3 kolokvij odgovori

  • View
    277

  • Download
    9

Embed Size (px)

Text of 3 kolokvij odgovori

Pitanja za V. Kolokvij 1. Skicirajte remenski prijenos s plosnatim remenom sa svim pripadnim veliinama, promjer, frekvencija vrtnje, obuhvatni kut, meuosni raznak, djelujue sile na slobodnom i vunom ogranku, kao i raspodjelu sila po duini remena.

2. to je prijenosni omjer?

3. Vrste remenskih prijenosa sa ravnim remenjem?a) otvoreni remenski prijenos, b) krini prijenos, c) polukrini prijenos, d) prijenos stupnjevanom remenicom, e) prijenos pogonskom i slobodnom remenicom, f) prijenos zateznom remenicom

4. Nabrojite meterijale za izradu remenja.Koa,Tkanine od organskog ili sintetikog materijala.

5. Opiite remenski prijenos s klinastim remenjem, prednosti i nedostaci u odnosu na ravni remen.Klinasto remenje ima u odnosu na plosnato, pri istoj sili kojom remen tlai na remenicu, priblino trostruku sposobnost prijenosa, blago putanje u rad, i praktiki vuku bez puzanja. Mogu raditi s malim obuhvatnim kutom, i na taj nain omoguuju velik prijenosni odnos. Potreban prostor je manji,a i optereenja vratila i leaja su manja. Dalja prednost je u mogunosti da vie klinastih remena radi paralelno.

6. to su tarni prijenosnici? Prednosti i nedostaci tarnih prijenosnika.Prenose snagu i okretno gibanje pomou trenja na tarenicama koje se naleze smjestena na vratilu. Odlikuje se jednostavnom izvedbom, tihim radom, prigusuju udarsce, lagano se priguuje i iskljuuje te postoji mogunost promjene prijenosne pogonske tarenice. Velike sile na leajevima vrlo esto proklizavaju, te relativno mali stupanj korisnosti (0,88-0,92)

7. Skicirajte cilindrini tarni prijenosnik s pripadajuim veliinama.

8. Skicirajte cilindrini tarni prijenosnik s unutarnjom tarenicom, stoasti tarni prijenosnik i tarni prijenosnik s klinastim utorom.

9. to su tarni varijatori? Tarni prijenosnici kod kojih postoji mogunost promjene prijenosnog omjera nazivaju se tarni varijatori. 10. to su zupani prijenosnici? Navedite prednosti i nedostatke zupcastih prijenosnika.Od svih prijenosnika ova je grupa prijenosnika danas najee u primjeni. Izrauju se s razliitim poloajem osi (paralelene, ukrtene itd.) od najmanjih do najveih snaga. Upotrebljavaju se i za veoma visoke brojeve okretaja te u irokom rasponu prijenosnih odnosa. Zbog prijenosa sile oblikom prijenosni omjer im je vrst (ne zavisi o optereenju) pa se upotrebljavaju i kao prijenosnici tonog gibanja. Imaju veliku pogonsku sigurnost i dug vijek trajanja uz mogunost kratkotrajnog preoptereenja. Odravanje je relativno jednostavno. Prednosti: visok stupanj djelovanja (0,98) velika trajnost i izdrljivost male dimenzije mogu se upotrebljavati za prijenos od najmanjih do najveih snaga, te od najmanje do najvee brzine vrtnje Nedostaci: najskuplji od mehanikih prijenosnika (izuzev punih) vibracije i umovi zbog krutog prijenosa okretnog momenta zahtijeva se vrlo tona obrada

11. Izvrite podjelu zupanika prema meusobnom poloaju osi vratila.a) elnici s vanjskim ozubljenjem, b) elnici s kosim ozubljenjem, c) elnici sa strelastim ozubljenjem, d) elnici s unutranjim ozubljenjem

