5. PIS I POSLOVNO UPRAVLJANJE

5.1 Poslovni proces

-je niz logički povezanih aktivnosti u kojima sudjeluju resursi organizacije (ljudi strojevi inf.tehnologija) zbog zadovoljenja potreba kupaca za proizvodima ili uslugama i stvaranja vrijednosti (profita) za poduzeće.

5.1.1 Određenje i obilježja poslovnih procesa

ELEMENTI PROCESNE TERMINOLOGIJE ORGANIZACIJE:

1.Lanac vrijednosti obuhvaća više poslovnih procesa od razvoja novog proizvoda i naručivanja do prodaje i potpore potrošaču nakon završetka prodaje (središnji proces poduzeća)

2. Poslovni proces je dio lanca vrijednosti koji ima svrhu jasno definirane granice, ulaze i izlaze i resurse koji sudjeluju u izvedbi procesa. (može se podijeliti na potprocese)

3. Aktivnost je najmanji dio procesa koji ima smisla modelirati i prikazati dijagramom, češće prikazuje relativno složen radni zadatak ili više radnih zadataka

4. Zadatak je četvrta razina detaljnosti, koristi se za opis funkcionalnosti nekog programskog rješenja, odnosno inf.sustava

5. Korak prikazuje najjednostavniju operaciju koju nije moguće raščlaniti, koraci se ne prikazuju modelima poslovnih procesa jer predstavljaju nisku razinu detaljnosti, sastavni su dio modela za razvoj programskih rješenja i prikazuju poslovne tokove (workflow)

Promatra li se proizvodno poduzeće; lanac vrijednosti obuhvaća sve procese koji sudjeluju u realizaciji proizvodnje i prodaje proizvoda kao najvažnijeg cilja poduzeća: proces razvoja novog proizvoda, proces nabave za proizvodnju, proc.proizvodnje, proc.prodaje kupcu, proc.potpore kupcu nakon završetka prodaje

PROCEDURA VS FUNKCIJA-> procedure opisuju što treba napraviti u određenoj situaciji, a funkcije su dijelovi organizacije kojima su pridružene određene odgovornosti.

5.1.2. Procesna orijentacija organizacije

Prema Porterovom modelu poslovni procesi svakog poduzeća mogu se svrstati u dvije osnovne skupine: TEMELJNI i POTPORNI

Temeljni procesi su oni koji stvaraju određenu vrijednost za poduzeće; oni su skup svih aktivnosti koje se odvajaju kako bi se dizajnirala, proizvela, promovirala, dostavila i pružila potpora proizvodnoj liniji.

Potporni proces omogućuju uspješno funkcioniranje temeljnih procesa te prema Porterovom konceptu trebaju biti uključeni u jedinstveni lanac vrijednosti; potporni procesi ne ostvaruju izravnu vrijednost za poduzeće ali su nužni za njihovo funkcioniranje.

Tijekom vremena početni porterov model doživio je i određene modifikacije; tako su uz temeljne i potporne procese definirani i upravljački procesi te je naglašeno povezivanje poduzeća u lance opskrbe i uspostava čvrstih veza s dobavljačima i potrošačima.-> zadatak upravljačkih procesa jest strateško upravljanje poduzećem (najčešće ih provode menadžeri najviše razine); upr.procesi također oblikuju i upravljaju temeljnim i potpornim procesima poduzeća.

1

5.2 INFORMATIZACIJA POSLOVNIH PROCESA

Promjene poslovne strategije realiziraju se promjenama modela poslovanja i promjenama poslovnih procesa.

5.2.1 Model poslovanja

MODEL POSLOVANJA je način na koji organizacija obavlja i vodi poslovanje. definira način na koji se odvijaju unutarnji procesi u organizaciji kao i način povezanosti organizacije s okolinom, poslovnim partnerima, državnim i javnim institucijama. Model poslovanja dobar je ako poduzeće proizvodi i/ili nudi usluge kojima će zadovoljiti potrebe kupaca, ako nešto prodaje ili nudi na inovativan način drukčije od ostalih, ako su cijene proizvoda i/ili usluga povoljnije od konkurentskih uz istu ili bolju kvalitetu.

S obzirom da je cilj svakog modela stvaranje dodane vrijednosti vodstvo poduzeća mora voditi računa o tome tko su potencijalni kupci i kakve su njihove potrebe koji su središnji procesi poduzeća te kakav je očekivani odnos troškova i prihoda. Promjena modela poslovanja danas je gotovo uvijek povezana s uvođenjem nove tehnologije. Uvođenje inf.tehnologije u poslovanje naziva se informatizacijom poslovanja. Implementacijom novog modela poslovanja poduzeće utječe na svoju okolinu i stvara nove uvjete i odnose na tržištu koji će nakon nekog vremena ponovno rezultirati potrebom za promjenama. Nova poslovna strategija i ciljevi zahtijevaju promjenu poslovnih procesa i informatizaciju poslovanja pri čemu će nova programska rješenja omogućiti kontrolu, mjerenje i kontinuirano upravljanje poslovnim procesima.

U sljedećoj fazi razvoja, poduzeća odbacuju dio svojih aktivnosti i prepuštaju ih poslovnim partnerima. Poduzeća se usmjeravaju na masovnu industrijsku proizvodnju. Cilj postaje što efikasnija proizvodnja onih proizvoda/usluga koji osiguravaju vodeću konkurentsku poziciju, a inform.tehnologija omogućuje upravljanje kontrolu i nadzor nad izvođenjem unutarnjih poslovnih procesa te odgovarajuću razinu komunikacije i razmjene podataka s poslovnim partnerima. (organizacijska struktura u ovom razdoblju je izrazito funkcijska)

Vrhunac te faze bio je početkom druge polovine 20og st kad je većina kompanija restrukturirala unutarnje poslovne procese i počela uvoditi inf tehnologiju kako bi svoju proizvodnju što bolje prilagodila potrebama tržišta. Takav oblik poslovanja podrazumijeva proizvodnju na zalihe, praćenje potreba kupaca, predviđanje odnosa ponude i potražnje i usklađivanje proizvodnje s potražnjom na tržištu a naziva se modelom tržišne ekonomije . cilj tog modela je osigurati dovoljnu količinu robe na zalihama za potrebe prodavatelja sa što manjim zalihama i investicijama. Zbog potrebe za planiranjem prognoziranjem i upravljanjem resursima na razini cijelog poduzeća osamdesetih godina se razvijaju integralni informacijski sustavi poduzeća.

Razvoj internetske tehnologije 90ih godina utjecao je na stvaranje novih oblika poslovanja koji se zajedničkim imenom nazivaju modelom mrežne ekonomije.

Osnovno obilježje tih modela jest fleksibilnost i snažna povezanost s poslovnim partnerima uz primjene internetske tehnologije. Umjesto strategije proizvodnje za zalihe, cilj postaje kontinuirano popunjavanje zaliha, proizvodnja po narudžbi i proizvodnja kroz distribucijski kanal.

Strategija kontinuiranog popunjavanja zaliha podrazumijeva snažnu povezanost proizvođača i dobavljača (ili posrednika) kojom će se osigurati kontinuirano popunjavanje zaliha proizvođača i izbjegavati visoki troškovi nabave i razmjenjivati informacije u stvarnom vremenu primjenom inf tehnologije.

U modelu proizvodnja po narudžbi proizvodnja počinje nakon narudžbe kupca, a kupac sam sebi definira proizvod.

2

U modelu proizvodnja kroz distribucijski kanal proizvode se istodobno različiti elementi proizvoda, a proizvod se sastavlja neposredno prije isporuke kupcu.

Informacijski sustavi omogućuju planiranje resursa u stvarnom vremenu, postaju orijentirani kupcima i omogućuju integraciju svih poslovnih partnera. U praksi nije moguće svaki od opisanih modela primijeniti u svim poduzećima a mogućnost primjene ovisi o djelatnosti ,okruženju i uvjetima u kojima poduzeće posluje.

5.2.2 NEBITNO

5.2.3. Pristupi promjeni i informatizaciji poslovanja

Cilj promjene poslovanja jest oblikovanje efikasnije organizacije. Taj cilj može se ostvariti promjenom i poboljšanjem poslovnih procesa. Reinženjerstvo poslovnih procesa je organizacijski koncept a cilj mu je modeliranje poslovnih procesa i korjenito restrukturiranje poslovnog sustava s ciljem poboljšanja performansi poduzeća što se postiže uz pomoć informacijske tehnologije. Temeljni zahtjev BPR-a jest promjena poslovne organizacije od tradicionalnog funkcionalnog prema procesnom načinu poslovanja. Promatranje poduzeća kroz njegove procese daje vjerodostojniju sliku poslovanja. Hijerarhijska organizacija poslovanja i podjela na poslovne zadatke onemogućuju cjeloviti pregled poslovanja. Zaposleni u poduzeću promatraju samo svoju ulogu unutar organizacije, nemaju predodžbu kompletnog procesa i ne mogu zbog nedostatka potrebnih informacija poduzeti odgovarajuće org promjene.

PROVEDBU BPR-a KARAKTERIZIRAJU PROMJENE U ORGANIZACIJI MEĐU KOjIMA SU VAŽNIJE:

Promjena organizacijske strukture od funkcijski organiziranih odjela prema procesno organiziranim timovima

Promjena poslova od jednostavnih poslova prema složenijim poslovima Promjena uloga zaposlenika od kontroliranih prema samostalnijim Promjena fokusa efikasnosti od aktivnosti prema rezultatima

Rezultati provedbe projekata BPR-a pokazali su da je veliki broj projekata završio neuspjehom, jer su projekti BPR-a bili vremenski i troškovno zahtjevni, a istovremeno vrlo riskantni zbog provedbe korjenitih organizacijskih promjenama. Zbog toga je koncept BPR-a odbačen, a uslijedili su projekti promjene poslovanja. Promjena poslovanja najčešće je povezana s promjenom poslovnih procesa te obuhvaća racionalizaciju, standardizaciju i pojednostavnjenje postupaka te uvođenje org promjena kojima će se stvoriti uvjeti za primjenu suvremenih koncepata timskog rada i elektroničkog poslovanja. Ovi projekti odvijaju se kontinuirano a sve aktivnosti su usmjerene prema postupnom poboljšanju poslovnih procesa korištenjem već postojećih znanja i najbolje prakse i prilagodbom inf tehnologije novim potrebama poslovanja.

Projekte promjene poslovanja i procesa treba razlikovati od projekata automatizacije poslovnih procesa kojima se postojeći način rada preslikava u programska rješenja, bez prethodnog poboljšanja i reorganizacije. Autom.posl.proc odnosi se na informatizaciju postojećih često neučinkovitih procesa pri čemu se procesi uopće ne mijenjaju ili su njihove promjene minimalne i ograničene zahtjevima koje postavljaju softverska rješenja. Ovim se pristupom procesi u određenoj mjeri ubrzavaju, ali se ne postiže očekivani rast efikasnosti.

Danas se istovremeno s promjenom poslovanja i poboljšanjem poslovnih procesa provodi informatizacija poslovnih procesa koja obuhvaća razvoj nove inf-komunikacijske infrastrukture.

Potrebno je razmotriti povezanost projekata promjene poslovnih procesa i uvođenja integralnog inf sustava. Poslovna praksa razlikuje 2 moguća pristupa:

3

1. Definiranje poboljšanih i/ili novih procesa prije odabira i uvođenja inf sustava2. Usporednu implementaciju promjene poslovnih procesa i integralnog inf sustava

(po meni je taj dio skroz nebitan navela sam vam tu ta dva pristupa objašnjenja su preglupa i uopće ne znam kak bi došlo pitanje iz toga ugl ak će netko htjet učit to vam je str u knjizi 134-135.. al fakt…)

5.3 ZNANJE U POSLOVNIM PROCESIMA I INFORMACIJSKOM SUSTAVU

Znanje je kombinacija informacija, iskustva i intuicije stručnjaka. Integrirano je u proizvode i procese poduzeća, nalazi se unutar org ali u njezinom okruženju. Pohranjeno je u dokumentima, bazama podataka, rutinama…

5.3.1 Oblici znanja u organizaciji

Znanje se dijeli na eksplicitno i skriveno a obje vrste posjeduju pojedinci i organizacija.

Eksplicitno znanje je ono koje je dostupno svima u organizaciji.

Skrivena znanja su ona koja nisu dokumentirana i dostupna svima uglavnom se iskazuju preko vještine intuicije i iskustva pojedinca, ali su i ugrađena u proizvode i usluge poduzeća, u poslovnu praksu i u način poslovanja. Ono stvara dodanu vrijednost za poduzeće čini ga konkurentnim i prepoznatljivim.

Cilj upravljanja znanjem jest definiranje, dokumentiranje i uporaba eksplicitnog, ali isto tkao skrivenog znanja.

