Halogenirani ugljikovodici

apsorbiraju se preko plua, rijee preko koe najvei dio podlijee biotransformaciji najveim dijelom u jetri, rijee u bubrezima imaju narkotiko djelovanje iritativno djelovanje na kou i sluzokou neki imaju hematotoksini efekt (halotan) neki imaju karcinogeno djelovanje pare zapaljive podukti izgaranja COCl2, Cl2,CO2,CO,H2O

Trikloretilen (CHClCCl2), tetrakloretilen kod kroninog djelovanja na CNS na memoriju, umor, smanjena koncentracija, poremeaj sna, depresija, trnci u rukama koa: iritativni dermatitis dini sustav: peenje u grlu, kaalj, oteano disanje jetra (oteenje jetrenih stanica - utica) krvotvorni sustav : anemija Trikloretilen: II kat. karcinogenih tvari Tetrakloretilen: III kat. karcinogenih tvari

Kloroform(triklormetan), CHCl3 upotrebljava se kao otapalo pri ekstrakcijama, neko se koristio kao sredstvo za narkozu oteuje nervni sustav oteuje jetru Dioksini Organski spojevi iz skupine polikloriranih ugljikovodika Najopasniji meu njima je 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin (TCDD)nastaju: - izgaranjem organskih tvari - organskih otpadaka pri spaljivanju otpada - kao nusprodukti u kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji - pri izbjeljivanju i kloriranju - pri proizvodnji nekih herbicida i pesticidatetni uinci: karcinogeno djelovanje sarkomi mekih tkiva, limfomi, karcinom eludca djelovanje na reprodukcijske funkcije i teratogenost

Metilbromid (brommetan), CH3Br upotrebljava se u organskim sintezama, insekticid izaziva nervne i one poremeaje akutno trovanje - vrtoglavica, glavobolja, poremeaj vida, konfuzija, koma u sluaju da otrovana osoba preivi, ostaju trajne posljedice na vidu kronino trovanje simptomi su isti ali blaiPrevencija i zdravstveni nadzor zamjena manje otrovnim tvarima tehnike mjere (hermetizacija i automatizacija procesa prethodni pregledi eliminirati osobe sklone alkoholu, koje pate od neurotskih i ostalih psihikih bolesti, od bolesti jetre i konih bolesti) ciljani zdravstveni pregledi (u sluaju sumnje na trovanje)

Anorganske kiseline

Uinci kiselina i luina korozivne tvari s koom teke opekline i ulceracije na koi s oima - moe uzrokovati ozljede i gubitak vida gutanjem teko oteenje probavnog sustava i smrt pare i maglice nadrauju gornje dine puteve , izazivaju jak kaalj - dulje udisanje upala dinih organa i oteenje plunog tkivaSulfatna kiselina, H2SO4 dolazi pakirana u polietilensku ambalau ili u manjim koliinama u staklenoj ulijevanjem vode u kiselinu (VUK) burna reakcija, gotovo eksplozivna zato se kiselina polagano ulijeva u vodu uz lagano mjeanje!!!!!! jaki oksidans sa organskim tvarima (pamuk, drvo, celuloza) uzrokuje njihovo zapaljenje kontakt sa prainom metala, nitratima, nitritima uzrokuje njihovo zapaljenje s metalima razvija vodik koji se moe spajati s oneienjima prisutnim u metalu pa mogu nastati toksini plinovi, npr. arsenovodik i fosforovodik primjenjuje se u kemijskoj industriji (proizvodnja gnojiva) u galvanizaciji, u laboratorijima, pri kemijskoj pripremi vode, ienju metala od hre, za punjenje akumulatora, itd. Kloridna kiselina, HCl bezbojna ili svijetlouta tekuina, dimi se na zraku, otrog je mirisa u dodiru s veinom metala, oslobaa vodik koji je opasan zbog mogunosti stvaranja poara i eksplozije sa sulfidima stvara otrovan plin sumporovodik ne smije se drati u blizini lako oksidirajuih tvari, kao to su nitratna kiselina i klorati dolazi u polietilenskim cisternama ili u metalnim koje su gumirane ili presvuene polietilenom primjenjuje se u kemijskoj industriji, galvanizacijama, skidanju hre s metala, kemijskoj pripremi vode, u kuanstvuFosfatna kiselina, H3PO4 bezbojna bistra tekuina u kontaktu s metalima razvija zapaljiv i eksplozivan plin vodik pri normalnim uvjetima je slabo isparljiva pa nema para koje bi nadraivale oi ili dine organe pare i maglice stvaraju se zagrijavanjem arenje u oima, nosu i grlu, svrbe i bolovi na koiNitratna (duina)kiselina, HNO3 bezbojana do slabo smekasta otopina djelovanjem svjetla razgrauje se kiselina i njezine pare nisu zapaljive u kontaktu sa organskim tvarima moe ih zapaliti u dodiru sa H2S moe uzrokovati eksploziju estoko reagira s mnogim metalima NO,NO2, N2O4, N2, NH3 ova reakcija moe biti uzrokom otrovanja nitroznim plinovima

Luine

Natrij hidroksid, NaOH upotrebljava se u proizvodnji sapuna, papira, umjetne svile, industriji boja i eksploziva, rafinaciji masti, pri dobivanju aluminija itd. dolazi u obliku tvrdih zrnaca, listia, ploica ili grumena bijele boje, lako se tope u vodi uz razvijanje topline ne gori i ne podrava gorenje ako rastaljen doe u dodir sa gorivim organskim tvarima karbonizira ih i moe izazvati poar isporuuje se u polietilenskoj ambalai ili ambalai od nerajueg elika

Amonij hidroksid, NH4OH otopina amonijaka u vodi amonijak upotrebljava se u proizvodnji municije i eksploziva, u tekstilnoj industriji, izradi boja, ljepila, umjetnih gnojiva, obradi koe bezbojna tekuina, nije zapaljiva na zraku isparava amonijak - korozivne smjese pri konc. od 10 do 30% reagira sa mnogim metalima vodik eksplozivno reagira sa halogenim elementima isporuuje se u polietilenskoj ambalai ili ambalai od nerajueg elikaZapaljive i eksplozivne tvariUvjeti potrebni za gorenje! Odreena koliina toplinske energije Goriva tvar Kisik

