Pitanja i Odgovori Iz Uvoda u Računarstvo_II Kolokvij

Fakultet prirodoslovno- matematičkih i odgojnih znanosti,

Mostar

Uvod u računarstvo (pitanja i odgovori za II. kolokvij)

siječanj, 2014.

Uvod u računarstvo | II. kolokvij

1

1. Navedite neke tehničke uređaje i sustave.

2. Kako ostvariti komunikaciju između čovjeka i računala?

3. Na kojim razinama možemo razmatrati odnos komunikacije između čovjeka i računala?

4. Kako računalo prikazuje podatke?

5. Kako računalo obrađuje podatke?

6. Definirajte temeljne funkcije računala?

7. Objasnite strukturu računalnog sustava?

8. Objasnite što je to software, a što hardware?

9. Definirajte pojmove: podaci, procedure, ljudi, veze s ostalim računalima.

10. Definirajte pojmove podatak i informacija – koja je razlika?

11. Koja je razlika između sustava i tvorevine?

12. Koja je temeljna odlika sustava?

13. Objasnite vezu sustava i okoline?

14. Što je to informacijska tehnologija?

15. Što je to IT, a što ICT – definirajte i objasnite?

16. Definirajte pojam „Internet” u užem smislu?

17. Definirajte pojam „Internet” u širem smislu?

18. Koje su internet usluge – servisi?

19. Navedite vrste računalnih mreža?

20. Koji je brojevni sustav najprikladniji za elektroničke sklopove i zašto?

21. Objasnite oduzimanje binarnih brojeva metodom dvojnog komplementa?

22. Kako se oktalni i heksadecimalni brojevni sustavi koriste za skraćeno bilježenje binarnih brojeva?

23. Objasnite pojmove bit i byte?

24. Koje su veće jedinice od byte-a i kakav je njihov odnos?

25. Objasnite pojam „riječ” (word)?

26. Što su to digitalni kodovi - definirajte?

27. Kratko objasnite ASCII kod?

28. Koja je razlika između I i ILI sklopa?

29. Koja je razlika između ekskluzivnog i inkluzivnog ILI sklopa?

30. Objasnite postupak minimizacije sklopa.

31. Objasnite prvu generaciju tehnološkog razvoja sustava računala.

32. Kako se zvalo prvo digitalno elektroničko računalo i koje su mu osnovne karakteristike?

33. Objasnite drugu generaciju tehnološkog razvoja sustava računala.


2

34. Objasnite treću generaciju tehnološkog razvoja sustava računala.

35. Objasnite četvrtu generaciju tehnološkog razvoja sustava računala.

36. Koje su četiri temeljne faze obrade računalnog sustava s osloncem na tehničku podršku?

37. Skicirajte odnos strukture i funkcija računalnog sustava.

38. Kojim komponentama je predstavljena tehnička podrška računalnog sustava?

39. Skicirajte John Von Neumann-ov koncept sustava računala.

40. Koja je osnovna zadaća i vrste ulaznih jedinica?

41. Koja je osnovna zadaća i vrste izlaznih jedinica?

42. Što je to centralna jedinica i od čega se sastoji?

43. Što je to memorija i kako se dijeli?

44. Koja je razlika između podatka i informacije?

45. U kojih pet razina su podaci organizirani u svijetu računarstva – navesti i kratko objasniti?

46. Navedite neke od profesionalnih profila kadrova u računalnim sustavima?

47. Objasnite pojam: dokument.

48. Objasnite pojmove: program i instrukcija.

49. Objasnite pojmove: unos, čuvanje i čitanje.

50. Što je to radna memorija i kako se dijeli?

51. Za što služi masovna memorija i koja svojstva mora imati?

52. Koje su vrste masovnog memorijskog medija?

53. Kako je strukturno izveden magnetski disk?

54. Objasnite izvedbu magnetske trake i kasete.

55. Objasnite izvedbu magnetske ZIP diskete.

56. Objasnite CD ROM i DVD medije.

57. Koje su vrste priključaka na vanjske uređaje – navesti i kratko objasniti razliku?

58. Objasnite izvedbu USB konektora.

59. U koje dvije osnovne grupe se dijeli programska podrška – navesti i kratko objasniti?

60. Što sve sačinjava sistemsku programsku podršku?

61. Što je to operacijski sustav i prema čemu se dijeli?

62. Objasnite odnos: operacijski sustav i korisnik.

63. Objasnite odnos: operacijski sustav i sučelje.

64. Kratko objasnite programe prevoditelje (jezičke procesore).

65. U koje kategorije svrstavamo programske jezike visoke razine?

66. Što su to compileri?


3

67. Što su to interpreteri?

68. Kratko objasnite pomoćne (servisne, uslužne) programe.

69. Što je to software?

70. Što podrazumijevamo pod pojmom – Generic product?

71. Što podrazumijevamo pod pojmom – Bespoke (or costumized) product?

72. Koje su značajke prvog i drugog razdoblja razvoja programske podrške?

73. Koje su značajke trećeg i četvrtog razdoblja razvoja programske podrške?

74. Zbog kojih razloga se pristupilo izgradnji programskog inženjerstva kao posebne discipline?

75. Što je to programsko inženjerstvo?

76. Što je to softverski proces?

77. Koje faze čine životni ciklus programske podrške?

78. Koji su simptomi problema razvoja programske podrške?

79. Navedite načela etike i profesionalnog rada u programskom inženjerstvu.

80. Navedite glavne komponente osobnog računala.

81. Kratko objasnite razvoj mikroprocesora.

82. Koja je tipična struktura matične ploče?

83. Koje su osnovne komponente operacijskog sustava MS DOS?

84. Navedite značajke operacijskog sustava MS DOS.

85. Objasnite načine povezivanja u računalnu mrežu?

86. Navedite razine OSI standarda kod računalnih mreža?

87. Navedite i skicirajte osnovne topologije računalnih mreža?

88. Kako se računala na mreži prepoznaju?

89. Tko upravlja internetom i odakle novac za sve to?

90. Objasnite što podrazumijevamo pod kraticom WWW?


4

1. Navedite neke tehničke uređaje i sustave.

• Televizija i video uređaj (namještanje TV programa i uvjete korištenja obavljamo slijedom instrukcija)

• Telefonski aparati (u stabilnoj i mobilnoj izvedbi) • Uređaji za klimatizaciju u izvedbi za instalaciju u stanu/kući (zagrijavanje i hlađenje) • Automobil (servisiranje danas i prije desetak ili više godina) • Alarmni sustavi i uređaji za zaštitu stana ili kuće.