Eksplicitno znanje pohranjuje se u obliku dokumenta i implementira kontinuiranim promjenama i unapređenjima poslovnih pravila i načina odvijanja procesa, te tako utječe na stvaranje dodane vrijednosti za poduzeće.skriveno znanje pojedinaca, kao i skriveno organizacijsko znanje također se primjenjuje pri stvaranju dodane vrijednosti i utječe na realizaciju poslovnih rezultata.

5.3.2 Organizacijska znanja

Organizacijska znanja integrirana su u poslovnim procesima i informacijskom sustavu za potporu procesima, pohranjena su u obliku baza podataka, procedura, pravila i intelektualnog vlasništva.

Poslovna pravila su postupci i procedure kojima se propisuje način ponašanja, djelovanja i odlučivanja pojedinaca u organizaciji. Definirana su politikom poduzeća i pravnom regulativom. Sastoje se od termina i činjenica. Termini su riječi ili fraze kojima se u poslovanju definiraju i opisuju poslovni objekti a njihovo značenje je razumljivo zaposlenicima i poslovnim partnerima. Činjenice su rečenice kojima se definiraju veze i odnosi među terminima. Poslovna pravila prikazuju se u obliku izjavnih rečenica kojima se termini i činjenice nadopunjuju izrazima prisile ili preporuke. Pravila koja sadržavaju preporuku ne mogu se jednostavno automatizirati i ugraditi u programska rješenja a pravila kojima su jasno definirani uvjeti i ograničenja izvođenja aktivnosti i radnih zadataka mogu se automatizirati.

Pravila prema kojima se odbijaju poslovni procesi u poduzeću ugrađuju se u sustav za upravljanje poslovnim tokovima. A znanje o načinu odvijanja posl procesa prikazuje se u obliku definicije poslovnog procesa. Eksplicitno znanje o tome tko i gdje unutar poduzeća treba nešto učiniti prikazuje se u obliku opisa radnih mjesta i radnika zadataka.

4

5.4 MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA

5.4.1 Metode za modeliranje poslovnih procesa

Modeliranjem poslovnih procesa generiraju se mape poslovnih procesa kojima se prikazuju:

Događaji Aktivnosti Stanja

Kroz proces teku informacije i u procesima sudjeluju resursi a tok odvijanja procesa prikazuje se na sljedeći način: događaji pokreću aktivnosti->aktivnosti traju neko vrijeme->završetak aktivnosti je događaj->događaj mijenja stanje sustava.

Prilikom modeliranja procesa potrebno je obuhvatiti kompletnu arhitekturu poduzeća i konceptualno je prikazati modelom poduzeća. Integralni model poduzeća treba sadržavati prikaz poslovnih procesa i ostale elemente poslovanja. U poslovnoj praksi se za modeliranje procesne arhitekture koriste brojen metode; dvije često korištene su: dijagram Event Driven Process Chain i dijagram Business Procss Modeling Notation.

Event driven process chain (EPC) često su korištena metoda u modeliranju poslovnih procesa; alat za modeliranje poslovnih procesa ARIS TOOLSET. Epc dijagrami upotrebljavaju se i za izradu referentnih modela SAP-ovih programskih rješenja te u drugim programskim alatima. Epc dijagrami omogućuju procesni pogled prikazivanjem događaja i aktivnosti. Aktivnosti se prikazuju pravokutnikom a događaji simbolom šesterokuta. Simboli se povezuju poveznicama (strelicama) koje pokazuju smjer kretanja po dijagramu i logičkim operatorima koji omogućuju ispitivanje uvjeta i grananje toka dijagrama. Upotrebljavaju se logički operatori „I“ (and), „ILI“ (or) i „isključivo ILI“ (xor)

U praksi se najčešće rabi modificirani oblik EPC dijagrama koji se naziva proširenim EPC dijagramom a u čiju su notaciju uvedeni simboli koji prikazuju pojmove vezane na org.strukturu te njihov tok i međusobnu povezanost.

Business Process Modeling Notation (BPMN) grafička je notacija koja koristi samo jedan dijagram za prikazivanje poslovnih procesa: Business Process Diagram (BPD). BPD je relativno jednostavan za korištenje i razumijevanje, uz snažne mogućnosti izražavanja i prikazivanja vrlo složenih poslovnih procesa. Početak i kraj procesa označava se simbolima događaja a koriste se i složeni simboli za prikaz događaja u toku odvijanja procesa. Ti se događaji pridružuju aktivnostima a Upotrebljavaju se kao okidači kojima se pokreću aktivnosti ovisno o zadanim uvjetima i pravilima.

Tok procesa prikazuje se simbolom strelice, a proces se odvija kao niz potprocesa aktivnosti ili zadatka. Potprocesi i aktivnosti mogu se dekomponirati i prikazati dijagramom niže razine i u tom slučaju označavaju se simbolom „+“. Aktivnost koja se ne može dekomponirati naziva se zadatkom ili korakom. Simbolom u obliku romba ispituju se zadani uvjeti s pomoću logičkih operatora i određuje se daljnji tok procesa.

5.4.2 Programski alati za modeliranje i analizu poslovnih procesa

(P.P-poslovni proces)

-alati za modeliranje i analizu posl. Procesa programska su rješenja koja koriste menadžeri,informatičari, analitičari i krajnji korisnici da bi kreirali modele posl.procesa u organizaciji,pohranili informacije o tim modelima i analizirali ih.

5

-ovi alati omogućuju dokumentaciju i analizu postojeće situacije, dokumentaciju prijedloga poboljšanja i analizu očekivanih efekata od predloženih promjena.

-vodeće programsko rješenje za modeliranje posl.procesa je ARIS

-osnovne funkcionalnosti programskih alata za modeliranje i analizu posl.procesa su:

Dokumentiranje arhitekture P.P Korištenje niz metoda za razvoj baze P.P-a Analiza P.P-a i izrada prijedloga poboljšanja procesa Stvaranje podloge za razvoj IS

-Arhitektura poslovnih procesa predstavlja formalni model koji opisuje sve perspektive i aspekte poduzeća.

-Baza (repozitorij) P.P-a omogućuje pohranjivanje svih modela procesa i njihovih elemenata u bazu koja ima sva obilježja karakteristična za bazu podataka:svaki se objekt jednoznačno definira u bazi procesa,promjena atributa objekta načinjena u jednom modelu automatski se referencira i u svim ostalim modelima koji upotrebljavaju taj objekt.

-Alati razlikuju 2 osnovna načina rada:

1.rad s bazama procesa i njima pripadajućim mapama, datotekama,objektima…

2.rad na izradi i analizi modela procesa

-modeliranje baze započinje prikazom lanca vrijednosti, a zatim se modeliraju procesi, te se svakom procesu pridružuju detaljniji modeli potprocesa. U detaljnijim modelima prikazuju se aktivnosti.

-za svaki model i objekte u modelu može se def. Cijeli niz atributa koji ih detaljno opisuju, a upotrebljavaju se za analizu modela.

Kada su u modelu procesa definirani dokumenti i podaci koji kolaju procesima, resursi i org elementi koji sudjeluju u odvijanju procesa, onda takav model može poslužiti kao osnovica za razvoj modela IS-a. SAP-ovi referentni modeli programskih rješenja napravljeni su u programskom alatu ARIS i prikazani eEPC dijagramima.

5.5. SUSTAV ZA UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA KAO POTPORA ODLUČIVANJU

-Procesna informacijska tehnologija: objedinjavanje tradicionalnog IS-a, sustava za upravljanje poslovnim tokovima, sustava za interaktivno komuniciranje skupine korisnika i sustava za upravljanje P.P-a

5.5.1. Upravljanje poslovnim tokovima

-upravljanje poslovnim tokovima predstavlja (UPT): a)automatizaciju, b) koordinaciju i c) kontrolu odvijanja poslovnog procesa i svih njegovih elemenata:aktivnosti,zadataka, sudionika,dokumenta, i informacija, dok se softver za upravljanje posl tokovima naziva sustavom za upravljanje poslovnim tokovima. UPT osigurava pravodobno pokretanje aktivnosti,upozorava na prekoračenje terminskih planova izvršenja radnih zadataka,olakšava upravljanje i odlučivanje u specifičnim, odn ne tipičnim situacijama,pruža pravodobne info važne za daljnje odvijanje aktivnosti, a pritom ne umanjuje fleksibilnost P.P-a.

5.5.2. Sustav za upravljanje poslovnim procesima

6

-sustav za upravljanje poslovnim procesima(UPP): poslovni pristup upravljanju promjenama zbog unapređenja P.P-a, pri čemu promjene obuhvaćaju cijeli životni ciklus procesa. UPP je mnogo širi pojam od modeliranja i promjene poslovnih procesa. Usmjeren je razvoju platforme za integraciju arhitekture poduzeća, modela posl procesa, sustava za UPT i informacijske infrastrukture kao potpore izvođenju P.P-a, a naziva se sustavom za upravljanje posl procesima.

Ključne funkcionalnosti programskih paketa za upravljanje posl procesima su:

Modeliranje i analiza PP (već objašnjeno) Upravljanje izvršavanjem P.P Upravljanje poslovnim pravilima Menadžment dokumenta i sadržaja Serverska platforma i sučelja za integraciju Menadžment posl aktivnosti

-Uloga mehanizma za upravljanje izvršavanjem P.P-a jest upravljanje izvođenjem P.P-a, u skladu s definiranim modelima procesa i posl pravilima,koordinacija informacijskih i ljudskih resursa uključenih u procese, te komunikacija sustava s ljudskim resursima u toku izvođenja procesa.

-Mehanizam za upravljanje posl pravilima koristi se za definiranje pravila i upravljanje pravilima u toku izvođenja procesa.

-Menadžment dokumenata i sadržaja obuhvaća sve funkcije tradicionalnih sustava za upravljanje dokumentima i sadržajem.

-poslužiteljska platforma i sučelja za integraciju omogućuju povezivanje sustava za UPP s drugim programskim rješenjima unutar organizacije i izvan nje.

-Menadžment poslovnih aktivnosti omogućuje praćenje i analizu i optimizaciju procesa za vrijeme izvođenja procesa i na osnovi povijesnih podataka.

-za prikaza programskog paketa za UPP koristi se WebSphere Business Integration Suite (WBI Suite)

-ciklus UPP-a završava praćenjem, kontrolom, i analizom procesa. U tu svrhu koriste se 2 kontrolne ploče: Business Dashboard (pruža potporu strateškom odlučivanju) i Workflow Dashboard(služi za potporu odlučivanju procesnim menadžerima).

Ovo je vezano za studiju.. Pa neznam jel triba!

-projekt modeliranja odvijao se u 3 faze: priprema projekta

Modeliranje postojećeg stanja

Objavljivanje repozitorija na intranetu

7

6. POTPORA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA POSLOVNOJ ANALIZI I ODLUČIVANJU

6.1. Skladištenje podataka kao priprema za poslovnu analizu

6.1.1. Uzroci pojavi ideje skladište podataka

Podaci u operativnim bazama ograničenog su trajanja te su zato neprimjereni kao podloga za kvalitetne analize i potporu odlučivanju.

Obuhvati li se duže vremensko razdoblje problem celičine baze podataka postaje još naglašeniji.

Složenija transakcija u tako velikoj bazi podataka mogle je trajati satima te bi nedopustivo usporila transakcijsku obradu, na kraju dobije li se konačno odgovor na uput, njegov oblik, tj. razina vizualizacije najčešće nije zadovoljavala potrebe korisnika, pogotovo ne one na najvišim razinama odlučivanja

- rješenje svih ovih problema pronađeno je u konceptu skladišta podataka.

6.1.2. Određenje pojma skladišta podataka

Skladište podataka – predstavlja izdvojeni veliki skup podataka koji je oblikom i sadržajem pripremljen za zahtjevne analize, kako bi se iz njega „izvukle“ informacije i znanje potrebno pri odlučivanju i upravljanju.

Ideja skladište podataka je: podatke iz operativnih baza i vanjskih izvora podataka potrebno je izdvojiti, preoblikovati i spremiti u posebnu vrstu repozitorija tzv.skladište podataka.

- u skladištu su podaci pripremljeni za zahtjevne analize i pronalaženje informacija nužnih za učinkovito odlučivanje i upravljanje.

Skladište podataka je području orijentiran, integriran, strukturom nepromjenjiv i vremenski dinamičan skup podataka namijenjen potpori odlučivanja.

Skladište:

- obuhvaća podatke subjektnog područja koji su potrebni za odlučivanje na tom području

- sadržava logički integrirane podatke iz raznih aplikacija nastale unutar organizacije i u njenom okruženju

- podaci su u skladištu, u pravilu, nepromjenjivi u smislu obrade

- je vremenski usmjereno jer sadržava podatke koji opisuju pojavu u dužem vremenskom razdoblju.

