56. Definirajte pojam betona! Podijelite betone prema gustoći i prema konzistenciji!Beton je mješavina ispune (aregata), veziva, vode, zraka i dodataka.Beton je umjetni građevni materijal dobiven miješanjem cementa, krupnog i sitnog agregata s vodom, sa ili bez kemijskih i mineralnih dodataka, koji očvršćuje hidratacijom cementa. Betoni se dijele prema:- sastavu: cementni, asfaltni, polimer betoni- obujamskoj gustoći: težak, običan, lagan- konzistenciji: krut, slabo plastičan, plastičan, tekući 57. Što je klasa betona?Klasa betona je tlačna čvrstoća betona starog 28 dana, određena je ispitivajem valjka 150m × 300mm i kocke brida 150mm, koja se propisuje projektom konstrukcije.C12/15, C20/25, C30/37, C40/50

58. Navedite tri osnovna kriterija koja treba ispoštovati prilikom projektiranja sastava betona! - zahtjev tlačne čvrstoće za projektirani razred betona. Izbor razreda tlačne čvrstoće ovisi o tipu betonske konstrukcije i razredu izloženosti konstrukcije okolišu.- zahtjev trajnosti betona koji ovisi o razredu izloženosti betona okolišu, prema (TPBK) najmanje 50 godina. - zahtjev obradivosti svježeg betona. Izražava se jednim od 4 razreda konzistencije svježeg betona.

59. Koje tipove betonara poznajete? Opišite razlike među njima!- vertikalne ili toranjske betonare – ekonomične su za velike betonske radove, gdje je ukupan obujam proizvedenog betona veći od 10000 m3, kao što je betoniranje brana, obloge tunela, izgradnja većeg broja manjeih građevina, često se upotrebljavaju i kao centralne betonare u većim gradovima.Silosi agregata kod ovih betonara smješteni su centralno simetrično u odnosu na uzdužnu os, a proizvode 4, 6 ili 8 frakcija agregata, tako da silosi zajedno u tlocrtu čine krug ili šesterokut, a rjeđe osmerokut. Silosi cementa mogu biti smješteni na posebnim tornjevima, pored glavnog tornja. Na vrhu tornja mogu se postaviti i sita za dodatno dotjerivanje oštrine frakcioniranja agregata, čime se onečišćenja frakcija odbacuju. - horizontalne betonare dijele se na: - betonare sa skladištenjem agregata navlačenjem - betonare sa sobodnim skladištenjem agregataBetonare ovog tipa upotrebljavaju se ako je potrebno izvesti ukupno više od 2000 m3 betona.Horizontalne betonare sa skladištenjem agregata navlačenjem sadrže četiri frakcije agregata koje se odvajaju betonskim pregradama.

Agregat se povlači prema uređaju za dodavanje mehaničkom lopatom (skreperom), pri čemu nastaje razdvajanje agregata, zbog čega je beton proizveden na ovakvim betonarama manje ujednačen.Kod horizontalnih betonara sa slobodnim skladištenjem agregata, agregat se skladišti u kružno skladište za 4 frakcije. Svakoj frakciji pripada 1/4 kruga. Agregat se može skladištiti utovarivačem na hrpe veće visine. Pri povlačenju s vjedrima nema pojave razdvajanja agregata jer se ogregat povlači s razine terena.

60. Koje tipove miješalica poznajete? Za miješanje betona rabe se:- prisilna potrustrujna miješalica – sastoji se od posude koja se okreće oko okmite osi i lopatica koje se okreću na drugoj okomitoj osi. Os lopatica postavljena je tako da je kružnica koju opisuju lopatice ekscentrična u odnosu na plašt osnovne posude. Posuda i lopatice okreću se u međusobnom suprotnom smjeru. Ova miješalica energično miješa beton i za 1.5 min može proizvesti ujednačen beton. Najčešće se proizvode miješalice s obujmom osnovne posude od 0.5 do 1 m3, uz njaveće zrno agregata 31.5 mm.

- miješalica sa slobodnim padom – sastoji se od bubnja koji se okreće oko vodoravne ili kose osi i lopatica na obodu bubnja. Lopatice podižu beton uvis i prebacuju ga slobodnim padom, pri čemu lopatice guraju beton suprotno okretanju oboda bubnja. Beton se istresa promjenom smjera okretanja bubnja, pri čemu lopatice guraju beton prema izlaznom otvoru. Da bi se postigla odgovarajuća ujednačenost betona, miješanje treba trajati oko 3 minute, uz najveće zrno agregata od najviše 31.5 mm. Miješalice sa slobodnim padom proizvode se za obujam jednog miješanja od 0.1 do 1 m3, a kod tipa sa kosom osi i do 4m3 za zrna agregata veća od 31.5 mm.

