Poduzetničku funkciju,koju vlasnik kapitala upravljačkog znanja-menadžment-preuzima od vlasnika materijalnog kapitala na određenom stupnju sveukupnoga društvenog razvoja,osnovica je uspješnosti suvremenog poduzeća. Time menadžment postaje pokretačka snaga razvoja gospodarstva i cjelokupnoga društva.Menadžment je prvi u povijesti razvojem sustavnoga poduzetničkog upravljanja uspio okupiti velik broj obrazovnih ljudi različitih kvalifikacija i usmjeriti ih ka postizanju zajedničkih ciljeva,te je time omogućio da znanje preraste u istinski kapitala suvremene ekonomije.MENADŽMENT (eng.management-upravljane,rukovođenje)-je rukovođenje i upravljanje,bolje rečeno nešto između,nešto što veže i jedno i drugo-rezultanta jednoga i drugoga,na temeljima rukovođenja razvijeno upravljanje.To je općeprihvaćeni termin za sadržaj procesa koji integrira sustave upravljanja i rukovođenja u novi jedinstveni sustav.DEFINICIJA MENADŽMENTA-proces planiranja ciljeva,organiziranja resursa i aktivnosti te upravljanje ljudskim potencijalima i kontroliranjem,kojim se kontinuirano postižu efikasne kombinacije ograničenih resursa i ljudskih potencijala za efektivno postizanje organizacijskih ciljeva u promjeni okoline.MENADŽER-je osoba koja je nositelj procesa menadžmenta i koja taj proces provodi organizacijski srtukturirano sukladno organitacijskoj strukturi menadžmenta.ORGANIZACIJA-kao proces podsustav je menadžmenta,odnosno jedna od menadžerskih funkcija,a organizacija kao institucija istodobno je suprasustav menadžmenta kao sustava.

Kompleksan pojam menadžmenta,koji se ističe kao temelj organizacijskog uspjeha i razvoja poduzeća,a i najvažniji čimbenik ekonomskoga razvoja društva uopće,možda se najbolje može odrediti spoznavanjem najbitnijih načela iz kojih se on sastoji. Po Druckeru sastoji se iz:1.Menadžment se bavi ljudskim bićima! Učinit ljude sposobnim za uspješan zajednički rad,postići da njihova snaga bude djelotvorna,a njihove slabosti nevažne.2.On je duboko ukorijenjen u kulturi!3.Poduzeće mora imati jednostavne, jasne i ujedinjujuće ciljeve/zajedničke vrijednosti. Misija mora biti dovoljno jasna i dovoljno velika da osigura zajedničku viziju. OBRAZOVANJE=RAZVOJ 4.Mora omogućiti da poduzeće i svaki pojedini član raste i razvija se u skladu s potrebama i prilikama koje se mijenjaju.5.Poduzeće mora biti izgrađeno na komunikaciji i pojedinačnoj odgovornosti. Svi članovi moraju do kraja smisliti što namjeravaju postići i pobrinuti se da njihove kolege znaju i shvate taj cilj.6.Uspješno funkcioniranje mora bitit ugrađeno u poduzeće i njegov menadžment,valja ga mjeriti i neprestano usavršavati.7.Rezultati postoje samo vani.Rezultat nekog posla je zadovoljni potrošač.Unutar samoga poduzeća postoje samo troškovi.

Po Mintzbergu menadžment se može definirati kao skup različitih uloga grupiranih u 3 osnovne skupine:1.uloge s područja međuljudskih odnosa (zastupanje interesa organizacije u javnosti,vođenje,uspostavljanje veza i poznanstava)2.uloge s područja informacija (kontrola uloga,uloga prijenosa informacija i uloga predstavnika)3.uloge s područja donošenja odluka (poduzetnik,vođenje u uvjetima nemira-turbulencija,alokator resursa i pregovarač)

1

STRUKTURIRANJE SUSTAVA MENADŽMENTATri podsustava menadžmenta:strategijski,koordinativni i operativni koji korespondiraju s različitim razinama hijerarhijske strukture kompleksnih organizacija: vrhovni,srednji i niži menadžment.Razlike između podsustava očituju se u opsegu i sadržaju menadžerskih funkcija,vrsti ciljeva,prirodi procesa odlučivanja,odnosu prema okruženju,količini i prirodi informacija te vještinama kojima menadžeri trebaju raspolagati.

STRATEGIJSKI PODSUSTAV

KOORDINATIVNI PODSUSTAV

OPERATIVNI PODSUSTAV

-vrhovni menadžment-tu se formuliraju strategije,utvrđuju dugoročni planovi i ciljevi te politke za ostvarivanje ciljeva-zahtjeva širok horizont znanja i sposobnosti,odlučivanje se zasniva na prosuđivanju i intuiciji-razina vrhovnog menadžmenta donosi odluke od utjecaja na poduzeće kao cjelinu-konceptualne/strategijske vještine-sagledavanje poduzeća kao sustava,međuzavisnosti različitih funkcija i aktivnosti poduzeća te međuzavisnosti poduzeća i njegove okoline

-srednja razina menadžmenta-dugoročne ciljeve pretvara u konkretne specifične ciljeve i zadatke organizacijskih jedinica-najznačajnije su socijalne vještine-sposobnost komuniciranja,mot6ivacije i vođenja pojedinaca i skupine i sposobnost izgradnje odnosa suradnje i timskog rada kako bi obavljali svoju temeljnu-INTERPERSONALNU ulogu

-niža razina menadžmenta-realizira kratkoročne ciljeve te primjenu pravila i procedura za ostvarivanje efikasne proizvodnje-zadatak menadžera je primjena pravila i procedura za ostvarivanje efikasne proizvodnje pa se od njih očekuje stručnost,poznavanje posla i tehničke vještine

PROJEKTNI MENADŽMENT-je specifičan nehijerarhijski podsustav. On upravlja određenim projektnim područjem poduzeća obavljajući sve funkcije na svim razinama menadžmenta u cilju relaizacije svojih projekata. Izgledna je budućnost-timovi projektnih menadžera koji kroz mrežnu organizaciju,usmjeravani od vrhovne uprave,realiziraju ciljeve poduzeća.

BUDUĆNOST MENADŽMENTAOsobitost suvremenih poduzeća je da ona sve više proširuju područje svog djelovanja,što pred menadžment postavlja zahtjeve stalnoga upoznavanja novih okruženja i razvijanja posebnih znanja o upravljanju u različitim okruženjima.Složenost problema s kojima se suočava suvremeni menadžment uvećava se i činjenicom da njegovo okruženje postaje sve nepredvidljivije.Budućnost se menadžmenta i njegov razvoj kao teorije i prakse usmjerava na sljedeća pitanja:1.MULTIKULTURALNOST MENADŽMENTA-globalizacija poslovanja aktualni je razvojni trend suvremenih poduzeća.Njihovo se poslovanje odvija na međunarodnoj sceni,a obilježava ih geocentrična usmjerenost.To znači da se cjelokupna organizacija promatra kao međuovisan sustav koji djeluje u više zemalja.Odnos između središnjice i podružnica suradničke je prirode,a komuniciranje teče u oba smjera

2

2.PROAKTIVNOST PROCESNOG MENADŽMENTA-Suvremeno okruženje traži Suvremeno okruženje traži od menadžmenta promjenu ponašanja :Klasično konkurentsko ponašanje od menadžmenta promjenu ponašanja :Klasično konkurentsko ponašanje Strateško poslovno ponašanje.Upravljanje suvremenim poduzećem sve više postaje Upravljanje suvremenim poduzećem sve više postaje znanost.Sposobnost upravljanja nije dana sam po sebi već se tehnologija upravljnjanjaznanost.Sposobnost upravljanja nije dana sam po sebi već se tehnologija upravljnjanja treba učiti.Informacije i znanje instrumenti su suvremenog menadžmenta,a spremnost treba učiti.Informacije i znanje instrumenti su suvremenog menadžmenta,a spremnost na preuzimanje poduzetničkoga rizika pretpostavka njegovoga dirigentskog na preuzimanje poduzetničkoga rizika pretpostavka njegovoga dirigentskog posla.Suvremeni menadžment kao podlogu svoje aktivnosti koristi kombinaciju posla.Suvremeni menadžment kao podlogu svoje aktivnosti koristi kombinaciju marketinga koji otkriva ljudske potrebe i tehnologije koja realizira mogućnosti marketinga koji otkriva ljudske potrebe i tehnologije koja realizira mogućnosti zadovoljavanja tih potreba.zadovoljavanja tih potreba. Zahtijeva se poduzetnički menadžment koji će proaktivno Zahtijeva se poduzetnički menadžment koji će proaktivno djelovati na promjene:djelovati na promjene: -orijentacija na potrošače-orijentacija na potrošače-stalne inovacije na svim područjima-stalne inovacije na svim područjima-vodstvo koje voli promjene -vodstvo koje voli promjene -kontrola pomoću jednostavnih sustava podrške-kontrola pomoću jednostavnih sustava podrške-participacija zaposlenih-participacija zaposlenihSuvremenio menadžment mora aktivno tražiti mogućnosti i prilike,promišljeno Suvremenio menadžment mora aktivno tražiti mogućnosti i prilike,promišljeno riskirati izbjegavajući prijetnje i otklanjajući slabosti,uvoditi promjene i riskirati izbjegavajući prijetnje i otklanjajući slabosti,uvoditi promjene i poboljšanja,oslanjati se na ljude,a ne stvari,kako bi osiguaro uspješno poslovanje poboljšanja,oslanjati se na ljude,a ne stvari,kako bi osiguaro uspješno poslovanje poduzeća u suvremenim uvjetima neizvjesne okoline.poduzeća u suvremenim uvjetima neizvjesne okoline.3.PARTICIPATIVNOST MENADŽMENTA-Nestabilno i nepredvidivo okruženje,koje je postalo stvarnost,uvjetuje radikalno mijenjanje poslovne i organizacijske situacije poduzeća ističući u prvi plan važnost ljudskih potencijala,odnosno znanja,kreativnosti,inovatnosti za uspješnost poslovanja poduzeća.Suvremeni menadžment mora:Suvremeni menadžment mora:-razvijati komunikacije-razvijati komunikacije-stalno slušati, sakupljati ideje i sudjelovati u njima-stalno slušati, sakupljati ideje i sudjelovati u njima-uvesti eksperimentiranje i pravo na pogrešku-uvesti eksperimentiranje i pravo na pogrešku-poticati promjene te priznavati uspjeh-poticati promjene te priznavati uspjeh-biti tamo gdje se stvari odvijaju-biti tamo gdje se stvari odvijajuNajvažniji instrumentarij menadžmenta postaje delegiranje,ne samo kao spuštanje Najvažniji instrumentarij menadžmenta postaje delegiranje,ne samo kao spuštanje odlučivanja na niže razine,nego i vodoravno delegiranje autoriteta timova da traže i odlučivanja na niže razine,nego i vodoravno delegiranje autoriteta timova da traže i uspostavljaju brze veze s drugim funkcijama i timovima kako bi se ubrzala uspostavljaju brze veze s drugim funkcijama i timovima kako bi se ubrzala akcija.Najefikasnija metoda za to je formalizirana participacija zaposlenih u akcija.Najefikasnija metoda za to je formalizirana participacija zaposlenih u upravljanju poslovanjem poduzeća.Zadaća je menadžmenta da suvremenim upravljanju poslovanjem poduzeća.Zadaća je menadžmenta da suvremenim metodama upravljanja efikasno organizia i djelotvorno usmjerava znanje metodama upravljanja efikasno organizia i djelotvorno usmjerava znanje zaposlenih,koje je postalo istinski kapital i osnovica poduzetništva svakoga razvijenogzaposlenih,koje je postalo istinski kapital i osnovica poduzetništva svakoga razvijenog gospodarstva.gospodarstva.MENADŽMENT – TEHNOLOGIJA SUSTAVNOG PODUZETNIŠTVAMENADŽMENT – TEHNOLOGIJA SUSTAVNOG PODUZETNIŠTVARazvojni put poduzetništva ima ishodište u integriranoj pojavi vlasnika kapitala, Razvojni put poduzetništva ima ishodište u integriranoj pojavi vlasnika kapitala, organizatora poslovne aktivnosti i nositelja rizika u jednoj te istoj osobi.Rizik je sam organizatora poslovne aktivnosti i nositelja rizika u jednoj te istoj osobi.Rizik je sam po sebi vezan uz vlasništvo kapitala i javlja se kao opasnost gubitka dijela vlasništva po sebi vezan uz vlasništvo kapitala i javlja se kao opasnost gubitka dijela vlasništva uloženog u neki posao ili kao mogućnost izostanaja dobiti od ulaganja.Materijalni uloženog u neki posao ili kao mogućnost izostanaja dobiti od ulaganja.Materijalni kapital više nije ograničen resurs, već znanje koje oplođuje taj kapital.kapital više nije ograničen resurs, već znanje koje oplođuje taj kapital.U korporativnom poduzeću svi su dioničari vlasnici dok su “upravljači” samo oni kojiU korporativnom poduzeću svi su dioničari vlasnici dok su “upravljači” samo oni koji posjeduju dionice s pravom i mogućnošću upravljanja-vlasničko upravljanje.U posjeduju dionice s pravom i mogućnošću upravljanja-vlasničko upravljanje.U promjenljivom okruženju menadžment mora stvarati vlastiti plan akcija, biti promjenljivom okruženju menadžment mora stvarati vlastiti plan akcija, biti samopokretač, kreativan i sposoban preuzimati rizik/poduzetničko upravljanje/samopokretač, kreativan i sposoban preuzimati rizik/poduzetničko upravljanje/-Adizes –menadžerski tim:-Adizes –menadžerski tim:1. proizvođač-uloga vezana za pitanje što treba činiti,a zadatak mu je da uspješno 1. proizvođač-uloga vezana za pitanje što treba činiti,a zadatak mu je da uspješno obavlja poslove i postize rezultate,što zahtijeva visoku stručnu kompetentnost u obavlja poslove i postize rezultate,što zahtijeva visoku stručnu kompetentnost u području u kojem je menadžerpodručju u kojem je menadžer2. upravitelj-orijentiran na pitanje kako raditi,odnosno na funkcioniranje sustava,da bi 2. upravitelj-orijentiran na pitanje kako raditi,odnosno na funkcioniranje sustava,da bi ovaj funkcionirao kako je predviđeno i djeotvorno postizao željene rezultateovaj funkcionirao kako je predviđeno i djeotvorno postizao željene rezultate

