK) burna reakcija, gotovo eksplozivna zato se kiselina polagano ulijeva u vodu uz lagano mjeanje!!!!!! jaki oksidans sa organskim tvarima (pamuk, drvo, celuloza) uzrokuje njihovo zapaljenje kontakt sa prainom metala, nitratima, nitritima uzrokuje njihovo zapaljenje s metalima razvija vodik koji se moe spajati s oneienjima prisutnim u metalu pa mogu nastati toksini plinovi, npr. arsenovodik i fosforovodik primjenjuje se u kemijskoj industriji (proizvodnja gnojiva) u galvanizaciji, u laboratorijima, pri kemijskoj pripremi vode, ienju metala od hre, za punjenje akumulatora, itd. Kloridna kiselina, HCl bezbojna ili svijetlouta tekuina, dimi se na zraku, otrog je mirisa u dodiru s veinom metala, oslobaa vodik koji je opasan zbog mogunosti stvaranja poara i eksplozije sa sulfidima stvara otrovan plin sumporovodik ne smije se drati u blizini lako oksidirajuih tvari, kao to su nitratna kiselina i klorati dolazi u polietilenskim cisternama ili u metalnim koje su gumirane ili presvuene polietilenom primjenjuje se u kemijskoj industriji, galvanizacijama, skidanju hre s metala, kemijskoj pripremi vode, u kuanstvuFosfatna kiselina, H3PO4 bezbojna bistra tekuina u kontaktu s metalima razvija zapaljiv i eksplozivan plin vodik pri normalnim uvjetima je slabo isparljiva pa nema para koje bi nadraivale oi ili dine organe pare i maglice stvaraju se zagrijavanjem arenje u oima, nosu i grlu, svrbe i bolovi na koiNitratna (duina)kiselina, HNO3 bezbojana do slabo smekasta otopina djelovanjem svjetla razgrauje se kiselina i njezine pare nisu zapaljive u kontaktu sa organskim tvarima moe ih zapaliti u dodiru sa H2S moe uzrokovati eksploziju estoko reagira s mnogim metalima NO,NO2, N2O4, N2, NH3 ova reakcija moe biti uzrokom otrovanja nitroznim plinovima

Luine

Natrij hidroksid, NaOH upotrebljava se u proizvodnji sapuna, papira, umjetne svile, industriji boja i eksploziva, rafinaciji masti, pri dobivanju aluminija itd. dolazi u obliku tvrdih zrnaca, listia, ploica ili grumena bijele boje, lako se tope u vodi uz razvijanje topline ne gori i ne podrava gorenje ako rastaljen doe u dodir sa gorivim organskim tvarima karbonizira ih i moe izazvati poar isporuuje se u polietilenskoj ambalai ili ambalai od nerajueg elika

Amonij hidroksid, NH4OH otopina amonijaka u vodi amonijak upotrebljava se u proizvodnji municije i eksploziva, u tekstilnoj industriji, izradi boja, ljepila, umjetnih gnojiva, obradi koe bezbojna tekuina, nije zapaljiva na zraku isparava amonijak - korozivne smjese pri konc. od 10 do 30% reagira sa mnogim metalima vodik eksplozivno reagira sa halogenim elementima isporuuje se u polietilenskoj ambalai ili ambalai od nerajueg elikaZapaljive i eksplozivne tvariUvjeti potrebni za gorenje! Odreena koliina toplinske energije Goriva tvar Kisik

Gorenje Proces spajanja gorive tvari s kisikom (oksidacija) Brzina oksidacije ovisi o: Mogunosti spajanja odreene tvari s kisikom Temperaturi potrebnoj da doe do spajanja O dodirnoj povrini izmeu tvari i kisika Reakcija oksidacije s obzirom na brzinu: Spora oksidacija (ranje metala) Brza oksidacija pojavljuje se plamen (gorenje) Trenutana oksidacija pojavljuje se zvuk (eksplozija)

Buktanje Nastaje kad je u prostoru prisutna ograniena koliina gorive tvari. Goriva tvar prilikom paljenja bukne i trenutno sagori. Ne uspije razviti tlak i znatniju koliinu topline.