- bubnjasta auto – miješalica – najbolje je sredstvo za otpremu svježeg betona. To je bubnjasta miješalica posebnog tipa ugrađena na kamion. Os okretanja bubnja nagnuta je prema vodoravnoj osi pod kutom od oko 20°. Na plaštu bubnja je učvršćen spiralni žlijeb. Prigodom okretanja beton se giba u smjeru okretanja. Istodobno, spiralni žlijeb gura beton prema zadnjem dijelu bubanja pa se beton polagano giba u u zdužnom smjeru. Beton se istovaruje promjenom smjera okretanja bubnja. Tada beton klizi po žlijebu prema izlazu iz bubnja. Automiješalica može miješati beton pri brzini okretanja bubnja 12-14 okretaja u minuti. Pri takvoj brzini kretanja kamion mora stajati jer bi se inače prevrnuo u krivini, zbog toga se za vrijeme otpreme bubanj okreće brzinom 4-8 okretaja u minuti i djeluje samo kao pomicatelj betona.

61. Navedite uređaje za zbijanja betona u konstrukciji!Za zbrijanje betona u konstrukciji se koriste:

- Uranjajući vibratori (previbratori)- Oplatni vibratori- Vibrogreda

62. Navedite načinje sniženja i povećanja temperature svježe betonske mješavine! Načini sniženja temperature svježe betonske mješavine su sljedeći:

- Upotrebljava se cement niske topline hidratacije- Proizvodi se beton niske temperature zaštitom sastojaka od zagrijavanja, hlađenjem

vode ili dodavanjem usitnjenog leda u miješalicu- Intenzivno se polijeva ugrađeni beton hladnom vodom- Betonira se u slojevima

Povećanje temperature svježe betonske mase postiže se zagrijavanjem betona zaparivanjem kroz 12 i više sati uz održavanje temperature između 45 i 55°C. Ovo se radi kod primjene moderne katne čelićne oplate u visokogradnji gdje se traži da beton, za manje od 24 sata nakon ugradnje, postigne takvu čvrstoću da bi se oplata mogla skinuti i opet upotrijebiti.

63. Navedite i objasnite načine određivanja konzistencije betona!Konzistencija betona je svojstvo svježeg betona kojom se on odupire trajnoj promjeni oblika. Načini određivanja konzistencije betona su sljedeći:

- ispitivanje slijeganjem – metoda za određivanje konzistencija. Ova je metoda nastarija i najjednostavnije i može se primjeniti na bilo koje mjestu na gradilištu. Beton se unosi simetrično u Abramsov kalup oblika krnjeg stošca u tri sloja, svaki sloj se zbije s 25 zbijanj šipkom za zbijanje. Pri zbijanju prbo sloja šipka ne smije udariti o podlogu, a podloga za ispitivanje ne smije upijati vodu. Kod svakog sljedećeg zbijanja šipka mora malo ulaziti u prethodni sloj. Na kraju se površina betona poravna, kalup uspravnom izvuče i izmjeri slijeganje u cm. Nakon odstranjivanja kalupa, smanji se visina njegove dimenzije u poprečnom smjeru.

- metoda pomoću Vebeovog aparata – određivanje konzistencije svježeg betona pomoći Vebeovog vremena. Ako je Vebeovo vrijeme kraće od 5s ili dulje od 30s, tada beton ima konzistenciju za koju je Vebeovo ispitivanje neprikladno. Uređaj se sastoji od jedne čelićne valjkaste posude (lonca) koja je učvršćena za stol za potresanje i druge čelićne posude oblika krnjeg stošca bez dna. Krnji stožac se puni uzorkom svježeg betona u tri sloja, svaki sloj se zbija sa 25 udaraca čelićnom šipkom. Trideset sekundi nakon završenog nabijanja odstrani se kalup, a na površinu betona se postavi prozirna ploča mase 2750 +- 50g zajedno sa šipkom i utegom. Pusti se da ploča navedenom masom pritišće uzorak betona. Uključi se stol za potresanje i mjerač vremena. Mjeri se vrijeme t od uključivanja potresanja do potpuno nalijeganja ploče po čitavoj svojoj površini na beton,

kada je zbijanja završeno. Na vodilici koja ima skalu očita se konačan obujam betona V1 u valjkastoj posudi u kojoj se uzorak preobliku u valjak zadanog promjera. Konzistencija je određena izrazom: N=(V1/Vo)*tVo – obujam abramsovog kalupa 5.5 dm3V1 – obujam betona poslije zbijanja

- stupanj zbijenosti – Ako je stupanj zbijenosti manji od 1.04 ili veći od 1.46 tada beton ima konzistenciju za koju je stupanj zbijenosti neprikladan.Svježim betonom se pažljivo napuni posuda osnovice 200*200 mm visine 400mm . kada je posuda puna, gornja se površina poravna i beton zbija na stolu za potresanje ili vibratorom sve dok se više ne može odrediti smanjenje obujma. Udaljenost od površine zbijenog betona do gornjeg vrha posude se koristi za određivanje stupnja zbijenosti.C=h/h-sh – unutarnja visina posude u mms – udaljenost od površine zbijeog betona do gornjeg ruba posude

- ispitivanje rasprostiranjem –uzorak svježeg betona zbije se u kalup oblika krnjeg stošca, slabim nabijanjem deset puta sa batom. Ako je potrebno, gornji se sloj nakon zbijanja dopuni betonom. Nakon 30 sekundi se kaup podiže vertikalno prema gore. Nakon ostranjivanja kalupa gornja ploča na kojoj je uzorak slobodno pada na donji graničnik s visine 40cm. Postupak se ponavlja s ukupno 15 padanja, tako da svaki ciklus ponavljanja ne traje kraće od 2s ili dulje od 5s. Ravnalom se izmjeri najveća dimenzija betona koji se raširio u dva smjera d1i d2.