3

3.integrator-orijentiran na ljude,a uloga mu je izgradnja tima i duha zajedništva 3.integrator-orijentiran na ljude,a uloga mu je izgradnja tima i duha zajedništva nužnoga za stabilno funkcioniranje organizacijenužnoga za stabilno funkcioniranje organizacije4.poduzetnik-koji se javlja iz diskrecijskoga prava odlučivanja o 4.poduzetnik-koji se javlja iz diskrecijskoga prava odlučivanja o ciljevima,strategiji,planovima koje ima menadžment a što nužno uključuje ciljevima,strategiji,planovima koje ima menadžment a što nužno uključuje poduzetništvopoduzetništvo 2.EVOLUCIJA TEORIJE I PRAKSE MENADŽMENTAMenadžment kao praksa upravljanja i vođenja organizacija postoji od prapovijesti,a zapisi o brojnim aspektima i danas aktualne prakse menadžmenta postoje još iz razdoblja drevnih civilizacija,međutim znanstveno istraživanje započinje tek početkom 19. stoljeća.Pojava teorije menadžmenta vezana je za novije vrijeme za rad F.W.TAYLORA:¨Princip znanstvenog upravljanja¨.Sve pristupe koji su postavili temelje znanosti o menadžmentu,možemo smatrati tradicionalnima,odnosno konvencionalnim pristupima menadžmentu na koje se oslanjaju suvremeni pristupi razvoju teorije i prakse menadžmenta.Najznačajniji pristupi su:1.ZNANSTVENI PRISTUP-Fredrick W.Taylor(otac znanstvenog menadžmenta, 1911. ¨Princip znanstvenog upravljanja¨)-povećanje efikasnosti proizvodnje motiviranjem radnika za povećanje produktivnosti postavljanjem visokih ciljeva, nagrađivanjem radnika prema ostvarenom učinku(znanstvena analiza metode rada i mjerenja rad),te sppecijalizacijom menadžera-vjerovao je da se interesi radnika,menadžera i vlasnika ne suprotstavljaju jedni drugima-dvije pretpostavke:1.dosljednoj podjeli rada u kojoj mora biti odvojeno planiranje od izvršavanja2.supstituciju hijerarhijskog sustava rukovođenja sustavom funkcionalnih odnosa-sugerira metodu upravljanja na osnovi iznimaka

2.UNIVERZALNI PROCESNI PRISTUP-Henri Fayol-povećanje učinkovitosti rada putem znanstvenog upravljanja-razmatra problem upravljanja razmatra problem upravljanja u svim aktivnostima i u svim aktivnostima i poduzećem u cjelinipoduzećem u cjelini-š-šeest oblika aktivnosti st oblika aktivnosti poduzeća,a najvažnija poduzeća,a najvažnija menadžerska dijeli se na pet menadžerska dijeli se na pet funkcija(tehničke,komercijalne,funkcija(tehničke,komercijalne,sigurnosne, financijske,sigurnosne, financijske,računovodstvene i računovodstvene i menadžerske)menadžerske)-planiranje,organiziranje, -planiranje,organiziranje, komandiranje, koordiniranje i komandiranje, koordiniranje i kontroliranjekontroliranje-uočio potrebu za -uočio potrebu za podučavanjem menadžmenta i podučavanjem menadžmenta i postavio njegova načela(poput postavio njegova načela(poput ovlasti i odgovornosti,jedinstvaovlasti i odgovornosti,jedinstva komande i jedinstva komande i jedinstva usmjeravanja,....)usmjeravanja,....)

3.SOCIOLOŠKI PRISTUP-Max Weber-tvrdi da u svim društvenim organizacijama leži hijerarhija,vlast i birokracija,s pravilima i standardnim procedurama donošenja i provođenja odluka-POLAZIŠTE:promatranje ljudi kao proizvoda skupnog ponašanja u društvenim sustavima- Birokracija je po Birokracija je po Weberu logičan Weberu logičan institucionalni odgovor institucionalni odgovor na organizacijske potrebena organizacijske potrebe industrijskog industrijskog društva,odnosno prirodnadruštva,odnosno prirodna posljedica odvajanja posljedica odvajanja vlasništva nad vlasništva nad organizacijama od organizacijama od svakodnevnog svakodnevnog upravljanjaupravljanja--U birokratskoj U birokratskoj organizaciji postoji organizaciji postoji specijalizacija funkcija, specijalizacija funkcija, odluke se zasnivaju na odluke se zasnivaju na stručnim tehničkim stručnim tehničkim informacijama,a kontrola informacijama,a kontrola osoblja sasvim je osoblja sasvim je impersonalna impersonalna ---visoki stupanj podjele -visoki stupanj podjele rada, točno određena rada, točno određena prava i obveze, stroga prava i obveze, stroga hijerarhija i formalizacijahijerarhija i formalizacija-presporo donošenje -presporo donošenje odluka, pasivnost u odluka, pasivnost u

4

razmišljanju, nema razmišljanju, nema inicijative ni samostalnoginicijative ni samostalnog djelovanja radnikadjelovanja radnika

4.SUSTAVNI PRISTUP 5.KONTINGENCIJSKI PRISTUP

-poduzeće-cjelina sastavljena od međusobno povezanih podsustava:psihosocijalni, tehnički, informacijski i menadžerski-komunikacije-način i -komunikacije-način i uvjet uspješnog uvjet uspješnog djelovanja poduzećadjelovanja poduzećaOsnovne postavke teorije Osnovne postavke teorije sustava:sustava:--Poduzeće je relativno Poduzeće je relativno otvoreni sustav, koji je otvoreni sustav, koji je istodobno i podsustav istodobno i podsustav sustava višeg reda, tj. sustava višeg reda, tj. okolineokoline--Podsustavi poduzeća u Podsustavi poduzeća u stalnoj su međusobnoj stalnoj su međusobnoj interakciji, kao i sa interakciji, kao i sa podsustavima okolinepodsustavima okoline

-kompromis između čistoga situacijskog i sustavnoga pristupa-unikatnost svake situacije-temelji se na pretpostavkama da se situacije mogu kategorizirati i na temelju toga postaviti određena pravila karakteristična za svaku kategoriju situacijee,a ne za svaku pojedinačnu situaciju-fleksibilnost menadžera pri oblikovanju organizacije te pri odabiru menadžerskog stila-uspješan menadžment je onaj koji brzo i precizno prepoznaje ključne čimbenike određene situacije,a potom primjenjuju točno odgovarajuće mjereTEMELJNA NAČELA IZ KOJIH SE MENADŽMENT SASTOJI:--fleksibilnost menadžmenta fleksibilnost menadžmenta prema promjenama okruženja prema promjenama okruženja poduzećapoduzeća--participacija radnika u participacija radnika u upravljanju procesima upravljanju procesima poduzećapoduzeća

3.SUVREMENI PRISTUPI MENADŽMENTUSuvremeni pristupi menadžmentu pokušaj su nalaženja rješenja za probleme koji se javljaju u recenrnoj praksi menadžmenta,obilježenoj stalnim diskontinuiranim promjenama okoline poduzeća.Okolina poduzeća brže se mijenja od normalne sposobnosti prilagođavanja tj.adaptacije tradicionalnoga sustava menadžmenta,odnosno poduzeća. Kupci postaju trajna opsesija menadžmenta,kojima se prilagođava kompletna organizacija stvaranja vrijednosti. Anticipiranje potreba Anticipiranje potreba kupaca, proaktivno djelovanje svih zaposlenih prema tim potrebama i potrebna brzina kupaca, proaktivno djelovanje svih zaposlenih prema tim potrebama i potrebna brzina reakcije usmjeravaju menadžment na dinamiziranje organizacije poduzećreakcije usmjeravaju menadžment na dinamiziranje organizacije poduzećaa, , fleksibiliziranjefleksibiliziranje procesaprocesa ii integriranjeintegriranje kupacakupaca ii dobavljadobavljaččaa uu opskrbniopskrbni lanaclanac stvaranjastvaranja vrijednostivrijednosti zaza korisnikekorisnike, što sve djeluje na promjenu načina funkcioniranja poduzeća., što sve djeluje na promjenu načina funkcioniranja poduzeća. Poduzeća ulaze Poduzeća ulaze uu raznerazne oblikeoblike memeđukorporacijske suradnje koji potiču đukorporacijske suradnje koji potiču globalizacijuglobalizaciju njegovognjegovog poslovanjaposlovanja ii raznerazne oblikeoblike decentralizacijedecentralizacije, , odnosnoodnosno horizontalizacijehorizontalizacije strukturestrukture – – downsizingdownsizing, , tete eksternalizacijeeksternalizacije odreodređenih sporednih aktivnosti – đenih sporednih aktivnosti –

5

outsourcing. Organizacija poduzećoutsourcing. Organizacija poduzećaa svesve viviššee postajepostaje virtualnavirtualna, , aa procesiprocesi stvaranjastvaranja vrijednostivrijednosti postajupostaju infrastrukturainfrastruktura uu kojukoju sese ukljuuključčujuuju ljudiljudi sasa svojimsvojim znanjimaznanjima, , kaokao radniciradnici ii kaokao potropotroššaaččii, , odnosnoodnosno korisnicikorisnici proizvodaproizvoda ii uslugausluga.Suvremeni pristupi .Suvremeni pristupi menadžmentu menadžmentu imajuimaju polazipolazišštete uu osiguravanjuosiguravanju kvalitetekvalitete zaza kupcakupca, , modeliranjumodeliranju procesaprocesa zaza brzobrzo ii pojedinapojedinaččnono usluuslužživanjeivanje kupacakupaca, , proaktivnomproaktivnom djelovanjudjelovanju temeljemtemeljem znanjaznanja svihsvih zaposlenihzaposlenih premaprema zadovoljenjuzadovoljenju stalnostalno rasturastuććihih potrebapotreba kupacakupaca ii dinamiziranjudinamiziranju svihsvih tokovatokova poduzepoduzeććaa premaprema potrebamapotrebama ii zahtjevimazahtjevima kupacakupaca. . Važniji pristupi menadžmentu:Važniji pristupi menadžmentu:1.Potpuno upravljanje kvalitetom-1.Potpuno upravljanje kvalitetom-PotpunoPotpuno upravljanjeupravljanje kvalitetomkvalitetom ( (TotalTotal QualityQuality ManagementManagement – – TQMTQM), koncept ), koncept razvijenrazvijen krajemkrajem proproššloglog stoljestoljeććaa uu JapanuJapanu- predstavlja- predstavlja skup principa i postupaka menadžmenta koji stalnim unaprjeđivanjem organizacije skup principa i postupaka menadžmenta koji stalnim unaprjeđivanjem organizacije razvija kvalitetu upravljanja i upravljanje kvalitetom,integrirajući ciljeve poduzeća i razvija kvalitetu upravljanja i upravljanje kvalitetom,integrirajući ciljeve poduzeća i potrebe kupaca u jedinstveni sustav stvaranja dodane vrijednosti za sve.potrebe kupaca u jedinstveni sustav stvaranja dodane vrijednosti za sve. P Polaziolazišštete mumu jeje maksimalizacijamaksimalizacija vrijednostivrijednosti putemputem maksimalizacijemaksimalizacije zadovoljstvazadovoljstva kupacakupaca – – potropotroššaaččaa uzuz najninajnižžee mogumoguććee trotrošškovekove. . ZadovoljniZadovoljni kupcikupci, , odnosnoodnosno potropotroššaaččii dugorodugoroččnini susu izvorizvor snagesnage, , razvojarazvoja ii rastarasta poduzepoduzeććaa. Temeljni č. Temeljni činiteljinitelj uspjeuspješšnene primjeneprimjene ovogovog konceptakoncepta je o je organizacijskarganizacijska kulturkultura, jer a, jer svisvi zaposlenizaposleni trebajutrebaju preuzetipreuzeti odgovornostodgovornost zaza kvalitetnokvalitetno poslovanjeposlovanje kaokao aktivniaktivni sudionicisudionici uu stvaranjustvaranju kvalitetekvalitete ii vrijednostivrijednosti zaza potropotroššaaččaa..SvakaSvaka osobaosoba ukljuuključčenaena uu procesproces jeje procesproces – – menadmenadžžerer kojikoji vodivodi svojsvoj diodio procesaprocesa stvaranjastvaranja vrijednostivrijednosti zaza potropotroššaaččee..Temeljne koncepcije i načela pristupa potpunog upravljanja kvalitetom:Temeljne koncepcije i načela pristupa potpunog upravljanja kvalitetom:1.USMJERENOST NA KUPCE1.USMJERENOST NA KUPCEProcesi i proizvodi poduzeća nevažni su bez potrošača pa je stoga krajnja svrha Procesi i proizvodi poduzeća nevažni su bez potrošača pa je stoga krajnja svrha poduzeća pridobivanje poduzeća pridobivanje potropotroššaaččaa ii sluslužženjeenje njimanjima ss ciljemciljem dada ihih sese trajnotrajno zadrzadržžii. . PotroPotroššaaččii znajuznaju š štoto jeje „ „pravaprava stvarstvar“, “, poduzepoduzeććee toto trebatreba saznatisaznati ii nanaććii „ „pravipravi nanaččinin“ “ zaza rarađenje „pravih stvari“. đenje „pravih stvari“. 2.KONTINUIRANO UNAPRIJEĐIVANJE PROCESA2.KONTINUIRANO UNAPRIJEĐIVANJE PROCESAKontinuiranoKontinuirano unaprunaprjjeeđivanje značđivanje značii poboljpoboljššavanjeavanje kakokako putemputem malihmalih pozitivnihpozitivnih promjenapromjena, , takotako ii znatnimznatnim promjenamapromjenama uu kratkomkratkom rokuroku. Suština je u usmjeravanju . Suština je u usmjeravanju isključisključivoivo nana aktivnostiaktivnosti kojekoje omoguomoguććujuuju dodavanjedodavanje vrijednostivrijednosti ii eliminiranjeliminiranju u onihonih aktivnostiaktivnosti kojekoje nene dodajudodaju vrijednostvrijednost..3.POSVEĆENOST KVALITETI3.POSVEĆENOST KVALITETIPredanostPredanost kvalitetikvaliteti jeje kamenkamen temeljactemeljac sustavasustava potpunogpotpunog upravljanjaupravljanja kvalitetomkvalitetom. . KvalitetaKvaliteta moramora bitibiti ugraugrađena u misiju poduzećđena u misiju poduzećaa. . 4.POTPUNA PARTCIPACIJA ZAPOSLENIKA4.POTPUNA PARTCIPACIJA ZAPOSLENIKASustav potpunog upravljanja kvalitetom pridaje veliku pozornost obuci i razvoju Sustav potpunog upravljanja kvalitetom pridaje veliku pozornost obuci i razvoju ljudskih potencijala, te sustavu motivacije. ljudskih potencijala, te sustavu motivacije. SvakiSvaki pojedinacpojedinac trebatreba bitibiti ukljuuključčenen uu procesproces ii imatiimati odgovornostodgovornost zaza unaprunaprjjeeđivanje kvalitete upravljanja i upravljanja đivanje kvalitete upravljanja i upravljanja kvalitetom na individualnoj i timskoj osnovi.kvalitetom na individualnoj i timskoj osnovi.5.STRATEGIJSKA ORIJENTACIJA5.STRATEGIJSKA ORIJENTACIJANijeNije dovoljnodovoljno sagledatisagledati sadasadaššnjenje ž željeelje ii potrebepotrebe kupacakupaca, , veveć ć poduzepoduzeććee moramora ii predviđati predviđati njihovanjihova ooččekivanjaekivanja. Orijentacija na kvalitetu za potrošača u svojoj je biti . Orijentacija na kvalitetu za potrošača u svojoj je biti dugoročna ( uključivanje potrošača u definiranje strategije poduzeća).dugoročna ( uključivanje potrošača u definiranje strategije poduzeća).6.RAZVOJ PARTNERSTVA6.RAZVOJ PARTNERSTVAPoduzePoduzeććee kojekoje razvijarazvija sustavsustav potpunogpotpunog upravljanjaupravljanja kvalitetomkvalitetom moramora tretiratitretirati kupcekupce ii dobavljadobavljaččee kaokao diodio svogsvog opskrbnogopskrbnog lancalanca - r - razvojazvoj partnerskihpartnerskih odnosaodnosa ss okolinomokolinom putput je je dodo zajednizajedniččkogkog ciljacilja utjecajneutjecajne okolineokoline ii poduzepoduzeććaa, , kojekoje sese pretvarapretvara uu tzvtzv. . virtualnuvirtualnu organizacijuorganizaciju, , bezbez jasnihjasnih ogradaograda odod okolineokoline..7.MENADŽMENT USMJEREN NA SUSTAV7.MENADŽMENT USMJEREN NA SUSTAVPerspektivaPerspektiva sustavasustava usmjerenausmjerena jeje nana interaktivnointeraktivno djelovanjedjelovanje procesaprocesa kojikoji č čineine sustavsustav, , jer bjer bezez takvetakve usmjerenostiusmjerenosti menadmenadžžmentment jeje uu opasnostiopasnosti odod suboptimalizacijesuboptimalizacije, , dada nekineki podsustavpodsustav optimaliziraoptimalizira nana š štetutetu drugogdrugog ii poduzepoduzeććaa kaokao cjelinecjeline..2.2.Reinženjering poslovnih procesa-Reinženjering poslovnih procesa-ReinReinžženjeringenjering poslovnihposlovnih procesaprocesa ( (BusinessBusiness ProcesProces ReengineeringReengineering – – BPRBPR) ) predstavljapredstavlja pristuppristup menadmenadžžmentumentu zasnovanzasnovan nana temeljitomtemeljitom