Gorenje Proces spajanja gorive tvari s kisikom (oksidacija) Brzina oksidacije ovisi o: Mogunosti spajanja odreene tvari s kisikom Temperaturi potrebnoj da doe do spajanja O dodirnoj povrini izmeu tvari i kisika Reakcija oksidacije s obzirom na brzinu: Spora oksidacija (ranje metala) Brza oksidacija pojavljuje se plamen (gorenje) Trenutana oksidacija pojavljuje se zvuk (eksplozija)

Buktanje Nastaje kad je u prostoru prisutna ograniena koliina gorive tvari. Goriva tvar prilikom paljenja bukne i trenutno sagori. Ne uspije razviti tlak i znatniju koliinu topline.

Eksplozija Ako tvar brzo gori oslobaa se: Znatna koliina topline u kratkom razdoblju to dovodi do naglog poveanja temperature. o Znatna koliina plinova sagorijevanja kojima se usljed poveane temperature naglo iri volumen pa na preprekama nastaje znatan tlak, posljedica kojega je zvuk. Detonacija Zbiva se na prostorima koji imaju promjer neznatan u odnosu na duinu. Zapaljenje nastaje na poetku takvog prostora, zbog naglog irenja volumena, potiskuje se nesagorivi dio ispred plamena, pri emu nesagorena smjesa prima dodatnu energiju. Kad se sabijena smjesa zapali nastaju tlakovi nekoliko puta vei nego kod eksplozije.

Brzina reakcije Brzina reakcije gorenja izraava se u cm/s Brzina eksplozije izraava se u m/s Brzina detonacije izraava se u km/s

Klasifikacija poara po vrsti zapaljivih tvari Zapaljivi plinovi Zapaljive tekuine Zapaljive krute tvari

S obzirom na agregatno stanje gorivih i zapaljivih tvari u poaru, nekih drugih svojstava zapaljivih tvari, te prema HRN EN 2 poari se svrstavaju u 4 razreda:

A razred poari obuhvaaju krute tvari, u pravilu organske prirode, kod kojih se gorenje obino odvija uz stvaranje usijanog ara (drvo, ugljen, biljne tvari, slama, papir i dr.) B razred poari koji obuhvaaju tekuine ili rastaljene krutine (benzin, masti, ulje, lakovi, smole, vosak, eter, alkohol, i dr.) C razred poari koji obuhvaaju plinove (metan, etan, butan, propan, vodik, acetilen, gradski plin i dr.) D razred poari koji obuhvaaju metale (aluminij, magnezij i njihove legure).

ZAPALJIVE TVARI

Svaka tvar u plinovitom, parovitom ili krutom stanju koja je pomjeana sa zrakom ima sposobnost da se zapali. Njezina smjesa sa zrakom eksplozivna smjesa.

Zapaljivi plinovi

Gorivi plin potrebno je pomijeati s odreenom koliinom kisika odnosno zraka te smjesu zagrijati na temperaturi paljenja. Volumni udio plina pomjean sa zrakom kod kojeg dolazi do zapaljenja naziva se DGE. Najvei volumni udio plina pomjean sa zrakom kod kojeg moe doi do poara i eksplozije naziva se GGE. Volumni udio plina pomjean sa zrakom kod kojeg je najjaa eksplozija naziva se SK. Jaina eksplozije mjera za jainu eksplozije je iznos tlaka koji stvaraju plinovi nastali oksidacijom.

Podruje eksplozivnosti

Proiruje se s porastom temperature, tlaka i udjelom kisika u smjesi. GGE u smjesi sa kisikom je via nego u smjesi sa zrakom. Neki kemijski nestabilni spojevi nemaju GGE npr. etilenoksid, oni se mogu paljenjem eksplozivno raspasti ak i bez zraka ili kisika. Kod 50% do DGE zabranjen je rad zbog stalne opasnosti od eksplozije.

Stacionarni eksploziometri predalarm podeen na 10 20% DGE, a glavni alarm kod maksimalno 20% DGE. Nosivi eksploziometri alarm podeen na 20% DGE

Granice eksplozivnosti

Razlikuju se za razliite plinove:

DGE (%) GGE (%) SK (%) Metan CH4 5,3 14,9 9,5 Etan C2H6 3,1 12,5 5,64 Propan C3H8 2,1 9,5 4,02

Opasniji su plinovi koji imaju niu DGE i viu GGE ire podruje eksplozivnosti.

Relativna gustoa

Vano svojstvo zapaljivog plina koje pokazuje u kom pravcu se moe najprije oekivati pojava eksplozivne smjese.

Ako je d > 1, plin je tei od zraka Ako je d < 1, plin je laki od zraka

Tehniki plinovi

Kao to sama rije kae koriste se u tehnici, zbog lake uporabe, transporta i cijene, a najee se pune u eline boce. Tlaenjem pod tlakom znatno veim od atmosferskog nastaju stlaeni ili komprimirani plinovi. Ukapljivanjem, poveanjem tlaka ili smanjenjem temperature (duboko podhlaeni plinovi) nastaju ukapljeni ili tekui plinovi. Otapanjem u pogodnom otapalu nastaju plinovi otopljeni pod tlakom. Stlaeni ili komprimirani plinovi plinovi ije su kritine temperature ispod 10 C (zrak, duik, plemeniti plinovi, metan, vodik, deuterij, flour). Ukapljeni ili tekui plinovi plinovi ije su kritine temperature iznad 10 C (klor, amonijak, sumporni dioksid, vinil klorid, acetilen, klorovodik, ugljini dioksid). plinovi otopljeni pod tlakom plinovi koji se eksplozivno raspadaju ako se primjeni vei tlak, pa se ti plinovi otapaju u pogodnim otapalima npr. acetilen se otapa u acetonu jer ako se tlai iznad 1,5 atmosfere postoji mogunost da doe do eksplozije.

