Click here to load reader

2. kolokvij

  • View
    47

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

2. kolkvij fz

Text of 2. kolokvij

Osnove prometnog inenjerstva

Osnove prometnog inenjerstva Pitanja i zadaci za 2. kolokvij28/5/2009

SADRAJ (hyperlinks CRTL + klik miem)

PITANJAZADACINAPOMENE:

pitanja oznaena crvenom bojom su bila na slideovima koje je prof. pokazivao na predavanjima, ali ih nema na popisu pitanja objavljenom na eStudentuPITANJA

1. to je mrea?Prometna mrea je prostorno distribuiran sustav na kojemu se odvijaju prometno-transportni procesi. Temeljna funkcija mree je omoguiti sigurno, uinkovito, ekoloki i trokovno prihvatljivo premjetanje ljudi, roba i informacija od izvorita j do odredita k. Transportni entiteti ulaze na pristupnom dijelu mree i izlaze na odredinom dijelu

2. Definirajte graf! Definicija 1: Graf G= (V,R) je skup V s relacijom RV x V3. Objasnite razliku izmeu grafa i mree! Mrea je graf ijim linkovima su pridruene teine ili ponderi.4. to je neorijentirani ili neusmjeren graf? Graf G=(V,R) je neorijentirani ili neusmjeren graf ako je relacija R simetrina, tj. ako vrijedi:(vi,vj) R ( vj, vi) R Ako postoji veza izmeu vrhova vi i vj onda postoji veza izmeu vrhova vj i vi.5. Navedite primjer neorijentiranog grafa! Ako su sve ceste u nekom mjestu dvosmjerne, radi se o neorijentiranom grafu.6. to je orijentirani ili usmjeren graf? Graf G=(V,R) je orijentirani ili usmjeren graf ako je relacija R asimetrina, tj. ako vrijedi:(vi,vj) R ( vj, vi) R Kod orijentiranih grafova iz injenice da postoji veza izmeu vrhova vi i vj slijedi da ne postoji veza i izmeu vrhova vj i vi.7. Navedite primjer orijentiranog grafa! Skup svih jednosmjernih ulica u Zagrebu primjer je orijentiranog grafa.8. Za koji graf kaemo da je mjeoviti?

Za grafove koji nisu ni orijentirani ni neorijentirani kaemo da su mjeoviti. Kod mjeovitog grafa izmeu dva vrha mogu postojati kako jednosmjerne tako i dvosmjerne veze.9. Navedite primjer mjeovitog grafa!

Ceste u gradu Zagrebu.

10. to je podgraf? Navedite primjer!

Podgraf nekog grafa dobiva se ako se izdvoje neki vrhovi i oni lukovi grafa koji ih povezuju G1= (W,R) primjer: ceste u Istri

11. to je parcijalni graf? Navedite primjer!

Parcijalni graf ima iste vrhove kao i graf, a lukovi su samo neki od lukova zadanog grafa G2= (V,Q)

primjer: na karti svih cesta Hrvatske izdvoje se autoceste Hrvatske12. to je parcijalni podgraf? Navedite primjer!

Parcijalni podgraf dobijemo ako se izdvoje neki vrhovi i neki lukovi. G3= (W,Q)

primjer: na karti cesta Dalmacije izdvoje se autoceste13. to je elementarni put?

Elementarni put je put koji najvie jednom prolazi kroz svaki vrh, svi vrhovi u nizu koji spajaju put su razliiti.

14. Kada kaemo za graf da je povezan? Graf G= (V,R) je povezan ako za svaka dva vrha vi i vj ili put od vrha vi do vj ili od vj do vi.

15. to je petlja? (odnosi se na grafove) Petlja je kruni put koji ima samo jedan luk.16. to je drvo (stablo)? (odnosi se na grafove) Drvo (stablo) je posebna vrsta grafa koja nema ciklus (ne zavrava u istom vrhu u kojem poinje). Stablo je graf u kome su svaka dva vora povezana tono jednom stazom. 17. to je kruni put? (odnosi se na grafove) Kruni put u grafu je put koji poinje i zavrava u istom vrhu.

18. to je lanac? (odnosi se na grafove) Lanac u grafu bez petlje je niz lukova koji se nadovezuju jedan na drugi bez obzira na njihovu orijentaciju.

19. to je ciklus? (odnosi se na grafove) Ciklus se zavrava u istom vrhu.

20. to je robusnost mree i koji su pokazatelji robusnosti? Robusnost mree je otpornost na ispade i prekide.

Pokazatelji robusnosti:

linijske povezanosti (edge-connectivity)

vorine povezanosti (vertex-connectivity)

21. to je pouzdanost sustava?

Pouzdanost sustava (reliability) je vjerojatnost da sustav radi ispravno u periodu vremena t pod definiranim uvjetima okoline.

22. to je raspoloivost sustava?

Raspoloivost sustava (availability) je vjerovatnost da sustav radi ispravno u trenutku vremena t.23. Podjela prometnih mrea

24. Poopeni strukturni model prometne mree

25. Primjena GIS-a na eljeznici!

upravljanje infrastrukturom (kolosijeci, kontaktna mrea, pruge i signalizacija) praenje vlakova analiza robnih tokova upravljanje intermodalnim transportom planiranje kapaciteta upravljanje lancima snabdjevanja i marketing26. Primjena GIS-a u javnom prometu!

planiranje i analiziranje ruta

automatska lokacija i praenje vozila

vremensko planiranje tranzita

stajalita za autobuse

izvjetavanje i analiziranje prometnih nezgoda

27. Primjena GIS-a u zrakoplovstvu! upravljanje postrojenjima kako u zemlji, tako i u zraku

poboljavaju operacije parkiranja

poboljavaju analizu ruta otpreme na zemlji

planiraju saobraaj i kapacitete

praenje letova

28. Primjena GIS-a u vodnom transportu!

digitalne nautike mape priobalne kartografije29. Vrste mrenih modela!