2. Kako ostvariti komunikaciju između čovjeka i računala?

Problem je sličan komunikaciji dvoje ljudi od kojih jedan poznaje samo HRVATSKI jezik, a drugi poznaje ENGLESKI jezik. U ovom primjeru se uvodi treća osoba – PREVODILAC.

3. Na kojim razinama možemo razmatrati odnos komunikacije između čovjeka i računala?

Komunikacija se u načelu mora razmatrati na dvije razine:

I. Razina

• Kako računalo prikazuje podatke? • Kako računalo obrađuje podatke?

II. Razina

• Razina programskog jezika (strojni, asembleri, programski jezici visoke razine)

4. Kako računalo prikazuje podatke?

Čovjek u svakodnevnom životu koristi dekadski (decimalni –deci znači 10) brojevni sustav, koji u osnovi raspolaže sa znamenkama 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9. U računalu je podatak prikazan uz pomoć samo dva stanja – kao što su stanja električne sklopke:

Stanje ON 1 Stanje OFF 0

Dva stanja su posljedica upotrebe brojevnog sustava po bazi dva (binarni brojevni sustav) koja ima samo dvije znamenke: znamenku 1 i znamenku 0.


5

5. Kako računalo obrađuje podatke?

a) Prihvat ulaznih zahtjeva b) Obrada zahtjeva c) Prikaz rezultata obrade.

Zadaće koje se izvršavaju ovim slijedom mogu biti vrlo složene, s učešćem većeg broja računala, s učešćem većeg broja sudionika, s operacijama koje traži vrijeme.

Neovisno od složenosti zadaće, broja računala, broja sudionika i zahtijevanog vremena uvijek tijek rješavanja obuhvaća temeljne funkcije: ULAZ, OBRADA, IZLAZ.

6. Definirajte temeljne funkcije računala?

• ULAZ (eng. input) • OBRADA (eng. processing) • IZLAZ (eng. output)

7. Objasnite strukturu računalnog sustava?

• Tehnička podrška (eng. hardware) • Programska podrška (eng. software) • Podaci / informacije (eng. data / information) Podatak je “sirov”, neobrađena činjenica, niz znakova, slika, koncept ili instrukcija. Informacija ili značenje koje se pridaje podacima, one mogu biti ulazne, izlazne,

govorne, pisane, zvučne… • Procedure (eng. procedures) Smjernice, upute koje se slijede pri upotrebi programske podrške, tehničke

podrške ili podataka. • Ljudi – sudionici računalnog sustava – korisnici (eng. actors - users). Najvažnija komponenta računalnog sustava, upravljaju tehničkom podrškom,

razvijaju programsku podršku, koriste razvijenu programsku podršku, komuniciraju s drugim računalnim sustavima …

• Veze s ostalim računalima (eng. connectivity) Povezivanje računalnih sustava radi izvršavanja zajedničkih zadaća.


6

8. Objasnite što je to software, a što hardware?

Sustav sklopovske opreme – tehnička podrška (eng. hardware).

Hardware u doslovnom prijevodu znači 'tvrda roba', 'gvožđurija', 'željezna roba', dok u terminološkom pogledu označava sve mehaničke, magnetske, električne i elektroničke komponente i uređaje digitalnog računalnog sustava.

Sustav programske podrške (eng. software)

Software u doslovnom prijevodu znači „meka roba“, dok u terminološkom pogledu predstavlja sve programe s kojima računalo raspolaže.

9. Definirajte pojmove: podaci, procedure, ljudi, veze s ostalim računalima.

• Podaci / informacije (eng. data / information) Podatak je “sirov”, neobrađena činjenica, niz znakova, slika, koncept ili instrukcija. Informacija ili značenje koje se pridaje podacima, one mogu biti ulazne, izlazne, govorne, pisane, zvučne…

• Procedure (eng. procedures) Smjernice, upute koje se slijede pri upotrebi programske podrške, tehničke podrške ili podataka.

• Ljudi – sudionici računalnog sustava – korisnici (eng. actors - users). Najvažnija komponenta računalnog sustava, upravljaju tehničkom podrškom, razvijaju programsku podršku, koriste razvijenu programsku podršku, komuniciraju s drugim računalnim sustavima …

• Veze s ostalim računalima (eng. connectivity) Povezivanje računalnih sustava radi izvršavanja zajedničkih zadaća.

10. Definirajte pojmove podatak i informacija – koja je razlika?

Podatak je “sirov”, neobrađena činjenica, niz znakova, slika, koncept ili instrukcija.

Informacija ili značenje koje se pridaje podacima, one mogu biti ulazne, izlazne, govorne, pisane, zvučne…


7

11. Koja je razlika između sustava i tvorevine?

Sustav je tvorevina prirodna, društvena, tehnička ili mješovita,koja u danoj okolini djeluje samostalno s određenom svrhom.

Tvorevina je skup elemenata što stoje u takvomu zajamnom odnosu, da ne postoji izdvojenih podskupova.

PRIMJER:

Most je tvorevina, ali nije sustav, ne djeluje na pokretanje.

Pokretni most i njegov rukovoditelj kao cjelina su tvorevina koja je ujedno i sustav. Elementi most i čovjek, u takvom su uzajamnom odnosu da ih promatrajući kao cjelinu možemo označiti tvorevinom. Djeluju samostalno s određenom svrhom (pokretni most - otvara prolaze po potrebi u određeno vrijeme) pa je ta tvorevina i sustav.