Kritina temperatura (Tk)

Tk najvia temperatura na kojoj se plin jo moe ukapljiti. Na temperaturi vioj od kritine temperature ne moe se vie ukapljiti. Kritini tlak je najmanji tlak pri kojem se ukapljuje plin kod kritine temperature. kod kritine temperature molekule se jo dre zajedno jakim vezama, iznad Tk kretanje molekula postaje energino i dolazi do kidanja privlanih sila. Zapaljivi i eksplozivni tehniki plinovi: kisik, acetilen, amonijak, propan-butan, vodik. Nezapaljivi tehniki plinovi: duik, argon, ugljini dioksid.

Plinovi koji se koriste u rashladnoj tehnici:

Amonijak laki od zraka Metil klorid, etil klorid plinovi tei od zraka Zapaljivi su.

Kanalizacijski plinovi:

Nastaju fermentacijom ili raspadanjem organskih materijala, a to su zapaljivi plinovi metan, sumporovodik i vodik.

Plinovi elektrinih kablova i drugih izolacijskih materijala:

Javljaju se kod jako optereenih podzemnih kablova Prekid izolacije kabla uzrokuje pojavu elektrinog luka Toplina luka moe djelovati na izolaciju kabla Nastaju zapaljivi plinovi koji sadre vodik, ugljini monoksid i ugljikovodike.

Probijanje plina u objekte:

zapaljivi plinovi prisutni ispod zemlje ulaze u vodove, kanale, odvode, podrume i sl. mjesta ulaza su kroz ili oko podzemnih vodova, kroz naputene plinske vodove koji nisu zatvoreni, kroz oteene plinske vodove i dr.

Zapaljive tekuine Tekuine ne gore, gore njihove pare. Pare nastaju isparavanjem tekuine, a koliina u zraku ovisi o brzini isparavanja tekuine. Brzina isparavanja tekuine ovisi o tlaku i temperaturi. Porastom temperature pojaava se isparavanje i poveava koncentracija i tlak para iznad tekuine. Tlak para tekuine tlak para je tlak plina koji je u ravnotei s tekuinom (ili ponekad vrstim tijelom) pri odreenoj temperaturi. Ravnoteni tlak pare ovisi o prirodi i temperaturi tekuine.

Granice eksplozivnosti

Kod neke odreene temperature, tlak para tekuine bit e toliko velik da e koncentracije para iznad tekuine biti jednaka DGE. DGE najnia koncentracija zapaljivih para tekuine u smjesi sa zrakom kod koje dolazi do poara odnosno eksplozije.

Plamite zapaljive tekuine

Najnia temperatura tekuine pri kojoj se iz tekuine razvijaju pare u tolikoj koliini da se pomjeane sa zrakom, mogu zapaliti ako se iznad povrine tekuine prinese otvoreni plamen. Temperatura plamita odgovara DGE!

Plamite (C) Benzen C6H6 - 17 Benzin - 20 Dizel (nafta) 40

to je plamite zapaljive tekuine nie, opasnost od nastanka eksplozivnih smjesa je vea!Temperatura paljenja

Najnia temperatura do koje treba ugrijati neku tvar da se ona pone brzo spajati s kisikom tj. da pone gorjeti. Za paljenje eksplozivnih smjesa potreban je neki izvor topline otvoreni plamen, vrua povrina, elektrina iskra i dr.

Vrelite Temperatura kod koje se tlak para zapaljive tekuine izjednai sa atmosferskim tlakom. Vrelite nije konstantna veliina.

Pravilnik o zapaljivim tekuinama N.N. Br. 54/99

Odreuju se sigurnosno sigurnosno tehniki uvjeti za izgradnju graevina i postrojenja za zapaljive tekuine te mjere zatite od poara i eksplozija pri uporabi graevina i postrojenja, skladitenju, dranju i prometu zapaljivih tekuina. Podjela zapaljivih tekuina prema temperaturi plamita: 1. Upaljive (lako zapaljive) temperatura plamita 38 C 2. Gorive temperatura plamita > 38 C < 100 C

vano u ispitu!!! 1. Upaljive (lako zapaljive) tekuine - Spadaju u I. Skupinu zapaljivih tekuina, a ona se djeli na:

I.A. skupina zapaljivih tekuina tekuine ija je temperatura plamita nia od 23 C, a vrelita ispod 38 C. I.B. skupina zapaljivih tekuina tekuine ija je temperatura plamita nia od 23 C, a vrelita iznad 38 C. I.C. skupina zapaljivih tekuina tekuine ija je temperatura plamita od 23 C do 38 C.

2. Gorive tekuine - Spadaju u II. i III. skupinu zapaljivih tekuina, a one se djele na:

II. skupina zapaljivih tekuina tekuina ija je temperatura plamita od 38 C do 60 C III.A. skupina zapaljivih tekuina tekuina ija je temperatura plamita od 60 C do 93 C III.B. skupina zapaljivih tekuina tekuina ija je temperatura plamita od 93 C, ali ne i via od 100 C.

Zapaljive maglice

Osim mirnim isparavanjem, eksplozivne smjese mogu se stvoriti i rasprivanjem tekuine. Rasprivanjem tekuine nastaju kapljice koje sa zrakom ine maglicu. Tekuini rasprenoj na kapljice poveana je povrina. Dovoenjem topline rasprene kapljice brzo isparavaju pa se brzo dostigne DGE. Rasprivanjem tekuine lake se stvara eksplozivna smjesa nego li pri mirnom isparavanju.

Zapaljive praine

Praine su sitne estice tvari veliine od 1 do nekoliko desetaka (mikrona). Sitna praina vrstih gorivih tvari (tvari organskog porijekla praine brana, ugljena, drveta, kroba, pluta i dr., te tvari anorganskog porijekla praine sumpora, fosfora, magnezija, aluminija i dr.) pomjeane sa zrakom mogu u odreenim koncentracijama tvoriti eksplozivne smjese. Paljenjem nastaju sagorijevni plinovi i toplina, poveava se volumen i na preprekama nastaje tlak. to su estice sitnije, bre dolazi do izgaranja pa su uinci u smislu eksplozivne reakcije snaniji. Eksplozivne smjese rijetko su prisutne u radnom prostoru. Opasnost potjee od nataloene praine i zbog njene mogunosti: o Uzvitlanja (ventilacijskim sustavom) o Zbog pojave suhe destilacije (tinjanja) Pokrenuta eksplozija ili paljenje uzvitlava nataloenu prainu i lanani proces eksplozija se iri kroz sve meusobno povezane prostore.