64. Objasnite način određivanja konzistencije morta!Za mješavinu morta konzistencija se određuje pomoću stolića za potresanje. Prije ispitivanja se mješavina morta još i ručno promiješa 5-10 sekundi. Mort se stavlja u kalup u dva sloja, svaki sloj se zbija 10 puta radi boljeg popunavanja kalupa. Nakon 15 sekundi odigne se kalup te se stolić za rasprostiranje podiže i spušta 15 puta. Promjer raspostiranja mjeri se u dva okomita smjera i izražava u mm. Srednja vrijednost od dva mjerenja se smatra konzistencijom betona. T=(d1+d2)/2

65. Objasnite postupak određivanja gustoće betona! - ova norma se ne može primjeniti na jako krut beton koji se ne može zbiti normalnom vibracijom. U posudu mase m1 zbije se uzorak svježeg betona u minimalno 2 sloja pomoću šipke, potresajućeg stola ili vibratora. Vaganjem se odredi masa posude i zbijenog betona m2 i gustoća betona se izračuna po formuli:R=(m2-m1)/V (kg/m3)

66. Objasnite postupak određivanja sadržaja pora u svježoj betonskoj mješavini! Obujamski udio pora određuje se pomoću porometra. Postupak se zasniva na Boyle – Mariotteovom zakonu, prema kojem je umnožak tlaka p i obujma V idealnog plina kod stalne temperature stalan. U posudu poznatog obujma stavi se betonska mješavina i zatim poklopi, te prostor između uzorka i poklopca popuni vodom. U poklopcu je tlačna komora poznatog obujam V1 u kojoj se pomoću pumpe može postići tlak p1. Otvaranjem ventila tlak se raspodijeli na zrak u porama uzorka, pa se na manometru očita prosječni tlak p2 zraka u porama uzorka i tlačnoj komori koja sada ima obujam: V2=V1+Vz.

67. Objasnite postupak određivanja sadržaja pora u svježem mortu! Kao i 66.

68. Opišite postupak određivanja tlačne čvrstoće betona! Navedite oblik ispitnih uzoraka i formulu! Tlačna čvrstoća se ispituje na ispitnim uzorcima oblika kocke ili valjka nakon 28 dana očvršćivanja. Na ispitni uzorak se na preši za ispitivanje djeluje stalnim opterećenjem od 0.2N/mm2s do loma. Tlačna čvrstoća određena je omjerom maksimalne tlačne sile Fm i ploštine poprečnog presjeka A.Rmt=Fm/A=F/m2 (N/mm2)Fm – maksimalna silaA – ploština porečnog presjeka

Tlačna čvrstoća ispituje se na ispitnim uzorcima oblika kocke, valjka ili prizme. Na kockama se ispituje tlačna čvrstoća, na valjcima tlačna čvrtoća i čvrstoća cijepanjem, a na prizmama čvrstoća na savijanje.Ispitivanja se izvode na ispitnim uzorcima sljedećih dimenzija:Kocka d,mm 100, 150, 200, 250, 300 (dopuštena odstupanja od normirane veličine d trebaju biti manja od +- 0.5%Valjak: pomjer d, mm 100, 150, 200, 250, 300 Visina 2d, mm 200, 30, 400, 500, 600

Razred betona izražava se kao n1/n2 gdje je n1 tlačna čvrstoća valjka, a n2 tlačna čvrstoća kocke (npr. C35/45). Čvrstoća valjka iznosi oko 80% čvrstoće kocke.

69. Opišite postupak određivanja vlačne čvrstoće savijanjem i cijepanjem! Navedite oblik ispitnih uzoraka i formulu! Čvrstoća na savijanje se ispituje na ispitnim uzorcima oblika prizme, koja se opterećuje stalnim opterećenjem od 0.04 do 0.06 N/mm2s, koje djeluje u sredini osi poprečnog presjeka do loma ispitnog tijela.