8

Skladište podataka može se shvatiti kao dio PISa koji razdvaja operativne obrade od aplikacija za potporu odlučivanju i upravljanju.

Da bi se što učinkovitije koristili podacima iz skladišta podataka pogrebno je izvršiti njihovo filtriranje. Što znači da je podatke potrebno izabrati, razdvojiti od nepotrebnih te transformirati prema zahtjevima modela skladišta. Na taj način podaci u skladištu će biti konzistentni i bez različitosti, što korisniku omogućuje lakši i učinkovitiji pristup.

Zahtjevi za uspostavljanjem skladišta podataka jednostavno i sažeto obuhvaćaju svu složenost prirode skladišta podataka te govore o cilju, svrsi i ulozi skladišta podataka:

1. skladište podataka treba osigurati pristup podacima korporacije. Taj pristup mora biti pouzdan, ostvariv na zahtjev, brz i jednostavan.

2. podaci u skladištu podataka su konzistentni – ako dva korisnika s dva različita mjesta u različito vrijeme postave jednak upit, rezultati tih upita bit će jednaki.

3. podaci u skladištu se mogu izdvajati i međusobno povezivati radi dobivanja svih mjerila i pokazatelja poslovanja u poduzeću.

4. skladište podataka je alat za kreiranje upita, analize i prikaza informacija.

5. skladište podataka je mjesto za publiciranje podataka. Podaci se u skladištu brižljivo skupljaju iz različitih izvora, „očišćeni“ su od pogrešaka, visoke kvalitete i samo takvi dostupni korisnicima..

6. kvaliteta podataka u skladištu može biti pokretač redizajna poslovanja. Skladište podataka ne može nikada od loših podataka dati dobre. Loši podaci u skladištu ukazuju na potrebu redizajna sustava jer je to jedini način da se ispravi ono što ne valja.

6.1.3. Arhitektura skladišta podataka

Postupci analitičke obrade – predstavljaju načine pronalaženja različitih oblika informacija potrebnih u procesu odlučivanja i upravljanja.

Prezentacija informacija, najviša razina skladišta podataka, predstavlja korisničko sučelje određujući način postavljanja upita i prikaza rezultata, u formi teksta, slike, grafikona i sl.

VAŽNO –je da korisničko sučelje skladišta podataka omogućuje ugodan rad u grafičkom okruženju, koji će osigurati jednostavno i brzo postavljanje upita i vizualno odgovarajući prikaz dobivenih odgovora, odnosno rezultata.

Poveže li se razina analitičke obrade s razinom korisničkog sučelja, dolazi do pojma alata za online analitičke obrade, odnosno tzv. OLAP (Online Analytical Processing) alata.

6.1.4. Izvori podataka za skladište podataka

Većina unutarnjih podataka rezultat je poslovnih aktivnosti podržanih transakcijskim sustavom. Broj i vrsta transakcijskih sustava najviše ovisi o djelatnosti, poglavito o veličini poduzeća.

Općenito, podaci se u skladištu mogu grupirati u skupinu unutarnjih i skupinu vanjskih podataka.

Unutarnji podaci u poduzeću i najčešće obuhvaćaju sljedeće izvore

9

1. sustav za obradu transakcija, a tu pripadaju

- financijski podsustavi (glavna knjiga...)

- logistički podsustavi (planiranje materijala, nabava,...)

- podsustavi prodaje

- podsustavi proizvodnje (upravljanje i kontrole..)

- podsustavi ljudskih resursa (plaće, radna mjesta)

2. sustav za potporu upravljanju (planovi, odluke, pravilnici)

3. sustav za potporu komunikaciji i suradnji (npr. Email)

Vanjski izvori podataka nalaze se izvan poduzeća i podaci tih izvora pribavljaju se posredovanjem specijaliziranih agencija. S pomoću vanjskih podataka poduzeće se može prilagoditi okruženju i uočiti potencijalne prijetnje i prilike.

Vanjski izvori podataka mogu se grupirati prema sadržaju

- podaci o konkurentnosti ( proizvodi, usluge...)

- opći ekonomski podaci

- strukovni podaci ( marketinški trendovi)

- robni podaci

- ekonometrijski podaci ( prihodi pojedinih društvenih skupina)

- meteorološki podaci

- psihometrijski podaci ( profiliranje kupaca, motivacije...)

- marketinški podaci

- podaci o novim proizvodima

Dok kod unutarnjih podataka prevladavaju strukturirani podaci, kod vanjskih prevladavaju polustrukturirani i nestrukturirani podaci.

6.1.5. Dimenzijska struktura podataka

U skladištu podataka najčešće se koristi dimenzijska struktura podataka. Najveća prednost dimenzijske strukture je mogućnost vizualizacije podataka. Kada se govori o trima dimenzijama, podaci se prikazuju kockama.

Dimenzijska struktura osigurava razumljiv pogled na podatke u bazi podataka i jednostavno postavljanje poslovnih pitanja, te dobivanje odgovora u razumljivom obliku.

10

Dimenzije - Dimenzije pripadaju kategorijalnim obilježjima. Dimenzije imaju svoje pozicije po kojima se mogu kategorizirati, odnosno svrstati u neku kategoriju. (u knjizi objašnjeno na primjeru dimenzije vrijeme str.169)

Vrijednosti ili mjere

U dimenzijskoj strukturi podataka postoje i vrijednosti ili mjere koje predstavljaju kvantitativno obilježje poslovne pijave. Primjeri mjera mogu biti: broj prodanih komada, iznos prihoda od prodaje, iznos ukupnih troškova prodaje... podaci mjera su zbrojivi.

Prikaz dimenzijskog modela podataka

Za prikaz dimenzijskog modela koristi se tzv.zvjezdasta shema – jedna središnja velika tablica i skup manjih tablica s kojima je povezana putem ključeva (slika 6.5.)

Tablica činjenica - jedina tablica koja je višestruko povezana s ostalim tablicama u modelu podataka. Dimenzijske tablice imaju atribute, odnosno pozicije dimenzija i predstavljaju načine na koje možemo promatrati neku pojavu.

Ona je najveća tablica u skladištu podataka čija veličina ovisi o razini zrnatosti poslovnog procesa. Maksimalna veličina tablice činjenica jest umnožak broja slogova svih dimenzijskih tablica

6.1.6. Izgradnja skladišta podataka

Izgradnja skladišta podataka jest proces koji se organizira kao projekt. Glavni sudionici u projektu su: stručnjak za dohvat izvorišnih podataka, administrator podataka, analitičar i krajnji korisnici.

Stručnjak za dohvat izvorišnih podataka osigurava dostupnost podataka iz različitih izvora, potrebnih u skladištu podataka, ta bi osoba trebala dobro poznavati operativne sustave kako bi mogla obuhvatiti i pripremiti podatke u formatu predviđenom pri projektiranu konverzije podataka.

Administrator podataka je u fazi izgradnje ključna osoba za provjeru ispravnosti podataka u skladištu podataka koje uspoređuje s podacima iz operativnih baza postavljajući iste kriterije upita na obje strane.

Krajnji korisnici skladišta podataka razlikuju se od korisnika transakcijskog sustava. U prvom su redu to analitičari i osobe iz upravljačkih struktura poduzeća. Spremnost korisnika na uporabu sustava jedan ja od kritičkih faktora uspješnosti projekta u cjelini, a ona ovisi o upotrebljivosti sustava.

Proces izgradnje skladišta podataka započinje definiranjem korisničkih zahtjeva – projektant u razgovoru s korisnicima saznaje njihove želje i potrebe. Nakon toga analizira strukturu i sadržaj izvršnih baza, kako bi odredio kojim podacima raspolaže.

Sljedeći korak

Izrada logičkog modela skladišta podataka – podaci koji se učitavaju u skladište moraju se transformirati u odgovarajući oblik definiran logičkim modelom skladišta podataka.

Fizička i logička transformacija dio su procesa poznatijeg kao ETL procedure – izvlačenje, transformacija i unošenje podataka u skladište. Tijekom ETL procedure podaci se izvlače iz različitih izvora, transformiraju se u odgovarajući oblik i zatim se učitavaju, odnosno unose ili pune i skladište podataka.

11

ETL procedure osiguravaju proces prijenosa podataka koji predstavlja najteži zadatak u cjelokupnom procesu izgradnje sustava skladišta podataka i na njega otpada približno 60% ukupnog vremena projekta.

Izvođenje ETL procedura predstavlja početno učitavanje podataka, te označava implementacije skladišta podataka.

Nakon inicijalnog punjenja podataka i periodičkog osvježavanja novim podacima, skladište je izgrađeno. Međutim, skladište je potrebno nadgledati i njime upravljati, a po potrebi i redizajnirati, odnosno održavati, što obuhvaća sljedeće aktivnosti:

- izvlačenje, transformacija i učitavanje podataka,

- spremanje podataka i upravljanje podacima,

- korištenje podataka kao potpora procesu poslovnog odlučivanja.

Točke odlučivanja:

1. koje poslovne procese treba modelirati, odnosno koje su tablice činjenica?

2. što je srž svake tablice činjenica?

3. koje su dimenzije svake tablice činjenica?

4. koje su činjenice bitne?

5. koji su dimenzijski atributi?

6. kako ćemo pratiti dimenzije koje se sporo mijenjaju?

7. koje agregacije koristiti, koje su heterogene tablice, minidimenzije, načini upita i ostali problemi fizičkog spremanja podataka?

8. koliko dugo ćemo čuvati podatke?

9. s kojom se učestalošću podaci izvlače i učitavaju u skladište?

Za razvoj skladišta podataka potrebno je uložiti mnogo napora i sredstava, te je potrebno provesti studiju isplativosti. O razvoju se može razmišljati ako:

- se zahtijeva pristup velikoj količini podataka od strane krajnjeg korisnika,

- su operativni podaci pohranjeni u različitim sustavima,

- se koristi informacijski pristup za upravljanje,

- postoje raznorodni korisnici,

- se jednaki podaci različito prikazuju u različitim sustavima.

6.2. Poslovna inteligencija

6.2.1. Sastavnice poslovne inteligencije

12

-predstavlja ranije prikriveno znanje koje se otkriva iz operativnih, rutinskih prikupljanih poslovnih podataka primjenom odgovarajućih računsko-logičkih metoda, obično podržavanih informacijskom tehnologijom, te koje tvrtki omogućuju bolje snalaženje na tržištu i ostvarivanje kvalitetnijih poslovnih učinaka i rezultata.

Postoje dvije velike skupine izvora podataka:

1. vanjski izvori podataka – podaci pristižu iz okruženje tvrtke odnosno s tržišta na kojima tvrtka djeluje-

2. unutarnji izvori podataka – podaci nastaju kao manifestacija poslovnih procesa unutar same tvrtke.

Na temelju navedenog postoje i dvije osnovne podvrste poslovne inteligencije:

1. tržišna

2. unutarnja

tržišna inteligencija – tri glavna izvora iz kojih dolaze podaci:

a) klijenti tvrtke: podatke prikuplja održavanjem različitih poslovnih i drugih odnosa sa svojim postojećim i potencijalnim klijentima.

b) Konkurencija tvrtke: tvrtka prikuplja podatke o konkurentskim tvrtkama na legalan i etičan način.

c) Poslovni partneri tvrtke u vrijednosnom lancu: uspostavljanjem vrijednosnog lanca nastaju brojni tokovi podataka među sudionicima u tom lancu, od kojih je jedan promatrana tvrtka, a ostali su njeni poslovni partneri.

Ukupna poslovna inteligencija:

- klijentska inteligencija

- kompetitivna inteligencija

- inteligencija vrijednosnog lanca

slika 6.8. sastavnice tržišne inteligencije !

Druga osnovna podvrsta poslovne inteligencije je unutarnja inteligencija tvrtke, nije homogena, već nastaje iz podataka koje generiraju dvije različite skupine izvora:

---- operativni poslovni procesi: izvršavanjem poslovnih procesa nastaju poslovni događaji koji stvaraju podatke koje tvrtka evidentira.

---- upravljački procesi: upravljanje poslovanjem znači donošenje određenih poslovnih odluka, planova, budžeta, preporuka, naredbi, savjeta itd.

Unutarnju inteligenciju tvrtke stoga tvora dva glavna sastojka:

- inteligencija poslovnih procesa

13

- inteligencija menadžmenta.

- sveukupnu poslovnu inteligenciju tvrtke tvore četiri glavne sastavnice, odnosno inteligencije:

- klijentska

- kompetitivna

- inteligencija opskrbnog lanca

- unutarnja inteligencija tvrtka

6.2.2. Klijentska inteligencija

Ukupnost znanja o klijentima koja omogućuju poduzimanje akcije s izgledima za uspješno obavljanje poslova s klijentima naziva se klijentskom inteligencijom tvrtke.