Eksplozivne smjese sa zrakom

Mogu se stvoriti u:

Ciklonima Cjevovodima Zatvorenim komorama i sl. U takvim prostorima ne smije biti elektroureaja!

Temperatura tinjanja nataloene praine

Zapaljiva praina moe se zagrijati ako je nataloena na elktroureajima, ako na njima lei u debljim naslagama (preko 5 mm). Najnia temperatura na povrini zagrijane podloge koja dovodi do tinjanja 5 mm debelog sloja nataloene praine naziva se temperatura tinjanja nataloene praine. Temperatura tinjanja sniava se s porastom debljine nataloene praine. Praina koja tinja poinje buktati, uzvitlava se, nastaju male eksplozije dok ne nastane lanana eksplozija uzvitlane praine.

Ostali izvori paljenja Otvoreni plamen Elektrina iskra Statiki elektricitet

Mjere zatite od tetnih uinaka kemijskih tvari

Osnovne mjere zatite Posebne mjere zatite Ostale mjere zatite

Osnovne mjere zatite Obuhvaaju tehnike mjere koje se primjenjuju na sredstvima rada za postizanje potpune ili djelomino prihvatljive razine sigurnosti na radu. Odnose se na objekte koji su namjenjeni za rad, postrojenja, strojeve i ureaje.

Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore Glavni propis koji utvruje zahtjeve u pogledu izvedbe radnih prostorija i prostora. Uz to ovisno o vrstama tvari koje se koriste primjenjuju se sanitarni propisi (ako se radi o otrovima u uem smislu rijei) ili propisi s podruja zatite od poara (ako se radi o zapaljivim tekuinama, plinovima i prainama)

Osnovna pravila zatite na radu

Mjere zatite na postrojenju: Automatizacija najbolja mjera zatite jer iskljuuje potrebu boravka radnika u radnom okoliu. Hermetiki zatvoreni sustavi moderni strojevi u tiskarskoj industriji, moderne lakirnice namjetaja. Ventilacija lokalni odsisi na polirkama, odsisi na stolovima za zavarivanje, odsisi na kadama s kiselinama, digestori u kemijskim laboratorijima. Opa ventilacija s odgovarajuim brojem izmjena zraka.

Posebne mjere zatite

Sadre zahtjeve to ih moraju ispunjavati osobe na radu, nain i sredstva za sigurno obavljanje poslova.

Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada Propisuje uvjete glede ivota, dobi, spola, strune spreme, zdravstvenog stanja i psihike sposobnosti koje moraju ispunjavati radnici rasporeeni na poslove sa posebnim uvjetima rada meu koje spadaju i poslovi sa kemijskim i biolokim tetnostima. Obvezuje poslodavce da u propisanim rokovima upuuje radnike na periodike zdrastvene preglede.

Osposobljavanje Ima za cilj osposobiti radnika:

o Da sigurno rukuje s opasnim tvarima i procesima o Da razumije postupke u sluaju nude o Da koristi osobna zatitna sredstva o Da zna pruiti prvu pomo u sluaju nezgode o Osposobljavanje za rad na siguran nain .

Osposobljavanje se obavlja na mjestu rada, a moe biti: o Teoretsko o Praktino

Ako je potrebno mora se utvrditi obveza periodike provjere znanja.

Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja te provjere znanja o zatiti od otrova (N.N. Br. 62/99). Struno osposobljavanje koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju. Moraju se osposobiti zaposlenici koji rukuju otrovima.

Upute za rad

Obveza poslodavca je da pisanim uputama osigura izvoenje procesa rada u skladu sa propisima zatite na radu. Upute moraju biti istaknute na mjestu rada. Uputama se propisuje: o Ponaanje zaposlenika tijekom radnog procesa o Ponaanje zaposlenika u sluaju poremeaja radnog procesa, postrojenja ili stroja. o Koja osobna zatitna sredstva koristiti i na koji nain. Cilj upute je osigurati kvalitetnu proizvodnju, sigurnost i zatitu zdravlja radnika.

Pravila zatite na radu, na nioj razini

Na pakovanjima i spremnicima moraju postojati propisane oznake i naljepnice Na radnom mjestu mora postojati popis svih kemijskih tvari koje se upotrebljavaju Moraju postojati podaci o njihovom utjecaju na zdravlje Mjere koje je potrebno poduzeti u sluaju akcidenta Popis osobne zatitne opreme s detaljnom uputom za koritenje i odravanje Podaci o ispitivanju radnog okolia Plan evakuacije i vjebe.

Osobna zatitna oprema

Odabir osobna zatitna oprema za zatitu od praine ne titi od plinova, za razliite plinove potrebni su i razliiti filtri. Paljivo odabrati materijal za obrazinu. Usvojiti program odravanja osobne zatitne opreme redovito ienje, pregledi i zamjena. Zaduiti osobu koja e voditi rauna o osobnoj zatitnoj opremi Radniku dati osobnu zatitnu opremu i osigurati isto i sigurno mjesto za skladitenje.

Ostale mjere

Zamjena tvari ili postupka manje opasnim uvijek primjeniti ako ne zadire u temeljnu funkciju procesa. Manja otrovnost i zapaljivost osnove su izbora izmeu vie raspoloivih zamjenskih tvari. Zamjena tvari: o Opasna otapala za odmaivanje mogu se zamjeniti manje opasnim alkalnim otopinama, otopinama detergenta, vodom uz primjenu ultrazvune ili ionske tehnologije. o Boje otopljene u vodi uspjeno zamjenjuju boje u otapalima.