6

analiziranjuanaliziranju ii radikalnomradikalnom transformiranjutransformiranju poslovnihposlovnih procesaprocesa kakokako bibi sese postiglopostiglo revolucionarnorevolucionarno unaprunaprjjeeđenje poslovanja u kriznim, odnosno turbulentnim đenje poslovanja u kriznim, odnosno turbulentnim razdobljima. Nastao je kao američki odgovor na japanski TQM 90-ih godina prošlog razdobljima. Nastao je kao američki odgovor na japanski TQM 90-ih godina prošlog stoljeća.Nastanku ovog pristupa razvoju menadžmenta pogodovala je istoljeća.Nastanku ovog pristupa razvoju menadžmenta pogodovala je informacijskanformacijska tehnologijatehnologija kaokao osnovicaosnovica modernogmodernog privreprivređivanja.Reinženjeringom đivanja.Reinženjeringom sese nene popravljajupopravljaju postojepostojeććii procesiprocesi – – brzinabrzina, , uslugausluga, , kvalitetakvaliteta, , trotrošškovikovi, , veveć ć sese radikalnoradikalno mijenjajumijenjaju. . Njegovo polazište nije u postojećoj praksi,nego u definiciji što poduzeće mora raditi Njegovo polazište nije u postojećoj praksi,nego u definiciji što poduzeće mora raditi da bi bilo efektivni i efikasno,bez obzira na postojeće stanje i potrebne promjene.da bi bilo efektivni i efikasno,bez obzira na postojeće stanje i potrebne promjene. InformacijskaInformacijska tehnologijatehnologija uu susušštinitini zahtijevazahtijeva potpunopotpuno redizajniranjeredizajniranje procesaprocesa dada bibi bilabila uuččinkovitainkovita, , aa redizajniranjeredizajniranje procesaprocesa č činiini srsrž ž reinreinžženjeringaenjeringa. Informacijska tehnologija . Informacijska tehnologija i reinženjering su u simbiozi jer i reinženjering su u simbiozi jer bezbez reinreinžženjeringaenjeringa poslovnihposlovnih procesaprocesa informacijskainformacijska tehnologijatehnologija dajedaje slabeslabe rezultaterezultate, , aa bezbez informacijskeinformacijske tehnologijetehnologije nemanema osnoveosnove zaza razvojrazvoj reinreinžženjeringaenjeringa. . TriTri susu promjenepromjene č čimbenikaimbenika, , odvojenoodvojeno ii uu kombinacijamakombinacijama, , presudnepresudne zaza uspjeuspješšnono poslovanjeposlovanje suvremenogsuvremenog poduzepoduzeććaa: 1): 1)kupcikupci, 2), 2)konkurencijakonkurencija ii 3) 3)promjenepromjene. . PojedinaPojedinaččnini kupcikupci – – potropotroššaaččii zahtijevajuzahtijevaju proizvodeproizvode ii uslugeusluge kojikoji odgovarajuodgovaraju njihovimnjihovim pojedinapojedinaččnimnim potrebamapotrebama.. ProizvodiProizvodi sese prodajuprodaju nana razlirazliččitimitim trtržžiišštimatima nana sasvimsasvim razlirazliččitimitim temeljimatemeljima konkurencijekonkurencije: : nana jednomjednom trtržžiišštutu temeljtemelj susu cijenecijene, , nana drugomdrugom kvalitetakvaliteta, , nana tretreććemem uslugausluga ii slsl.. Najbolji istiskuju slabije jer njihova najniža cijena,najviša kvaliteta i Najbolji istiskuju slabije jer njihova najniža cijena,najviša kvaliteta i najbolja usluga brzo postaju standard za ostanak konkurencije.najbolja usluga brzo postaju standard za ostanak konkurencije. Osim promjene kupacaOsim promjene kupaca i konkurencije, mijenja se i sama priroda promjene, koja postaje konstantna.i konkurencije, mijenja se i sama priroda promjene, koja postaje konstantna.TriTri silesile – – kupcikupci, , konkurencijakonkurencija ii promjenepromjene – – stvorilestvorile susu novonovo okruokružženjeenje zaza poslovanjeposlovanje poduzepoduzeććaa koje zahtijeva koje zahtijeva fleksibilnostfleksibilnost ii brzebrze reakcijereakcije. I. Informacijskanformacijska tehnologijatehnologija toto omoguomoguććavaava, , dok dok tradicionalnotradicionalno poslovanjeposlovanje orijentiranoorijentirano nana zadatkezadatke uu suvremenimsuvremenim uvjetimauvjetima toto onemoguonemoguććavaava..Temeljne karakteristike reinženjeringa:Temeljne karakteristike reinženjeringa:1.1.orijentacijaorijentacija nana procesproces, , kojikoji sese proteprotežžee ii izvanizvan organizacijskihorganizacijskih granicagranica2.2.ambicijaambicija zaza radikalneradikalne promjenepromjene, , zaza velikevelike rezultaterezultate3.3.krkrššenjeenje pravilapravila, , napunapušštanjetanje tradicijetradicije i i razvojrazvoj novenove poslovneposlovne paradigmeparadigme4.4.kreativnakreativna upotrebaupotreba informacijskeinformacijske tehnologijetehnologijePromjene u poduzeću uslijed reinženjeringa:Promjene u poduzeću uslijed reinženjeringa:1.1.Organizacijske jedinice se mijenjaju – od funkcionalnih jedinica u procesne timoveOrganizacijske jedinice se mijenjaju – od funkcionalnih jedinica u procesne timove. . Organizacijske jedinice se spajaju u Organizacijske jedinice se spajaju u 1.1.2.2.PosloviPoslovi sese mijenjajumijenjaju – – odod jednostavnihjednostavnih zadatakazadataka uu viviššedimenzionalniedimenzionalni posaoposao. Radnici. Radnici procesnog tima nisu usko specijalizirani i odgovorni - moraju znati sve faze procesa.procesnog tima nisu usko specijalizirani i odgovorni - moraju znati sve faze procesa.3.3.Uloge radnika se mijenjaju – od kontroliranih u ovlaštene za odluUloge radnika se mijenjaju – od kontroliranih u ovlaštene za odluččivanjeivanje. Ne traže . Ne traže se radnici koji slijede pravila već oni koji će sami međusobno surađujući stvarati novase radnici koji slijede pravila već oni koji će sami međusobno surađujući stvarati nova pravila.pravila.4.Mijenja se priprema za posao – od vježbe u obrazovanje.4.Mijenja se priprema za posao – od vježbe u obrazovanje. ObukaObuka uuččii zaposlenikezaposlenike ««kakokako», », aa obrazovanjeobrazovanje povepoveććavaava njihovnjihov uviduvid uu procesproces ii razumijevanjerazumijevanje « «zazašštoto». ». 5.5.FokusFokus mjerilamjerila izvedbeizvedbe ii naknadenaknade sese pomipomiččee – – odod aktivnostiaktivnosti uu rezultaterezultate. . KadaKada radniciradnici obavljajuobavljaju procesniprocesni posaoposao, , poduzepoduzeććee momožžee mjeritimjeriti njihovnjihov uuččinakinak ii platitiplatiti imim nana osnoviosnovi vrijednostivrijednosti kojukoju stvorestvore. . 6.6.MijenjajuMijenjaju sese kriterijikriteriji zaza napredovanjenapredovanje – – odod uuččinkovitostiinkovitosti uu sposobnostisposobnosti. . SuvremenaSuvremena poduzepoduzeććaa plaplaććajuaju uuččinkovitostinkovitost, , aa unapreunapređuju sposobnost. đuju sposobnost. NapredovanjeNapredovanje nana drugimdrugim poslovimaposlovima unutarunutar organizacijeorganizacije jeje rezultatrezultat sposobnostisposobnosti, , aa nene uuččinkovitostiinkovitosti..7.7.VrijednostiVrijednosti sese mijenjajumijenjaju – – odod zazašštitnititniččkihkih uu stvaralastvaralaččkeke. . ReinReinžženjeringenjering zahtijevazahtijeva dada zaposlenizaposleni vjerujuvjeruju dada raderade zaza svojesvoje klijenteklijente, , aa nene zaza menadmenadžžmentment, , dada jeje svakisvaki posaoposao uu poduzepoduzeććuu bitanbitan ii vrijedanvrijedan, , kaokao ii svakisvaki radnikradnik kojikoji gaga obavljaobavlja, , dada jeje stalnostalno uuččenjeenje diodio poslaposla, , itditd. . 8.8.MijenjaMijenja sese strukturastruktura organizacijeorganizacije – – odod hijerarhijskehijerarhijske uu horizontalnuhorizontalnu. Komunikacija je . Komunikacija je horizontalna, a kontrola integrirana u ljude koji provode proces. horizontalna, a kontrola integrirana u ljude koji provode proces. procesne timove za realizaciju cijelog posla-procesa.procesne timove za realizaciju cijelog posla-procesa.

7

ZaključakZaključak: T: Triri susu temeljnatemeljna stupastupa nana kojimakojima popoččivaiva pristuppristup reinreinžženjeringuenjeringu poslovnihposlovnih procesaprocesa: : informacijskainformacijska tehnologijatehnologija, , poslovniposlovni procesiprocesi ii ljudskiljudski potencijalipotencijali. Z. Zadatakadatak reinreinžženjeringaenjeringa poslovnihposlovnih procesaprocesa je je dada, , koristekoristeććii mogumoguććnostinosti informacijskeinformacijske tehnologijetehnologije, , inovativnoinovativno povepovežžee svesve funkcijefunkcije ii organizacijskeorganizacijske jedinicejedinice poduzepoduzeććaa uu jedinstvenjedinstven procesproces stvaranjastvaranja vrijednostivrijednosti zaza kupcekupce nana efikasanefikasan ii efektivanefektivan nanaččinin, , oslanjajuoslanjajuććii sese nana ljudskeljudske potencijalepotencijale kaokao temeljnitemeljni dinamidinamiččkiki elementelement procesneprocesne organizacijeorganizacije. . 3.3.Učeća organizacija-Učeća organizacija-Učeća organizacija je suvremena filozofija menadžmenta,nastala Učeća organizacija je suvremena filozofija menadžmenta,nastala kao odgovor na gkao odgovor na globalizacijlobalizaciju u poslovanjaposlovanja, , dematerijalizacijdematerijalizaciju u stvaranjastvaranja vrijednostivrijednosti, , diverzifikacijdiverzifikaciju u trtržžiišštata ii porastporast konkurencijekonkurencije, koji , koji prisiljavajuprisiljavaju suvremenasuvremena poduzepoduzeććaa, , odnosnoodnosno njihovnjihov menadmenadžžmentment, , dada pronalazepronalaze novenove nanaččineine zaza unaprunaprjjeeđivanje svojih đivanje svojih sposobnosti efikasnog i efektivnog stvaranja dodane vrijednosti.sposobnosti efikasnog i efektivnog stvaranja dodane vrijednosti.UU uuččeeććojoj organizacijiorganizaciji ljudiljudi kontinuiranokontinuirano razvijajurazvijaju svojesvoje mogumoguććnostinosti, , njegujunjeguju sese otvoreniotvoreni modelimodeli mimiššljenjaljenja ii uuččii sese kakokako uuččitiiti zajednozajedno. Discipline učeća organizacije:. Discipline učeća organizacije:1.1.SustavnoSustavno mimiššljenjeljenje. . SviSvi zaposlenizaposleni morajumoraju razumjetirazumjeti proceseprocese poduzepoduzeććaa ii svojusvoju uloguulogu uu njimanjima,te m,te morajuoraju djelovatidjelovati nana nanaččinin kojikoji koristikoristi poduzepoduzeććuu uu cjelinicjelini..2.2.OsobnoOsobno usavrusavrššavanjeavanje. To je duhovni temelj učeće organizacije, a predstavlja . To je duhovni temelj učeće organizacije, a predstavlja sposobnostsposobnost neprestanogneprestanog proproččiišćšćavanjaavanja ii produbljivanjaprodubljivanja osobneosobne vizijevizije, , tete sposobnostsposobnost usmjeravanjausmjeravanja snagasnaga ii objektivnogobjektivnoga a sagledavanjasagledavanja stvarnostistvarnosti..3.3.MentalniMentalni modelimodeli..LjudiLjudi č čestoesto nisunisu svjesnisvjesni svojihsvojih mentalnihmentalnih modelamodela ii njihovanjihova utjecajautjecaja nana ponaponaššanjeanje- n- noviovi nanaččinin radarada podrazumijevapodrazumijeva adaptacijuadaptaciju ljudiljudi nana novenove nanaččineine mimiššljenjaljenja, , nana novunovu paradigmuparadigmu djelovanjadjelovanja..4.4.GradnjaGradnja zajednizajedniččkeke vizijevizije.. OrganizacijaOrganizacija moramora razvitirazviti misijumisiju ii vrijednostivrijednosti kojekoje susu zajednizajedniččkeke zaza cijelucijelu organizacijuorganizaciju..5.5.TimskoTimsko uuččenjeenje ..Zasniva se na Zasniva se na slobodnoslobodnoj j razmjenrazmjeni i mimiššljenjaljenja, , sposobnosposobnosti čsti članovalanova timatima dada potisnupotisnu pretpostavkepretpostavke ii pristupepristupe istinskomistinskom « «zajednizajedniččkomkom mimiššljenjuljenju». ». SlobodnaSlobodna razmjenarazmjena mimiššljenjaljenja omoguomoguććujeuje skupiniskupini doladolažženjeenje dodo spoznajaspoznaja dodo kojihkojih pojedincipojedinci nene bibi moglimogli dodoććii. . TimskoTimsko uuččenjeenje – timovi,a ne pojedinci – timovi,a ne pojedinci temeljnetemeljne su su jedinicejedinice uuččenjaenja uu suvremenojsuvremenoj organizacijiorganizaciji..PPet disciplina uet disciplina uččenja enja ne mogu se oponašati već se moraju usvojiti - razlikuju ne mogu se oponašati već se moraju usvojiti - razlikuju se od se od poznatih disciplina menadžmenta po tome što su one osobne.poznatih disciplina menadžmenta po tome što su one osobne. Temeljno značenje učeće organizacije je s Temeljno značenje učeće organizacije je stvaralatvaralaččkoko uuččenjeenje koje koje povepoveććavaava njenunjenu sposobnostsposobnost stvaranjastvaranja vrijednostivrijednosti. . OnaOna pokupokuššavaava odod rjerješšenjaenja kojakoja susu usmjerenausmjerena nana simptomesimptome problemaproblema, , dodoććii dodo rjerješšenjaenja kojakoja susu usmjerenausmjerena nana uzrokeuzroke problemaproblema. . UUččeeććaa organizacijaorganizacija - - filozofijafilozofija menadmenadžžmentamenta kojakoja polazipolazi odod stavastava dada dubokeduboke ii trajnetrajne promjenepromjene tratražžee novinovi, sustavan , sustavan nanaččinin razmirazmiššljanjaljanja.. TemeljneTemeljne karakteristikekarakteristike uuččeeććee organizacijeorganizacije, , kojekoje jojjoj pomapomažžuu uu razvojurazvoju kontinuiranogkontinuiranog uuččenjaenja nana individualnojindividualnoj ii organizacijskojorganizacijskoj razinirazini zaza uspjeuspješšnono vovođenje i pospješivanje đenje i pospješivanje promjena, a time i uspješno poslovanje suvremenog poduzećpromjena, a time i uspješno poslovanje suvremenog poduzećaa,,susu::1.1.VodstvoVodstvo. V. Voođe imaju ulogu kreiranja zajedničđe imaju ulogu kreiranja zajedničkeke vizijevizije, , dizajniranjadizajniranja strukturestrukture ii pomopomoććii povepoveććanjuanju vrijednostivrijednosti ljudskihljudskih potencijalapotencijala uu organizacijiorganizaciji..2.2.HorizontalnaHorizontalna strukturastruktura.. V Vertikalnaertikalna organizacijskaorganizacijska strukturastruktura jeje nepodesnanepodesna zaza samoupravnosamoupravno djelovanjedjelovanje timovatimova kojikoji stvarajustvaraju vrijednostivrijednosti uuččeeććii ii razvijajurazvijajuććii sese zajednozajedno, , razvijajurazvijajuććii istovremenoistovremeno ii poduzepoduzeććee. . 3.3.OpunomoOpunomoććenjeenje zaposlenikazaposlenika. D. Delegiranjeelegiranje ovlastiovlasti ii odgovornostiodgovornosti nana radnikeradnike, , odnosnoodnosno radneradne timovetimove, , kojikoji dobivajudobivaju sloboduslobodu dada razvijajurazvijaju znanjaznanja ii slobodnoslobodno raderade kreirajukreirajuććii ii razvijajurazvijajuććii proceseprocese stvaranjastvaranja novihnovih vrijednostivrijednosti, , bezbez nadzoranadzora, , uzuz osobnuosobnu odgovornostodgovornost.. 4.4.KomuniciranjeKomuniciranje.. Komuniciranjem se obavlja razmjene informacija i znanja. Komuniciranjem se obavlja razmjene informacija i znanja.5.5.OrganizacijskaOrganizacijska kulturakultura. . UUččeeććuu organizacijuorganizaciju karakterizirakarakterizira snasnažžnana poduzetnipoduzetniččkaka organizacijskaorganizacijska kulturakultura, , kojakoja stvarastvara osjeosjeććajaj zajednizajednišštvatva, , zajednizajedniččkogkog stvaranjastvaranja vrijednostivrijednosti ii razumijevanjarazumijevanja cjelinecjeline dijelovadijelova poduzepoduzeććaa, , odnosnoodnosno poduzepoduzeććaa ii njegovenjegove okolineokoline..