Klijentsku inteligenciju tvrtke valja strukturirati u sustav koji će uključivati analitičke procese potrebe za oblikovanje, izvršavanja i vrednovanje svih inicijativa tvrtke koje imaju za cilj povećati zadovoljstvo klijenata, poticati njihovu lojalnost i, u konačnici, maksimalizirati profitabilnost klijenata tvrtke.

6.2.3. Kompetitivna inteligencija

Obuhvaća široku lepezu znanja, informacija i podataka o njenoj sveukupnoj konkurenciji od identifikacije korporacijskih ciljeva konkurenata, njihovih jakih strana i nedostataka, preko podataka o zaposlenicima, njihovih životopisa i osobnih profila menadžera, pa sve do njihovih planova razvoja i plasmana novih proizvoda i poslovnih strategija konkurentskih poduzeća.

6.2.4. Inteligencija vrijednosnog lanca

Upravljanje vrijednosnim lancem upravljačka je disciplina koja podrazumijeva izgradnju mreže za integriranje poslovnih aktivnosti tvrtke, počevši od nabave sirovina i materijala dobavljača, preko proizvodnje, do distribucije i isporuke konačnih proizvoda i ili usluga klijentima.

Inteligencija vrijednosnog lanaca znači stvaranje poslovne inteligencije o različitim funkcijama upravljanje vrijednosnim lancem i zahtjeva što tješnje povezivanje analitičkih aktivnosti s proizvodnim aktivnostima.

6.2.5. Unutarnja inteligencija tvrtke

Unutarnje inteligencija vrtke sastoji se od dvaju segmenata:

- inteligencija poslovnih procesa

- inteligencija menadžmenta.

Povezivanjem poslovnih analitičkih aplikacija i softvera za upravljanje poslovnim procesima otvara mogućnosti stvaranja inteligencije poslovnih procesa – koja znači primjenu postupaka analize uspješnosti upravljanja poslovnim procesima tvrtke.

Inteligencija menadžmenta – pristup koji u središte pozornosti stavlja poslovne potrebe prema kojima se kroji konkretno rješenje.

14

Pojava konvergencije inteligencije poslovnih proces i inteligencije menadžmenta u cjelovit skup znanja, kompetencija i vještina naziva se inteligentnim korporativnim upravljanjem uspješnošću poslovanja.

Korporativno upravljanje uspješnošću poslovanja obuhvaća procese, metode, pokazatelje i tehnologiju korištene za nadzor, mjerenje i upravljanje poslovanjem. Pokazatelji se u ovom slučaju nazivaju ključnim pokazateljima uspješnosti poslovanja.

6.3. Poslovno izvještavanje

poslovno izvještavanje- stvaranje poslovne inteligencije za masovnu uporabu namijenjeno svim zaposlenicima tvrtke na svim razinama organizacijske strukture, na svim

radnim mjestima najznačajnije obilježje jest njegova sposobnost podržavanja vrlo fleksibilnih formata

izvještaja, tako da se podaci u njima mogu predstavljati u bilo kojem obliku prema kojemu korisnici iskazuju posebne sklonosti

3 vrste poslovnih izvještaja: 1. STANDARDIZIRANI IZVJEŠTAJI 2. PARAMETRIZIRANI IZVJEŠTAJI 3. PERSONALIZIRANI IZVJEŠTAJI

1. STANDARDIZIRANI IZVJEŠTAJIo sadržaj i izgled unaprijed se utvrđujuo stvaraju se i distribuiraju sukladno unaprijed određenoj dinamici (npr. dnevno,

tjedno, mjesečno, tromjesečno, godišnje itd.)o namijenjeni unutarnjim (uprava) i vanjskim (porezna uprava, burze) korisnicimao pr.mjesečnog izvještaja: pregled isplaćenih primanja djelatnika u mjesecuo pr. godišnjeg izvještaja: bilanca

2. PARAMETRIZIRANI IZVJEŠTAJI

o omogućuje korisnicima da izborom odgovarajućih parametara samostalno utvrđuju izgled i sadržaj izvještaja

o korisnici samo definiraju razdoblje na koje se izvještaj odnosi, sadržajne elemente, izgled itd.

o namijenjeni unutarnjim korisnicima (odjeli tvrtke)

3. PERSONALIZIRANI IZVJEŠTAJI

o namijenjeni pojedinačnim korisnicima unutar ili izvan tvrtke kojima omogućuju visok stupanj slobode u kreiranju i načinu dostavljanja izvještaja

o sadržaj i izgled izvještaja određuju svrha izvještaja, potrebe i želje pojedinacao npr. izvj. o prodaji namijenjen analitičaru biti će prilagođen prikazivanju na računalu,

a prodajni predstavnici na terenu koji koriste mobilne uređaje će podatke dobivati u drugom formatu

fleksibilnost temeljna značajka sustava poslovnog izvještavanja daljnje karakteristike: potpora svim vrstama i oblicima poslovnih izvještaja, izvještavanje

putem weba, brzina stvaranja i distribucije izvještaja, precizan i primjeren dizajn izvještaja

15

6.4. Analitička obrada i dimenzijska analiza podataka

online analitička obrada podataka (On-Line Analytical Processing, OLAP) omogućuje pretvorbu podataka u informacije, a potom u poslovnu inteligenciju s općim ciljem potpore odlučivanju

analitička obrada podataka uključuje: dimenzijsku analizu (operacije na dimenzijskom modelu podataka) i druge obrade kao što su grafičko prikazivanje informacija, „što-ako“ analize, planiranje, modeliranje, statističke analize

6.4.1. Dimenzijska analiza podataka

temeljna obilježja: višedimenzijski pogledi na podatke, složeni i intenzivni izračuni, istraživanje podataka u vremenu (vremenska dimenzija)

višedimenzijski pogled na podatke znači da podatke možemo istovremeno „gledati“ kroz veći broj filtara (dimenzija) i tako postavljati poslovna pitanja

složenost izračuna nastoji se umanjiti kreiranjem tzv.agregata („predsuma“) , a u agregatu se mogu pohraniti i podaci agregiranih pozicija (npr. prodavaonice i gradovi u dimenziji tržište ili kvartali i godine u dimenziji vrijeme)

agregati povećavaju brzinu obrade dimenzijskih podataka jer je zbrajanje obavljeno unaprijed

analitičkom obradom povijesni se podaci (zbog dimenzije vrijeme) mogu transformirati u korisne izračune podataka tj. informacije putem istraživanja pojave u vremenu

osnovne operacije na dimenzijskom modelu: rotacija (Pivoting) selekcija i isijecanje (Slice and Dice Requirement) agregiranje ili dizanje (Drill up) detaljiziranje ili silaženje,svrdlanje (Drill down)

o ROTACIJA- zamjena orijentacije dimenzije, odnosno isticanje nekih dimenzija u prvi plan, a ostale su u pozadini

o SELEKTIRANJE I ISIJECANJE- izbor i izdvajanje pozicije jedne dimenzije ili više njih, gdje je moguće istovremeno selektirati pozicije različitih dimenzijaPretpostavlja fiksiranje jedne pozicije dimenzije dok se ostale pozicije mijenjaju.

o menadžere više razine uglavnom zanimaju agregirani (sintetički) podaci koje će se po potrebi detaljizirati dok menadžere niže razine zanimaju detalji (analitički podaci)

6.4.2.Usporedba analitičke i transakcijske obrade podataka

Transakcijska obrada Analitička obrada

Namjena Izvršenje posl.procesa na operativnoj razini

Izvještavanje o stanju posl. procesa, odlučivanje na strateškoj i taktičkoj razini

Sredstvo Podaci u bazi podataka Informacije/znanje u skladištu podataka

Težište Učinkovitost poslovnog procesa Učinkovitost procesa odlučivanja

Način „automatizacija“ manualnih procesa „automatizacija“ intelektualnih procesa

16

razlika i u načinu korištenja računalnih resursa (kod analitičkih obrada korištenje centralne jedinice je nepredvidivo i varijabilno dok kod transakcijskih nije)

6.4.3. Alati za analitičku obradu podataka (OLAP)

programska potpora koja omogućuje analitičku obradu podataka nekoliko tipova: MOLAP (višedimenzijski)

ROLAP (relacijski) HOLAP (hibridni)

MOLAP- klasični oblik OLAP-a, koristi strukturu baze podataka koja je optimizirana za atribute poput vremena, perioda, lokacija, proizvoda i sl.; način hijerarhijske agregiranosti dimenzije unaprijed je definiran; brže izvođenje analize

ROLAP- koristi izravan pristup relacijskim bazama podataka; osnovni podaci pohranjeni kao relacijske tablice

HOLAP- veći dio podataka pohranjuje kao relacijske tablice unutar relacijskih baza podataka dok će druge manje detaljne podatke spremati unutar specijalnih spremnika podataka; kombinacija molapa-a i rolap-a

prvi alat za analitičku obradu podataka- Microsoft Excel

6.5. Otkrivanje znanja iz baza podataka

koristi se za poboljšanje poslovanja poduzeća traženje vrijednih informacija u velikim količinama podataka netrivijalan postupak pronalaženja novih, valjanih, razumljivih i potencijalno korisnih oblika

podataka

6.5.1. Proces otkrivanja znanja iz baza podataka

korak 1. : definicija poslovnog problemakorak 2. : priprema podatakakorak 3. : modeliranjekorak 4. : implementacija

proces otkrivanja znanja iz baza podataka: definicija poslovnog problema, određivanje potrebnih podataka, transformacija i uzorkovanje podataka, vrednovanje podataka, odabir tehnike otkrivanja znanja, izrada i vrednovanje modela, interpretacija i korištenje rezultata

korak 1: posl.problem se izražava u obliku pitanja za koja će se nakon završetka otkrivanja znanja znati odgovor

korak 2: priprema podataka obuhvaća određivanje potrebnih podataka, transformaciju i uzorkovanje te vrednovanje podataka- određivanje potrebnih podataka započinje definiranjem izvora podataka (podaci koji se koriste za otkrivanje znanja pohranjeni u obliku transakcijske baze podataka te baze klijenata)

17

- transformiranje i uzorkovanje podataka obuhvaća postupke pripreme podataka u odgovarajući oblik za obradu, te odabir manje količine podataka koje će se koristiti za izradu modela. Podaci su u tabličnom obliku (stupci-varijable; redci- opažanja). Podaci se u uzorak izabiru slučajnim izborom pri čemu treba provesti vrednovanje podataka

korak 3: modeliranje se sastoji od odabira tehnike otkrivanja znanja te izrade i vrednovanja modela- kategorije okrivanja znanja: klasifikacija, predviđanje i grupiranje- za KLASIFIKACIJU se često koristi stablo odlučivanja, logit regresija i neuronske mreže - METODE ZA PREDVIĐANJE VRIJEDNOSTI koriste se za predviđanje numeričkih vrijednosti- METODE ZA GRUPIRANJE koriste se za pronalaženje tipičnih skupina- najpoznatije metode za grupiranje su: metoda analize tržišne košarice i metoda klaster

analize korak 4: implementacija rezultata odnosi se na interpretaciju rezultata i njihovo korištenje specijalizirani softveri: Statistica data Miner, SAS Enterpriser i IBM Intelli Miner

6.5.2. Primjene otkrivanja znanja iz baza podataka

1. predviđanje rizičnih događaja2. prodaja dodatnih proizvoda postojećim klijentima3. zadržavanje postojećih klijenata4. segmentacija5. utvrđivanje životne vrijednosti kupca

1.MODEL PREDVIĐANJA RIZIČNIH DOGAĐAJA

tipičan za banke i osiguravajuća društva mogu se koristiti za klasične kredite koji imaju neki oblik osiguranja (jamac,hipoteka), ali i za

neosigurane kredite rizik prevare; modeli koji na temelju ponašanja kupca brzo otkrivaju krađe kreditnih kartica,

modeli za otkrivanje prevara kod osiguravajućeg društva

2. MODELI PRODAJE DODATNIH PROIZVODA POSTOJEĆIM KUPCIMA

određuju vjerojatnost da će kupac koji već kupuje proizvod od poduzeća kupiti dodatni proizvod

cilj: povećanje broja kupaca, povećana kvaliteta odnosa s kupcima-raste profitabilnost poslovanja (trošak prodaje drugih proizv.postojećim kupcima manji od troška privlačenja novih kupaca)

3. MODEL ZADRŽAVANJA POSTOJEĆIH KLIJENATA

sprečava odlazak klijenata konkurenciji npr.niskim cijenama otkrivanjem znanja izrađuju se modeli kojima se predviđa vjerojatnost da će kupac nakon što

se podigne cijena na normalnu razinu otići kod konkurencije

4. SEGMENTACIJA

na temelju poznavanja karakteristika i preferencija kupaca tvrtka im može prilagoditi ponudu svojih usluga