12. Koja je temeljna odlika sustava?

Temeljna odlika sustava jest da u pretpostavljenoj okolini djeluje samostalno i svrhovito sve dok raspolaže potrebnom tvari, energijom i informacijom.

13. Objasnite vezu sustava i okoline?

Veza okoline i sustava iskazuje djelovanje okoline na sustav i predočena je ulaznim veličinama.

Veza sustava i okoline iskazuje djelovanje sustava na okolinu i predočena je izlaznim veličinama.

14. Što je to informacijska tehnologija?

Bilo koji oblik tehnologije tj. bilo koja oprema ili tehnika s kojom se ljudi koriste da bi izmjenjivali informacije. Nastaje koncem '70 godina. Iskazuje vezu suvremenih elektroničkih tehnologija i sustava za obradu informacija.

DANAS: Opći termin s kojim se obuhvaća znanje i uporaba računala i elektroničkih komunikacijskih sustava u organizaciji rada i neposredno radu čovjeka.


8

15. Što je to IT, a što ICT – definirajte i objasnite?

Za spregu mikroelektronike, računalne tehnologije i komunikacija upotrebljavaju se u zadnjih nekoliko godina dva skupna naziva. Jedan od naziva je informacijska tehnologija, koja se obilježava kraticom IT (Information Technology).

U europskom okruženju u nazivu se posebno ističe njezina komunikacijska komponenta te se upotrebljava naziv informacijska i komunikacijska tehnologija, koja se obilježava kraticom ICT (Informationand Communications Technology).

16. Definirajte pojam „Internet” u užem smislu?

Internet u užem smislu je računalna mreža zasnovana na TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) protokolu.

17. Definirajte pojam „Internet” u širem smislu?

Internet u širem smislu valja promatrati kao računalnu mrežu svih međusobno povezanih računalnih mreža.

18. Koje su internet usluge – servisi?

• Telnet - program za povezivanje na udaljena računala • FTP (File Transfer Protocol) - program za prijenos datoteka između dva računala. • E-Mail - elektronička pošta. • WWW - World Wide Web-hipermedijska usluga.

19. Navedite vrste računalnih mreža?

Dva ili više računala međusobno povezana tako da omogućavaju izmjenu podataka i programa

• LAN (Local Area Network), • WAN (Wide Area Network)

• Intranet • Internet


9

20. Koji je brojevni sustav najprikladniji za elektroničke sklopove i zašto?

Za elektroničke sklopove najprikladniji je binarni brojevni sustav, budući da postoji niz elektroničkih elemenata koji mogu imati dva različita i uz to stabilna stanja.

21. Objasnite oduzimanje binarnih brojeva metodom dvojnog komplementa?

Oduzimanje binarnih brojeva metodom dvojnog komplementa sastoji se od tri koraka:

a) Prevedi 0 u 1 i 1 u nula b) Rezultatu pribroji 1 c) Rezultatu pribroji umanjenik

22. Kako se oktalni i heksadecimalni brojevni sustavi koriste za skraćeno bilježenje binarnih brojeva?

• Oktalni brojevi se upotrebljavaju za skraćeno bilježenje binarnih brojeva tako da s lijeva na desno grupiramo grupe od po tri bita i svaku grupu prikažemo odgovarajućom oktalnom znamenkom).

• Heksadecimalni brojevi se upotrebljavaju za skraćeno bilježenje binarnih brojeva tako da s lijeva na desno grupiramo grupe od po četiri bita i svaku grupu prikažemo odgovarajućom heksadekatskom znamenkom).

23. Objasnite pojmove bit i byte?

Brojno mjesto u binarnom brojevnom sustavu naziva se bit, što je kratica od engleskog BInary digiT. Dakle, binarna znamenka se obično naziva bit, a može poprimiti dvije vrijednosti: 0 i 1.

Skupina od osam binarnih znamenki (bitova) naziva se byte.


10

24. Koje su veće jedinice od byte-a i kakav je njihov odnos?

• 1 KB (Kilobyte ) = 1.024 byte-a = 2e10 • 1 MB Megabyte ) = 1.048.576 byte-a = 2e20 • 1 GB (Gigabyte) = 1,073.741.824 byte-a = 2e30

25. Objasnite pojam „riječ” (word)?

Ako se više byte-ova združi u neki veći binarni broj, tada se to naziva jedna riječ (engl. word).

26. Što su to digitalni kodovi - definirajte?

Digitalni kodovi su određena kombinacija bitova dodijeljena nekom podatku koja predstavlja kod toga podatka.

27. Kratko objasnite ASCII kod?

ASCII omogućava izmjenu informacija računalima i računalnim programima. Osnovni ili standardni ASCII set koristi 7 bitova za svaki kod (decimalno 0 do 127 ili

00H do 7FH). Prošireni ASCII set koristi 8 bitova za svaki kod code (decimalno 128 do 255 ili 80H do

FFH). U standardnom ASCII setu prva 32 znaka omogućavaju komunikaciju i kontrolne

kodove za printer. Preostalih 96 kodova se pridružuju znakovima interpunkcije, cijelim brojevima 0 do 9, velikim i malim slovima abecede.

Prošireni ASCII kod, 128 do 255, se pridružuje različitim skupovima znakova koje će definirati proizvođači računala ili razvojni inženjeri programske podrške.

28. Koja je razlika između I i ILI sklopa? I je točan samo onda kad su oba ulaza točna ondnosno kad oba imaju stanje 1, a ILI je točan ako je bar jedan od ulaza točan.


11

29. Koja je razlika između ekskluzivnog i inkluzivnog ILI sklopa?

30. Objasnite postupak minimizacije sklopa.

31. Objasnite prvu generaciju tehnološkog razvoja sustava računala

Prva elektronička računala građena su isključivo za znanstvene svrhe, a tek 1951. godine započinje primjena računala na području komercijalne obrade podataka.

Temeljni element u izgradnji ovih računala je elektronska cijev, a zajedničkim ih imenom nazivamo računala prve tehnološke generacije. Računala prve generacije bila su velikih dimenzija, male brzine rada, te velike nepouzdanosti.