8

UUččeeććaa organizacijaorganizacija poimapoima uuččenjeenje kaokao procesproces uu kojemkojem sese naizmjeninaizmjeniččnono smjenjujusmjenjuju ciklusiciklusi usvajanjausvajanja znanjaznanja sasa ciklusimaciklusima njihovenjihove praktipraktiččnene primjeneprimjene ii reflektiranjareflektiranja oo ostvarenimostvarenim rezultatimarezultatima..4.4.Logistički koncept menadžmenta-Logistički koncept menadžmenta-LogistikaLogistika, , kaokao funkcijafunkcija prostornoprostorno--vremenskevremenske transformacijetransformacije dobaradobara, , energijeenergije, , informacijainformacija ii znanjaznanja sukladnosukladno potrebamapotrebama korisnikakorisnika ii ciljevimaciljevima poduzepoduzeććaa, , jednostavnojednostavno sese namenameććee kaokao podrupodruččjeje istraistražživanjaivanja mogumoguććnostinosti povepoveććanjaanja konkurentnostikonkurentnosti, , odnosnoodnosno uspjeuspješšnostinosti poslovanjaposlovanja suvremenogsuvremenog poduzepoduzeććaa. . PoduzePoduzeććaa sese danasdanas koncentrirajukoncentriraju samosamo nana najrentabilnijanajrentabilnija podrupodruččjaja, , tete samasama svesve manjemanje stvarajustvaraju vrijednostvrijednost proizvodaproizvoda aa svesve viviššee tutuđih komponenti ugrađuju u vlastiti proizvodđih komponenti ugrađuju u vlastiti proizvodMMeeđukorporacijska je suradnja logičđukorporacijska je suradnja logičanan putput postizanjapostizanja efikasnostiefikasnosti/efektivnosti /efektivnosti proizvodnjeproizvodnje ii povepoveććanjaanja uspjeuspješšnostinosti poslovanjaposlovanja suvremenogsuvremenog poduzepoduzeććaa. . PProizvodnaroizvodna efikasnostefikasnost zasnovanazasnovana nana specijalizacijispecijalizaciji nijenije mogumoguććaa akoako dodatnidodatni outputoutput nene pronapronađe kupca, korisnika, potrošačđe kupca, korisnika, potrošačaa, , aa toto neneććee bitibiti mogumoguććee akoako sese onon nene preneseprenese ss mjestamjesta vivišškaka proizvodnjeproizvodnje nana mjestamjesta nezadovoljenenezadovoljene potrapotražžnjenje. . RazvijeniRazvijeni logistilogističčkiki sustavsustav uu tehnitehniččkoko--tehnolotehnološškomkom ii menadmenadžžerskomerskom pogledupogledu izvorizvor jeje konkurentskekonkurentske prednostiprednosti poduzepoduzeććaa ii temeljnitemeljni č činiteljinitelj dinamidinamiččkeke optimalizacijeoptimalizacije njegovognjegovog poslovanjaposlovanja. . VVaažžnana znaznaččajkaajka poslovneposlovne logistikelogistike je je dada sese onaona nene bavibavi djelovimadjelovima ii funkcijamafunkcijama poslovnihposlovnih procesaprocesa, , veveć ć ihih promatrapromatra ii oblikujeoblikuje kaokao ciljniciljni sustavsustav, pa se , pa se momožžee smatratismatrati direktndirektnom om primjenprimjenom om sustavnesustavne teorijeteorije nana podrupodruččjje e materijalnihmaterijalnih ii informacijskihinformacijskih tokovatokova poduzepoduzeććaa. . LogistiLogističčkiki sustavisustavi susu uu osnoviosnovi dinamidinamiččkiki, , kompleksnikompleksni ciljni ciljni memeđusustavi, koji đusustavi, koji povezuju sve podsustave poduzećpovezuju sve podsustave poduzećaa uu jedinstvenjedinstven ciljniciljni sustavsustav – – poduzepoduzeććee kao kao podsustavpodsustav sustavasustava viviššegeg redareda – – okolinokoline. e. LogistiLogističčkaka koncepcijakoncepcija upravljanjaupravljanja, , odnosnoodnosno logistilogističčkiki konceptkoncept menadmenadžžmentamenta ( (LogisticLogistic ConceptConcept ofof ManagementManagement)) suvremeni je suvremeni je pristuppristup kojikoji razvrazvija ija poduzetnipoduzetniččkku u tehnologijtehnologiju u menadmenadžžmentamenta ii uspjeuspješšnono poslovanjeposlovanje poduzepoduzeććaa uu suvremenimsuvremenim turbulentnimturbulentnim uvjetimauvjetima okolineokoline. . RazvojRazvoj informacijskoinformacijsko--komunikacijskekomunikacijske tehnologijetehnologije jeje sadrsadržžajaj razvojarazvoja logistilogističčkeke tehnologijetehnologije, , kojakoja ć ćee sese uvijekuvijek temeljititemeljiti, , prijeprije svegasvega, , nana kreativnom kreativnom znanjuznanju ljudiljudi kojekoje sese nene momožžee automatiziratiautomatizirati, , robotiziratirobotizirati ii slsl. Temelji logističkog koncepta menadžmenta:. Temelji logističkog koncepta menadžmenta:1.1.holistiholističčkiki – – sustavansustavan pristuppristup poduzepoduzeććuu kaokao podsustavupodsustavu okruokružženjaenja2.2.orijentacijaorijentacija nana proceseprocese, , odnosnoodnosno tokovetokove prostornoprostorno--vremenskevremenske transformacijetransformacije dobaradobara,, odod dobavljadobavljaččaa, , krozkroz proizvodneproizvodne proceseprocese poduzepoduzeććaa dodo korisnikakorisnika3.informacijsko-logisti3.informacijsko-logističčka tehnologija kao infrastruktura menadžmentaka tehnologija kao infrastruktura menadžmenta4.maksimalna participacija zaposlenih u upravlja4.maksimalna participacija zaposlenih u upravljaččkim procesima kim procesima 5.5.poduzetnipoduzetniččki ekumenizam = ekonomija + etika + ekologijaki ekumenizam = ekonomija + etika + ekologija

SUVREMENESUVREMENE METODEMETODE MENADMENADŽŽMENTAMENTA

Zbog dinamičkih promjena potreba, želja i očekivanja kupaca te ubrzanog razvoja znanosti i tehnologije, suvremeni menadžment je prisiljen na dinamiziranje i diverzificiranje procesa realizacije zadovoljenja kupčevih potreba. Prema potrebama,željama i očekivanjima kupaca usmjerava se ciljno djelovanje poduzeća,a svi njegovi procesi i organizacija dinamički se fleksibilno prilagođavaju strategijskom cilju-adaptibilnosti potrebama kupaca,što rezultira efektivnošću poslovanja poduzeća.Temelj uspješnosti suvremenog poduzeća: Ciljno proaktivno upravljanje vođeno zahtjevima tržišta uz maksimalnu participaciju zaposlenih u procesnom sustavu menadžmenta. Zadatak menadžmenta više nije organiziranje poduzeća za ostvarivanje postavljenih ciljeva,već kontinuirano pronalaženje novih mogućnosti i prilika za ostvarivanje razvojnih ciljeva koji nisu precizno definirani i jasni u polaznom trenutku.Zadatak suvremenog manadžmenta:-kombinirati metode koji potiču ciljno participativno upravljanje svih zaposlenih

9

-menadžment kontrolira i rješava samo iznimne i složene probleme-menadžer je učitelj, vođa i motivator NAJZNAČAJNIJE SUVREMENE METODE MENADŽMENTA SU:1.UPRAVLJANJE POMOĆU CILJEVA-Peter Drucker- šezdesete godine prošlog stoljeća .Najcjelovitije razrađena i najrasprostranjenija suvremena metoda-pristup menadžmentu. Usmjerena je na ostvarivanje sustava ciljeva koje zajednički utvrđuju menadžment i radnici zbog čega se i smatra metodom participativnog upravljanja uspješnošću poslovanja poduzeća.Visoka obrazovna razina znanja i kreativni potencijal zaposlenih čine zaopslene u poduzeću nezaobilaznim čimbenikom razvoja sustava poduzetničkog upravljanja suvremenim poduzećem.Ova metoda zahtijeva sadržajno,vremensko ,prostorno i rezultatno definiranje sustava ciljeva.Ciljevi su polazište i kraj svakog usmjerenog,odnosno upravljanoga djelovanja,a njihovo ostvarivanje mjera je učinkovitosti odnosno uspješnosti takvog djelovanja. Ovo je metoda koja povezuje sve funkcije menadžmenta na svim razinama organizacije u jedinstven sustav participativnoga menadžmenta.Proces:Zajedničko utvrđivanje ciljeva – međusobno dogovaranje uprave i radnika o ciljevima koji moraju biti izazovni i motivirajući, ali realni i ostvarljiviPlaniranje i razrada aktivnostiPeriodične analize – provjera da li su ciljevi i dalje relevantniOcjena uspješnosti – usporedba zacrtanih i ostvarenih rezultataCiljevi moraju biti izazoni i motivirajući,ali istodobno realni i ostvarljivi,moraju biti konzistentno integrirani da bi omogućili koordinirano djelovanje i postavljeni za one rezultate koje poduzeće namjerava postići u svim područjima relevantima za uspješnost njihovoga poslovanja. Visoki motivacijski potencijal participacije, te funkcioniranje stalne povratne veze o postignutim rezultatima potiču samokontrolu i organizirani napor zaposlenih prema ostvarivanju planiranih ciljeva. Menadžment se značajno oslobađa kontrole aktivnosti, a usmjerava se na analizu okoline te pronalaženje novih mogućnosti i prilika za realizaciju budućih ciljeva.Nedostatak je što se preveliki naglasak stavlja na ostvarivanje kratkoročnih ciljeva, pa postoji opasnost zanemarivanja dugoročnih ciljeva.2.UPRAVLJANJE NA OSNOVI IZNIMKI-Predstavlja decentralizirani oblik menadžmenta.Menadžeri daju veliku slobodu suradnicima, dok oni sudjeluju samo u rješavanju većih problema. Radnici rješavaju rutinske probleme, a menadžment intervenira prilikom pojava koje odstupaju od normale-iznimne situacije. Ovom se metodom menadžmentu na nižim razinama omogućuje sloboda,a menadžmentu na višim razinama omogućuje racionalno upravljanje vremenom i koncentracije na nestandardne tj.nerutinske probleme. Zasniva se na selekciji informacija bitnih za poslovanje i upravljanje odgovornosti u organizacijina pojedinim mjestima i razinama Iznimke- stanja procesa ili sustava koja prekoračuju dopuštena odstupanja u odnosu na postavljene ciljeve ili na neko prihvatljivo stanje. Potrebno je utvrditi normalno ostvarivanje ciljeva s dopuštenim granicama odstupanja, nužno je stalno praćenje rezultata.Problemi: - mogućnost protoka značajnog vremena između nastanka,uočavanja i rješavanja problema -”prihvatljiva odstupanja”3.MREŽNA ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA-kao metoda menadžmenta,u potpunosti razvija procesno participativno upravljanje temeljem znanja,bez izražene hijerarhijske strukture sustava menadžmenta. Suvremeni uvjeti poslovanja zahtijevaju povezivanje svih dijelova poduzeća u jednu samoorganizirajuću mrežno povezanu cjelinu.. Procesno povezivanje svih dijelova poduzeća koji su klasičnom industrijskom organizacijom razdvojeni. Razmjena informacija između svih zaposlenih u poduzeću-mreža .