Zamjena postupka

Prskanje zamjeniti premazivanjem Isparavanje tekuine smanjiti sniavanjem temperature ili povrine (plivajue plastine kuglice). U procesima gdje nastaje praina koristiti vlane postupke (bruenje ili poliranje). Uklanjanje nataloene praine vakumskim ureajima, a ne ienjem. Prostornim odvajanjem izvora opasnosti od ostalih djelova procesa smanjuje se broj izloenih radnika. Smanjiti vrijeme izlaganja radnika Smanjiti koliinu opasne tvari.

Bioloke tetne tvari

Mikroorganizmi, genetski promjenjeni mikroorganizmi i stanine kulture koje mogu kod ljudi izazvati infekcije, alergije i toksina djelovanja Bakterije Gljivice Virusi Rikecije U radnim prostorima mogu se pojaviti u slijedeim sluajevima: pri radu sa mikroorganizmima u laboratorijima ibiotehnolokim postrojenjima kao pratee tvari ili kao oneienja radnih tvari(npr. u ureajima za proiavanje, postrojenjima za proizvodnju komposta te u poljoprivrednim pogonima) u obliku oneienja a da se o njima ne moe govoriti kao o radnim tvarima (npr. zagaivai u postrojenjima za klimatizaciju)

Mikroorganizmi To su biljke i ivotinje vidljive samo pod mikroskopom Eritrocit 7,5m Bacillus anthracis 5 m Mycobacterium tuberculosis 2-4m Salmonella 2 m Rikecije 475 nm Herpes virus 130 nmNaini ulaska mikroorganizama: preko (ne)ozlijeene koa odnosno sluzokoe (npr. tetanus, herpes) ubodom ili ujedom(hepatitis B, bjesnoa) dinim putevima (tuberkuloza, legioneloza, gripa) probavni trakt (salmoneloza, kolera)Mikroorganizmi po svom djelovanju: Patogeni kod domaina izazivaju nastanak bolesti (Mycobacterium tuberculosis TBC) Oportunistiko patogeni u normalnim situacijama nisu tetni po ljude, ali postaju tetni pri odreenim situacijama - kod slabljenja imuniteta - ili ako se nau u nepredvienim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale uu u krv)Patogeno djelovanje mikroorganizama: Infekcija Otrovanje AlergijeInfekcije Ulazak patogenog mikroorganizma (m.o.) u tkivo domaina, njegovo odravanje, razmnoavanje, irenje i proizvodnja tetnih tvari u domainu i reakcija domaina na sve to Infekcija je interakcija dvaju ivih bia uzronika zaraze i domaina

Patogeni mikroorganizmi nakon dolaska na ulazno mjesto se:1) prilagoava na fizike i kemijske uvjete (vrijeme inkubacije)2) razmnoava se3) infekcija prelazi u zaraznu bolest kada ih je dovoljno, njihovi enzimi, toksini i drugi produkti metabolizma izazivaju reakcije i oteenja stanica, tkiva i funkcija domaina imbenici potrebni za infekcijuIzvor infekcije: - primarni (ivotinja,ovjek, sirovine i proizvodi, leevi zaraene ivotinje, lankonoci) - sekundarni (zemlja, voda, zrak, hrana, kontaminirani predmeti, prostori i vozila) put irenja infekcije (zrak, hrana, voda, insekti, dodir) ulazna vrata (npr. uzronik tetanusa mora ui kroz oteenu kou ako ue kroz usta nee se dogoditi nita) broj mikroba podlonost infekciji uvjetovana ishranom, higijenom, dobi, spolom, psihikim i fizikim umorom ekspozicijaPosljedice infekcije su:Zarazne bolesti koje se ogledaju u:1) morfolokim promjenama (razni oblici upala, otok jetre, slezene, limfnih vorova, promjena krvne slike, edemi, gnojenja, granulomi = vidljivi simptomi)2) oteenju stanica, tkiva i organa = poremeaj njihove funkcije3) biokemijskim i fiziolokim promjenama = poremeaj metabolizma hrane,poremeaj prometa vode, poremeaj u gustoi krvi4) imunoloke promjene = stvaranje specifinih antitjela i senzibilizacija T limfocitaProfesionalne bolesti- posljedica su akutnog ili kroninog infektivnog oboljenja Podjela biolokih agenasa s obzirom na razinu rizika od infekcijePrema odredbama l. 18. i lanka 2(d) Smjernica 90/679/EEZ Bioloki agensi skupine 1 Bioloki agensi skupine 2 Bioloki agensi skupine 3 Bioloki agensi skupine 4 Bioloki agensi skupine 1 Oni za koje nije vjerojatno da mogu uzrokovati bolesti kod ljudiBioloki agensi skupine 2 Oni koji mogu uzrokovati bolest kod ljudi i mogu predstavljati opasnost za radnike; nije vjerojatno irenje agensa meu ljudima pa je u normalnim uvjetima mogua djelotvorna prevencija i lijeenje Bakterije: Clostridium tetani tetanus Vibrio cholerae kolera Salmonella enteritidis gastroenteritis Gljivice: Aspergillus fumigatus aspergiloza Trichophyton spp. mikoza koe Candida albicans kandida mikoza Virusi: HAV hepatitis A Rhino virus rhinitis Bioloki agensi skupine 3 Kod ljudi mogu izazvati teku bolest i mogu predstavljati opasnost za radnike, mogu se iriti meu ljudima, ali je u normalnim uvjetima mogua djelotvorna prevencija i lijeenje Bakterije:Mycobacterium tuberculosis Tbc Salmonella typhi tifus Bacillus anthracis bedrenica Gljivice: Coccidioides immitis sistemska mikoza Histoplazma capsulatum sistemska mikoza Virusi: HBV hepatitis B HIV AIDS Rabies virus bjesnoa