Statiki mreni modeli promatraju karakteristina stanja bez analize dinamike sustava, odnosno promjene stanja u vremenu.

Dinamiki mreni modeli (Dynamic Network Models) promatraju stanja i promjene stanja u realnom vremenu. Predloak ili model pokretnog horizonta ("rolling horizon framework") omoguuje da se procjena i predvianja stanja na prometnici dinamiki podeavaju pratei odziv generirane kratkorone upravljake strategije.30. Kako odreujemo propusnu mo mrene strukture koju ini vie serijskih i paralelno povezanih mrenih elemenata?

Propusna mo mrene strukture koju ini vie serijskih i paralelno povezanih mrenih elemenata moe se odrediti prema pravilu minimalnog reza maksimalnog toka.

31. Pravilo minimalnog reza maksimalnog toka!

Pravilo minimalnog reza maksimalnog toka kae da je propusnost izmeu izvorine (j) i odredine ( k ) toke neke mree jednaka kapacitetu minimalnog reza minimalni rez znai kombinaciju mrenih elemenata ijim bi se uklanjanjem uzrokovao prekid veze izmeu j i k, a da zbroj kapaciteta bude minimalan.32. to je offset?

Offset je vremenski razmak izmeu ukljuivanja zelenog svjetla na semaforima (obino na susjednim raskrijima A, B, C).33. to je prometni tok?

Prometni tok je istodobno kretanje prometnih entiteta (automobile, vlakova, pjeaka) na prometnoj infrastrukturi (cesti, eljeznikoj pruzi, pjeakim stazama) prema odreenim zakonitostima.

34. Napiite fundamentalnu jednadbu prometnog toka!

q = k x vs gdje je:

q protok

k gustoa

vs srednja prostorna brzina

35. Kako se zove teorija koja prouava prometne tokove?

Teorija prometnog toka je znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem uvjeta kretanja prometnih entiteta u prometnim tokovima na prometnoj mrei.36. Vrste prometnih tokova!a) prema kontinuitetu

neprekinuti prometni tok

prekinuti prometni tok

b) prema sastavu

homogeni

nehomogeni

c) prema stanju toka tijekom vremena

stacionarni nestacionarni

37. Nabrojite makroskopske parametre prometnog toka!

protok

prosjena brzina

prosjena gustoa

38. Nabrojite mikroskopske parametre prometnog toka!

headway (prostorni i vremenski) gap (prostorni i vremenski)

39. to je protok?

Protok, volumen, intenzitet, struja, flux (flow/troughput, volume, intensity, current, flux) ,q je koliina (broj) prometnih entiteta (vozila/pjeaka/) koji protjeu kroz jedinicu povrine/prolaze kroz zadani presjek prometnice u jedinici vremena (najee jednog sata).Protok vozila!

Pod pojmom protok vozila podrazumijeva se broj vozila koja prou kroz promatrani presjek prometnice u jedinici vremena u jednom smjeru za jednosmjerne prometnice ili u oba smjera za dvosmjerne prometnice.Protok pjeaka!

Protok kod pjeakog toka iskazuje se brojem pjeaka na putu irine jedan metar u 1 satu (1 sekundi ili 1 minuti) pa se esto naziva i tok po jedinici irine (flow rate per unit with).

40. to je rata toka? Ako je brojanje raeno u vremenskom intervalu manjem od jednog sata, onda se taj volumen prevodi u satni to se u strunoj literature esto naziva ratom toka (flow rate).41. to je PGDP? PGDP (engl. AADT) prosjeni godinji dnevni promet (voz/dan) ukupan godinji protok podijeljen sa 365.42. to je PDP? PDP (engl. ADT) prosjeni dnevni promet (voz/24h) protok izmjeren u periodu veem od jednog dana, a manjem od godine dana.

43. Kako se rauna Faktor vrnog sata/Peak-hour factor (PHF)?

44. Definicija kapaciteta prema HCM-u!

Propusna mo ili kapacitet je: maksimalno satno optereenje, izraeno u vozilima ili osobama, koje moe u odreenom vremenskom razdoblju proi odreenim presjekom traka ili ceste u prevladavajuim uvjetima odvijanja prometnog toka.

45. Koliko iznosi kapacitet ceste? Kapacitet ceste se kree izmeu 1900 i 2400 vozila u satu po jednom prometnom traku.

46. Koliko iznosi kapacitet pjeake prometnice?

Kapacitet pjeake prometnice:

Ravne povrine:

1. 4000 do 5000 pj/mh EU, USA

2. protoci 5000 do 6000 pj/mh Bliski istok (vei k)

Stubita: silazak 4000 pj/mh, penjanje 3000 pj/mh (manjev)

47. to je koncentracija ili gustoa?

Koncentracija ili gustoa se definira kao broj vozila po kilometru duljine cestovnog traka, tj. vrijedi:

k=N/L [voz/km]

gdje je:

k gustoa (koncentracija)

N broj vozila

L jedinina duljina [km]

48. to je vremenska koncentracija ili zauzee (occupancy)?

Odnos izmeu vremena zaposjednutosti detektora i ukupnog vremena mjerenja varijable.

49. to je srednja vremenska brzina?

Srednja vremenska brzina (trenutna brzina ) je aritmetika sredina trenutnih brzina izmjerena radarom u trenutku (dt).50. to je srednja prostorna brzina?

Srednja prostorna