10

Povezivanje mreža preduvjet je formalne organizacije Razmjenom informacija u mreži stvara se znanje i nove strukture-timovi. Informacijski umreženi realizatori procesa imaju stalni uvid u cjelokupnu procesnu realizaciju.Članovi procesnih timova preuzimaju menadžersku ulogu ovisno o prirodi problema. Odlučujuću ulogu u transformaciji poduzeća te promjeni upravljačke strukture i metoda upravljanja ima menadžment.On dolazi u središte zbivanja i društvene odgovornosti jer odlučuje o resursima koji određuju budućnost poduzeća i cjelokupnu našu budućnost. Karakteristike: 1.nema hijerarhijskih struktura,2.svi su slobodni i međusobno neovisni, 3.odgovornost i moć su horizontalno raspoređeni. Uloga menadžera kao vodećega člana tima svodi se prije svega na ulogu u čitelja i motivatora.On je ujedno i koordinator koji nastoji ostvariti usklađeno djelovanje suradnika,rješavanjem konfliktnih situacija,kao pretpostavkom izvršavanja dogovorenih odluka i ostvarivanja maksimalnih zajedničkih rezultata.4.ANTICIPATIVNO UPRAVLJANJE-

Zasniva se na principu otvorene povratne veze /okolina/Upravljanje se odvija na temelju informacija o uzroku promjena u procesu - na anticipaciji budućnosti i njoj prilagođenom odlučivanju. Anticipativnom upravljanju potrebne su prijevremene informacije o budućim događajima-adaptibilnost Nužno je znanje, iskustvo i sposobnost menadžmenta,te kvalitetan informacijsko - komunikacijski sustav. Okolina u kojoj djeluje suvremeno poduzeće - kompleksna i dinamična.Preporuke za uspješan razvoj anticipativnog upravljanja: 1.Generalno provesti opredjeljenje poduzeća za «strategiju budućnosti» -Usvajanje strategija koje će neprekidno biti orijentirane na budućnost.2.Obnoviti unutarnju orijentaciju kolektiva prema budućnosti- Suradnike usmjeravati da misle i rade na anticipativan način, te poticati njihovu kreativnost i inovativnost3.Obučiti sebe i suradnike suvremenim metodama i tehnikama prikupljanja informacija o budućnosti-Naučiti metode prognoziranja budućih događaja i osposobiti sebe i suradnike za donošenje odluka na osnovi informacijski zasnovanog predviđanja. 4.Menadžer mora biti orijentiran na dugoročnija rješenja poslovanja, a suradnicima prepustiti svoje operativne zadatke5. Od statičkog pristupa planiranju,poslovanju i razvoju treba prijeći na dinamički Fleksibilan način mišljenja i predviđanja rješavanja problema u alternativnim strategijama(što-ako).Na taj se način unaprijed predviđaju postupci ovisno o budućim događajima.

4.OKOLINA PODUZEĆA U FOKUSU MENADŽMENTA

Poduzeće nije izolirani sustav koji je sam sebi dovoljan, već ono djeluje kao Poduzeće nije izolirani sustav koji je sam sebi dovoljan, već ono djeluje kao podsustav širega gospodarskog, odnosno cjelokupnog društvenog sustava. podsustav širega gospodarskog, odnosno cjelokupnog društvenog sustava. Eksterna okolina neprekidno i diskontinuirano stvara nove prilike, ali i prijetnje za Eksterna okolina neprekidno i diskontinuirano stvara nove prilike, ali i prijetnje za djelovanje poduzeća.Njegova interna okolina predstavlja snage, ali i slabosti u djelovanje poduzeća.Njegova interna okolina predstavlja snage, ali i slabosti u sučeljavanju s promjenama eksterne okoline. sučeljavanju s promjenama eksterne okoline. EKSTERNA OKOLINAEKSTERNA OKOLINA poduzeća svojim karakteristikama presudno utječe na način, poduzeća svojim karakteristikama presudno utječe na način, a često i na uspješnost poslovanja suvremenog poduzeća.Uz hetrogenost i a često i na uspješnost poslovanja suvremenog poduzeća.Uz hetrogenost i neizvjesnost,kao glavne značajke recentne okoline poduzeća,promjene presudno neizvjesnost,kao glavne značajke recentne okoline poduzeća,promjene presudno utječu na:utječu na:-pojavu ¨organizacijskoga darvinizma¨-pojavu ¨organizacijskoga darvinizma¨

11

- razvoj poduzeća vezuje se uz sposobnost adaptacije poduzeća okolini i stupanj - razvoj poduzeća vezuje se uz sposobnost adaptacije poduzeća okolini i stupanj fleksibilnosti njegove organizacijske strukture.fleksibilnosti njegove organizacijske strukture.Eksterna okolinaEksterna okolina na poduzeće utječe preko na poduzeće utječe preko promjenapromjena karakteristika svojih segmenata karakteristika svojih segmenata stvarajući prilike i/ili prijetnje za poslovanje poduzeća, odnosno šanse i opasnosti za stvarajući prilike i/ili prijetnje za poslovanje poduzeća, odnosno šanse i opasnosti za uspješno ostvarivanje njegovi razvojnih ciljeva. uspješno ostvarivanje njegovi razvojnih ciljeva. •Gospodarska okolina-•Gospodarska okolina-Najznačajniji utjecaji na poslovanje poduzeća kao Najznačajniji utjecaji na poslovanje poduzeća kao ekonomskoga sustava dolaze upravo iz gospodarske okoline i najčešće su oni ekonomskoga sustava dolaze upravo iz gospodarske okoline i najčešće su oni promjene kojima se menadžment mora prilagođavati.promjene kojima se menadžment mora prilagođavati.Poduzeće iz gospodarske okoline prima ulazne sadržaje – materijal, rad, kapital, Poduzeće iz gospodarske okoline prima ulazne sadržaje – materijal, rad, kapital, informacije… koje u transformacijskom procesu pretvara u proizvode i usluge za informacije… koje u transformacijskom procesu pretvara u proizvode i usluge za tržište, tj. gospodarsku okolinu. Djelovanje poduzeća ovisno je o dostupnosti i tržište, tj. gospodarsku okolinu. Djelovanje poduzeća ovisno je o dostupnosti i cijenama potrebnih inputa. Kako se društva znatno razlikuju po dostupnosti i cijenamacijenama potrebnih inputa. Kako se društva znatno razlikuju po dostupnosti i cijenama resursa, djelovanje i ocjenjivanje uspješnosti menadžmenta mora se tomu resursa, djelovanje i ocjenjivanje uspješnosti menadžmenta mora se tomu prilagoditi.Vrlo važan input za poslovanje poduzeća koji dolazi iz gospodarske prilagoditi.Vrlo važan input za poslovanje poduzeća koji dolazi iz gospodarske okoline svakako je i dostupnost, kvaliteta i cijena rada.okoline svakako je i dostupnost, kvaliteta i cijena rada. Promjena razina cijena Promjena razina cijena inputa i outputa inputa i outputa vrlo je važan čimbenik na koji menadžment poduzeća vrlo malo vrlo je važan čimbenik na koji menadžment poduzeća vrlo malo može utjecati, a od njega u velikoj mjeri ovisi uspješnost poduzeća. Ista je situacija i smože utjecati, a od njega u velikoj mjeri ovisi uspješnost poduzeća. Ista je situacija i s promjenom razina kamatnih stopa, zaposlenosti, a onda i s platežno sposobnom promjenom razina kamatnih stopa, zaposlenosti, a onda i s platežno sposobnom potražnjom.potražnjom. Priroda fiskalne i monetarne politike države, Priroda fiskalne i monetarne politike države, iako su one strogo iako su one strogo gledajući aspekti institucionalne okoline, ima veliki gospodarski utjecaj na poslovanjegledajući aspekti institucionalne okoline, ima veliki gospodarski utjecaj na poslovanje poduzeća i uspješnost menadžmenta. poduzeća i uspješnost menadžmenta. KupciKupci su jedan od najvažnijih čimbenika iz gospodarske okoline, bez kojih poduzeće su jedan od najvažnijih čimbenika iz gospodarske okoline, bez kojih poduzeće ne može ni postojati. Jedine rezultate poduzeću pridonosi kupac koji kupuje ono što ne može ni postojati. Jedine rezultate poduzeću pridonosi kupac koji kupuje ono što poduzeće proizvodi ikoju su spremni platiti.poduzeće proizvodi ikoju su spremni platiti...Unutar poduzećanema rezultat,postoje Unutar poduzećanema rezultat,postoje samo troškovi. samo troškovi. •Znanstveno-tehnološka okolina-•Znanstveno-tehnološka okolina-Znanost daje znanje, a tehnologija ga koristi. Znanost daje znanje, a tehnologija ga koristi. Tehnologija omogućuje povećanje proizvodnosti, viši standard življenja, više Tehnologija omogućuje povećanje proizvodnosti, viši standard življenja, više slobodnoga vremena i veću raznolikost proizvoda i usluga.Tehnološki razvoj toliko je slobodnoga vremena i veću raznolikost proizvoda i usluga.Tehnološki razvoj toliko je značajan za gospodarski i cjelokupni društveni razvoj da se o raznim stupnjevima togaznačajan za gospodarski i cjelokupni društveni razvoj da se o raznim stupnjevima toga razvoja govori kao o “revolucijama”.Dostignuti stupanj razvoja u svjetskim razvoja govori kao o “revolucijama”.Dostignuti stupanj razvoja u svjetskim razmjerima - treća, tj. razmjerima - treća, tj. informatička tehnološka revolucija informatička tehnološka revolucija sa značajnim razvojnim sa značajnim razvojnim elementima četvrte – znanstvene tehnološke revolucije.Između znanosti i tehnologije elementima četvrte – znanstvene tehnološke revolucije.Između znanosti i tehnologije nema više oštre granice,one su sve više međuzavisne.nema više oštre granice,one su sve više međuzavisne. Informacije, prostor i vrijeme Informacije, prostor i vrijeme postaju novi čimbenici uspješnosti poslovanja poduzeća. Brzina kretanja informacija, postaju novi čimbenici uspješnosti poslovanja poduzeća. Brzina kretanja informacija, dobara, usluga i ljudi čini da se prostor kao ekonomska komponenta brže i lakše dobara, usluga i ljudi čini da se prostor kao ekonomska komponenta brže i lakše savladava. U jednakom se smislu to odnosi i na vrijeme koje se u informacijsko – savladava. U jednakom se smislu to odnosi i na vrijeme koje se u informacijsko – komunikacijskom smislu sve više skraćuje.Inovativno stvaranje novih vrijednosti u komunikacijskom smislu sve više skraćuje.Inovativno stvaranje novih vrijednosti u što kraćem roku, odnosno što kraćem roku, odnosno konkurencija inovacijama konkurencija inovacijama postaje jedini put do uspjeha postaje jedini put do uspjeha suvremenog poduzeća, a poduzetništvo jedini djelotvoran način ponašanja suvremenog poduzeća, a poduzetništvo jedini djelotvoran način ponašanja suvremenog menadžmenta.suvremenog menadžmenta. Tehnološki razvoj nikada ne prestaje. Nakon Tehnološki razvoj nikada ne prestaje. Nakon informacijske tehnologije dolaze biotehnologija i nanotehnologija. Razvoj potiče informacijske tehnologije dolaze biotehnologija i nanotehnologija. Razvoj potiče razvoj. Promjene uvijek potiču tri snage - tehnologije, institucije i vrijednosti.razvoj. Promjene uvijek potiču tri snage - tehnologije, institucije i vrijednosti.•Sociokulturna okolina-•Sociokulturna okolina-Sociokulturni uvjeti okoline sastavljeni su od stavova, želja, Sociokulturni uvjeti okoline sastavljeni su od stavova, želja, očekivanja, stupnjeva inteligencije i obrazovanja, vjerovanja i običaja ljudi u očekivanja, stupnjeva inteligencije i obrazovanja, vjerovanja i običaja ljudi u određenoj sredini ili društvu. Radna etika i organizacijska lojalnost vrlo su važni određenoj sredini ili društvu. Radna etika i organizacijska lojalnost vrlo su važni čimbenici uspješnosti funkcioniranja suvremenog poduzeća, koji su pod izravnim čimbenici uspješnosti funkcioniranja suvremenog poduzeća, koji su pod izravnim utjecajem njegove sociokulturne okoline. Uvjeti u kojima je organizirano znanje utjecajem njegove sociokulturne okoline. Uvjeti u kojima je organizirano znanje temeljni čimbenik i sadržaj stvaranja vrijednosti proizvoda i samoga poduzeća temeljni čimbenik i sadržaj stvaranja vrijednosti proizvoda i samoga poduzeća potenciraju utjecaj sociokulturne okoline na uspješnost poslovanja poduzeća.potenciraju utjecaj sociokulturne okoline na uspješnost poslovanja poduzeća. Suvremeni menadžment mora stjecati stalno nova znanja o utjecajnim čimbenicima naSuvremeni menadžment mora stjecati stalno nova znanja o utjecajnim čimbenicima na upravljanje u različitim okruženjima te razvijati društvene i diplomatske vještine upravljanje u različitim okruženjima te razvijati društvene i diplomatske vještine upravljanja u različitim sociokulturnim uvjetima djelovanja poduzeća.upravljanja u različitim sociokulturnim uvjetima djelovanja poduzeća.•Institucionalna okolina-•Institucionalna okolina-To je prvenstveno skup zakona, propisa i akcija državnih To je prvenstveno skup zakona, propisa i akcija državnih vlasti, koji utječu na sve vrste poduzeća, često u različitoj mjeri. Temeljna uloga vlasti, koji utječu na sve vrste poduzeća, često u različitoj mjeri. Temeljna uloga države je da stvori institucionalno okruženje za ravnopravnu konkurenciju poduzeća i države je da stvori institucionalno okruženje za ravnopravnu konkurenciju poduzeća i

12

pojedinaca - štiteći poduzeća od nelojalne konkurencije, potrošače od neprihvatljive pojedinaca - štiteći poduzeća od nelojalne konkurencije, potrošače od neprihvatljive poslovne prakse, radnike od izrabljivanja, a društvo od bezobzirnoga ponašanja poslovne prakse, radnike od izrabljivanja, a društvo od bezobzirnoga ponašanja poduzeća i pojedinaca. Država zapravo institucionalno utječe na sve aspekte poduzeća i pojedinaca. Država zapravo institucionalno utječe na sve aspekte poslovanja poduzeća i sve aspekte života čovjeka uopće. U pogledu poduzeća država poslovanja poduzeća i sve aspekte života čovjeka uopće. U pogledu poduzeća država djeluje u dvije glavne uloge: promiče i ograničava gospodarske aktivnosti. Uz djeluje u dvije glavne uloge: promiče i ograničava gospodarske aktivnosti. Uz navedeno, država se javlja i kao najveći investitor, odnosno kupac proizvoda i usluga. navedeno, država se javlja i kao najveći investitor, odnosno kupac proizvoda i usluga. Relativno je malo stvari koje menadžment može uraditi a da nisu obuhvaćene nekom Relativno je malo stvari koje menadžment može uraditi a da nisu obuhvaćene nekom institucionalnom regulacijom. Menadžment ne upravlja poduzećem samo na temelju institucionalnom regulacijom. Menadžment ne upravlja poduzećem samo na temelju autonomne prosudbe načina uspješnoga ostvarivanja ciljeva nositelja dominantnih autonomne prosudbe načina uspješnoga ostvarivanja ciljeva nositelja dominantnih interesa funkcioniranja poduzeća, već je njegovo djelovanje u velikoj mjeri usmjerenointeresa funkcioniranja poduzeća, već je njegovo djelovanje u velikoj mjeri usmjereno različitim utjecajima iz okoline poduzeća. Ti utjecaji kao sustav stalno moraju biti u različitim utjecajima iz okoline poduzeća. Ti utjecaji kao sustav stalno moraju biti u fokusu menadžmenta ako želi uspječno upravljati poslovanjem poduzeća i dugoročno fokusu menadžmenta ako želi uspječno upravljati poslovanjem poduzeća i dugoročno ostvarivati ciljeve ključnih interesno-utjecajnih skupina njegovoga djelovanja.ostvarivati ciljeve ključnih interesno-utjecajnih skupina njegovoga djelovanja.