32. Kako se zvalo prvo digitalno elektroničko računalo,koje su mu osnovne karakteristike?

ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator) je prvo elektroničko računalo (digitalno elektroničko računalo). ENIAC je izgrađen na Sveučilištu Pennsylvania u SAD 1946., ostao je u funkciji do 1955. god.

• ENIAC – najznačajniji podaci

Težina preko 30 tona, 18.000 elektronskih cijevi, 70.000 otpornika, 10.000 kondenzatora, 1.500 releja, Utrošak struje: 174 kWh, Klima uređaj trošio je više struje nego računalo, Ulaz i izlaz podataka tekao je preko bušenih kartica, Brzina - 300 računskih operacija u sekundi, Ukupni volumen oko 100 m3 . Postojanje ENIAC-a je objavljeno 16.02.1946. godine i taj se dan smatra početak razdoblja elektroničkih digitalnih računala.

33. Objasnite drugu generaciju tehnološkog razvoja sustava računala.

(1959. – 1965.) Pronalaskom tranzistora 1947. godine (Bell Laboratorij u SAD-u) nastaje veliki skok u razvoju računala. Započinje druga tehnološka generacija – tranzistorska. Dimenzije računala su mnogo manje nego kod računala prve generacije. Povećana je sigurnost rada i brzina izvođenja računskih operacija. Pojavila se RAM memorija. Pojavili su se programski jezici visoke razine:

FORTRAN (Formula Traslation), ALGOL (ALGOrithmic Language) i COBOL (COmmon Business Oriented Language).


12

34. Objasnite treću generaciju tehnološkog razvoja sustava računala.

Integrirana tehnologija se uvodi 60-tih, te dovodi do bitnog smanjenja računala i povećanja brzine rada. Integrirani sklopovi niskog stupnja integracije (engl. SSI – Small Scale Intergration) sastavni su dijelovi računala treće tehnološke generacije. 1968. godine pojavljuju se sklopovi srednjeg stupnja integracije (engl. MSI - Medium Scale Integration). Broj operacija koje su mogla izvršiti ova računala se kretao u granicama od 50 do 100 milijuna u jednoj sekundi.

35. Objasnite četvrtu generaciju tehnološkog razvoja sustava računala.

Osobitosti računala četvrte tehnološke generacije su sklopovi visokog stupnja integracije (engl. LSI – LargeScale Integration). 15. studenog 1971. godine objavljeno je najveće dostignuće silicijske integrirane tehnologije – mikroprocesor. Tvrtka INTEL objavila je prvi mikroprocesor INTEL 4004 sa preko 1000 tranzistora. Mikroprocesor po funkciji i namjeni odgovara centralnoj procesorskoj jedinici digitalnog računala. 1976. godine objavljeni su čipovi sa preko 100.000 tranzistora u tzv VLSI (Very Large Scale Integration) tehnologiji.

36. Koje su 4 temeljne faze obrade računalnog sustava s osloncem na tehničku podršku?

1. INPUT PHASE

2. PROCESSING PHASE

3. OUTPUT PHASE

4. STORAGE PHASE


13

37. Skicirajte odnos strukture i funkcija računalnog sustava.

38. Kojim komponentama je predstavljena tehnička podrška računalnog sustava?

Tehnička podrška računalnog sustava predstavljena je ovim komponentama:

1. Ulazne jedinice – uređaji

2. Izlazne jedinice – uređaji

3. Centralna jedinica

4. Memorija

5. Uređaji za komunikaciju s ostalim računalima


14

39. Skicirajte John Von Neumann-ov koncept sustava računala.

40. Koja je osnovna zadaća i vrste ulaznih jedinica?

Ulazne jedinice (input devices) omogućavaju unos podataka ili programa iz okoline u računalo. Osnovna je zadaća ulaznih jedinica djelotvorna i jeftina pretvorba podataka iz okoline u oblik prihvatljiv računalu.

Vrste ulaznih jedinica su:

• tipkovnica /tastatura/ (keyboard); • miš (mouse), pokazna naprava; • kotrljajuća kuglica (trackball); • grafička tabla (tablet, digitizing tablet); • palica za upravljanje (joystick); • svjetlosna olovka (light pen); • ekran osjetljiv na dodir (touch screen); • skener (scanner); • sklopovi za raspoznavanje govora (speech recognitiondevice); • A/D pretvornici (analog to digital converter).


15

41. Koja je osnovna zadaća i vrste izlaznih jedinica?

Izlazne jedinice (output devices) podatke iz računala pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini.

Vrste izlaznih jedinica su:

• monitor s katodnom cijevi (CRT monitor - cathode ray tube monitor), • monitor s tekućim kristalom (LCD - liquid crystal display), • štampači (printeri) – matrični (iglični), laserski, • crtalo (plotter), • sintetizatori zvuka (sound synthsizer).

42. Što je to centralna jedinica i od čega se sastoji?

Centralna jedinica je glavno elektronsko sklopovlje računalo, ono je mozak računala, nadzire i upravlja radom računala. Slijedom Von Neumann-ove arhitekture centralna jedinica se sastoji od:

• Memorije • Radna memorija • Masovna memorija • Centralne procesorske jedinice (Central Processing Unit) • Aritmetičko - logička jedinica (Arithmetic and Logic Unit) • Upravljačka jedinica (Control Unit) • Radna memorija i Centralna procesorska jedinica čine RAČUNALO.

43. Što je to memorija i kako se dijeli?

Memorija je element računalnog sustava koji omogućava unos, čuvanje i čitanje podataka, dokumenta i programa.

Podjela memorije

• Radna memorija • Masovna memorija

Struktura memorije

• Memorijska lokacija • Adresa memorijske lokacije • Kapacitet memorije


16

44. Koja je razlika između podatka i informacije?

• Podatak je skup parametara koji opisuje neku činjenicu ili pak zbivanje. Sam za sebe podatak nema značenje (semantičku vrijednost). Međutim, obrađen podatak predstavlja podlogu za oblikovanje informacije.