12. Sicirajte elnik, ozubnicu, stonik, vijani zupanik te pu i puno kolo 13. Skicirajte zupanik s ravnim zubima i navedite sve veliine koje definiraju taj zupanik.Frekvencije (brzine) vrtnje obrnuto su proporcionalne promjerima kinematskih krunica. p - korak (ako je bez indeksa onda je to korak na diobenoj krunici) - luna mjera uzastopnih lijevih, odnosno desnih bokova. d diobeni promjer raunska veliina, koja se na zupaniku ne moe mjeriti, a definiran je tako da je opseg diobene krunice jednak umnoku koraka p i broja zubi z. Ako su diobene i kinematske krunice jednake, tada su koraci p zupanika u zahvatu jednaki. Omjer broja zubi u zahvatu direktno je proporcionalan omjeru promjera zupanika. brzine vrtnje zupanika odnose se obrnuto proporcionalno prema broju zubi zupanika Zbog pojednostavljenja prorauna i izrade, usvojeno je da je korak viekratnik broja p=m gdje je m modul, ije su vrijednosti standardizirane

14. to je korak zuba, a to je modul?p - korak (ako je bez indeksa onda je to korak na diobenoj krunici) - luna mjera uzastopnih lijevih, odnosno desnih bokova. p = m gdje je m modul, ije su vrijednosti standardizirane

15. to je granini broj zubi i koliko on iznosi, a koliko je minimalni broj zubi maloga zupanika?Vrna toka na tjemenu zuba zupanika koji krui opisuje relativnu putanju vrha zuba u uzubini zupanika koji stoji. Teoretski, granini broj zuba za zupaniprijenosnik s ozubnicom, koji openito oznaavamo kao minimalni broj zuba NULTOG vanjskog ozubljnenja iznosi zg = 2/sin2 kod = 20zg = 17

16. to je stupanj prekrivanja?Zahvat traje od toke A do toke E u kojima se sijeku krugovi preko glava. U trenutku kada zub zupanika 2 ue u zahvat (u toki A) s tokom boka zuba zupanika 1 koja se nalazi na promjeru toke A, prethodni par zubi se dodiruje u toki zahvatne linije koja je za korak temeljnog kruga

udaljena od take A. Dakle, tada su dva para zubi u zahvatu. To traje sve dotle dok spomenuti prethodni par zubi ne izae iz zahvata u toki E.

17. Koje materijale koristimo za izradu elnika? Kakve je kvalitete manji zupanik u odnosu na veliki i zato? 18. Oblikujte nekoliko malih (pogonskih) zupanika

. 19. Skicirajte zupani par u zahvatu i oznaite koje sile djeluju na zube pri samome zahvatu

20. Koji je zadatak brtvi?Zadatak brtvi je sprijeavanje da izmeu dva funkcionalno razdvojena prostora doe do toka medija iz jednog prostora u drugi. Brtve moraju ograniiti gubitke zbog propusnosti u takvoj mjeri da budu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti, a da pri tome omoguuju ekonomski povoljna konstruktivna rjeenja

21. Opiite materijale za izradu brtvi te koja svojstava moraju posjedovati materiali za brtve.Za materijale iz kojih se izrauju vana su sljedea svojstva: mehanika tarna otpornost na kemijske utjecaje nepropusnost toplinska rastezljivost postojanost na odreene temperature obradivost otpornost na eroziju. Brtve se izrauju iz slijedeih materijala: papir i karton, koa, kudelja, juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobuina, vulkanfiber, vuna od ljake, azbest, guma, umjetne smole, grafit, umjetni ugalj, metali, sinterirani i umjetni materijali.