18

otkrivanjem znanja iz baza podataka mogu se pronaći segmenti koji su do sada bili zanemareni te im se ponuditi specijalno prilagođeni proizvodi

5. ŽIVOTNA VRIJEDNOST KUPCA

očekivana vrijednost zarade od pojedinog kupca kroz neko razdoblje npr. banci interesantno privući studente koji će u budućnosti postati profitabilni klijenti otkrivanjem znanja izrađuju se modeli kojima se predviđa životna vrijednost klijenta

6.6. Uravnotežene usporedne tablice

zadržava financijsko mjerenje kao ključni pokazatelj upravljanja i poslovanja, ali stvara integriraniji sustav mjerenja koji povezuje zaposlenika, sustav poslovanja, interni proces i kupca u dugoročni financijski uspjeh

mehanizam za razvoj i implementaciju strategije te kontrole ostvarenja strat.ciljeva 4 dimenzije: 1. financijska

2. unutarnji poslovni procesi 3. ljudi i znanje 4. kupci

svako od navedenih područja definira određeni br.ključnih pokazatelja uspješnosti poslovanja

softverski alat: Cognos Metrics Manager

6.7. Elektroničke poslovne kontrolne ploče

kontrolna ploča- vizualni prikaz ključnih informacija potrebnih za ostvarivanje jednog ili više ciljeva, uređen tako da može biti predočen na jednom računalnom zaslonu

el.poslovna kontrolna ploča- softverski alat kojim se informacije važne za korisnika iskazuju u jednostavnom grafičkom obliku

temeljni zahtjev- jednostavnost rezultata koji proizvodi

6.8. Sustavi ranog upozoravanja i uzbunjivanja

- korisnici mogu dobivati proizvoljan broj izvještaja ili poruka

- distribucija izvještaja – redovita ili prigodna (prema događaju)

- izvještaji se razašilju elektroničkom poštom ili putem Weba

- postoje sustavi s dodatnim funkcionalnostima:

1. distribucija putem različitih kanala:

- elektronička pošta

- pisači

- poslužitelji datoteka

- Web portali

19

2. distribucija i isporuka uz intervenciju administratora – administrator realizira sve usluge i određuje redoslijed dostave korisnicima

- nedostatak: rizik od pogrešaka u situaciji velikog broja korisnika

3. isporuka prema unaprijed utvrđenom planu (korisnici i administratori imaju potpunu kontrolu nad vremenskom dinamikom razašiljanja izvještaja), na zahtjev (korisnik samostalno oblikuje i strukturira izvještaj) ili potaknuta određenim događajem (takav sustav može pratiti ključne pokazatelje uspješnosti poslovanja – važno za rano otkrivanje potencijalnih problema u poslovanju)

4. automatska personalizacija sadržaja – problem: kako u mnoštvu informacija odabrati relevantne

-oblici personalizacije: a) autentifikacijska – rel. podaci se pridružuju unaprijed formiranom i pohranjenom profilu korisnika

b) preferencijska – dopušta korisniku precizno definiranje specifičnih informacija koje želi primati

c) lokalizacijska – omogućava korisnicima određivanje kako će podaci biti formatirani, odabir jezika, vrste pisma i slično

d) sigurnosna – podaci se mogu automatski „krojiti“ prema ovlaštenjima i pravima korisnika

Studija slučaja:

- metoda tržišne košarice – optimalan razmještaj robe u prodavaonicama

- upravljanje kategorijama proizvoda – metoda upravljanja maloprodajnim dućanima gdje se proizvodi dijele u kategorije

- pravilo AKO (proizvod A), ONDA (proizvod B)

- analiza tržišne košarice metodom asocijativnih pravila, log-linearnim modelima, stablom odlučivanja

20

7. STRATEŠKO UPRAVLJANJE PIS-om

- ponekad se više od 50% kapitalnih izdataka poduzeća godišnje odnosi na informatiku i informatičke projekte no većina ulaže između 5 i 7% uz trend rasta

7.2. Korporativno upravljanje informatikom i poslovna vrijednost informacijskih sustava

- menadžment kompanije s menadžmentom informatike treba postaviti pitanja što je uloga i zadatak inf. sustava u poslovanju, imaju li strateški plan inf. sustava, mogu li biti konkurentni bez primjene pis-a i sl.

- dijelovi i područja primjene korporativnog upravljanja informatikom (IT Gouvernance):

1. strateško povezivanje poslovanja i inf. sustava – na koji način pis podržavaju ostvarenje ciljeva poslovanja

2. upravljanje rizicima primjene pis-a – procjenjuje izloženost organizacije raznim rizicima primjene inf. sustava u poslovanju

3. dodjela odgovornosti i provjera učinkovitosti kontrola pis-a – jasna i nedvosmislena dodjela odgovornosti za provjeru informatičkih aktivnosti

4. revizija pis-a – proces provjere uspješnosti pis-a u skladu sa zahtjevima poslovanja

- konačan rezultat je izvještaj revizora inf. sustava koji ima sljedeće korake:

1. analiza stanja primjene inf. sustava u poslovanju prema promatranim područjima

2. procjena razine posl. rizika koji proizlaze iz zatečenog stanja

3. preporuke menadžmentu za poboljšanjem tog stanja

7.3. Strateško povezivanje poslovanja i inf. sustava

- pis izravno utječu na konkurentnost poslovanja:

pozitivno utječu na operativnu efikasnost poslovanja

postaju pokretači inovativnosti i promjena u poslovanju

7.3.1. Inf. sustavi kao pokretači operativne efikasnosti poslovanja

- strategija niskih troškova – automatizacija posl. procesa, ubrzanje njihovog odvijanja i smanjenje ukupnih troškova poslovanja

- inf. sustavi postaju okosnicom poslovanja i teško je zamisliti učinkovito odvijanje posl. procesa bez njihove stalne potpore

- primjer: Southwest Airlines – pionir koncepta niskobudžetnog avioprijevoza

21

7.3.2. Inf. sustavi kao pokretači inovativnosti u poslovanju:

- potpora strategiji diferencijacije poslovanja – pis imaju zadatak aktivno sudjelovati u stvaranju potpuno novih i dotad nepoznatih posl. modela

- Dell Computers, Google, Youtube, elektronička karta, prijava za let putem Interneta, RFID (Radio Frequency Identification) tehnologije – Wall Mart, m-parking

- uglavnom su to horizontalne inovacije – problem u lakom imitiranju rješenja

7.4. Načini korištenja pis-a

1. informatika kao tehnološka infrastruktura i „tehnološki sluga“ poslovanju (IT)

- potpore rutinskim aplikacijama, obrada podataka, izvještavanje viših razina menadžmenta

- ne postoji plan razvoja uloge u poslovanju, tretira se kao trošak

- org. jedinice: ERC (elektronički računski centar), AOP (aut. obrada podataka), voditelj računskog centra

2. informatika kao sredstvo povezivanja poslovanja i temelj pružanja usluga (ITSM)

- nužno pouzdano, neprekidno funkcioniranje te odgovarajuća razina dostupnosti i kvalitete

- informatika i inf. sustavi postaju procesni i servisni partner poslovanju

- org. jedinice: odjel za informatiku, centar za informatiku, CIO (Chief Information Officer)

3. informatika kao strateški resurs poslovanja (IT Gouvernance)

- učinkovita i intenzivna primjena može poboljšati rezultate poslovanja

- uspješna i učinkovita primjena pis-a se ostvaruje postupkom njihova strateškog planiranja

- org. jedinice: sektor za informatiku, izvršni direktor za informatiku, CIO

7.5. Strategija poslovnog informacijskog sustava

POČETNI KORAK pri izradi strateškog plana informatike – određivanje poželjne ili optimalne uloge PIS-a

iz poslovnih ciljeva određuje se strategija, uloga, ciljevi korištenja i poželjna arhitektura PIS-a

STRATEŠKO PLANIRANJE PIS-a – multidisciplinaran skup aktivnosti kojima se usklađuju ciljevi poslovnog i informacijskog sustava te planira informacijska infrastruktura poslovanja koja omogućuje ostvarivanje ciljeva poslovanja

Prvo se iz strategije poslovanja izvodi STRATEGIJA INFORMACIJA→ STRATEGIJA PIS-a → STRATEGIJA SASTAVNIH DIJELOVA

Velika greška – obrnuti redoslijed Najviši menadžment – mora biti uključen u provedbu aktivnosti

22

KONAČNI ISHOD STRATEGIJE – izgradnja i stalno poboljšanje informacijskog sustava koji omogućuje ostvarivanje zacrtanih ciljeva, održavanje i poboljšavanje konkurentske pozicije i stvaranje nove poslovne vrijednosti

STRATEŠKIM PLANIRANJEM POSLOVANJA utvrđuje se: Usklađenost pos. strategije i strategije informatike Scenariji (opcije) korištenja informacijskog sustava u poslovanju i financijska analiza

svakog od njih Optimalna uloga i pozicija informacijske funkcije u poslovanju Određivanje prioriteta ulaganja u informacijske projekte Mehanizmi organizacije, upravljanja i kontrole PIS-a itd.

7.5.1. Koraci (faze) izrade strateškog plana informatike

1. Analiza djelatnosti i vanjskog okruženja poslovanja2. Analiza unutarnjeg okruženja poslovanja i analiza postojećeg PIS-a3. Formiranje ciljeva budućeg PIS-a (metrika uspješnosti i prioriteti4. Plan za implementaciju (metode i preporuke za provedbu)

7.5.2. Analiza djelatnosti i vanjskog okruženja poslovanja

1. faza izrade strateškog plana informatike – detaljne analize cjelokupnog i konkurentskog okruženja i njihovim nalazima prilagoditi unutarnje organizacijske čimbenike

brojne metode strateške analize: 1. Porterov model industrijske strukture 2. Porterovih 5 snaga konkurentske prednosti 3. PEST analiza (politički, ekonomski, sociološki i tehnološki čimbenici)4. Generička strategija konkurentske prednosti5. SWOT analiza itd.

Osnovni zadatak – pažljivo procijeniti osnovne snage konkurentnosti i pronaći poziciju unutar odabrane djelatnosti gdje se može najbolje utjecati na dugoročnu održivu konkurentsku prednost

3 generičke poslovne strategije za ostvarivanje dug. održive konkurentske prednosti:1. STRATEGIJA NISKIH TROŠKOVA ( troškovno vodstvo) – troškovi se strogo kontroliraju

- ponuda proizvoda i usluga po niskim cijenama, visoki povrat i prihod i onda kad je intenzivna konkurencija

2. STRATEGIJA RAZLIKOVANJA ( diferencijacije) – razvijaju se određene prednosti u odnosu na konkurenciju ( u vezi s obilježjima proizvoda i usluga)

3. STRATEGIJA KONCENTRIRANJA (fokusiranja) – orijentiranje na određeni uski segment tržišta

7.5.3. Analiza unutarnjeg okruženja poslovanja i analiza rada postojećeg PIS

2. faza izrade strateškog plana – strategije poslovanja i ciljevi Osnovni zadatak – odgovoriti na pitanje „Kako informatika i PIS mogu utjecati na ostvarenje

ciljeva poslovanja i provedbu zacrtane strategije

23

Najčešća metoda provedbe 2 faze – SWOT analiza – metoda strateške analize poslovanja kojom se utvrđuju i sučeljavaju snage, slabosti, prilike i prijetnje kojima je poduzeće izloženo u konkurentskom okruženju

o Snage i slabosti – unutarnji čimbenici poslovanja (ljudski resursi, informacijski resursi, org.kultura, znanje i sposobnost menadžmenta...) – analizira se njihov utjecaj na položaj poduzeća s obzirom na kupce, aktivnosti konkurencije i trendove na tržištu

o Prilike i prijetnje – vanjski čimbenici poslovanja (važne za poslovanje u budućnosti, čimbenici koji stvaraju novu vrijednost) – proizvodi, transakcije, usluge i organizacijski aspekti poslovanja

Faza završava određivanjem kratkoročnih planova koji se mogu odmah provesti i određivanjem ciljeva rada informatike i informacijskog sustava

7.5.4. Formiranje ciljeva budućeg PIS-a

3. faza izrade strateškog plana – određivanje misije, vizije i strategije informacijskog sustava, metrike kojom se mjeri uspješnost potpore koju pruža PIS, razviti plan rada organizacijskih jedinica zaduženih za informatiku i odrediti prioritetne projekte

Osnovni zadatak – provesti ta načela u praksu, odrediti informacijske sustave koji podržavaju zacrtane ciljeve

7.5.5. Donošenje i odobravanje plana implementacije

4. faza izrade strateškog plana – pripremiti plan implementacije, odnosno provedbe zacrtane strategije informacijskog sustava

Osnovni zadatak – procijeniti rizike implementacije projekata, procijeniti njihov ukupan učinak na poslovanje i spremnost organizacije za provedbu promjene

U tu svrhu provodi se STUDIJA IZVEDIVOSTI - njome se smanjuje rizik nailaska na probleme tijekom realizacije ili ulaganja u informacijske sustave

o Osnovna struktura Studije izvedivosti :1. analiza postojećeg informacijskog sustava2. prijedlog novog informacijskog sustava3. kriteriji za odluku i odabir4. detaljna analiza troškova i koristi

o Pri procjeni rizika, odnosno vjerojatnosti uspjeha razlikujemo:1. Financijski rizik – procjenjujemo temeljem analize troškova i koristi2. Tehnološki rizik – imamo li dovoljno teh.znanja i resursa za provedbu3. Procesni rizik – hoće li korisnik prihvatiti promjenu4. Ljudski rizik – imamo li dovoljno kvalitetnog ljud. resursa za provedbu5. Regulatorni rizik, pravni rizik itd.