• Informacija nastaje tako da se podatku/podacima pridruži neko značenje. Pri oblikovanju informacije na temelju prikupljenih podataka primjenjuju se različiti postupci koji se mogu računalom pripomoći. Međutim suštinske komponente oblikovanja (smještanje podataka u kontekst, kategorizacija i slično) se ne mogu provesti bez sudjelovanja čovjeka.

45. U kojih pet razina su podaci organizirani u svijetu računarstva (navesti i objasniti)?

Znak (eng. character). Znak se nekada naziva i byte. Znak po svjem značenju može biti:

• Slovo (mala i velika slova abecede) • Brojka (0,1,2,3,4,5,6,7,8,9) • Specijalni znak (+, -, /, *, ....)

Polje (eng. field). Polje je izraz sačinjen od jednog ili više znakova koji su logički povezani.

Zapis (eng. record). Zapis je kolekcija polja.

Datoteka (eng. file). Datoteka je kolekcija zapisa.

Baza podataka (eng. database). Baza podataka je skup logički povezanih zapisa ili datoteka s podacima što su međusobno u nekoj vezi, a korisnici ih mogu rabiti za različite svrhe.

46. Navedite neke od profesionalnih profila kadrova u računalnim sustavima?

47. Objasnite pojam: dokument.

Svaka samostalna tvorevina nastala uz pomoć programske podrške (u načelu aplikacijske programske podrške), pospremljena na masovni memorijski medij s jedinstvenim nazivom i oznakom. Svaka datoteka s jedinstvenim nazivom i oznakom priređena tako da ispuni svrhu koju joj korisnik računalnog sustava namijeni je DOKUMENT. Dokument može biti proračunska tablica, slika, animacija, zvukovni zapis ….


17

48. Objasnite pojmove: program i instrukcija.

PROGRAM - Slijed instrukcija koje računalo može izvršiti radi ispunjanja zahtijeva korisnika računalnog sustava. Primjer:

INSTRUKCIJA – Iskaz s kojim se nalaže “računalu” što da učini –izvrši. Iskaz je razumljiv i čovjeku i “računalu”.

49. Objasnite pojmove: unos, čuvanje i čitanje.

UNOS – odnosi se na postupak unošenja podataka radi obrade na računalu. Nakon unosa slijedi zapisivanje podataka. ČUVANJE – skupina podataka pospremljena najčešće na masovnom memorijskom mediju radi obrade na računalu. ČITANJE – je način na koji računalo prenosi podatke iz masovnog memorijskog medija u radnu memoriju računalnog sustava.

50. Što je to radna memorija i kako se dijeli?

Radna memorija redovito je ugrađena u samo računalo. Za vrijeme dok je računalo uključeno i dok se na njemu vrši obrada podataka, ti podaci kao i program (koji izvršava obradu) nalaze se u radnoj memoriji računala. Radnu memoriju računala s obzirom na postojanost podataka možemo podijeliti u dvije osnovne skupine: RAMmemoriju i ROM memoriju. RAM MEMORIJA – MEMORIJA S IZRAVNIM PRISTUPOM (engl. Random Access Memory). ROM MEMORIJA – ISPISNA MEMORIJA (engl. Read Only Memory).

51. Za što služi masovna memorija i koja svojstva mora imati?

Masovna memorija, vanjska ili sekundarna memorija, služi kao jedinica za pospremanje podataka, programa i dokumenata onoliko dugo koliko su korisniku potrebni za rad, pa i za trajno čuvanje. Medij za pospremanje podataka mora imati sljedeće svojstva:

• postojanost podataka, • jednostavnost rukovanja i male dimenzije, • nisku cijenu.


18

Navedene zahtjeve danas su s uspjehom zadovoljile dvije tehnologije: magnetska, koja za pospremanje podataka koristi svojstva elektromagnetskog polja, i optička, koja za pospremanje podataka koristi fizikalna svojstva svjetlosti.

52. Koje su vrste masovnog memorijskog medija?

• Magnetski disk (hard disk) • Magnetska traka (vrpca) i magnetska kaseta • Savitljivi magnetski disk - disketa • ZIP disketa – 100Mb • CD ROM (Compact Disk Read Only Memory) • DVD

53. Kako je strukturno izveden magnetski disk?

Magnetski disk je kod većine računalnih sustava osnovni medij za pospremanje podataka i informacija. Strukturno je izveden u više metalnih ploča presvučenih pomoću magnetskih folija na koje se mogu pospremati,čuvati i čitati podaci, dokumenti i programi. Magnetski disk je izveden u zatvorenom metalnom kućištu.

54. Objasnite izvedbu magnetske trake i kasete.

Plastična vrpca presvučena magnetskom tvari koja omogućava zapisivanje, čuvanje i čitanje podataka, programa i dokumenata. Za korištenje vrpce uređaj mora imati dva koluta za namotavanje, s glavom za unos (zapisivanje) i čitanje. Vrpca je neprekinuti medij te glava ne može “skakati” na željeni položaj na vrpci bez prethodnog pomicanja vrpce do tog položaja. Brzina čitanja je zbog navede izvedbe znatno manja od one kod magnetskog diska.

Magnetska kaseta je poput audio kasete. Obično se koristi za čuvanje sigurnosnih kopija programske podrške računalnog sustava.

55. Objasnite izvedbu magnetske ZIP diskete.


19

Zip pogonski uređaj spada u kategoriju masovne memorije. Proizvela ga je tvrtka Iomega. Sadašnje izvedbe medija su sa disketom od 100MB i 250MB. Povezuje se na računalo preko: paralelnog porta – vanjski uređaj, USB porta – vanjski uređaj ili IDE interafce-a – interni uređaj (povoljnije za korisnika). Namjena: čuvanje zaštitnih kopija – backup programske podrške (software-a).

56. Objasnite CD ROM i DVD medije.

CD ROM uređaj: 12 cm optički disk. Mogućnost pospremanja 72 minuta VHS kvalitete video MPEG kompresije (sažimanja).DVD je vrsta kompakt diska za pospremanje, čuvanje i čitanje podataka, programa. Kapacitet DVD-a je veći od onog kod CD ROM-a.