Bioloki agensi skupine 4 Kod ljudi mogu izazvati teku bolest pa predstavljaju opasnost za radnike, mogua je opasnost irenja meu ljudima i u normalnim uvjetima nije mogua djelotvorna prevencija a ni lijeenje Bakterije: ne postoje Gljivice: ne postoje Virusi: variola virus boginje lassa virus hemoragina groznica marburg virus hemoragina groznicaOtrovanja Nastaju kada u organizam uu toksini (otrovne supstancije koje imaju antigena svojstva) Oni u organizmu ovjeka stimuliraju formiranje specifinih antitjela antitoksina (kemijske otrovne tvari arsen, cijanidna kiselina, iva i dr. nisu toksini jer nemaju antigenska svojstva) U prirodi vie vrsta ivih bia proizvodi toksine : - neke ivotinje kao zmije otrovnice, korpioni, pauci zootoksini neke biljke kao Ricinus communis, proizvodi ricin fitotoksini toksini koje proizvode bakterije bakterijski toksiniAlergije uzrokovana reakcijom vlastitog imunolokog (obrambenog) sustava, koji titi tijelo od oboljenja stvaranjem antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa I kod alerginih osoba, imunoloki sustav reagira burno te pokuava zatititi organizam od tvari koje nisu tetne i koje se nalaze u prirodi (alergeni) pri emu nastaju simptomi alergije kod osoba koje nisu alergine, obrambeni sustav zapamti alergene kao bezazlene tvari pa ne reagira pri susretu s njima kao odgovor na nadraaj alergena u organizmu se stvaraju antitjela (reaginini) koji napadaju alergen taj proces pokree niz biokemijskih reakcija pri emu se otputaju i aktiviraju mnogi upalni medijatori kao to su histamini te nastaju simptomi alergijske reakcije

Simptomi alergijske reakcije: mogu biti opi (sistemski) lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen uao u tijelo (koa i sluznica, probavni ili dini sustav) razlikuju se u brzini nastanka i intenzitetu ako se brzo razvijaju anafilaktiki ok (moe ugroziti ivot bolesnika)

Alergeni alergeni obino sadre protein kao i hrana koju jedemo postoje i neki neproteinski alergeni koji su sastavni dio penicilina ili nekih drugih lijekova da bi neproteinski alergen uzrokovao alergijsku reakciju kada ue u organizam, mora se vezati na protein Kuna praina i grinje ivotinjska dlaka, perje Pelud drvea, trava i korov Spore plijesni Hrana, ukljuujui i mlijeko Lijekovi Izmet ohara i otrovi insekata

Bakterije Najsiunije biljke Jednostanina iva bia Obavljaju sve ivotne funkcije: hrane se, diu,proizvode i troe energiju, rastu i razmnoavaju se Javljaju se u tri oblika:- kuglaste (koki)- tapiaste (bacili)- spiralne (vibrio,spirili)Razmnoavanje bakterija najvei dio razmnoava se prostom diobom nastaju bakterijske kolonije u nepovoljnim uvjetima neke bakterije stvaraju trajne stanice spore preko kojih se razmnoavaju Toksinost bakterija neke vrste patogenih bakterija u toku svog normalnog metabolizma proizvode bakterijske toksine neki toksini difundiraju iz ivih stanica u okolinu a neki su vrsto vezani uz staninu supstanciju - egzotoksini - endotoksini

Egzotoksini izluuju se izvan bakterijske stanice u tkiva domaina ili u umjetna hranilita u kojima ive takve bakterije najjai otrovi koji su dosad poznati 250 g preienog kristalnog egzotoksina Clostridiuma botulinuma moe potrovati cijelo ovjeanstvo 1 mg kristalnog egzotoksina Clostridium tetani moe ubiti preko 4000 zamoraca tekih oko 250 g imaju specifian afinitet prema pojedinim vrstama tkiva kao to su: ivano tkivo, srani mii, bubreg itd. po kemijskoj grai su proteini pa su nestabilni na sobnoj temperaturi, na temperaturi od 600C ili pod utjecajem UV zraka sporije ili bre gube toksinost unitavaju ih soli tekih metala, jake kiseline i alkalije i drugi agensi koji unitavaju proteine odlini su antigeni tj u tijelima ljudi i ivotinja stimuliraju proizvodnju velikih koliinaantitoksina to su toksiniji to su bolji antigeni pod djelovanjem formalina ili poviene temperature gube toksinost, ali zadravaju antigenost i ako se ubrizgaju ljudima ili ivotinjama ne izazivaju oboljenja ali stimuliraju proizvodnju specifinih antitoksina to je znaajno za umjetnu imunizaciju protiv nekih zaraznih bolesti difterija i tetanus

Endotoksini sastavni su dijelovi stanine supstance nekih bakterija mogu se osloboditi iz bakterijske stanice samo ako se one na bilo koji nain razore slabiji su otrovi od egzotoksina ne pokazuju afinitet prema pojedinim vrstama tkiva endotoksini salmonela, eerihija, najserija i mnogih drugih bakterija izazivaju podjednake znakove trovanja povienje temperature, prolivi, hiperglikemija,edemi i krvarenja u crijevima, trbunim organima i pluima po kemijskom sastavu su kompleksni spojevi velikih molekula relativno su stabilni prema povienim temperaturama, kiselinama, alkalijama i drugim spojevima koji unitavaju proteine na temperaturi od 600C ili pod utjecajem UV zraenja zadravaju svoju toksinost loiji su antigeni od egzotoksina Bolesti uzrokovane bakterijama na RM Djelatnost bolest uzronik Poljoprivreda listerioza Listeria monocitogenes tetanus Clostridium tetani leptospiroza Leptospira interrogans Veterinari, timaritelji antraks Bacillus anthracis ivotinja, prerada mesa leptospiroza Leptospira interrogans listerioza Listeria monocitogenes vrbanac Erysipelothrix rhusiopatiae bruceloza brucella melitensis Uzgajivai ptica psitakoze Chlamydia psittaci Ribolov tetanus Clostridium tetani Zdravstveni radnici tuberkuloza Mycobacterium tuberculosis Tetanus

uzronik su spore bakterije Clostridium tetani - nalaze u tlu, kamo dolaze izmetom ivotinja (prirodno gnojenje tla) do infekcije dolazi putem ozlijeene koe rizina zanimanja su sva ona kod kojih moe doi do ozljeivanja ratari, stoari, radnici u klaonicama ako spore uu u organizam i ne naiu na povoljne uvjete, mogu ostati latentne , te se mogu aktivirati u povoljnim okolnostima ak i nekoliko godina nakon infekcije (kod ozljeda, kirurkih zahvata i dr.) toksin se iri ivcima i krvlju, dovodi do miine napetosti i bolnog grenja miia (teko vakanje, ukoenost muskulature lica, kontrakcija lene muskulature, grenja repiratorne muskulature - smrt) prevencija: cijepljenje