Čvrstoća na savijanje za opterećenje silom u sredini raspona se računa prema jednadžbi:

Rms=3× Fm×l2×a×h2

Rms – čvrstoća na savijanjeFm - sila lomaL – udaljenost između potpornih valjaka (mm)a i h – dimenzija bridova prizme

čvrstoća na savijanje za opterećenje s dvije sile , ako lom nastupi u srednjoj trećini raspona

Rms=Fm×la×h2

Ispitivanje vlačne čvrstoće cijepanjem ispituje se često na betonu, i to tako da se ispuni ispitni uzorak u obliku valjka opterećuje stalnom opterećenjem od 0.04 do 0.06 N/mm2s koje djeluje po izvodnici valjka do cijepanja. Vlačna čvrstoća betona od drobljenog agregata u pravilu je veća nego vlačna čvrstoća betona istog sastava od prirodnog agregata. Vlačna čvrstoća propisuje se uglavnom kod betonskih konstrukcija koje su opterećene na vlak, a moraju biti vodonepropusne radi zaštite armature. Vlačna čvrstoća cijepanjem izračunava se prema jednadžbi:

Rmc=Fm×2

π ×L×D2

Fm – sila cijepanja valjkaL – duljina valjkaD – promjer valjka

70. Opišite postupak određivanja statičkog modula elastičnosti betona! Ispitivanje se provodi na 6 uzoraka od čega se na 3 kocke određuje tlačna ćvrstoća. Preostala 3 uzorka opterećujemo ciklički, do gornje pa do donje granice.

71. Opišite postupak određivanja dinamičkog modula elastičnosti betona! Mjerimo vrijeme koje je potebno ultrazvučnom valu da iz točke A dođe do točke B, tj. Od jedne do druge sonde. V=s/t -> brzina zvučnog vala

72. Definirajte pojmove Poissonov koeficijent i modul posmika! Poissonov koeficijent – odnos između poprečne i uzdužne deformacijev= εp/ εu

Modul posmika – iz dobivenih vrijednosti v i E može se izračunati modul posmika prema izrazu

G=E

2(1+v ) za v=0.25, G=0.4E

73. Objasnite pojam deformacija betona! Podijelite deformacije betona obzirom na uzrok nastanka! Deformacija betona Volumne deformacije betona: - deformacije zbog promjene temperature - deformacije nastale skupljanjem i bubrenjemDeformacije betona pod opterećenjem:- pod kratkotrajnim opterećenjem- pod drugotrajnim opterećenjem

74. Objasnite pojam puzanja betona! Što je povratno puzanje? Puzanje betona je deformacija betona koja nastaje pod dugotrajnim opterećenjem. Dugotrajno opterećenje nastaje pri naprezanju koje je znatno ispod čvrstoće materijala. Deromacija puzanja je funkcija vremena. Deformcija puzanja najčešće se mjeri pri opterećenju na tlak, ali postoje uređaji za mjerenje pri vlaku i savijanju.Ako se u nekom vremenu t1 stalno opterećenje ukloni, deformacija betona trenutno se smanji za elastični dio εe. Nakon toga deformacija betona se smanjuje do neke konačne vrijednosti εt. Taj dio deformacija nakon uklanjanja stalnog opterećenja naziva se povratno puzanje.

75. Nacrtajte dijagram ovisnosti tlačne čvrstoće betona o v/c faktoru!

76. Nacrtajte dijagram ovisnosti tlačne čvrstoće betona temperaturi njege svježe betonske mješavine!

77. Navedite uvjete za dokazivanje klase betona! Kriterij 1 - srednja vrijednost n rezultata

Xn ≥ fck + 4 (N/mm2) početna proizvodnja Xn ≥ fck + 1.48×s N/mm2 (ustaljena prozvodnja) Kriterij 2 - pojedinačni rezultati xi

xi ≥ fck – 4 N/mm2 (početna proizvodnja) xi ≥ fck – 4 N/mm2 (ustaljena proizvdnja) 78. Navedite uvjete za dokazivanje vlačne čvsrtoće betona! Kriterij 1 - srednja vrijednost n rezultataXn ≥ fvk + 0.5 (N/mm2) početna proizvodnja Xn ≥ fvk + 1.48×s N/mm2 (ustaljena prozvodnja) Kriterij 2 - pojedinačni rezultati xi

xi ≥ fvk – 0.5 N/mm2 (početna proizvodnja) xi ≥ fvk – 0.5 N/mm2 (ustaljena proizvdnja)

79. Što je sklerometar? Sklerometar ili odskočni čekić je uređaj čiji je glavni dio čekić koji udari o betonsku podlogu određenom silom. Nakon udara čekić odskače, a veličina odskoka mjeri se senzorom i prikazuje na zaslonu kao električni signal.To je uređaj kojim se mjeri tlačna čvrstoća betona. (mjeri se veličina odskoka utega ,ovisi o površinskoj tvrdoći i elastičnosti beotna) 80. Što je komparator?Komparator je uređaj kojim se mjere deformacije na betonu.