CD ROM i DVD su danas najviše korišteni medij za: muzički zapis, zapis podatataka,programa i dokumenata. Kapacitet: CD ROM – 650 MB, DVD – 4.7GB - 17GB.

57. Koje su vrste priključaka na vanjske uređaje – navesti i kratko objasniti razliku?

Paralelni – stražnja strana štampača

Serijski – (Dva serijska porta – prikjučka). Naziv serijski port je u vezi s načinom prijenosa podataka između računala i vanjskog uređaja. Prijenos preko serijskog porta je sporiji od prijenosa preko paralelnog porta.

58. Objasnite izvedbu USB konektora.

U usporedbi s ostalim načinima za ostvarivanje komunikacije različitih uređaja i osobnog računala USB je postao nezamjenjiv i to radi sljedećeg:

• jednostavan za priključivanje, • mogućnost priključivanja do 127 uređaja, • Obuhvat (bandwidth) 6 MBs, • Auto detekcija novog uređaja, • Mogućnost ostvarivanja mrežnih konfiguracija.

U konfiguraciji PC-a danas su obično do dva USB uređaja. Komunikacija s priključenim uređajima odvija se u tzv. okvirima (frames). Okvir se sastoji od oko 1.500 bytes. Okvir starta svake milisekunde.


20

59. U koje dvije osnovne grupe se dijeli programska podrška (navesti i objasniti)?

Programska se podrška dijeli u dvije osnovne grupe:

• Sistemska programska podrška • Aplikacijska programska podrška.

Sistemsku programsku podršku proizvođač računalne opreme isporučuje korisniku zajedno sa sustavom hardware-a, te je ona prilagođena njegovoj konfiguraciji.

Aplikacijsku programsku podršku razvija korisnik u skladu sa zadacima i poslovima koje želi obaviti pomoću računala i zbog čega je, konačno, i izvršio nabavku računalne opreme.

60. Što sve sačinjava sistemsku programsku podršku?

Sistemsku programsku podršku sačinjavaju svi oni programski moduli, programi i programski paketi bez kojih se računalo uopće ne bi moglo aktivirati i bez kojih ono ne bi moglo izvršavati zadatke što ih korisnik pred njega postavlja.

61. Što je to operacijski sustav i prema čemu se dijeli?

Operacijski sustav je programska podrška potrebna za izvršavanje programa i za koordinaciju aktivnosti računalnog sustava. Operacijski sustav djeluje poput posrednika između korisničkih programa i hardware-ske osnovice. Operacijski sustavi imaju načelnu podjelu prema:

• Broju korisnika čiji rad može istovremeno podržati • Korisničkom sučelju

62. Objasnite odnos: operacijski sustav i korisnik.

Operacijski sustavi mogu podržavati rad:

jednog korisnika (jednokorisnički operacijski sustavi – singluser) većeg broja korisnika (višekorisnički operacijski sustavi – multiuser).


21

63. Objasnite odnos: operacijski sustav i sučelje.

Operacijski sustavi s tekstualnim korisničkim sučeljem:

MS-DOS (Microsoft Disk Operating System)

Operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem:

MS-Windows: Windows 3.11 Windows 95 Windows 98

NT Windows Windows XP Windows 7 Windows 8

64. Kratko objasnite programe prevoditelje (jezičke procesore).

Čovjeku je stran jezik kojega "razumije" računalo. Zbog toga je bilo potrebno razviti stanovite posredničke mehanizme koji bi bili most između jednog i drugog jezika. Paralelno s razvitkom programskih jezika radilo se i na razvijanju software-skih proizvoda koji će posredovati u prevođenju programskog jezika na strojni jezik. Proces konverzije programskog jezika u strojni nazvan je jednostavno – prevođenje, a programska podrška koja ga realizira – programi prevoditelji. Program prevoditelj – programski sustav koji programe napisane u nekom programskom jeziku prevodi u ekvivalentne programe u strojnom jeziku.

65. U koje kategorije svrstavamo programske jezike visoke razine?

Programske jezike visoke razine obično svrstavamo u dvije kategorije i to:

• jezici prevoditelji (compilers) • jezici interpretatori (interpreters)

66. Što su to compileri?

Compiler – prevodilac, prevoditelj, programski prevodilac, kompilator. Program koji programe napisane na jeziku visoke razine prevodi na strojni ili asemblerski kod. Strojni je jezik pogodan za izravno komuniciranje sa hardware-om. Prevoditelj djeluje na izvorni kod jezika visoke razine (source code – izvorni kod) i prevodi ga u objektni kod (object code) ili


22

odredišni kod. Objektni kod se posredstvom programa za povezivanja (linker) prevodi dalje u izvršni kod (executable code) koji se tada izvršava na računalu.

67. Što su to interpreteri?

Interpreter – interpretator, interpreter. Jezik visoke razine koji prevodi jednu po jednu instrukciju izvornog koda u strojni kod i to odmah izvršava. Za razliku od jezika visoke razine tipa compiler u načelu su sporiji.

68. Kratko objasnite pomoćne (servisne, uslužne) programe.

Programi stvoreni za obavljanje određenih zadataka, najčešće povezani s upravljanjem računalom. Uslužni programi za upravljanje resursima računalnog sustava (najpoznatiji i najčešće korišteni):

• NC Commander, • Windows Commander

Uslužni program za uređivanje teksta – najčešće su to različiti editori za pisanje izvornog koda u nekom programskoj jeziku visoke razine (u MS-DOS-u to je EDIT). Ovim se programima najčešće stvara ili obrađuje tekstualna datoteka. U vezi s tim uređivač nudi: brisanje, umetanje, premještanje teksta,pregledavanje teksta, pretraživanje teksta i tome slično …

69. Što je to software?