Leptospiroza Leptospiroze su bolesti ivotinja (svinje, goveda, psi, konji, takori , mievi) zaraene ivotinje urinom izluuju leptospiroze koje oneiuju tlo i vodu ljudi obolijevaju ili u direktnom kontaktu s bolesnom ivotinjom ili se zaraze leptospirozama pri radovima u blatu i vodi naroito ako noge nisu zatiene obuom. leptospiroze prodiru kroz kou i sluznice bolest poinje s visokom temperaturom, bolovima u rukama i nogama, glavoboljom, opom slabou te poremeaj bubrene funkcije prevencija leptospiroze: unitavanje izvora zaraze (glodavaca), te dezinfekcija vodenih povrina gdje je to mogue kod osoba koje su bile eksponirane zarazi moe se primjeniti cijepljenje uporaba zatitnih sredstava, te izbjegavanje kupanja u svim vodama stajaicama rizine skupine: poljoprivredni radnici, kanalski radnici, graevinski radnici, rudari Antraks ili bedrenica to je bolest biljodera:goveda, ovaca i konja uzronik je Bacillus anthracis ovjek se zarazi ulaskom spora preko povrijeene koe, preko dinih putova ili probavom (konzumiranjem zaraenog mesa) pa se razlikuje koni antraks (crni prit), pluni antraks, gastrointestinalni antraks rizine skupine: veterinari, mesari,krznari, tekstilni radnici(eljanje i grebanje vune), poljoprivrednici Koni aktraksKoni antraks nastaje na mjestu ulaska spora kroz kou. Manifestira se smee-crnom krastom okuenom prstenom ruiastih mjehuria. Okolica kraste je oteena, tvrda i crvena. Crijevni antraks crijevni ( gastrointestinalni ) antraks - prilino rijedak nastaje u sluaju konzumiranja nedovoljno kuhanog mesa zaraene ivotinje Pluni antraks Pluni antraks je daleko najtei oblik ove bolesti,razvija se naglo sa simptomima gripe - vruica, tresavica, opa slabost, oteano disanje, nastavlja se krvavim ispljuvkom, otokom limfnih vorova, smruPreventiva:- uginule ivotinje spaliti ili duboko zakopati, da se izvor spora u prirodi reducira na minimum - cijepljenje ivotinja - zabrana skidanja koe s leeva uginulih i ubijenih ivotinja Vrbanac bolest se prenosi sa svinja i riba na ovjeka uzronik je mikroorganizam tapiastog oblika kod ovjeka oboljenje najee je lokalizirano na koi - ruka na mjestu uboda noem dolazi do lokalne upale koa je nateena, crvene je boje, svrbi oboljenje traje oko tri tjedna i u pravilu prolazi bez komplikacija ali se bolest moe ponoviti u vie navrata jer je imunitet slab rizine skupine:mesari, veterinari,ribari Bruceloza uzronik je bakterija iz roda Brucella nalazi se u mlijenim lijezdama, i posteljici zaraenih ivotinja ovjek se moe zaraziti direktnim kontaktom sa zaraenom ivotinjom (preko koe), preko nekuhanog mlijeka i mlijenih proizvoda (gastrointestinalno) i putem respiratornog trakta simptomi su umor,glavobolja i groznica, bolovi u miiima i zgobovima sa otokom u vratnom i lumbosakralnom dijelu kime, uveane limfne lijezde i slezena

Psitakoza na ovjeka se prenosi sa zaraenih ptica i drugih pernatih ivotinja uzronik je iz porodice Clamydia ovjek se zarazi inhalacijom praine suhog ptijeg sekreta atipina upala plua, oteenje jetre ili slezene rizine skupine:uzgajivai i prodavai ptica, stoari, radnici u zoolokim vrtovima, veterinari

GljiveGraa gljivine stanice: stanina stijenka citoplazmatska membrana jedro mitohondrijeMorfoloka podjela gljiva: kvasce(jednostanine gljive) plijesni (viestanine gljive) bifazne/dimorfne (rastu u obliku plijesni/250C, rastu u obliku kvasaca/370) Kvasci Jedna stanica, okrugla, ovalna, izduenaPlijesni viestanine/izduene hife i konidije/spore Hifa: izduena cijev promera 5 50 pm, ispunjene protoplazmom Hife su bezzbojne ili obojene u raznim tonovima ute, smee., zelene i crne boje Imaju poprene pruge ili su bez njih, a viestruko se granaju i tako nastaje splet hifa- micelij Konidije- za razmnoavanje aseksualnom diobom Spore- za razmnoavanje seksualnom diobom Micelij- bazalni- slui za crpljenje hranjivih tvari iz okoline -zrani- die se u zrak i slui za reprodukciju, sadri spore