81. Objasnite postupak i čemu služi pull off metoda? Kod metode mjerenje sile otkidanjem ili pull off metoda mjeri se sila otkidanja okrugle pločice promjera (50+-0.5mm) debljine najmanje 20mm načinjene od čelika ili debljine najmanje 30mm od aluminija s površine betona, zajedno s otkinutim betonom. Najmanje pet pločica razmješta se po propisanom postupku na uzorak betona i lijepi specijalnim smolama lija je čvrstoća veća od čvrstoće ispitivanog betona. Pločica se opterećuje pomoć uređaja stalnim opterećenjem od (0.05+-0.01)N/mm2s do loma betonaVlačna čvrstoća mjeri računa se prema formuli : Rm=Fm/A=4×Fm/π×d2

82. Objasnite postupak i čemu služi pull out metoda? Meotda mjerenja sile čupanjem ili pull-out metoda provodi se na sljedeći način. Posebni ulošci u obliku šipke ugrađuju se u beton pri betoniranju. U trenutku ispitivanja kraj šipke koji strši iz betona povlači se posebnom napravom i očitava sila pri kojj je nastalo čupanje šipke. Iz dobivenog postupka izračuna se vlačna sila čupanja po formuli:Rm=Fm/A (N/mm2)

83. Definiraj betone posebne namjene! Navedi nekoliko skupina betona posebne namjene! Betonom posebne namjene smatra se beton koji osim sastojaka običnog betona sadrži i sastojke, dodatke ili umetke koji mijenjaju njegova osnovna svojstva.

U betone posebne namjene spadaju:-lagani betoni-prepakt betoni-betoni za podlijevanje i ispune-prskani betoni (mlazni)-uvaljani betoni-samougradivi betoni

84. Nacrtajte i objasnite dijagram naprezanje-deformacija kod armaturnog čelika!

85. Nacrtajte dijagram naprezanje-deformacija za krhke i duktilne materijale!

86. Objasnite pojam duktilnosti i navedite razrede duktilnosti kod armaturnog čelika! Duktilnost je svojstvo materijala da podnese plastičbu deformaciju bez loma.Duktilni materijali su oni koji imaju sposobnost većeg rastezanja prije prekida. Pri normalnim temperaturama čelik je materijal koji ima dobru duktilnost. Razredi duktilnosti armaturnog čelika su A običn duktilnost (2.5%)B visoka duktilnost (5%)C vrlo visoka duktilnost (7.5%)

87. Nacrtajte dijagram naprezanje-deformacija kod čelika za prednapinjanje! Navedite proizvodne oblike čelika za prednapinjanje! Proivodni oblici čelika za prednapinjanje su žica, uže i šipka.

88. Objasnite pojam masivnih betona! Masivni beton predstavlja svaku veću količinu monolitnog betona ugrađenog u konstruktivne elemente čija minimalna dimenzija je 0,5 m ili više.Masivni beton je beton posebne namijene. To je svaki beton velikog obujma kod kojeg treba podesiti toplinu hidratacije i promjene obujma kako bi se smanjila mogućnost pojave pukotina.

89. Objasnite pojam prepakt betona! Prepakt betoni se izrađuju tako da se prostor koje se želi betonirati ispuni krupnim agregatom iznad 8 ili 16 mm, a zatim se u šupljine između agregata uvodi cementni mort ili pasta pomoću cijevi i stroja pod tlakom.Prepakt betoni se upotrebljavaju za betoniranje i popravke a teško pristupalnim mjestima i za betoniranje pod vodom.

90. Objasnite pojam vatrootpornih betona! Vatrootporni betoni su betoni prikladni za uporabu na visokim temperaturama do 1800°C. Otpornost se postiže uporabom vatrootpornog agregata (ekspandirana glina, opeka) i aluminatnog cementa kao veziva.

91. Što su to laki betoni i koje osnovne skupine lakih betona razlikujemo? Lagani beton je beton čija gustoća nakon sušenja iznosi barem 800 kg/m3, ali ne prelazi 2100 kg/m3. Osnovne skupine laganih betona su:Betoni s laganim agregatomBetoni od jednozrnatog agregataPorasti betoni

92. Objasnite pojam polimerom modificiranih betona! Uporabom epoksidnih i poliesterskih umjetnih smola kao veziva dobivaju se polimer betoni. Mješavina su agregata i umjetnih smola.

93. Objasnite pojam prskanog betona! Izrada prskanog betona je posebna tehnologija kod koje se cement, agregat i voda miješaju u postrojenju za proizvodnju betona, a uradnja se izvodi prskanjem pomoću tlačnog zraka. Mlaz mješavine betona i tlačenog zraka usmjeri se na podlogu na koju treba ugraditi sloj betona.Primjenjuju se za:-Oblogu tunela-Oblaganje površina velikih usjeka, radi zaštite od erozije i sprječavanja padanja zemljanog materijala -na trup prometnice-Zaštitu uzdužne ili kose površine stijene, prilikom izvođenja iskopa za velike građevine

-Izvedbu obloge kanala i akumulacijskih ezera-Izviđenje površinskih popravaka svih vrsta betonski konstrukcija