Česta je pojava da se pojam programska podrška (software) izjednačava s pojmom računalni program (computer program). To je dosta restriktivan – ograničen pogled. Software nisu samo programi već je to također pridružena dokumentacija kao i konfiguracijski podaci neophodni da bi ovi programi korektno radili. Sustav programske podrške (kao konačni produkt) obično sadrži i brojne izdvojene programe, primjerice: konfiguracijske datoteke, datoteke s dokumentacijom, datoteke s dokumentacijom za korisnika, adrese za “download” dokumentaciju s posljednjim informacijama o produktu (configuration files, system documentation, user documentation, download recent product information). Programski inženjeri su okupirani s razvojem software-a kao produkta za kojeg je zainteresirana korisnička populacija.


23

70. Što podrazumijevamo pod pojmom – Generic product?

U načelu to je samostalan – zaseban (stand-alone system) sustav koji je proizveden u nekoj software tvrtki i prodajnom mrežom isporučen korisnicima koji su spremni za svoje potrebe taj produkt kupiti. Brojni su primjeri ovakvih produkata, primjerice: databases, word processors, drawing packages and project management tools.

71. Što podrazumijevamo pod pojmom – Bespoke (or costumized) product?

To su programski sustavi razvijeni po potrebama kupca. Programska je podrška razvijena u funkciji posebnih zahtjeva kupca. Brojni su primjeri ovakvih sustava. Evo nekih: control systems for electronic devices, systems written to support a particular business process, air traffic control systems ...

72. Koje su značajke prvog i drugog razdoblja razvoja programske podrške?

Prvo razdoblje (50's - mid 60's)

Značajke razdoblja: Mnogo toga se naučilo o implementaciji sustava čiji je rad utemeljen na računalima, ali malo o standardizaciji, testiranju i održavanju.

Drugo razdoblje (mid-60's – late 70's)

Značajke razdoblja: Primjena raspodijeljenih računalnih sustava te pojava krize u održavanju software-a.

73. Koje su značajke trećeg i četvrtog razdoblja razvoja programske podrške?

Treće razdoblje (late 70's - mid 80's )

Značajke razdoblja: Računala postaju pristupačna javnosti.

Četvrto razdoblje (mid 80's - present )

Značajke razdoblja: Događaju se dramatične promjene u metodama i tehnikama s kojima se grade računalni programi.


24

74. Razlozi pristupanja izgradnji programskog inženjerstva kao posebne discipline?

Skup problema koji se odnosio na programsku podršku je tijekom razvoja računalnih sustava bio neprestano prisutan te se tim više i povećavao. Napredak u tehničkoj podršci je stalan, ali smo nemoćni da gradimo takvu programsku podršku koja bi mogla iskoristiti taj potencijal (problemi su dosegli vrhunac ’70 – tih godina – software-ska kriza) Povećano korištenje računala stalno je ovisilo o pouzdanosti tehničke podrške. Brojni su primjeri golemih ekonomskih gubitaka upravo zbog nepouzdanosti programske podrške. Ulažu se značajni napori za gradnju takve programske podrške koja će raditi pouzdano i na visokoj razini kvalitete. Naše sposobnosti za održavanje i poboljšanje postojeće programske podrške su ugrožene najviše iz razloga njihovog lošeg oblikovanja i neodgovarajućih sredstava koja stoje na raspolaganje. Na svakih ŠEST projekata iz područja razvoja programske podrške DVA se napuštaju. 75% VELKIH software-skih sustava imaju “operativne pogreške”. Navedeno je samo jedan dio razloga zbog čega se i pristupilo izgradnji programskog inženjerstva – software engineering kao posebne discipline.

75. Što je to programsko inženjerstvo?

Programsko inženjerstvo je inženjerska disciplina (engineering discipline) koja je preokupirana sa svim aspektima proizvodnje software-a kao produkta (all aspects of software production) i to u svim fazama od specifikacije sustava pa do održavanja sustava u fazi kad sustav uđe u redovitu uporabu. U ovoj definiciji uočimo posebice dvije ključne fraze: Inženjerska disciplina (Engineering discipline), Sve aspekte software-a kao produkta (All aspects of software product).

76. Što je to softverski proces?

Skup aktivnosti kao i pridruženi im rezultati što se javljaju pri produkciji – proizvodnji programske podrške nazivamo procesom programske podrške. Pogledajmo koje su to aktivnosti: Specifikacija programske podrške (software specification) obuhvaća definiranje funkcionalnost programske podrške i ograničenja u operativnom radu. Razvoj programske podrške (software development) dovodi do konačnog produkta, ali se mora odvijati u skladu sa specifikacijom programske podrške. Legaliziranje programske podrške (software validation) odvija se u suglasju s željama kupca i odraz je njegovih zahtjeva. Evolucija programske podrške (software evolution) mora se moći odvijati u suglasju s zahtjevima i potrebama kupca programske podrške.


25

77. Koje faze čine životni ciklus programske podrške?

Sljedeće faze čine životni ciklus programske podrške:

• definicija i analiza zahtijeva • oblikovanje programske podrške i sustava • implementacija i testiranje jedinica sustava • integracija i testiranje sustava • rad i održavanje

78. Koji su simptomi problema razvoja programske podrške?

• Pogrešno razumijevanje potreba krajnjeg korisnika. • Nesposobnost za bavljenje promjenama u zahtjevima korisnika. • Programska podrška je teška za održavanje ili širenje u smislu novih zahtjeva

korisnika. • Programski moduli ne mogu raditi zajedno. • Kasno otkrivanje kritičnih pogrešaka. • Loša kvaliteta software-a. • Neprihvatljive performanse software-a. • Članovi razvojnog tima nisu u stanju utvrditi tko je obavio promjene, kad je to

obavljeno, gdje i zašto.

79. Navedite načela etike i profesionalnog rada u programskom inženjerstvu.

Programski inženjeri obvezuju se da će analizu, specifikaciju, oblikovanje, razvoj, provjeru i održavanje programskih proizvoda učiniti korisnom i poštovanom strukom. U skladu sa svojom obvezom prema zdravlju, sigurnosti i dobrobiti javnosti, programski inženjeri se obvezuju pridržavati sljedećih osam načela: Javni interes, Klijent i poslodavac, Proizvod, Prosudba, Upravljanje, Struka, Kolegijalnost, Odnos prema sebi.