Eksplozija Ako tvar brzo gori oslobaa se: Znatna koliina topline u kratkom razdoblju to dovodi do naglog poveanja temperature. o Znatna koliina plinova sagorijevanja kojima se usljed poveane temperature naglo iri volumen pa na preprekama nastaje znatan tlak, posljedica kojega je zvuk. Detonacija Zbiva se na prostorima koji imaju promjer neznatan u odnosu na duinu. Zapaljenje nastaje na poetku takvog prostora, zbog naglog irenja volumena, potiskuje se nesagorivi dio ispred plamena, pri emu nesagorena smjesa prima dodatnu energiju. Kad se sabijena smjesa zapali nastaju tlakovi nekoliko puta vei nego kod eksplozije.

Brzina reakcije Brzina reakcije gorenja izraava se u cm/s Brzina eksplozije izraava se u m/s Brzina detonacije izraava se u km/s

Klasifikacija poara po vrsti zapaljivih tvari Zapaljivi plinovi Zapaljive tekuine Zapaljive krute tvari

S obzirom na agregatno stanje gorivih i zapaljivih tvari u poaru, nekih drugih svojstava zapaljivih tvari, te prema HRN EN 2 poari se svrstavaju u 4 razreda:

A razred poari obuhvaaju krute tvari, u pravilu organske prirode, kod kojih se gorenje obino odvija uz stvaranje usijanog ara (drvo, ugljen, biljne tvari, slama, papir i dr.) B razred poari koji obuhvaaju tekuine ili rastaljene krutine (benzin, masti, ulje, lakovi, smole, vosak, eter, alkohol, i dr.) C razred poari koji obuhvaaju plinove (metan, etan, butan, propan, vodik, acetilen, gradski plin i dr.) D razred poari koji obuhvaaju metale (aluminij, magnezij i njihove legure).

ZAPALJIVE TVARI

Svaka tvar u plinovitom, parovitom ili krutom stanju koja je pomjeana sa zrakom ima sposobnost da se zapali. Njezina smjesa sa zrakom eksplozivna smjesa.

Zapaljivi plinovi

Gorivi plin potrebno je pomijeati s odreenom koliinom kisika odnosno zraka te smjesu zagrijati na temperaturi paljenja. Volumni udio plina pomjean sa zrakom kod kojeg dolazi do zapaljenja naziva se DGE. Najvei volumni udio plina pomjean sa zrakom kod kojeg moe doi do poara i eksplozije naziva se GGE. Volumni udio plina pomjean sa zrakom kod kojeg je najjaa eksplozija naziva se SK. Jaina eksplozije mjera za jainu eksplozije je iznos tlaka koji stvaraju plinovi nastali oksidacijom.

Podruje eksplozivnosti

Proiruje se s porastom temperature, tlaka i udjelom kisika u smjesi. GGE u smjesi sa kisikom je via nego u smjesi sa zrakom. Neki kemijski nestabilni spojevi nemaju GGE npr. etilenoksid, oni se mogu paljenjem eksplozivno raspasti ak i bez zraka ili kisika. Kod 50% do DGE zabranjen je rad zbog stalne opasnosti od eksplozije.

Stacionarni eksploziometri predalarm podeen na 10 20% DGE, a glavni alarm kod maksimalno 20% DGE. Nosivi eksploziometri alarm podeen na 20% DGE

Granice eksplozivnosti

Razlikuju se za razliite plinove:

DGE (%) GGE (%) SK (%) Metan CH4 5,3 14,9 9,5 Etan C2H6 3,1 12,5 5,64 Propan C3H8 2,1 9,5 4,02

Opasniji su plinovi koji imaju niu DGE i viu GGE ire podruje eksplozivnosti.

Relativna gustoa

Vano svojstvo zapaljivog plina koje pokazuje u kom pravcu se moe najprije oekivati pojava eksplozivne smjese.

Ako je d > 1, plin je tei od zraka Ako je d < 1, plin je laki od zraka

Tehniki plinovi

Kao to sama rije kae koriste se u tehnici, zbog lake uporabe, transporta i cijene, a najee se pune u eline boce. Tlaenjem pod tlakom znatno veim od atmosferskog nastaju stlaeni ili komprimirani plinovi. Ukapljivanjem, poveanjem tlaka ili smanjenjem temperature (duboko podhlaeni plinovi) nastaju ukapljeni ili tekui plinovi. Otapanjem u pogodnom otapalu nastaju plinovi otopljeni pod tlakom. Stlaeni ili komprimirani plinovi plinovi ije su kritine temperature ispod 10 C (zrak, duik,

Search related