94. Objasnite pojam samougradivog betona i opišite postupak ispitivanja konzistencije kod samougradivog betona! Za razliku od običnog betona samougradivi beton dobiva se ograničenjem masenog udjela krupnozrnpg agregata, povećanjem masenog udjela sitnozrnatog, praškastog agregata uz povećani maseni udio posebnih superplatifikatora koji znatno smanjuju vodocementni omjer.Na taj način povećano je tečnje betpna i otpornost agregata na razdvajanje što omogućuje ugradnju ovog betona u složene oblike kaulupa i u olate s gustim rasporedom armature vlastitom masom betona uz istovremeno izlaženje mjehurića zraka bez vibriranja. Time je ubrzana ugradnja betona, smanjeni su troškovi ugradnje i isključen je ljudski utjecaj na trajnost betona. ISPITIVANJE KONZISTENCIJERasprostiranjem (obrnuti Abramsov kalup)

- U obnuti abramsov kalup ulijemo samougradivi svježi beton- Svježi samougradivi beton ima dobru konzistenciju ugradnje ako pomoću ovog

postupka dosegne vrijednost 65 – 75 cm, s tim da 50 cm postigne za 3-6 s L-kutija

- Svježi samougradivi beton ima dobru konzistenciju ugradnje ako rasprostiranje dosegne vrijednost 40 cm za 3- 6 s, a razlika u visina sloja betona bude manja od 20%

95. Navedite mehaničke utjecaje okoline na beton!Mehanički utjecaji okoline na beton su:

- Djelovanje mraza- Visoke tmperature- Habanje- Erozija- Abrazija- Kavitacija

96. Objasnite pojam korozije betona! Oštećenja betona nastala pod djelovanjem kemijskih reakcija agresivnih tvari okoliša i sastojaka cementnog kamena nazivaju se korozija betona. Kemijske tvari koje oštećuju beton su sve kiseline i soli nastale neutralizacijom slabih lužina i jakih kiselina, koje u vodenoj otopini imaju kiseli karakter. Lužine u pravilu ne oštećuju beton, jer je beton i sam lužnat.-kiselinska – nastaje uslijed djelovanja kiseline iz okoline-karbonatna – nastaje zbog izlučivanja kalcijevog karbonata

-sulfatna – kao produkt nastaje gips koji uslijed povećanja svog volumena razara strukturu betona

97. Objasnite pojam korozije čelika u betonu! Korozija čelika u betonu je elektrokemijski proces. To znači da na površini šipke nastaju anoda (+) i katoda (-) koje zajedno s okolnim betonom čine galvanski članak.Pri relativnoj vlazi okolnog zraka ispo 60% nema korozije armature jer nema dvoljno vlage u porama za kretanje iona. Najpovoljniji uvjeti za koroziju armature su pti 70-80% relativne vlage okolnog zraka. Pri 100% relativne vlažnosti zraka pore u betonu su ispunjene vodom pa nije moguć pristup iz zraka, te ni u tom slučaju nema korozije armature. Dakle, korozije armature nema u dovoljno suhom betonu i u vodom zasićenom betonu.

98. Što je staklo, kako se proizvodi i kakve vrste stakla poznajete? Staklo ne proziran, amorfan, čvrst, krhak i kemijski postojan materija. U fizikalnom smislu staklo je amorfna tvar koja nastaje hlađenje i skrućivanjem taline bez kristalizacije. U kemijskom smislu staklo je kruta taljevina silicijevog dioksida u alkalijskim oksidima.Tehnološki proces proizvodnje je sljedeći:Sirovinski materijali (kvarcni pijesak – osnovna sirovina, mora biti vrlo čist, SiO2, vapnenac, kreda, dolomit... oksidni sastojci, staklene krhotine) se suše, usitnjavaju mljevenjem , prosijavaju, međusobno miješaju (homogeniziraju) i ubacuju u peći za taljenje. Topljenje se odvija pri temperaturi od 1400 do 1500°C. Otpoljena masa se najprije hladi do viskoznosti najpovolnije obradivosti, a nakon toga se oblikuje u željene oblike. Staklo se oblikuje izvlačenjem, prešanjem, valjanjem, lijevanjem i puhanjem. Daljnjim hlađenjem postiže se očvršćivanje oblikovanih proizvoda.

VRSTE GRAĐEVNOG STAKLA:-ravno (float) prozorsko staklo – upotrebljava se za izradu kaljenog stakla, višeslojnog sigurnosnog stakla, izolacijskog izo-stakla, zrcala i vatrootpornog stakla-armirano staklo – armira se mrežama od kromiranih ili čelićnih niti i upotrebljava na površinama povećane mehaničke otpornosti kod kojih se ne traži velika propusnost svjetla-staklo za oblaganje pročelja zgrada – koristi se obično prozorsko staklo povećane debljine od 6-12mm dobro uglačano (upotrebljava se za oblaganje pročelja zgrade, izloga robnih kuća i ulaznih vrata..)-kaljeno (prednapeto) siguronosno staklo – staklo poboljšanih mehaničkih svojstava koje e dobiva postupkom posebne toplinske obrade. Brzim hlađenjem u struji zraka nastaju unutarnja naprezanja između površine stakla i unutrašnjosti stakla koje se hladi kasnije. Pri lomu se oslobađaju unutrašnja naprezanja zbog čega se raspada na veliki broj tupih komadića što mu povećava sigurnost pri uporabi. Upotrebljava s za ostakljivanje transportnih vozila, kabina dizala, pročelja zgrada i nadstrešnica.