80. Navedite glavne komponente osobnog računala.

• Centralna procesorska jedinica (Central Processing Unit) • Matična ploča (Matherboard) • Memorija (Memory, radna memorija i masovna memorija)


26

• Jedinice masovnog memorijskog medija (Disk – Hard Disk; Disketa – Floppy Disk; CD-ROM, DVD, ZIP uređaj)

• Ulazne jedinice (Monitor, Printer, Skener) • Uređaji multimedije (Zvučna kartica – Sound Card) • Jedinica mrežnog napajanja (Power supply) • Operacijski sustav (Operating System).

81. Kratko objasnite razvoj mikroprocesora.

Prvi mikroprocesor je imao oznaku Intel 4004 i uveden je 1971. god.

Intel 4004 je ugrađivan u prva džepna računala – kalkulatore

Svi navedeni mikroprocesori tvrtke Intel razvijali su se na temelju mikroprocesora

8088, te predstavljaju respektivno njegovo poboljšavanje.

Pentium III mikroprocesor može izvršavati neke dijelove koda koji su pisani za

mikroprocesor 8088, ali to radi 3.000 puta brže.

82. Koja je tipična struktura matične ploče?

Tipična struktura matične ploče je:

• jedan ili više mikroprocesora • BIOS chip • memorijski slotovi • USB port • ISA (Industry Standard Architecture) slot • AGP (Accelerated Graphic Port) • video slot • PCI (Peripheral Component Interconnect) adapterslot.

83. Koje su osnovne komponente operacijskog sustava MS DOS?


27

• BIOS (Basic Input Outpt System) • MS-DOS jezgra (kernel) • komandni procesor • uslužni programi

84. Navedite značajke operacijskog sustava MS DOS.

Rad iz instrukcijske linije – Instrukcijska linija se sastoji iz dva dijela :

• Prompta (primjerice: c: >) • Praznog prostora desno od prompta u koji korisnik upisuje tekst instrukcije.

Nakon upisa svake instrukcije obvezan je ENTER/RETURN. U ispisu instrukcija MS-DOS ne pravi razliku između malih i velikih znakova.

Dijelovi instrukcije

• Naziv instrukcije • Parametri instrukcije • Prekidači

85. Objasnite načine povezivanja u računalnu mrežu?

• Komunikacija posredstvom uređaja MODEM (modulator-demodulator) • Mrežnom karticom – veza prema lokalnoj mreži (local area network).

86. Navedite razine OSI standarda kod računalnih mreža?

• Fizička razina (Physical Layer) - definira električne i mehaničke karakteristike. • Razina podataka (Data Link Layer) – definira procedure prijenosa podataka. • Razmjena podataka (Network Layer) – definira način razmjene podataka. • Razina transporta (Transport Layer) – prijenos podataka od jednog do drugog čvora u

mreži, a definira povezivanje i transport, klase servisa (kontrolu pogrešaka i sl). • Razina konferencije (Session Layer) – omogućava otvaranje i zatvaranje konferencije,

kontrolu razmjene.


28

• Razina prezentacije (Presentation Layer) – vrši upis, razmjenu, prikaz, upravljanje formatima.

• Aplikacijska razina (Application Layer) – ostavljen je korisniku da ga definira prema svojim potrebama. Nekoliko je ipak standardizirano i to primjene u: pošti, bankarstvu, distribuiranoj bazi podataka.

87. Navedite i skicirajte osnovne topologije računalnih mreža?

• Star – zvijezda • Ring – krug • Bus – sabirnica

88. Kako se računala na mreži prepoznaju?

Svako računalo na mreži dobiva svoju adresu iskazanu nizom cijelih brojeva međusobno odvojeni točkama. Primjer: Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu: 161.53.37.3. Ovo je tzv. IP (Internet Protocol) adresa. Pored IP adrese uvedena su i imena čvornih računala, tako navedenoj IP adresi odgovara naziv mapmf.pmfst.hr.

89. Tko upravlja internetom i odakle novac za sve to?

Tko upravlja Internetom?

Ne postoji ni jedno vrhovno nadzorno tijelo koje nadzire čitavu računalnu mrežu Internet. Poslovi oko održavanja, definiranja novih pravila, standarda i komunikacijskih protokola povjereno je većem broju institucija diljem Svijeta. ISOC (The Internet Society) je neprofitabilno društvo sa zadaćom promicanja Interneta i komunikacijskih tehnologija.

Odakle novac za sve to?

Nema krovnog tijela koji prikuplja novac da bi Internet radio. Pogledajmo kako se mreža generira i kako se to financira. Poduzeće A i poduzeće B se dogovore da povežu svoje računalne resurse radi određenih zajedničkih poslovnih interesa. Pojavi se poduzeće C koje otvara suradnju sa poduzećem B. Poduzeće B pita poduzeće A dali i ono dozvoljava pristup njenim resursima od strane poduzeća C. Ako se obavi dogovor i potrebni tehnički resursi


29

tada i poduzeće C postaje sudionik računalne mreže. Ovakvim se načinom i generirao Internet.

90. Objasnite što podrazumijevamo pod kraticom WWW?

WWW je distribuirani hipermedijski mrežni informacijski servisdanas namjenjen najširem krugu korisnika Interneta. WWW je temeljen na sljedećim standardima:

• HTML (Hyper Text Markup Language) - standard zapisanje WWW dokumenata. • URL (Uniform Resource Locator) - standard zadodjeljivanje adrese WWW

dokumentima. • HTTP (Hyper Text Transport Protocol) - protokol zapristup i prijem hipertekst

dokumenata. • CGI (Common Gateway Interface) - standard za pisanje WWW interaktivnih

programa.

WWW se služi klijent-poslužitelj modelom. Klijenti za WWW su tzv pretraživači (browsers) i danas su najčešće u uporabi: Netscapei Microsoft Internet Explorer za grafički mod rada.

Documents

Pitanja i Odgovori Iz Uvoda u Računarstvo_II Kolokvij