7.6. Strategije pozicioniranja uloge informacijskih sustava u poslovanju

Pri određivanju poželjne uloge informatike i informacijskih sustava u poslovanju pomaže – McFarlanov model strateške rešetke – 2 osnovne uloge u poslovanju:

1. REAKTIVNA (obrambena, defenzivna) STRATEGIJA

24

o polazna ideja – osnovni zadatak informacijskih sustava u poslovanju je omogućiti troškovno učinkovitu, sigurnu i pouzdanu tehnološku osnovicu za odvijanje poslovnih transakcija (procesa)

o korištenje pouzdanih i uvijek dostupnih informacija važnije od razvoja inovativnih rješenja

o informacija infrastruktura mora biti pouzdana, sigurna i zaštićena od rizika2. PROAKTIVNA (napadačka, ofenzivna) STRATEGIJAo Polazna ideja – PIS, uz potporu odvijanja poslovanja i provedbi kritičnih poslovnih

procesa, koristi i u svrhu promjene poslovne strategije (sredstvo konkurentske prednosti)

o Strateški razlozi razlozi korištenja važniji od kriterija pouzdanosti i dostupnostio PIS se koristi kao poluga inovacije poslovanja i radikalne promjene poslovanjao Ambiciozne, rizične i potencijalno isplative

7.6.1. Potpora poslovanju (reaktivna strategija, tzv. Support Mode)

Osnovni cilj – pružiti operativnu, tehnološku potporu poslovanju Obilježja primjene informacijskih sustava kao potpore poslovanju su:

o Kritični poslovni procesi ne ovise o funkcioniranju informatike i inf.sustavao Informatički rizici se lako upravljaju i kontroliraju jer poslovanje nije ovisno o

funkcioniranju inf.susutavao Otežani rad inf.sustava, prekidi ili ispadi ne utječu znatnije na rad pos. procesao brzina obrade podataka nije presudna u provedbu pos.procesao unutarnji sustavi nisu dostupni kupcima, dobavljačima i partnerima, već ih koriste

zaposlenicimao nakon prekida inf.sustava poduzeće se brzo i bez troškova može prebaciti na ručni

način radao ne postoje formalni sustavi upravljanja informatikomo odluke o ulaganju u informatiku se donose bez provedenih analizao ulaganja u informatiku se odnose na održavanje funkcionalnosti postojeće

infrastrukture

7.6.2. Pouzdanost i operativna važnost (reaktivna strategija tzv. Factory Mode)

osnovno obilježje – pos.procesi ovise o stalnoj potpori PIS poduzeće treba pouzdanu, sigurnu i dostupnu inf.potporu kratki prekid u funkcioniranju inf.sustava znači prestanak odvijanja pos.procesa obilježja primjene inf.sustava kao pouzdane potpore poslovanja:

o informatika podržava kritične pos.procese unutar i izvan organizacijeo kratki ispad ili otežano funkcioniranje inf.sustava može imati nepopravljive

posljedice za poslovanjeo koristi se zrela i provjerena tehnologijao kritične aktivnosti su upravljanje kontinuitetom poslovanjao provesiti revizije uspješnosti inf.sustavao inf.sustavom se koriste zaposlenici i korisnici izvan organizacije

25

o primjena inf.sustava je temelj operativne efikasnosti – troškovne uštede

7.6.3. Pretvorbeni način ( proaktivna strategija)

korištenje ove strategije PIS-a za pokretanje velikih informatičkih projekata i velikih projekata u promjeni poslovanja

obilježja strategije: o velika ulaganja u informatikuo poveći rizik, ali za neko vrijeme održiva konkurentska prednosto visoka potreba poslovanja za inovativnom, a relativno mala za pouzdanom

informatikomo trebaju omogućiti drastična unaprjeđenja pos.procesa i usluga, veliku uštedu

troškova i potencijalnu lidersku poziciju na tržištu nadzor od strane uprave i nadzornih tijela nužan i kritičan

7.6.4.Strateška važnost (proaktivna strategija, tzv. Strategic Mode)

Koristi kao sredstvo stalne inovacije poslovanja s ciljem održavanja konkurentske prednosti, ali i kao pouzdana, sigurna i gotovo uvijek dostupna infrastruktura koja podržava odvijanje pos.procesa

Vrlo rizična strategija, teško za primjenjivati i kontrolirati njenu provedbu Osnovno obilježje:

o Intenzivna ulaganja u informatiku s ciljem postizanja strateške prednostio Intenzivna ulaganja u pouzdana i neprekidan rad postojećih PIS-a koji podržavaju

odvijanje pos.proces Obilježja su kao i kod strategije operativne važnosti Za korištenje ove strategije informatika treba biti strateška poslovna funkcija

7.7. Rizici primjene poslovnih informacijskih sustava

Najčešći primjeri eskalacije pogrešnih procjena menadžmenta:o Rizik neisplativih ulaganja u informatikuo Rizik neuspješne provedbe informatičkih projekatao Rizik prekida ili otežanog odvijanja rada inf.sustava koji uzrokuje prekid odvijanja

pos.procesao Rizik napada na imovinu inf.sustavao Rizik krađe poslovnih podataka

Informatički rizik – rizici koji proizlaze i intenzivne uporabe PIS-a i tehnologije kao važne potpore odvijanju i unapređenju pos.procesa i poslovanja

RIZIK = f (imovina,prijetnja,ranjivost)

7.7.1. Plan upravljanja informatičkim rizicima

Upravljanje rizicima – sistematičan analitički proces kojim organizacija otkriva, prepoznaje, umanjuje i nadzire potencijalne rizike i gubitke kojima je izložena

Osnovni cilj – otkriti i identificirati slabosti u organizaciji ili sustavu

26

Osnovni zadatak – sustavnim metodama i mjerama održavati povoljnu razinu sigurnosti poslovanja

o Prihvatljiva razina – intenzitet rizika koji još uvijek ne ugrožava odvijanje važnih pos.funkcija i procesa, odnosno ostvarivanje zacrtanih ciljeva

Plan upravljanja informatičkim rizicima obuhvaća sljedeće korake:1. Utvrđivanje (identifikaciju) svih inf.rizika2. Određivanje razine (intenziteta) inf.rizika primjenom njihovog utjecaja na odvijanje

pos.procesa i učestalost pojavljivanja3. Određivanje protumjera utvrđenim rizicima postavljanjem inf.kontrola4. Dodjelu odgovornosti te provedbu i dokumentiranje inf.kontrola5. Stalni nadzor i revizija upravljanja inf.rizicima

Postupak procjene razine informatičkih rizika – za utvrđivanje potrebno je popisati svu imovinu PIS-a, uočiti slabosti pojedinih dijelova i utvrditi prijetnje

o IMOVINA – sve što poduzeće posjeduje i ima poslovnu vrijednost, opipljiva i neopipljiva

o PRIJETNJA – mogućnost ili namjera neke osobe da poduzme akcije koje nisu u skladu s ciljevima organizacije, mogu biti: prirodne, ljudske pogreške (čimbenici unutar organizacije) i čimbenici izvan organizacije

o RANJIVOST – svaka slabost bilo kojeg dijela imovine pos.organizacije ili slabost njezine zaštitne mjere, primjer: nedostatne fizičke i logičke kontrole PIS-a, neprimjerena i neučinkovita pos.praksa, nepovoljni pos.ugovori...

7.7.2. Vrste informatičkih rizika

Poslovni problem koji treba prepoznati na korporativnoj razini i njime učinkoviti upravljati Vrste informatičkih rizika su:

o Poslovni rizici - strateški rizici, financijski rizici, rizici prekida poslovanja ili otežanog odvijanja ključnih pos.procesa, rizik pogrešnog ulaganja...

o Sigurnosni rizici – rizik pristupa programima i podacima, rizik logičke i fizičke sigurnosti sustava, integriteta podataka, točnosti aplikacije, pouzdanosti, dostupnosti sustava ili servisa...

o Rizik neprekidnosti poslovanja – dostupnost inf.sustava, kontinuitet poslovanja uz potporu sustava, rizik oporavka nakon nepoželjnog događaja...

S obzirom na razine upravljanja, razlikujemo sljedeće vrste:o Upravljački rizici – na najvišoj razini upravljanja, poduzeću mogu izazvati financijsku

štetu i gubitke rizik pogrešne inf.strategije, rizik prekida ili otežanog odvijanja pos.procesa,

rizik implementacije, rizik propasti inf.projekatao Procesni ili opći inf.rizici – odnose se na razvoj i kupnju poslovnih aplikacija, rizik

primjene softvera, rizik pogrešne provedbe (implementacije) softvera, rizik neovlaštenog pristupa programima i podacima, sigurnosni rizici, rizik neprekidnosti poslovanja...

o Aplikacijski inf.rizici i rizici inf.servis (usluga) – odnose se na različite rizike provedbe informatičkih aktivnosti operacija (jesu li transakcije točne, potpune, cjelovite, podjela dužnosti i kontrola, autorizacija...) i rizike informatičkih servisa (dostupnost i

27

funkcionalnost mreže, podataka, komunikacijske infrastrukture, servisa elektroničke pošte...)

Osnovni cilj identifikacije svih inf.rizika – procjena njihovog utjecaja na poslovanje i klasifikacija prema rizičnosti i vjerojatnosti nastanka, odnosno učestalosti pojavljivanja

Za kvalitetno upravljanje potrebno - razviti mehanizme stalnog praćenja izloženosti poslovanja svim vrstama rizika i njihove ključne indikatore

7.8. Koncept, mjerenje i vrednovanje (revizija) kvalitete poslovnih inf.sustava kvaliteta poslovnih inf. sustava – relativna kategorija kojom se mjeri odstupanje njihove

realne od idealne funkcije kvalitetniji sustav – manje odstupanje realne funkcije sustava od idealne Zakon minimuma kvaliteta posl. inf. sustava – kvaliteta posl. inf. sustava jednaka je

umnošku kvalitete svake pojedine komponente, odnosno svodi se na kvalitetu njegove najslabije komponenteK(I) = K(H) * K(S) * K(L) * K(N) * K(O)

hardver (H), softver (S), lajfver (L), netver (N) i orgver (O) interna (unutarnja) i eksterna (vanjska)Interna kvaliteta – osiguravat će se internom kontrolom sustava

o razina kvalitete se utvrđuje internom revizijomo interna kontrola – unutar posl. inf. sustava se implementiraju odgovarajući

kontrolni mehanizmi kojima se umanjuju slabosti sustavao revizija (eng. audit) – postupak pregleda i provjere uspješnosti; ocjena

kvalitete promatranog sustava, njegova dijela ili subjekta eksterna revizija - za ispravno ocjenjivanje stvarne i objektivne kvalitete posl. inf. sustava revizija informacijskih sustava (eng. Information system Audit) – proces provjere uspješnosti

posl. inf. sustava s obzirom na zahtjeve poslovanja, tj. proces procjene njihove kvalitete- složen proces prikupljanja i procjene dokaza

uspješnost posl. inf. sustava – djeluje li PIS u funkciji očuvanja imovine, održava li se cjelovitost podataka, omogućuje li se djelotvorno ostvarivanje ciljeva poslovanja i koriste li se resursi na učinkovit način

objekt revizije PIS-a – sustavno, temeljito i pažljivo pregledati kontrole unutar svih dijelova informatičkog sustava

osnovni zadatak revizije PIS-a – procjena trenutačnog stanja (zrelost, razina uspješnosti), otkrivanje rizičnih područja, procjena razine rizika i davanje preporuke menadžmentu za poboljšanje prakse upravljanja pis-om.

izvještaj revizora inf. sustava (konačni rezultat) – sastoji se od:o analize stanja (zrelosti) primjene inf. sustava u poslovanju prema promatranim

područjimao procjene poslovnih rizika koji proizlaze iz zatečenog stanjao preporuke menadžmentu za poboljšanjem tog stanja

integrirana revizija inf. sustava –zbog regulatornih zahtjeva (npr. Sarbanes-Oxley zakon, Basel II norme, smjernice HNB-a o upravljanju operativnim rizicima i sl.)