Rast gljiva brzina rasta i razmnoavanja gljiva ovisi o vrsti gljive,o sastavu medija i drugim imbenicima (pH, temperatura, vlaga, svjetlo) kvasci krivulja rasta kvasaca - linearan rast (7-14 dana)- broji se broj formiranih jedinica Plijesni krivulja rasta plijesni ne moe se izraziti brojanjem ivih stanica (7-14 dana), mjeri se teina talusa Podjela gljiva prema patogenosti nepatogene (apatogene) - saprofiti patogene Patogene gljive- uvjetno patogene (oportunistiko patogene)- napadaju rizine skupine (Candida, Aspergillus) - patogene dermatofiti i bifazne gljive- izazivaju: mikoze : kone infekcije, potkone infekcije, dubinske (sistemske) infekcije mikoalergoloze mikotoksikoze Mikoze kone infekcije (povrinske mikoze) - gljivine infekcije koje zahvaaju kou, nokte i vlasi potkone infekcije (potkone mikoze) - zahvaaju potkono tkivo i eventualno dublja tkiva dubinske/sistemske mikoze mogu biti lokalizirane na pojedine organe ili zahvaaju itave sisteme tkiva kao to su respiratorni trakt, centralni ivani sustav, probavni organi, uzronici su bifazne gljiveMikotoksini plijesni iz porodice Aspergillus i Penicillium stvaraju alfatoksine, okratotoksin A Alfatoksini su najtoksinija grupa mikotoksina oni su hepatotoksini i imaju karcinogena svojstva ljudi mogu biti izloeni konzumiranjem itarica, kikirikija i drugih oraastih plodova, konzumiranjem mlijeka i mesa ukoliko je stona hrana bila kontaminirana plijesnimaOkratotoksin A najtoksiniji predstavnik skupine nefrotoksinih mikotoksina sintetiziraju ga plijesni iz porodice Aspergillus i Penicillinum najee se nalazi na itaricama (penica, kukuruz, ra) nakuplja se u bubregu, miiima i drugim organimaPopis bolesti uzrokovanim gljivama na radnom mjestuDjelatnost bolest uzronikPoljoprivredni radnici sporotrihoza Sporotrichum schenki Uzgoj ptica kriptokokoza Cryptococcus neoformn Postrojenja za kompostiranje aspergiloza Aspergillus fumigatus

Sporotrihoza nastaje najee kod vrtlara, cvjeara te ratara preko oteene koe gljivice prodiru putem krvi do kostiju i zglobova i uzrokuju artritis Kriptokokoza gljivina infekcija koju uzrokuje oportunistika plijesan koja se moe nai u zemlji ili u golubljem izmetu prenosi se udisanjem m.o. iz ptijeg izmeta uzrokuje upalu plua,encefalitis (kod osoba slabijeg imunosustava) Aspergiloza uzronik gljivica iz porodice aspergillus glivice su rasprostranjene u prirodi : rastu na opalom liu, u skladitima ita, stajskom gnojivu, sijenu u organizam se unose udisanjem, bolest zahvaa dine organe ali se moe proiriti i na tejelesnu upljinu dolazi do poremeaja opeg stanja, oteanog i ubrzanog disanja aspergillus flavus lui alfatoksin koji dovodi do nastanka aspergilotoksikoze oteuje jetru i moe dovesti do razvoja karcinoma

VIRUSI

virusi su estice ultramikroskopske veliine, imaju sposobnost rasta samo u ivoj stanici i pri tome uzrokuju: propadanje stanice, stanica umire stanica ostaje iva ali stalno proizvodi nove viruse stanica ostaje iva ali se mijenja (tumori) Dijele se prema veliini: male viruse 10 50 nm srednje viruse 50 150 nm veliki virusi 150 300 nm graa :jezgra i omotaPopis bolesti uzrokovanih virusima na radnim mjestima: djelatnost bolest uzronikpoljoprivredni radnici meningoencefalitis Arbo virus grupe Bumski radnici meningoencefalitis Arbo virus grupe Bpastiri bjesnilo Rabiesvirus zdravstva hepatitis Virus hepatitisa B i C HIVMeningoencefalitis prirodni rezervoar zaraze su mali umski glodavaci, zatim je, krtica, te rjee ptice movarice i imii prenositelj virusa je umski krpelj koji se zarazi tijekom hranjenja na ivotinji kojoj se virus nalazi u krvi, a virus perzistira u krpelju do kraja njegovog ivota. virus se razmnoava u krpeljima i prenosi s jedne generacije krpelja na drugu (u krpeljima se odrava u 2 do 3 generacije), krpelj slui i kao rezervoar (izvor) i kao prenosioc KME virusa nain prijenosa virusa je ubodom zaraenog krpelja Razvija se tek kod manjeg dijela bolesnika, uz ope simptome (poviena temperatura, glavobolja, bolovi u razliitim djelovima tijela ) javljaju se i znakovi infekcije sredinjeg ivanog sustava, odnosno upale modanih ovojnica (koenje vrata, povraanje, intenzivne glavobolje) Rijee dolazi i do upale mozga sa specifinim znakovima: vrtoglavica, pospanost, tremor, paralize miia ramena, ruku i disanja profesionalna bolest umskih radnika i poljoprivrednika Prevencija cijepljenjem ime organizam stvara specifina antitjela na virus KME

Bjesnoa

uzronik je Rabies virus rezervoar bjesnila su zaraene divlje i domae ivotinje(preko lisica i vukova infekcija se prenosi na pse i make i time unosi u ovjekovu okolinu) u organizam ulazi obino ugrizima i lizanjem bolest, karakterizirana dubokom disfunkcijom centralnoga ivanog sustava, u pravilu zavrava smru zbog paralize itave muskulature preventiva cijepljenje protiv bjesnoe Hepatitis B Uzronik hepatotropni virus HBV Hepatitis B prenosi se krvlju, slinom i ostalim tjelesnim sekretima rezervoar infekcije je bolesnik manifestira se umorom, gubitkom apetita, tupom boli u predjelu jetre, moe doi do zatajenja jetre Hepatitis C HCV virus Hepatitis C je virusna upalna bolest jetre prenosi se putem krvi i krvnih pripravaka manifestira se muninom, uticom, proljevom,

Rikecije Rikecije su specifini mikroorganizmi na granici bakterijskog i virusnog svijeta djelatnost bolest uzronik veterinari Q groznica Coxiella burnetti stoari

Q groznica od ivotinja najee se zaraze koze, ovce, goveda prenosi se udisanjem stajskog zraka koji sadri velik broj mikroorganizama isuenog tkiva posteljice, plodne vode i ekskreta ivotinja manifestira se visokom temperaturom, groznicom, bolovima u miiima, glavoboljom, bol u trbuhu