-višeslojno spregnuto siguronosno staklo (lamistal, tripleks) – sastavljeno je od dvije ili više poča float stakla zajedno zalijepljenih folijom od polivinil butilata koja može biti prozirna ili u boji. Prilikom loma staklo se ne raspada nego ostaje zalijepljeno za foliju. Upotrebljavaju se za ostakljivanje škola, vrtića, izloga, banaka te za izradu nadstrešnica.-mutno staklo – proizvodi se kao dvostruko staljeno mliječno mutno staklo i obojeno staklo-mat staklo – površina mat strakl je pjeskarenjem psotala hrapava ili je izbrazdana fluoridnom kiselinom prema nekom predlošku-ploče za oblaganje zidova – 6-10mm debljine, polažu se u specijalne kitove. -staklene pločice – polažu se u mort od pucolanskog veziva-staklene opeke – upotrebljavaju se za izradu nenosivih zidova propusnih za svjetlost, te kao toplinska i zvučna izolacija. Mogu bii šuplje staklene opeke sa svih strana potpuno zatvorene i nepropusne za zrak, kvadratnog, pravokutnog, trokutastog i okruglog oblika, različitih dimenzija.

99. Što su metali i kako se dijele? Metali su materijali metalnog sjaja, dobre električne i toplinske vodljivosti, mogu se zalijevati, zavarivati i oblikovati valjanjem , kovanjem i izvlačenjem.

Metali se dijele na:Crne: željezo i čelikObojene: aluminij, bakar, cink, olovoLagane: aluminij, magnezij, titan, natrij, kalijTeške: bakar, olovo, srebro, zlato

100. Navedite načine zaštite metala od korozije?! Nanošenjem različitih zaštitnih slojeva na metal odvaja se metal od oagresivnog okoliša i na taj način se štiti od korozije. Zaštitni slojevi mogu biti metalni i nemetalni. Ako na sloj čelika nanesemo tanak sloj kroma dobijemo nehrđajuće čelike. Na taj način krom prvi otpušta elektrone i nastaju ioni kroma prije nego reagura željezo. Metalne konstrukcije štite se od korozije ličenjem crvenim olovnim oksidom.

101. Što su to polimeri i kako ih dijelimo obzirom na način dobivanja? Polimeri su umjetni materijali dobiveni reakcijama polimerizacije, polikondenzacije ili poiadicije iz jednostavnih molekula monomera.Polimeri se dugačke lančaste ili mrežaste, makromolekule, sastavljene od alih jednostavnih molekula monomera.Prema načinu dobivanja polimeri se dijele na:- polimerizacijske- polikondenzacijske- poliadicijske

102. Što su to veziva? Kako ih dijelimo obzirom na kemijski sastav i način očvršćavanja? Navedite vrste anorganskih i organskih veziva! Veziva su tvari koje služe za međusobno povezivanje gradiva kod gradnje. Povezju kamen s kamenom, opeku s opekom ili šljunak i pijesak u čvrsti beton.

Prema kemijskom sastavu dijele se na:-anorganska (mineralna)-organskaPrema načinu očvršćivanja dijele se na:-Zračna-hidrauličnaAnorganska veziva:Zračna veziva: kalcitno vapno, dolomitno vaprno, karbidno vapno, štuko gps, anhidrit, estrih gips, solerov cementHidraulična vezica: pucolanska vapna, zidarski cementi, ostali cementiOrganska veziva: katran i bitumen

103. Koje vrste mortova i žbuka poznajete obzirom na vezivo u njihovom sastavu? Mortovi i žbuke su smjesa jednog ili više veziva, najčešće gašenog vapna ili cementa s pijeskom koja dodatkom vode prelazi u plastičnu masu koja nakon određenog vremena očvrsne. Mortovi obzirom na vrstu veziva: vapneni mort, cementni mort, produžni mort, šamotni mortŽbuke obzirom na vrstu veziva: vapnena žbuka, gipsana žbuka, cementna žbuka, produžna žbuka, plastične žbuke

104. Što se podrazumijeva pod pojmov građevna keramika i kako je dijelimo? Građevna keramika je skupni naziv za umjetne građevinske materijale koji su dobiveni miješanjem gline s vodom, a zatim oblikovani na običnoj temperaturi i pečeni na visokim temperaturama.Dijeli se na:-grubu poroznu keramiku: opeka i crijep-finu neporoznu keramiku: pločice, glazirane, neglazrane, sanitarna keramika

105. Kojim svojstvima se opisuje drvo? Navedite pozitivne i negativne strane drveta u konstrukciji! Drvo je porozno tijelo izgrađeno od čvrstih stijenski biljnih stanica i fine mreže pora.Drvo opisuje:- kemijski sastav suhe tvari drva, vlažnost, tvrdoća i trajnost drva, izgled (tekstura) drva, boja i miris, gustoća, toplinska vodljivost i čvrstoća, grješke i oštećenja.