regulatorna aktivnost revizije je obavezna; analitička i savjetodavna aktivnost sve češće osnovni ciljevi provedbe revizije inf. sustava:

28

o provjera trenutačnog stanja informatike (razina zrelosti kvalitete upravljanja inf. sus.)

o provjera učinkovitosti kontrola inf. sustavao otkriti potencijalno rizična područja i procijeniti razinu rizikao dati preporuku menadžmentu koje i kakve mjere poduzeti da bi se učinak uočenih

rizika smanjio ili uklonio, te unaprijedila poslovna praksa

7.9. Standardi i smjernice za strateško upravljanje poslovnim informacijskim sustavima7.9.1. Krovni i izvedeni standardi strateškog upravljanja poslovnim inf. sustavima

krovni standard – na cjelovit način povezuje poslovanje i inf. sustave (pokriva brojna područja u kojima se ta usklađenost ostvaruje)

- CobiT je krovni standard strateškog upravljanja PIS-om izvedeni standardi – zahtjevi, norme i okviri koji su usko specijalizirani za upravljanje

pojedinim područjem posl. inf. sustava, ali ne i dovoljni za upravljanje cjelinom- pokrivaju uže ili specifično područje upravljanja informatikom

učinkovito upravljanje pojedinim područjem ne znači i optimalno upravljanje cjelinom izvedeni standardi prema područjima promjene:

o upravljanje razvojem poslovnih inf. sustava (CMMI, TickIT)o upravljanje informatičkim uslugama (ITIL)o upravljanje ulaganjima u informatiku (Val IT)o upravljanje informatičkim rizicima (Risk IT, MEHARI, PCI DSS, Basel II, ISO 27005)o upravljanje sigurnošću posl. inf. sustava (obitelj ISO 27000 normi, NIST, SANS, IS3)o upravljanje projektima (Prince 2, PMBOK)o upravljanje kontinuitetom poslovanja (BS 25999)

primjena pojedinih standarda strateškog upravljanja PIS-om je u određenim djelatnostima obavezna

Val IT – poboljšanje upravljanja ulaganjima u informatiku ITIL okvir (ISO 20000 norma) – upravljanje informatičkim uslugama Risk IT – upravljanje informatičkim rizicima obitelj ISO 27000 normi – postizanje ciljanih unapređenja sustava sigurnosti informacija Basel II – upravljanje operativnim rizicima (banke) Sarbanes-Oxley – udovoljavanje regulatornim zahtjevima PMBOK – poboljšanje prakse upravljanja projektima PCI DSS – regulatorna pravila i zahtjevi u kartičarskoj industriji

7.9.2. CobiT – krovni standard strateškog upravljanja posl. inf. sustavima

svjetski prihvaćen okvir propisuju se procesi putem kojih se inf. sustavi strateški povezuju s prioritetima poslovanja 34 informatička proces u 4 kategorije:

o planiranje i organizacija informatike (PO – Planning&Organization)o akvizicija i implementacija inf. sustava (AI – Aquisition&Implementation)o isporuka i potpora radu inf. sustava (DS – Delivery&Support)

29

o nadzor i procjena uspješnosti informatike (ME – Monitoring&Evaluation)

7. 10. Primjer procjene razine informatičkih rizika

procjena razine rizika – kvantitativne i kvalitetivne mjere (metrike) kvantitativne metrike – procjena mogućih izravnih financijskih gubitaka nastalih

djelovanjem određenog informatičkog rizikaALE – ukupna godišnja procjena šteteSLE – iznos pojedine štete

ALE = SLE * broj ponavljanja neželjenog događajakvalitativne metirke – relativna mjera razine rizika (visoka, srednja i niska razina rizika)

- dodatni org. pravilnici koji detaljno opisuju utjecaj rizika na poslovanje

8. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI I ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

8.1. Uvod: Trendovi u suvremenoj ekonomiji

digitalna tj. informacijska ekonomija; globalizacija, tehnološki napredak digitalizacija; internet (prerasta u globalnu multimedijsku mrežu)

7 glavnih trendova informacijske ekonomije:1. cyberekonomija – najpoznatiji pojavni oblik je elektroničko poslovanje2. rad na daljinu i internetski radnici3. otvoreno poduzeće – uloga kupaca i njihov utjecaj na rad tvrtki

- samostalno odlučivanje kupaca pri izboru proizvoda i usluga4. Usluge i informacije postaju roba – raste vrijednost usluga i informacija 5. Kupac sve više postaje virtualan – sve manje kontaktiranja s fizičkim osobama

- raste važnost inteligentnih sustava zaključivanja (metoda upravljanja znanjem)6. Stvaranje novih tipova suradnje i zajednica – nema prostornih i vremenskih prepreka7. Cjeloživotno učenje – Life-long Learning (Bill Clinton)

- nešto što je odavno iskustveno poznato, ali prije postojanja računala i Interneta je bilo vrlo teško ostvarivo

8.2. Određenje pojma električnog poslovanja8.2.1. Kontekst nastanka koncepta elektroničkog poslovanja

obavljanje velikog djela posvlonih aktivnosti u virtualnom prostoru, odvajajući informaciju od predmeta na koji se odnosi

elektronička tržišta – trguje se informacijama, proizvodi su često „skriveni“ ili „nevidljivi“- rizik od obmane, zablude ili prijevare (informacije prezentira prodavatelj)

drukčije shvaćanje lanca vrijednosti, koji se transformira u mrežu vrijednosti

8.2.2. Pojam elektroničkog poslovanja

30

Amazon.com – prvi uveo obavljanje poslovnih informacija putem interneta elektronički katalog – tvrtke su na svojim poslovnim Web mjestima objavljivale informacije o

proizvodima i uslugama koje nude dodavanje brojnih funkcija u elektroničkom katalogu – nastaje koncept elektroničkog

poslovanja raste konkurencija među tvrtkama koje se putem Web mjesta uključuju u tržišne tokove –

međusobno povezivanje tvrtki (potrebno uskladiti unutarnje inf. sustave) elektroničko poslovanje (e-Business) – suvremeni oblik organizacije poslovanja, koji

podrazumijeva intenzivnu primjenu informatičke i internetske tehnologije pri ostvarivanju svih ključnih poslovnih funkcija tvrtke

najvažniji razlozi naginjanju primjeni koncepta elektroničkog poslovanja: o težnja za što boljim iskroištenjem svih raspoloživih poslovnih resursa (posebice

informacija)o nastojanje da se ostvari što bolja tržišna pozicija (konkurentska prednost)o želja za ostvarivanjem brojnih poslovnih učinaka (posebice financijskih)

ZABLUDE vezane uz elektroničko poslovanje:o sinonim za elektroničko poslovanje je 'internetsko poslovanje' o elektroničko poslovanje je isto što i elektroničko trgovanje – el. trgovanje je tek

jedan od oblika u kojima se prakticira el. poslovanjeo između realizacije koncepta el. poslovanja i el. javne uprave nema znatnijih razlika- zadatak države je učiniti život svojim građanima što kvalitetnijm (kroz javnu upravu)- koncept elektoničke javne uprave (e-uprava)

bitne razlike el. poslovanja i el. javne uprave: 1. El. poslovanje prakticiraju tvrtke kojima je cilj maksimizacija profita

- državi je cilj povećati kvalitetu života svojih građana- između građana i države ne postoji nikakav poslovni odnos

2. Poslovanje tvrtki odvija se u konkurentskom okruženju- država je u monopolskom položaju u odnosu prema svojim građanima, tvrtkama

i organizacijama- zbog toga el. javna uprava ne podliježe uvijek „čistim“ tržišnim i poslovnim

zakonitostima8.3. Neki od važnijih modela elektroničkog poslovanja

-grupiramo ih prema dvama ključnim kriterijima:

prema kriteriju sudionika (subjekata) u elektronički obavljanim poslovima prema kriteriju prirode obavljanih poslova

8.3.1. Klasifikacija modela e-poslovanja prema kriteriju uključenih sudionika (subjekata)

-sudjeluju 3 tipa subjekata:

tvrtke (poduzeća, kompanije) krajnji potrošači (kupci, korisnici usluga) organi državne (javne) uprave

-u praksi elektroničkoga poslovanja mogu se razlikovati sljedeći karakteristični poslovni modeli:

31

Model poslovanja tvrtke s krajnjim potrošačima (Business-to-Consumer ili B2C) Model elektroničnog poslovanja među tvrtkama (Business-to-Business ili B2B) Model elektoničnog poslovanja u kojemu posluju pojedinci među sobom (Customer-to-

Customer ili C2C) Model elektroničnog poslovanja u kojemu se država i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao

ponuđači, a privatne tvrtke kao kupci (Government-to-Business ili G2B) Model elektroničnog poslovanja u kojemu se država i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao

kupci dobara i usluga nuđenih od strane privatnih tvrtki (Business-to-Government ili B2G)

8.3.2. Klasifikacija modela e-poslovanja prema kriteriju prirode obavljanih poslova

Model elektroničke prodaje vlastitih roba i usluga

zamisao – iskoristiti privlačno svojstvo interneta da svaki njegov korisnik može po volji, bilo kada i s bilo kojeg mjesta , stupiti u kontakt s bilo kojim drugim korisnikom, ako oba u tome vide neki svoj interes

Daljinska prodaja mekanih dobara – kronološki prvi i najstariji oblik prodaje na daljinu, mekana se dobra mogu digitalizirati i kao takva prenositi računalnom mrežom (sve informacije, računalni programi, kompjutorske i video igre, tzv. Soft goods)

-sinonim za internetsku prodaju mekanih dobara često se koristi termin- elektronička distribucija softvera

Daljinska prodaja tvrdih dobara – elektronička prodaja vlastitih materijalnih predmeta, osnovne aktivnosti više-manje su podudarne s onima u slučaju prodaje mekanih dobara, problemi se javljaju u sferi –isporuke, tj. njene distribucije koja je jedina karika u lancu koja se ne može ostvariti elektronički

Daljinska prodaja usluga – usluge su nematerijalne, no ne mogu se digitalizirati kao mekana dobra, možemo ih razvrstati u 2 temeljne skupine : djelatne(izvršne) i intelektualne usluge-glavna razlika – djelatne usluge se razlikuju od intelektualnih po tome što one

moraju imati neki vidljiv, ostvariv učinak na primatelja

Model elektroničkog trgovanja

-internetski poduzetnik (trgovac) sam ništa ne proizvodi, nego posreduje između proizvođača i potrošača

-dobro je razlikovati model elektroničkog trgovanja s fizičkim osobama (B2C model, odnosno elektronička maloprodaja) od modela elektroničkog trgovanja među tvrtkama (B2B model, odnosno elektronička veleprodaja)

Elektronička maloprodaja

-prvi realizirani I uspješni poslovni model s kojim je i započela era elektroničkog poslovanja

općenito

Inačice modela elektroničke maloprodaje su:

Model tradicionalne online prodavaonice najčešće prakticiraju već postojeće trgovačke kuće (nude katalog svoje ponude, naručivanje i plaćanje robe, a isporuka se obavlja na konvencionalan način)

Model virtualne prodavaonice (dućana) -samo virtualna prodajna mjesta koja se sastoje od računala i odgovarajućih programa u funkciji poslovnog (trgovačkog) Web mjesta.

32

Model mješovite realno/virtualne prodavaonice –danas se najčešće prakticira, ovdje je riječ o stvarnim, fizičkim prodavaonicama koje nude i mogućnosti trgovanja na daljinu, putem Interneta

Model internetskog trgovačkog centra predstavlja elektroničku "sliku" ili "repliku" fizičkih trgovačkih centara, zapravo je Web mjesto na kojemu se nude poveznice prema pridruženim pojedinačnim virtualnim prodavaonicama

Model diskontne prodavaonice služi prodaji robe pod posebnim uvjetima, uz popust i/ili dodatne pogodnosti

Model prodavaonice "po mjeri" primjenjivat će se u onim slučajevima u kojima se prodaja obavlja prema posebnim zahtjevima kupaca

Elektronička veleprodaja

- procvat u 21. stoljeću

Najvažniji modeli elektroničke veleprodaje:

Model kataloga - omogućuje tvrtkama iz određene djelatnosti ili industrijske grane obznanjivanje informacija o njihovim proizvodima i uslugama na jednome, tzv. stožernom Web mjestu (engl. Hub)

-obilježja- male količine obavljanih trgovinskih transakcija i razmjerno lako predvidiva potražnja

Model robne burze (aukcije) na veliko - danas bez dvojbe najpopularniji model, pretpostavlja uspostavljanje online burze po uzoru na tradicionalne burze, financira se iz pristojbi klijenata i/ili naplatom određenog postotka od vrijednosti obavljenih veleprodajnih transakcija

Model elektroničkog bankarstva i pružanja ostalih financijskih usluga

-poslovanje banaka zasnovano na primjeni novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija naziva se skupnim imenom elektroničko bankarstvo

-tradicionalno se bankarstvo isprva transformira u daljinsko, ovo pak u izravno (direktno), da bi potom poprimilo oblik virtualnog bankarstva, a u novije vrijeme i mobilnog bankarstva.