22. Skicirajte i opiite brtvljenje pomocu masa za brtvljenje. Brtvljenje moemo izvesti i pomou kita za brtvljenje koji nanese na nalene povrine stvara neku vrstu plosnate brtve. Najee se upotrebljava manganski kit, silikonski kauuk u obliku paste ili umjetni lakovi , koji se koriste za brtvljenje dijelova kuita

23. Skicirajte i opiite plosnate brtve.Plosnate brtve su male, ali jednake debljine i moraju imati svojstvo da se preanjem deformiraju i opruno djeluju na povrine tlaenja. Moemo razlikovati tzv. meke brtve koje se izrauju od papira, kartona, azbesta, gume, te tzv. tvrde brtve koje se ugrauju iz metala kao to su: olovo, aluminij, meki bakar, elik

24. Opiite dinamicke brtve.U odnosu na glavne putove mogueg prolaza medija, zavisno od relativnog gibanja izmeu cilindrinih radijalnih povrina, brtve moemo podijeliti na: Glavno brtvljenje na cilindrinoj brtvenoj povrini / brtva stoji, a relativno gibanje je izmeu vratila i brtve (primarno brtvljenje je prema vratilu, a sekundarno prema kuitu) Glavno brtvljenje na radijalnoj brtvenoj povrini / brtva se okree zajedno s vratilom, relativno gibanje je izmeu brtve i kuita (primarno je brtvljenje prema kuitu, a sekundarno prema vratilu)

25. Skicirajte i opiite hidraulik brtve.Hidraulik brtve (Brtve s automatskim djelovanjem) Prilikom ugradnje brtve, daje se odreeno predoptereenje. Pogonskim tlakom dolazi do nalijeganja brtve ne vratilo ili motku.

26. Opiite i shematski prikaite bezdodirne aksijalne brtve.Kod ovih brtvi u pogonskom stanju ne dolazi do dodira izmeu brtvenih povrina, koje se okreu i onih koji stoje a pri tome postoji odreena zranost. Ove brtve upotrebljavaju se tamo gdje se javljaju velike relativne brzine, koje bi kod primjene dodirnih brtvi izazvale veliko trenje i habanje. Bezdodirne brtve sa zranou moemo podijeliti na aksijalne I radijalne bezdodirne brtve sa zranou, a razlikuju se samo poloajem ravnine zranosti.

27. Opiite i shematski prikaite bezdodirne radijalne brtve.

28. to su zaporni organi i cemu slue. Izvrite uz shematski prikaz podjelu zapornih organa.Funkcija cijevne armature je potpuno zatvaranje ili djelomino zatvaranje cijevnih vodova, kako bi se postigli sigurnosni i regulacioni zahtjevi.Posluivanje zapornih organa moe biti runo, mehaniko ili automatsko. Automatski moe biti reguliran od odgovarajuih veliina tlaka, temperature ili brzine toka. Razlikujemo etiri vrste zapornih organa koje karakterizira smjer gibanja organa zapiranja: Ventili zaporni organ se kree u smjeru toka ili suprotno toku Zasuni zaporni organ se kree okomito na smjer toka Zaklopke zaporni organ je okretljiv oko osi koja je okomita na smjer toka, a tok je gotovo paralelan s povrinom tijela koje zatvara tok Pipci (ili slavine) zaporni organ je oblikovan kao valjak ili stoac, a pokree se okretanjem oko osi koja stoji okomito na smjer toka

29. Navedite prednosti i nedostatke ventila. 30. Navedite prednosti i nedostatke zasuna. 31. Navedite prednosti i nedostatke pipaca.

32. Navedite prednosti i nedostatke zaklopki.

33. Cemu slue sigurnosni ventili te kakvih sigurnosnih ventila ima.Sigurnosni ventili su za vrijeme normalnog odvijanja pogona zatvoreni. Automatski se otvaraju u sluaju da tlak u vodu prijee doputenu granicu. Ventil se otvori kada tlak u vodu savlada silu opruge ili utega

34.Opiite povratnu zaklopku.Medij koji struji automatski podie zaporno tijelo. Opadanjem brzine strujanja medija smanjuje se otvor, a kad nema strujanja medija otvor se potpuno zatvara. Brtvljenje kuita ostvaruje se mesingom ili nekorodirajuim materijalima, a brtvljenje zapornog tijela metalom ili gumom