106. Što je kamen i kako ga dijelimo obzirom na obujamsku gustoću? Navedite neke važnije vrste kamena!Prirodni kamen se dobiva iz vanjskog kamenog palšta Zemljine kore debljine oko 15 km koji je mjestimično prekriven zemljom, a zove se litosfera.Tehnički građevni kamen je kamen koji se dobiva miniranjem , mehanički drobi i usitnjava. Obzirom na obujamsku gustoću kamen se dijeli na:-lagan, obujamske gustoće do 2200kg/m3-težak, obujamske gustoće od 2200 – 3100 kg/m3-izrazito težak, obujamske gustoće od 3100 do 4900 kg/m3 (barit, magnetit, hematit)

Neke važnije vrste kamena su granit, gabro, bazalt, vapnenac, dolomit, pješčar, mramor.

51. Navedite vrste dodataka betonu! Dodaci betonu su kemisjksi spojevi koji se dodaju betonu radi poboljšanja nekih njegovih svojstava ili mijenjanja jednog ili više svojstava, radi postizanje željenih učinaka.Dodaci se dijele u dvije skupine:

1. Aeranti, plastifikatori, superplastifikatori, usporivači vezanja, dodaci za vodonepropusnost

2. Ubrzivači vezanja i očvršćivanja, Dodaci za betoinranje na niskim temperaturama

52. Što su i kako djeluju aeranti? Kada ih se primijenjuje?Kao aeranti se koriste sve vrste površinski aktivnih tvari, sapuni, i deterđenti, koji smanjuju površinsku napetost vode što oomgućuje stvaranje velikog broja sitnih mjehurića različitog granulometrijskog sastava i stabilnosti. Uvlačenjem stabilnih mjehurića zraka povećava se maseni udio cementne paste u betonu. Time se poboljšava konzistencija betona i znatno smanjuje sklonost agregata razdvajanju. Beton s uvučenim zrakom se naziva aerirani beton. Dodatkom aeranta povećava se udio pora, a smanjuje tlačna čvrstoća.Prmjenjuju se za poboljšanje obradivosti betona s malim masenim udjelom cementa. I kod betona kod kojih se zahtijeva otpornost na cikluse smrzavanja i odmrzavanja. Najvažniji učinak uvlačenja zraka je povećanje otpornosti betona na mraz.

53. Što su i kako djeluju plastifikatori? Kada ih se primijenjuje? Plastifikatori su dodaci koji omogućuju smanjenje masenog udjela vode u betonskoj mješavini i poboljšavaju obradvost betonske mješavine.Dodavanje plastifikatora najčešće nema svrhu povećati čvrtoću betona, već smanjiti maseni udio cementa u beton. Beton s plastifikatorom, jednake je čvrstoće kao i uzorak bez plastifikator. Ovakav beton ima manju vodopropusnost, bolju otpornost na mraz i veću trajnost.

Primjenjuje se kada je potrebno odgoditi vrijeme početak vezanja do jedan sat jer stvaraju zaštitni sloj oko čestica cementa i time usporava vrijeme vezanja i za poboljšanje obradljivosti betona uz zadržavanje malog v/c faktora.

54. Što su i kako djeluju usporivači vezanja? Kada ih se primijenjuje? Uporivači vezanja su dodaci betonu koji odgađaju početak vezanja betona. Djelovanje usporivača zasniva se na tepriji adsorpcije, taloženja ili stvaranja kompleksa s uporivačem vezanja. Pream teoriji adsorpcije, organski dodatak se adsorbira na površini cementnih hidrata koji se počinju stvarati, tako da apsorbirani sloj sprječava daljnji pristup vode za nastavak hidratacije čestica cementa. Usporivači se upotrebljavaju kada postoji opasnost da prethodno ugrađeni beton veže prije nego se preko njea ugradi novi sloj svježeh betona i kada treba povećati duljinu otpreme betona. Uporabom odgovarajućeg usporivača navedeno vrijeme početka vezanja od 30-45 min može se praktički neograničeno produljiti i time povećati udaljenost otpremen i na preko 100 km.

55. Što su i kako djeluju ubrzivači očvršćavanja? Kada ih se primijenjuje?Ubrzivači očvršćivanja us dodaci beotnu koji skraćuju vrijeme vezanja i ubrzivače očvršćivanja koji ubrzavaju razoj ranih čvrstoća. Djelovanje ubrzivača temelji se na smanjenju koncentracije OH iona čime se smanjuje pH vrijednost otopine, primjerice s 13 na 12 što ubrzava otapanje i hidrataciju cementnih minerala koji teže da se pH vrijednost poveća na maksimalnu vrijednost kod koje je otapanje cementnih minerala sporije.