Daljinsko bankarstvo nudi klijentima mogućnosti obavljanja financijskih transakcija na daljinu, dakle bez njihove fizičke nazočnosti u prostorijama banke, karakteristična je primjena udaljenih terminala i bankomata. Korisnici se na računalne resurse banke povezuju modemskom vezom.

S pojavom direktnog (izravnog) bankarstva komitentima se omogućuje da sami izvršavaju mnogo od poslova koje su za njih i u njihovo ime dotad obavljale banke, banka djeluje kao "pozadinski" servis, klijenti i dalje koriste izravnu modemsku vezu prema računalu banke.

Virtualno bankarstvo podrazumijeva primjenu Interneta i Weba za obavljanje financijskih transak-cija, uz postojeće banke, javljaju se i "čiste" internetske banke.

Konačno, u najnovije vrijeme javlja se i mobilno (pokretno) bankarstvo, koje zapravo predstavlja napredniju inačicu virtualnog bankarstva omogućujući klijentima banke korištenje mobilnih teh-nologija i uređaja, poput mobilnih telefona, prijenosnih računala i sličnih, za obavljanje potrebnih financijskih transakcija.

Transakcije plaćanja i naplate putem Interneta mogu se izvršiti:

33

s pomoću tzv. pametnih kartica i tzv. elektroničkih novčanika

- pametne kartice (engl. Smart Card) su kreditne kartice koje korisnicima omogućuju pohranjivanje elektroničkog novca u memorijsko/procesorskim čipovima na samim karticama, u digitalnom obliku (skraćenje vremena potrebnog za transakcije, povećanje razine zaštite i sigurnosti povjerljivih podataka)

- elektronički novčanici (engl. Electronic Wallet, e-Wallet) čiji je softver implementiran u poslužiteljskom računalu trgovca, a korisnicima omogućuju praćenje informacija o obvezama plaćanja i o izvršenim isporukama robe

elektroničkim (digitalnim) novcem

- (Electronic Money, Digital Money, Digital Cash) omogućuje korisnicima slanje digitalnih poruka koje djeluju kao nalozi za isplatu ili polaganje novca na bankovni račun

kao mikroplaćanja

- Da bi izbjegli gubitke pri malim iznosima plaćanja elektronički trgovci mogu kupcima ponuditi sustav mikroplaćanja (engl. Micropayment) za iznose manje od 10 američkih dolara. Tu je tehnologiju razvila tvrtka Millicent, a usluge plaćanja uz primjenu te tehnologije nudi tvrtka eCharge

-među najpopularnijim davateljima usluga online plaćanja su tvrtke PayPal, CyberCash, CyberSource, iCat, DigiCash, First Virtual Holdings, Inc. i ICVERIFY

Model elektroničke zabave i rekreacije

-obavlja se na način vrlo sličan distribuciji odnosno prodaji tzv. mekanih dobara, s time što je ovdje u pravilu riječ o multimedijskim, "bogatim" sadržajima pa je tehnologija složenija

-neke implementacije modela problematične su zbog problema kršenja autorskih prava I načina naplate usluga koje nude korisnicima

8.4. Povezivanje poslovnog informacijskog sustava s aktivnostima elektroničkog poslovanja

8.4.1. Okruženje tvrtke u elektroničkom poslovanju

Osnovni elementi okruženja tvrtke koja primjenjuje koncept elektroničkog poslovanja su:

1. globalna infrastruktura2. veze s dobavljačima3. veze s kupcima, odnosno klijentima4. veze s posrednicima

Globalna infrastruktura

- obuhvaća sljedeće infrastrukturne elemente:

Sigurnosnu infrastrukturu čine sustavi osiguranja integriteta podataka, zaštite tajnosti informacijskih sadržaja i zaštite privatnosti sudionika u elektroničkom poslovanju.

34

Sustavi digitalnog plaćanja i naplate elektronički su supstitut za za tradicionalne oblike plaćanja

Elektroničko bankarstvo

Zakonska regulativa

Elektronička su tržišta web mjesta na kojima se susreću ponuda i potražnja u elektroničkom poslovanju

Komunikacijska infrastruktura elektroničkog poslovanja obuhvaća sva tehnološka rješenja koja omogućuju formalnu i neformalnu komunikaciju među subjektima angažiranima u elektroničkim poslovnim transakcijama.

Nacionalnu, odnosno globalnu informacijsku infrastrukturu čine svi strojni (hardverski), programski (softverski) i informacijski resursi dostupni sudionicima u elektroničkom poslovanju na nacionalnoj, odnosno na globalnoj razini.

Dobavljači i poslovni partneri

-poboljšanje svih aspekata odnosa tvrtke s njenim dobavljačima i ostalim poslovnim partnerima, i to:

Pronalaženje izvora (dobavljača) sirovina i materijala. Sistematskom analizom ponude potrebnih sirovina i materijala na Webu tvrtka će najvjerojatnije pronaći i neke nove izvore

Pronalaženje novih partnerskih tvrtki i jačanje suradnje s postojećima, u prvom redu putem elektroničke razmjene informacija od zajedničkog interesa

Upravljanje procesom nabave. Razmjena informacija s dobavljačima i poslovnim partnerima pridonosi boljem upravljanju procesima nabave osiguranjem povoljnih uvjeta nabave, izbjegavanjem nestašica i poremećaja u procesima nabave

Upravljanje ulaznim računima i plaćanjem dobavljačima. Automatiziranjem procesa zaprimanja, kontrole i likvidacije ulaznih računa stvaraju se mogućnosti promptnog i trajnog uvida u stanje tih računa

Posrednici

-potreba za posrednicima u e-poslovanju ne nestaje, mijenjaju se samo priroda i metode posredovanja

-prvi i najvažniji pokazatelji promjena u zahtjevima tržišta su posrednici, čija Web mjesta posjećuju krajnji potrošači i koji s njima održavaju izravne kontakte

-možda najvažnije svojstvo elektroničkog poslovanja jest činjenica da ovdje dolazi do odvajanja Informacije o proizvodima od samih proizvoda, potrošačima se prezentiraju prvo informacije a potom ako oni to žele, i sami proizvodi

-nezavisnost informacija i proizvoda, odnosno usluga dolazi do punog izražaja onda kada su u distribucijski kanal uključeni i određeni posrednici. Izvorni proizvođač ili nuditelj usluge u takvim će uvjetima dostavljati informacije o svojoj ponudi posredniku, koji će ih, prilagođene potrebama potrošača koje upravo on najbolje poznaje, dostavljati krajnjim klijentima.

Klijenti

ostvarivanje dobrih veza predstavlja temelj kvalitetne primjene koncepata elektroničkog poslovanja, usavršavanje tih veza moguće je kvalitetnom organizacijom i provedbom:

online marketinga elektroničke naplate potraživanja od klijenata pravovremenog informiranja i pružanja online usluga klijentima

35

ponude zabavno-rekreacljskih aktivnosti aktivnosti na elektroničkim tržištima upravljanja uslugama i prodajom obavještavanja o tržištima i prikupljanja Informacija o klijentima

Internet i World Wide Web nude neke potpuno nove, bitno kvalitetnije mogućnosti obavještavanja o tržištima i prikupljanja informacija o klijentima, koje se u prvom redu odnose na prikupljanje podataka o konkurenciji i potrošačima tvrtke. Kompleks takvih metoda naziva se stvaranjem poslovne inteligencije tvrtke.

8.4.2. Webocentričnost poslovanja tvrtke

-elektroničko poslovanje pruža mogućnosti integracije tri tipa međusobno kompatibilnih mrežnih infrastruktura: Interneta, intraneta i ekstraneta

Intranet unapređuje upravljanje unutarnjim procesima, korporacijskim znanjem i komunika-cijom u okvirima tvrtke.

Internet može poslužiti za postavljanje poslovnog Web mjesta usmjerenog okruženju, radi pružanje usluga klijentima te radi prikupljanje podataka iz okruženja tvrtke i obavještavanje o tržištima.

Ekstranet omogućuje usklađivanje i dijeljenje informacija s poslovnim partnerima tvrtke, kao što su dobavljači i različiti posrednici, te suradničke tvrtke.

Najvažnije upravljačke aktivnosti koje doživljavaju znatne promjene kod Webocentrične tvrtke su sljedeće:

razvoj proizvoda

- putem interneta razmjerno brzo i lako su dostupne informacije koje joj omogućuju stvaranje dobrog uvida i pregleda nad novim tehnološkim postignućima, aktivnostima konkurencije i promjenama u tržišnoj potražnji

- putem ekstraneta tvrtka može uspostavljati prigodne, privremene, povremene i trajne suradničke odnose

potpora logističkim lancima, odnosno mrežama vrijednosti

- izbjegavanje praznih hodova i snižavanje troškova logistike, dok će formiranjem odgovarajućih mreža vrijednosti uz minimalne troškove ostvarivati maksimalne učinke

upravljanje ljudskim resursima (potencijalima) - težište radnih i poslovnih aktivnosti seli iz središnje fizičke

lokacije tvrtke na često prostorno raštrkane lokacije njenih zaposlenika, koji svoje poslove i zadatke sada mogu u sve većoj mjeri obavljati daljinski

obrazovanje i uvježbavanje za rad

- usavršavanje i uvježbavanje (trening) u sve se većoj mjeri ostvaruje primjenom koncepta učenja na daljinu (engl. Distance Learning, Telelearning), djelatnicima se omogućuje da sami, prema vlastitim željama, mogućnostima i nahođenju, kombiniraju učenje, trening i konkretni rad

upravljanje proizvodnjom računovodstvo financijsko planiranje

36

U webocentričnoj su tvrtki uočljive tendencije automatiziranja proizvodnje, pri čemu se živi ljudski rad supstituira strojnim radom, a potom i tendencije prostorne distribucije proizvodnih aktivnosti te njihova obavljanja u virtualnim skupinama, odnosno zajednicama.Takve tendencije nameću potrebu za boljom koordinacijom (funkcionalnim usklađenjem) i sinkronizacijom (vremenskim usklađenjem) pojedinih proizvodnih aktivnosti, ali ostvaruju i mogućnosti povećanja proizvodnih učinaka. Dakle, pozornost se "seli" iz sfere upravljanja fizičkim proizvodnim pogonima u sferu upravljanja virtualnim proizvodnim zajednicama, što zahtijeva primjenu drukčijih, odnosno novih tipova menadžerskih i tehničkih znanja.

Internet može predstavljati važno i moćno sredstvo za ostvarivanje cilja računovodstvene funkcije tvrtke, i to iz triju razloga:

1. zbog mogućnosti brzog pribavljanja podataka2. zbog mogućnosti ciljanog traženja, korištenja i generiranja informacija3. zbog mogućnosti dodavanja vrijednosti informacijama

8.4.3. Poslovni informacijski sustav i Web 2.0 Aktualno stanje-različite internetske tehnologije poznate su pod zajedničkim nazivom Web 2.0-web mjesta kao što su MySpace, Twitter i Facebook privlače desetke pa i stotine milijuna posjetitelja mjesečno i postala su okosnicom procesa tzv. društvenog (socijalnog) umrežavanja

-danas i dalje velik broj problema i izazova vezanih uz primjenu Web 2.0 tehnologija - nedostatak organizacijske kulture potrebne za aktivno prihvaćanje i korištenje Web 2.0 alata, nerazumijevanje prirode promjena i posljedica koje one donose od strane najviših razina poslovnog menadžmenta i, prije svega, nedoumice u pogledu količine i karaktera poslovnih vrijednosti ostvarivih primjenom Web 2.0 tehnologija

-najčešće korištene internetske tehnologije (Web 2.0) danas su blogovi, wikiji, podcasti, označavanje informacija (engl. Tagging), predviđajuća tržišta i društveno (socijalno) umrežavanje

Mogući doprinos Web 2.0 tehnologija unapređenju elektroničkog poslov anja1.Promjene u organizacijskoj kulturi

2.Uvažavanje mišljenja i inicijativa korisnika (klijenata) 3.Procedure i standardi u poslovanju trebaju odražavati želje i potrebe ljudi 4.Personalizacija i respektiranje osobnosti klijenata

4.Prava rješenja dolaze od pravih sudionika

5.Potreba za iznalaženjem novih metoda upravljanja poslovnim rizicima

37