INTERNA OKOLINA-INTERNA OKOLINA-Interna ili unutarnja okolina poduzeća pod značajnom je Interna ili unutarnja okolina poduzeća pod značajnom je kontrolom menadžmenta, za razliku od eksterne okoline na koju on u pravilu ne može kontrolom menadžmenta, za razliku od eksterne okoline na koju on u pravilu ne može utjecati već joj se samo pravovremeno i djelotvorno prilagođavati. Međutim, interna i utjecati već joj se samo pravovremeno i djelotvorno prilagođavati. Međutim, interna i eksterna okolina poduzeća međusobno djeluju jedna na drugu- eksterna većim, a eksterna okolina poduzeća međusobno djeluju jedna na drugu- eksterna većim, a interna manjim intenzitetom.interna manjim intenzitetom. Suvremeni menadžment mora, polazeći od temeljnih Suvremeni menadžment mora, polazeći od temeljnih karakteristika eksterne okoline-kompleksnosti,dinamičnosti,heterogenosti i karakteristika eksterne okoline-kompleksnosti,dinamičnosti,heterogenosti i neizvjesnosti, oblikovati internu okolinu – organizacijsku strukturu, organizacijsku neizvjesnosti, oblikovati internu okolinu – organizacijsku strukturu, organizacijsku kulturu i organizacijske resurse, tako da kompatibilno djeluje s eksternom kulturu i organizacijske resurse, tako da kompatibilno djeluje s eksternom okolinom.Menadžment treba oblikovati dinamičnu organizacijsku strukturu koja e okolinom.Menadžment treba oblikovati dinamičnu organizacijsku strukturu koja e uspječno povezivati ljudske potencijale i druge organizacijske resurse u skladnu uspječno povezivati ljudske potencijale i druge organizacijske resurse u skladnu cjelinu te razvijati poduzetničku organizacijsku kulturu,kontinuirano eliminirajući cjelinu te razvijati poduzetničku organizacijsku kulturu,kontinuirano eliminirajući slabosti razvijanjem snaga za korištenje povoljnih prilika i izbjegavanjem opasnosti iuslabosti razvijanjem snaga za korištenje povoljnih prilika i izbjegavanjem opasnosti iu eksterne okoline poduzeća.eksterne okoline poduzeća.1.organizacijsku strukturu-1.organizacijsku strukturu-Svaka organizacija pa tako i poduzeće ima određenu Svaka organizacija pa tako i poduzeće ima određenu strukturu, odnosno sustav unutrašnjih veza i odnosa. strukturu, odnosno sustav unutrašnjih veza i odnosa. Suvremena organizacijska teorija razvija dinamički koncept organizacijske strukture. Suvremena organizacijska teorija razvija dinamički koncept organizacijske strukture. Organizacijska struktura definira se kao sveukupnost veza i odnosa između i unutar Organizacijska struktura definira se kao sveukupnost veza i odnosa između i unutar svih podsustava poduzeća i s čimbenicima utjecajne okoline kao njegova svih podsustava poduzeća i s čimbenicima utjecajne okoline kao njegova suprasustava. Struktura organizacije sastoji se od triju komponenata:suprasustava. Struktura organizacije sastoji se od triju komponenata:1. SLOŽENOST1. SLOŽENOST - - tri sastavna dijela:tri sastavna dijela:••Vodoravna diferencijacija Vodoravna diferencijacija odnosi se na stupanj diferencijacije između jedinica odnosi se na stupanj diferencijacije između jedinica utemeljenih prema usmjerenju na radnike, prirodu zadataka koje izvršavaju te njihovoutemeljenih prema usmjerenju na radnike, prirodu zadataka koje izvršavaju te njihovo obrazovanje i stručno osposobljavanje.obrazovanje i stručno osposobljavanje. • •Okomita diferencijacijaOkomita diferencijacija odnosi se na dubinu organizacijske hijerarhije. odnosi se na dubinu organizacijske hijerarhije. ••Prostorna diferencijacija Prostorna diferencijacija uključuje stupanj do kojega je poslovanje poduzeća uključuje stupanj do kojega je poslovanje poduzeća prostorno disperzirano.prostorno disperzirano.2. FORMALIZACIJA 2. FORMALIZACIJA - stupanj do kojega se koriste pravila i postupci.- stupanj do kojega se koriste pravila i postupci.3. CENTRALIZACIJA - 3. CENTRALIZACIJA - stupanj do kojega je odlučivanje koncentrirano na jednom stupanj do kojega je odlučivanje koncentrirano na jednom mjestu u organizaciji.mjestu u organizaciji.Poduzeća u osnovi razvijaju dva temeljna tipa organizacijskih struktura:Poduzeća u osnovi razvijaju dva temeljna tipa organizacijskih struktura:••Mehaničke struktureMehaničke strukture karakterizira visoki stupanj složenosti, velika formalizacija, karakterizira visoki stupanj složenosti, velika formalizacija, ograničeni informacijski tok – prema dolje i mali stupanj participacije zaposlenih – naograničeni informacijski tok – prema dolje i mali stupanj participacije zaposlenih – na nižim razinama odlučivanja. Ove organizacijske strukture imaju piramidalni oblik. nižim razinama odlučivanja. Ove organizacijske strukture imaju piramidalni oblik. ••Organske strukture Organske strukture karakterizira niži stupanj složenosti i formalizacije, karakterizira niži stupanj složenosti i formalizacije, sveobuhvatna informacijska mreža i visoki stupanj participacije u odlučivanju. sveobuhvatna informacijska mreža i visoki stupanj participacije u odlučivanju. Organske strukture su fleksibilne i prilagodljive. Koordinacija se postiže stalnom Organske strukture su fleksibilne i prilagodljive. Koordinacija se postiže stalnom komunikacijom i prilagodbom.komunikacijom i prilagodbom.Mehaničke strukture su krute,oslonjene na vlast i dobro definiranu hijerarhiju za Mehaničke strukture su krute,oslonjene na vlast i dobro definiranu hijerarhiju za olakšavanje koordinacije.Organizacijske strukture su nasuprot tomu,fleksibilne i olakšavanje koordinacije.Organizacijske strukture su nasuprot tomu,fleksibilne i

13

prilagodljive. Koordinacija se postiže stalnom komunikacijom i prilagodbom. Na prilagodljive. Koordinacija se postiže stalnom komunikacijom i prilagodbom. Na izbor organizacijske strukture utječu brojni čimbenici, među kojima su najvažniji:izbor organizacijske strukture utječu brojni čimbenici, među kojima su najvažniji:1. STRATEGIJA. 1. STRATEGIJA. Struktura organizacije je sredstvo koje pomaže menadžmentu u Struktura organizacije je sredstvo koje pomaže menadžmentu u ostvarivanju njegovih ciljeva. Ako menadžment napravi značajniju promjenu ostvarivanju njegovih ciljeva. Ako menadžment napravi značajniju promjenu strategije poduzeća, organizacijska struktura će se morati prilagoditi kako bi podržala strategije poduzeća, organizacijska struktura će se morati prilagoditi kako bi podržala promjenu strategije.promjenu strategije.2. VELIČINA ORGANIZACIJE2. VELIČINA ORGANIZACIJE .. Ona je u pravilu u korelaciji sa složenošću i Ona je u pravilu u korelaciji sa složenošću i formalizacijom, a u obratnoj korelaciji s centralizacijom. formalizacijom, a u obratnoj korelaciji s centralizacijom. 3. TEHNOLOGIJA.3. TEHNOLOGIJA. Način pretvaranja inputa u outpute. Pojedinačnoj i procesnoj Način pretvaranja inputa u outpute. Pojedinačnoj i procesnoj proizvodnoj tehnologiji odgovaraju uglavnom organske strukture, dok je masovna proizvodnoj tehnologiji odgovaraju uglavnom organske strukture, dok je masovna proizvodna tehnologija uglavnom najučinkovitija kroz mehaničke organizacijske proizvodna tehnologija uglavnom najučinkovitija kroz mehaničke organizacijske strukture.strukture.4. OKOLINA.4. OKOLINA. Statična okolina stvara znatno manju neizvjesnost za menadžment od Statična okolina stvara znatno manju neizvjesnost za menadžment od dinamične okoline koju karakterizira turbulentnost. Što je okolina dinamičnija, dinamične okoline koju karakterizira turbulentnost. Što je okolina dinamičnija, odnosno složenija, to bi organizacijska struktura trebala biti više organske prirode i odnosno složenija, to bi organizacijska struktura trebala biti više organske prirode i obratno, menadžment će kod stabilnije i jednostavnije okoline preferirati mehaničke obratno, menadžment će kod stabilnije i jednostavnije okoline preferirati mehaničke strukture.strukture.Menadžment pokušava pronaći ravnotežu između stabilnosti i fleksibilnosti Menadžment pokušava pronaći ravnotežu između stabilnosti i fleksibilnosti organizacijske strukture poduzeća.Stabilnost omogućuje specijalizaciju i organizacijske strukture poduzeća.Stabilnost omogućuje specijalizaciju i racionalizaciju,odnosno snižavanje troškova,a fleksibilnost brže prilagođavanje racionalizaciju,odnosno snižavanje troškova,a fleksibilnost brže prilagođavanje poduzeća promjenama okoline.Cilj je i zadatak menadžmenta razvijati organizacijske poduzeća promjenama okoline.Cilj je i zadatak menadžmenta razvijati organizacijske strukture koje će osigurati uspješnu koordinaciju svih aktivnosti poduzeća strukture koje će osigurati uspješnu koordinaciju svih aktivnosti poduzeća prilagođenih utjecajima okoline.prilagođenih utjecajima okoline.2.organizacijsku kulturu -2.organizacijsku kulturu -Organizacijska kultura predstavlja prevladavajući sustav Organizacijska kultura predstavlja prevladavajući sustav mišljenja i ponašanja koji dijele zaposleni u nekom poduzeću. Ona daje osobnost mišljenja i ponašanja koji dijele zaposleni u nekom poduzeću. Ona daje osobnost poduzeću koja ga razlikuje od drugih poduzeća.poduzeću koja ga razlikuje od drugih poduzeća.Jaku organizacijsku kulturu karakteriziraju opća privrženost ključnim vrijednostima Jaku organizacijsku kulturu karakteriziraju opća privrženost ključnim vrijednostima poduzeća i njihovo intenzivno razvijanje.poduzeća i njihovo intenzivno razvijanje.Organizacijska kultura poduzeća egzistira na Organizacijska kultura poduzeća egzistira na dvjema razinamadvjema razinama: : vidljivojvidljivoj i i nevidljivojnevidljivoj. Razlika između njih je što su vidljivi znaci organizacijske kulture očiti i . Razlika između njih je što su vidljivi znaci organizacijske kulture očiti i lako prepoznatljii ne samo za zaposlene,nego i za ljude izvan poduzeća,kao lako prepoznatljii ne samo za zaposlene,nego i za ljude izvan poduzeća,kao npr.simobli,stil odijevanja i ponašanja, dok su nevidljivi znaci orgaizacijske kulture npr.simobli,stil odijevanja i ponašanja, dok su nevidljivi znaci orgaizacijske kulture teže prepoznatljivi.teže prepoznatljivi. Organizacijska kultura predstavlja sustav ponašanja koji Organizacijska kultura predstavlja sustav ponašanja koji usmjerava sve aktivnosti pojedinaca i skupina te određuje opće organizacijsko usmjerava sve aktivnosti pojedinaca i skupina te određuje opće organizacijsko ponašanje, što doprinosi stvaranju organizacijske klime u poduzeću. Mc Kinseyev ponašanje, što doprinosi stvaranju organizacijske klime u poduzeću. Mc Kinseyev model menadžmenta 7-S ističe organizacijsku kulturu kao središnji čimbenik model menadžmenta 7-S ističe organizacijsku kulturu kao središnji čimbenik organizacijske djelotvornosti, odnosno konkurentske sposobnosti suvremenoga organizacijske djelotvornosti, odnosno konkurentske sposobnosti suvremenoga poduzeća.poduzeća. Funkcije organizacijske kulture proizlaze iz odnosa prema dvama Funkcije organizacijske kulture proizlaze iz odnosa prema dvama najvažnijim čimbenicima uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća: odnosa najvažnijim čimbenicima uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća: odnosa prema potrošačima i odnosa prema radnicima. U svojoj osnovnoj funkciji prema potrošačima i odnosa prema radnicima. U svojoj osnovnoj funkciji organizacijska kultura zapravo definira pravila igre koja pojedinac treba prihvatiti akoorganizacijska kultura zapravo definira pravila igre koja pojedinac treba prihvatiti ako se nastoji djelotvorno integrirati u poduzeće.se nastoji djelotvorno integrirati u poduzeće. Njezina je vrijednost što smanjuje Njezina je vrijednost što smanjuje dvosmislenost-usredotočuje se na zaposlene na način kako nešto treba obaviti i što su dvosmislenost-usredotočuje se na zaposlene na način kako nešto treba obaviti i što su prioriteti.prioriteti. Ona služi kao mehanizam koji drži ljude na okupu osiguravanjem odgovarajućih Ona služi kao mehanizam koji drži ljude na okupu osiguravanjem odgovarajućih standarda za ono što trreba reći i pokazivanjem smjera koji vodi i oblikuje stavove i standarda za ono što trreba reći i pokazivanjem smjera koji vodi i oblikuje stavove i ponašanja zaposlenih prema ciljevima poduzeća.Nacionalna kultura ima veći utjecaj ponašanja zaposlenih prema ciljevima poduzeća.Nacionalna kultura ima veći utjecaj na zaposlene od organizacijske kulture poduzeća.na zaposlene od organizacijske kulture poduzeća.••Dimenzije kultureDimenzije kulture, kao što su: distribucija moći, odnosno socijalna distanca vođa – , kao što su: distribucija moći, odnosno socijalna distanca vođa – podređeni, potreba predviđanja i kontroliranja budućnosti povezana s podređeni, potreba predviđanja i kontroliranja budućnosti povezana s autoritativnošću, vrlo su utjecajni elementi nacionalne kulture koji se ne daju lako autoritativnošću, vrlo su utjecajni elementi nacionalne kulture koji se ne daju lako preoblikovati organizacijskom kulturom poduzeća.preoblikovati organizacijskom kulturom poduzeća.••Karakteristike okoline Karakteristike okoline bitno utječu na razvoj odgovarajuće organizacijske kulture bitno utječu na razvoj odgovarajuće organizacijske kulture poduzeća:poduzeća:

14

Stabilnoj, malo promjenljivoj okolini primjerena je birokratska organizacijska kultura,Stabilnoj, malo promjenljivoj okolini primjerena je birokratska organizacijska kultura, odnosno kultura uloga.odnosno kultura uloga.Brze i intenzivne promjene okoline zahtijevaju adaptibilnu i fleksibilnu kulturu, Brze i intenzivne promjene okoline zahtijevaju adaptibilnu i fleksibilnu kulturu, odnosno timsku kulturu, tj. kulturu zadatka.odnosno timsku kulturu, tj. kulturu zadatka. Organizacijsku kulturu bitno određuje priroda zadatka i vrsta aktivnosti poduzeća:Organizacijsku kulturu bitno određuje priroda zadatka i vrsta aktivnosti poduzeća:••Aktivnostima vezanim za osiguranje stabilnoga stanjaAktivnostima vezanim za osiguranje stabilnoga stanja, odnosno rutinskim , odnosno rutinskim aktivnostima na kojima je angažiran veći dio zaposlenih u poduzeću, primjerena je aktivnostima na kojima je angažiran veći dio zaposlenih u poduzeću, primjerena je kultura ulogakultura uloga••Aktivnostima vezanim za inovacijeAktivnostima vezanim za inovacije, odnosno promjenama i kreiranju novoga , odnosno promjenama i kreiranju novoga odgovora kultura zadatka ili timska kulturaodgovora kultura zadatka ili timska kultura••Aktivnostima vezanim za krizne situacijeAktivnostima vezanim za krizne situacije, odnosno rješavanju neočekivanih , odnosno rješavanju neočekivanih problema i poremećaja odgovora kultura moći ili poduzetnička kulturaproblema i poremećaja odgovora kultura moći ili poduzetnička kultura3.organizacijske resurse-3.organizacijske resurse-Organizacijski resursi predstavljaju prirodna i proizvedena Organizacijski resursi predstavljaju prirodna i proizvedena sredstva te ljudske potencijale koji se koriste za organiziranu proizvodnju sredstava zasredstva te ljudske potencijale koji se koriste za organiziranu proizvodnju sredstava za zadovoljavanje potreba, kako osobne, tako i proizvodne potrošnje.Organizacijski zadovoljavanje potreba, kako osobne, tako i proizvodne potrošnje.Organizacijski resursi mogu se sistematizirati u četiri temeljne skupine:resursi mogu se sistematizirati u četiri temeljne skupine:1. Ljudski resursi-1. Ljudski resursi-Ključni su čimbenik uspješnosti poduzeća jer oni povezuju sve Ključni su čimbenik uspješnosti poduzeća jer oni povezuju sve ostale organizacijske resurse u sustav ciljnoga dodavanja nove vrijednosti. Ljudski ostale organizacijske resurse u sustav ciljnoga dodavanja nove vrijednosti. Ljudski potencijali su izvor snage i konkurentnosti suvremenoga poduzeća.potencijali su izvor snage i konkurentnosti suvremenoga poduzeća.2. Fizički resursi-2. Fizički resursi-Predstavljaju materijalnu osnovicu poslovanja poduzeća, izraženu Predstavljaju materijalnu osnovicu poslovanja poduzeća, izraženu kroz zemljišta, zgrade, opremu, sirovine, materijale i druge oblike. Njihovo efikasno kroz zemljišta, zgrade, opremu, sirovine, materijale i druge oblike. Njihovo efikasno korištenje pretpostavka je uspješnog poslovanja poduzeća. U novoj kreativnoj korištenje pretpostavka je uspješnog poslovanja poduzeća. U novoj kreativnoj ekonomiji znanja fizički resursi uzimaju se kao pretpostavke. Oni više nisu čimbenici ekonomiji znanja fizički resursi uzimaju se kao pretpostavke. Oni više nisu čimbenici koji determiniraju vrijednosti i razvojne mogućnosti poduzeća.koji determiniraju vrijednosti i razvojne mogućnosti poduzeća.3. Informacijski resursi-3. Informacijski resursi-Predstavljaju infrastrukturu prikupljanja, obrade, stvaranja i Predstavljaju infrastrukturu prikupljanja, obrade, stvaranja i prijenosa ključnoga resursa poslovanja poduzeća u suvremenim uvjetima dinamične prijenosa ključnoga resursa poslovanja poduzeća u suvremenim uvjetima dinamične okoline – informacije. okoline – informacije. Informacijsko – komunikacijska tehnologija definira način funkcioniranja poduzeća. Informacijsko – komunikacijska tehnologija definira način funkcioniranja poduzeća. Informacijski i ljudski potencijali osnovica su adaptibilnosti i fleksibilnosti, odnosno Informacijski i ljudski potencijali osnovica su adaptibilnosti i fleksibilnosti, odnosno uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća.uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća.4. Financijski resursi-4. Financijski resursi-Transakcijski su resursi kojima se svi drugi resursi poduzeća Transakcijski su resursi kojima se svi drugi resursi poduzeća vrijednosno izražavaju i procesno mobiliziraju. Financijski tokovi pretpostavka su i vrijednosno izražavaju i procesno mobiliziraju. Financijski tokovi pretpostavka su i odraz materijalnih i informacijskih tokova poduzeća koji pretežito stvaraju dodanu odraz materijalnih i informacijskih tokova poduzeća koji pretežito stvaraju dodanu vrijednost. Oni, kao i fizički resursi, predstavljaju pretpostavke funkcioniranja vrijednost. Oni, kao i fizički resursi, predstavljaju pretpostavke funkcioniranja suvremenog poduzeća.suvremenog poduzeća.MEĐUDJELOVANJE PODUZEĆA I OKOLINEMEĐUDJELOVANJE PODUZEĆA I OKOLINEPoduzeće je kao relativno otvoreni sustav stalno u interakciji sa svim navedenim Poduzeće je kao relativno otvoreni sustav stalno u interakciji sa svim navedenim dimenzijama i karakteristikama njegove okoline kao suprasustava.dimenzijama i karakteristikama njegove okoline kao suprasustava.Okolina djeluje na poduzeće i poduzeće istodobno djeluje na okolinu. Menadžment Okolina djeluje na poduzeće i poduzeće istodobno djeluje na okolinu. Menadžment upravlja tim interakcijama u različitim situacijama, odnosno stupnjevima upravlja tim interakcijama u različitim situacijama, odnosno stupnjevima neizvjesnosti.neizvjesnosti.Malu neizvjesnost okoline Malu neizvjesnost okoline karakterizira jednostavna i stabilna okolina s malim karakterizira jednostavna i stabilna okolina s malim brojem relativno nepromjenljivih komponenata.brojem relativno nepromjenljivih komponenata.Umjerena neizvjesnost okolineUmjerena neizvjesnost okoline rezultanta je dinamične i jednostavne, odnosno rezultanta je dinamične i jednostavne, odnosno stabilne i kompleksne okoline, a karakterizira je ili promjenljivost komponenata ili stabilne i kompleksne okoline, a karakterizira je ili promjenljivost komponenata ili veliki broj različitih utjecajnih čimbenika.veliki broj različitih utjecajnih čimbenika.Velika neizvjesnost okolineVelika neizvjesnost okoline, kao rezultanta dinamične i kompleksne okoline, , kao rezultanta dinamične i kompleksne okoline, karakteristična je po velikom broju utjecajnih čimbenika i komponenata u stalnom karakteristična je po velikom broju utjecajnih čimbenika i komponenata u stalnom procesu diskontinuiranih promjena.procesu diskontinuiranih promjena. Suvremeni menadžment različitim strategijama manevrira odnosima poduzeća i Suvremeni menadžment različitim strategijama manevrira odnosima poduzeća i njegove utjecajne okoline u cilju dodatnog smanjivanja neizvjesnosti. njegove utjecajne okoline u cilju dodatnog smanjivanja neizvjesnosti. Dosta česti su slučajevi različitih oblika povezivanja poduzeća radi lakšega i Dosta česti su slučajevi različitih oblika povezivanja poduzeća radi lakšega i uspješnijega ovladavanja okolinom.uspješnijega ovladavanja okolinom.

5.MENADŽERSKA ETIKA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

15

Područje djelovanja menadžmenta koje se odnosi na interne vrijednosti elemenata Područje djelovanja menadžmenta koje se odnosi na interne vrijednosti elemenata organizacijske kulture i njihove refleksije na odgovornost ponašanja poduzeća prema organizacijske kulture i njihove refleksije na odgovornost ponašanja poduzeća prema okoliniokolininn.Isprepleteno s čimbenicima eksterne i interne okoline poduzeća i tek spoznajom .Isprepleteno s čimbenicima eksterne i interne okoline poduzeća i tek spoznajom njihovih karakteristika može se razumjeti i ocjenjivati ponašanje menadžmenta, njihovih karakteristika može se razumjeti i ocjenjivati ponašanje menadžmenta, odnosno usmjeravati njegovo ponašanje i djelovanje.odnosno usmjeravati njegovo ponašanje i djelovanje.ETIKA ETIKA - filozofska disciplina (grč. moralnost, ćudorednost); ispituje smisao i ciljeve - filozofska disciplina (grč. moralnost, ćudorednost); ispituje smisao i ciljeve moralnih htijenja, temeljne kriterije za moralno vrednovanje i uopće zasnovanost i moralnih htijenja, temeljne kriterije za moralno vrednovanje i uopće zasnovanost i izvor morala.izvor morala.Bavi se etičkim principima i etičkim kodeksom kojim su obuhvaćena načela, pravila i Bavi se etičkim principima i etičkim kodeksom kojim su obuhvaćena načela, pravila i politike za usmjeravanje ponašanja pojedinaca i grupa.politike za usmjeravanje ponašanja pojedinaca i grupa.Temeljni zadatak: davanje vrijednosnih sudova o postojećoj moralnoj praksi i Temeljni zadatak: davanje vrijednosnih sudova o postojećoj moralnoj praksi i ukazivanje na prave i istinske vrijednosti, upoznavajući ljude što je moral i koje su ukazivanje na prave i istinske vrijednosti, upoznavajući ljude što je moral i koje su njegove komponente.njegove komponente.MENADŽERSKA ETIKAMENADŽERSKA ETIKA -obuhvaća standarde za kritičko ocjenjivanje ponašanja -obuhvaća standarde za kritičko ocjenjivanje ponašanja menadžmenta i moralnih prosudbi koje menadžeri koriste u svom djelovanju prema menadžmenta i moralnih prosudbi koje menadžeri koriste u svom djelovanju prema drugima u organizaciji i prema eksternoj okolini.drugima u organizaciji i prema eksternoj okolini.Skup općeprihvaćenih standarda upravljačkog ponašanja koji obvezuju menadžment Skup općeprihvaćenih standarda upravljačkog ponašanja koji obvezuju menadžment da pravi izbore i poduzima akcije na način da doprinose dobrobiti poduzeća i da pravi izbore i poduzima akcije na način da doprinose dobrobiti poduzeća i interesima društva u cjelini.interesima društva u cjelini.PRIJE - temeljni cilj menadžmenta poduzeća je maksimizacija profita kojom se PRIJE - temeljni cilj menadžmenta poduzeća je maksimizacija profita kojom se postiže najbolja alokacija društvenih resursa, te sukladno tome dodatni društveni postiže najbolja alokacija društvenih resursa, te sukladno tome dodatni društveni ciljevi samo zamagljuju i kompromitiraju njegovu ekonomsku funkcijuciljevi samo zamagljuju i kompromitiraju njegovu ekonomsku funkcijuDANAS - suvremeni trendovi i resursi razvoja poduzeća pokazuju da poduzeće DANAS - suvremeni trendovi i resursi razvoja poduzeća pokazuju da poduzeće prerasta svoju ekonomsku misiju i razvija se kao socioekonomski sustav prerasta svoju ekonomsku misiju i razvija se kao socioekonomski sustav društvaMenadžment postaje odgovoran za ostvarivanje ekonomskih ciljeva kao društvaMenadžment postaje odgovoran za ostvarivanje ekonomskih ciljeva kao pretpostavke za društveno odgovorno ponašanje sukladno interesima društva u cjelinipretpostavke za društveno odgovorno ponašanje sukladno interesima društva u cjelini

ČIMBENICI EKSTERNE OKOLINE I MENADŽERSKA ETIKAČIMBENICI EKSTERNE OKOLINE I MENADŽERSKA ETIKAEtičko ponašanje varira od osobe do osobe , bez obzira na situacijske čimbenike.Etičko ponašanje varira od osobe do osobe , bez obzira na situacijske čimbenike.Etičko ponašanje nije uvjetovano samo postojanim individualnim karakternim Etičko ponašanje nije uvjetovano samo postojanim individualnim karakternim osobinama menadžera.Pod utjecajem društvenih promjena i općeprihvaćenih osobinama menadžera.Pod utjecajem društvenih promjena i općeprihvaćenih standarda osobnog ponašanja mijenjaju se i predodžbe o moralnom i nemoralnom, standarda osobnog ponašanja mijenjaju se i predodžbe o moralnom i nemoralnom, odnosno etičkom i neetičkom ponašanju. Etički problemi se pojavljuju u situacijama odnosno etičkom i neetičkom ponašanju. Etički problemi se pojavljuju u situacijama kada menadžerske odluke štete ili koriste drugima, što je gotovo redovita pojava kod kada menadžerske odluke štete ili koriste drugima, što je gotovo redovita pojava kod odlučivanja.Menadžerske odluke tiču se i internih vrijednosti koje su dio odlučivanja.Menadžerske odluke tiču se i internih vrijednosti koje su dio organizacijske kulture, a za posljedicu imaju i učinke vezane s društvenom organizacijske kulture, a za posljedicu imaju i učinke vezane s društvenom odgovornošću u odnosu na eksternu okolinu.Područje menadžerske etike omeđeno je odgovornošću u odnosu na eksternu okolinu.Područje menadžerske etike omeđeno je s jedne strane zakonski propisanim ponašanjem, a s druge strane područjem osobne s jedne strane zakonski propisanim ponašanjem, a s druge strane područjem osobne slobode izbora ponašanja.Odnos između etičkoga i zakonitoga ponašanja nije tako slobode izbora ponašanja.Odnos između etičkoga i zakonitoga ponašanja nije tako jednostavan da uvijek vijedi konstatacija:jednostavan da uvijek vijedi konstatacija: “Ako je u skladu sa zakonom, etično je”.“Ako je u skladu sa zakonom, etično je”.Stabilna okolina sa razvijenim sociokulturnim i institucionalnim (pod)sustavima Stabilna okolina sa razvijenim sociokulturnim i institucionalnim (pod)sustavima pozitivno utječe na etičnost ponašanja menadžmenta i obratno.pozitivno utječe na etičnost ponašanja menadžmenta i obratno.Ponašanje konkurencije značajno utječe na etičnost ponašanja menadžmenta.Stabilna Ponašanje konkurencije značajno utječe na etičnost ponašanja menadžmenta.Stabilna razvijena okolina potiče i interno etičko ponašanje menadžmenta omogućujući mu razvijena okolina potiče i interno etičko ponašanje menadžmenta omogućujući mu koncentraciju na ljudske osobine i očekivanja.koncentraciju na ljudske osobine i očekivanja.Nestabilna i nerazvijena okolina usmjerava menadžment prema borbi za svladavanje Nestabilna i nerazvijena okolina usmjerava menadžment prema borbi za svladavanje prepreka iz okoline i ostvarivanju rezultata “po svaku cijenu”, što često rezultira prepreka iz okoline i ostvarivanju rezultata “po svaku cijenu”, što često rezultira neetičnim i društveno neodgovornim ponašanjem neetičnim i društveno neodgovornim ponašanjem menadžmenta.Gospodarski,sociokulturalni i institucionalno razvijena dinamična menadžmenta.Gospodarski,sociokulturalni i institucionalno razvijena dinamična okolina poduzeća ambijent je u kojem se suvremeni poduzetnički mendžment najboljeokolina poduzeća ambijent je u kojem se suvremeni poduzetnički mendžment najbolje osjeća.osjeća.ČIMBENICI INTERNE OKOLINE I MENADŽERSKA ETIKAČIMBENICI INTERNE OKOLINE I MENADŽERSKA ETIKATri temeljne grupe internih čimbenika utječu na etički izbor menadžera: Tri temeljne grupe internih čimbenika utječu na etički izbor menadžera:

16

1.1.INDIVIDUALNE KARAKTERISTIKE INDIVIDUALNE KARAKTERISTIKE 2.2.STRUKTURNE VARIJABLE STRUKTURNE VARIJABLE 3.3.ORGANIZACIJSKA KULTURAORGANIZACIJSKA KULTURAEtičnost ponašanja menadžmenta rezultanta je djelovanja svih ovih čimbenika i Etičnost ponašanja menadžmenta rezultanta je djelovanja svih ovih čimbenika i čimbenika eksterne okoline poduzeća. Kako je etika prvenstveno osobno uvjerenje o čimbenika eksterne okoline poduzeća. Kako je etika prvenstveno osobno uvjerenje o moralu i nemoralu,individualne karakteristike menadžera igraju presudnu ulogu u moralu i nemoralu,individualne karakteristike menadžera igraju presudnu ulogu u njihovom ponašanju,te su sa stajališta etike važne tri individualne karakteristike koje njihovom ponašanju,te su sa stajališta etike važne tri individualne karakteristike koje presudno utječu na etički izbor menadžera:presudno utječu na etički izbor menadžera:1)OSOBNI SUSTAV1)OSOBNI SUSTAV VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSTI - temeljna uvjerenja o tome što je dobro, a što- temeljna uvjerenja o tome što je dobro, a što loše, odnosno što je pravo a što krivo.To su relativno postojane karakteristike koje se loše, odnosno što je pravo a što krivo.To su relativno postojane karakteristike koje se formiraju u obitelji,školi,društvu...s kojima pojedinci dolaze u poduzeće.formiraju u obitelji,školi,društvu...s kojima pojedinci dolaze u poduzeće.2)2) SNAGA EGASNAGA EGA – ukupnost onoga što čini ljudsko “ja” ►osobe sa jakom snagom – ukupnost onoga što čini ljudsko “ja” ►osobe sa jakom snagom ega vrlo su otporne na vanjske utjecaje, slijede svoja uvjerenja i postupaju prema ega vrlo su otporne na vanjske utjecaje, slijede svoja uvjerenja i postupaju prema onome što misle da je ispravno..Suprotno tome osobe sa slabom snagom ega više su onome što misle da je ispravno..Suprotno tome osobe sa slabom snagom ega više su pod utjecajem eksternih varijabli.pod utjecajem eksternih varijabli.3) 3) OSOBNOSTOSOBNOST- ukupnost odlika koje čine jedinstvenost osobe i njezino uvjerenje da- ukupnost odlika koje čine jedinstvenost osobe i njezino uvjerenje da je gospodar vlastite sudbine.Ljudi sa izraženom osobnošću vjeruju da kontroliraju je gospodar vlastite sudbine.Ljudi sa izraženom osobnošću vjeruju da kontroliraju svoju sudbinu,dok ljudi sa slabije izraženom osobnošću vjeruju da je sve što im se svoju sudbinu,dok ljudi sa slabije izraženom osobnošću vjeruju da je sve što im se događa u životu rezultanta sreće ili šanse.događa u životu rezultanta sreće ili šanse.STRUKTURNE VARIJABLE KOJE UTJEČU NA ETIČKI IZBOR STRUKTURNE VARIJABLE KOJE UTJEČU NA ETIČKI IZBOR MENADŽMENTA:MENADŽMENTA:a) a) FORMALNA PRAVILA I PROPISIFORMALNA PRAVILA I PROPISI - kroz opise poslova i pravila ponašanja - kroz opise poslova i pravila ponašanja reduciraju nejasnoće i etičke dileme te promiču etično ponašanjereduciraju nejasnoće i etičke dileme te promiču etično ponašanjeb) b) PONAŠANJE NADREĐENIHPONAŠANJE NADREĐENIH - putokaz za ponašanje podređenih - podređeni - putokaz za ponašanje podređenih - podređeni slijede etičnost ponašanja nadređenihslijede etičnost ponašanja nadređenihc) c) SUSTAV vrjednovanja uspješnostiSUSTAV vrjednovanja uspješnosti- mjerila uspješnosti značajno utječu na - mjerila uspješnosti značajno utječu na ponašanje menadžmenta i radnika u poduzećuponašanje menadžmenta i radnika u poduzećud) d) PRITISAK POSLAPRITISAK POSLA - obavljanje velike količine posla u što kraćim rokovima i sa - obavljanje velike količine posla u što kraćim rokovima i sa što nižim troškovima u suvremenim uvjetima nestalne okoline poduzeća stvara što nižim troškovima u suvremenim uvjetima nestalne okoline poduzeća stvara ogroman pritisak menadžmentu te dovodi do toga da ponekad iznevjeri svoje etičke ogroman pritisak menadžmentu te dovodi do toga da ponekad iznevjeri svoje etičke principeprincipeOrganizacijska kulturaOrganizacijska kultura poduzeća također je vrlo značajan čimbenik utjecaja na poduzeća također je vrlo značajan čimbenik utjecaja na etičko ponašanje menadžmenta:etičko ponašanje menadžmenta:- - jaka organizacijska kulturajaka organizacijska kultura koja podupire visoke etičke standarde utječe pozitivno na koja podupire visoke etičke standarde utječe pozitivno na etičko ponašanje menadžmentaetičko ponašanje menadžmenta- - slaba organizacijska kulturaslaba organizacijska kultura dovodi do oslanjanja menadžera na subkulturne norme, dovodi do oslanjanja menadžera na subkulturne norme, što otvara prostor i nemoralnom menadžmentu i neodgovornom ponašanju poduzećašto otvara prostor i nemoralnom menadžmentu i neodgovornom ponašanju poduzeća

DRUŠTVENA ODGOVORNOST MENADŽMENTADRUŠTVENA ODGOVORNOST MENADŽMENTASve izraženija društvena funkcija menadžmenta sve više ističe i pitanje njegove Sve izraženija društvena funkcija menadžmenta sve više ističe i pitanje njegove društvene odgovornosti.društvene odgovornosti.žSuvremeni nositelji vlasništva materijalnog kapitala pojavljuju se kao “poduzetnici žSuvremeni nositelji vlasništva materijalnog kapitala pojavljuju se kao “poduzetnici rentijeri” i ne zanima ih poslovanje poduzeća kojeg su pravni suvlasnici.rentijeri” i ne zanima ih poslovanje poduzeća kojeg su pravni suvlasnici.Zajedničko vlasništvo menadžmenta i radnika, odnosno simbioza materijalnog i Zajedničko vlasništvo menadžmenta i radnika, odnosno simbioza materijalnog i intelektualnog kapitala u “zaposleničkom fondu” jedina je djelotvorna obrana intelektualnog kapitala u “zaposleničkom fondu” jedina je djelotvorna obrana poduzeća i inovativnog, razvojnog poduzetništva od špekulativnog.poduzeća i inovativnog, razvojnog poduzetništva od špekulativnog. Kako Kako društvenost kapitala sve više promovira i društvenu misiju poduzeća, menadžeri društvenost kapitala sve više promovira i društvenu misiju poduzeća, menadžeri reagiraju na poticaje iz okruženja i postaju sve više aktivni sudionici u društvenim reagiraju na poticaje iz okruženja i postaju sve više aktivni sudionici u društvenim akcijama da bi se unaprijedila opća kvaliteta života.akcijama da bi se unaprijedila opća kvaliteta života.Menadžment reagira na vrijednosti koje je društvo usvojilo i daje prednost onim Menadžment reagira na vrijednosti koje je društvo usvojilo i daje prednost onim vrijednostima do kojih se najviše drži.vrijednostima do kojih se najviše drži.Suvremeni menadžment mora u upravljački sustav sve više ugrađivati načela etičnog Suvremeni menadžment mora u upravljački sustav sve više ugrađivati načela etičnog ponašanja i društvene odgovornosti poduzeća kako bi bio uspješan u suvremenim ponašanja i društvene odgovornosti poduzeća kako bi bio uspješan u suvremenim uvjetima poslovanja i vrednovanja poduzetničke uspješnosti poduzeća kao uvjetima poslovanja i vrednovanja poduzetničke uspješnosti poduzeća kao socioekonomskog podsustava društva.socioekonomskog podsustava društva.

17

MENADŽERSKO UPRAVLJANJE ETIKOM I DRUŠTVENOM MENADŽERSKO UPRAVLJANJE ETIKOM I DRUŠTVENOM ODGOVORNOŠĆUODGOVORNOŠĆUMenadžmentu je osnovni posao efikasno i efektivno ostvarivanje ciljeva pomoću Menadžmentu je osnovni posao efikasno i efektivno ostvarivanje ciljeva pomoću organizacije ljudi s ograničenim resursima u promjenjivoj okolini.organizacije ljudi s ograničenim resursima u promjenjivoj okolini.Menadžment upravlja etičkim ponašanjem i društvenom odgovornošću svjesno ili Menadžment upravlja etičkim ponašanjem i društvenom odgovornošću svjesno ili nesvjesno- da bi bilo uspješno to upravljanje mora biti ciljno i sustavno nesvjesno- da bi bilo uspješno to upravljanje mora biti ciljno i sustavno organizirano.Da bi bio uspješan to upravljanje mora biti ciljno i sustavno organizirano.Da bi bio uspješan to upravljanje mora biti ciljno i sustavno organizirano.organizirano.Društvena odgovornost podrazumijeva obvezu menadžmenta da pravi Društvena odgovornost podrazumijeva obvezu menadžmenta da pravi izbore i poduzima akcije koje doprinose dobrobiti i interesima poduzeća i društva.izbore i poduzima akcije koje doprinose dobrobiti i interesima poduzeća i društva.Dvojba:Dvojba:1)1) da li je poduzeće ekonomski entitet, kojemu je cilj ostvarivanje profita za vlasnike da li je poduzeće ekonomski entitet, kojemu je cilj ostvarivanje profita za vlasnike2)2) ili je poduzeće socioekonomski entitet, kojemu je cilj ostvarivanje ekonomskoga i ili je poduzeće socioekonomski entitet, kojemu je cilj ostvarivanje ekonomskoga i socijalnoga doprinosa društvusocijalnoga doprinosa društvuU zavisnosti od odgovora razlikuju se dva modelaU zavisnosti od odgovora razlikuju se dva modela::1)1) klasični ekonomski model -klasični ekonomski model - polazi od toga da je poduzeće u privatnom vlasništvu, polazi od toga da je poduzeće u privatnom vlasništvu, te da mu je cilj isključivo maksimiziranje profitate da mu je cilj isključivo maksimiziranje profita-menadžeri svoju društvenu odgovornost najbolje ispunjavaju vodeći računa o -menadžeri svoju društvenu odgovornost najbolje ispunjavaju vodeći računa o financijskim interesima dioničarafinancijskim interesima dioničara2) suvremeni socioekonomski model -2) suvremeni socioekonomski model - polazi od toga da poduzeće ima više ciljeva, polazi od toga da poduzeće ima više ciljeva, ostvarenja kojih je pretpostavka profitabilnost poslovanjaostvarenja kojih je pretpostavka profitabilnost poslovanja-menadžment svoju društvenu odgovornost ostvaruje vodeći računa o interesima -menadžment svoju društvenu odgovornost ostvaruje vodeći računa o interesima cijelog društva, povećanjem kvalitete života za sve članove poduzeća i društvene cijelog društva, povećanjem kvalitete života za sve članove poduzeća i društvene zajednicezajednice ** ovaj model uključuje hijerarhiju ciljeva i društvene odgovornostiovaj model uključuje hijerarhiju ciljeva i društvene odgovornostiMenadžment upravlja poduzećem sukladno institucionalnim uvjetima utjecajne Menadžment upravlja poduzećem sukladno institucionalnim uvjetima utjecajne okoline, reguliranim različitim pravilima, zakonima i propisima, kojima društvo okoline, reguliranim različitim pravilima, zakonima i propisima, kojima društvo usmjerava poželjno ponašanje i djelovanje poduzeća/usmjerava poželjno ponašanje i djelovanje poduzeća/zakonskazakonska odgovornostodgovornost/./.Etička odgovornostEtička odgovornost je viši stupanj društvene odgovornosti menadžmenta,koji je viši stupanj društvene odgovornosti menadžmenta,koji značajno doprinosi kvaliteti djelovanja i uspješnosti poduzeća u odnosima s njegovomznačajno doprinosi kvaliteti djelovanja i uspješnosti poduzeća u odnosima s njegovom okolinom.okolinom.SocijalnaSocijalna odgovornostodgovornost-dobrovoljna solidarnost s potrbama društvene zajednice i -dobrovoljna solidarnost s potrbama društvene zajednice i pojedinaca.pojedinaca.

Najdjelotvorniji mehanizam stvaranja etičke organizacijske klime:Najdjelotvorniji mehanizam stvaranja etičke organizacijske klime:A) ETIČKI KODEKSA) ETIČKI KODEKS - formalni iskaz vrijednosti poduzeća u odnosu na etička i - formalni iskaz vrijednosti poduzeća u odnosu na etička i društvena pitanja predstavlja čvrsto uporište za prosuđivanje etičkih dvojbi i društvena pitanja predstavlja čvrsto uporište za prosuđivanje etičkih dvojbi i donošenje odluka sukladno promoviranim etičkim načelimadonošenje odluka sukladno promoviranim etičkim načelimaB) VOĐENJE POMOĆU PRIMJERAB) VOĐENJE POMOĆU PRIMJERA - najbolji način utjecaja menadžmenta na - najbolji način utjecaja menadžmenta na etičko ponašanje zaposlenih je njegovo etično ponašanjeetičko ponašanje zaposlenih je njegovo etično ponašanjeC) ETIČKI TRENINZI I ETIČKE VRUĆE LINIJEC) ETIČKI TRENINZI I ETIČKE VRUĆE LINIJE - organizirano učenje etičnog - organizirano učenje etičnog ponašanja najbolji je način da ono postane dio organizacijske kulture poduzeća, a ponašanja najbolji je način da ono postane dio organizacijske kulture poduzeća, a etičke vruće linije pomažu da zaposleni bez neugodnosti prijavljuju etičke dvojbe ili etičke vruće linije pomažu da zaposleni bez neugodnosti prijavljuju etičke dvojbe ili probleme koje uočavaju kod sebe ili kod suradnikaprobleme koje uočavaju kod sebe ili kod suradnikaNemoralni menadžment zapostavlja etička načela i nema osjetljivosti za moralne Nemoralni menadžment zapostavlja etička načela i nema osjetljivosti za moralne posljedice svog djelovanja.Vodi ga zarada po bilo koju cijenu, a zakone pri tome vidi posljedice svog djelovanja.Vodi ga zarada po bilo koju cijenu, a zakone pri tome vidi kao zapreke koje ponekad treba zaobići.kao zapreke koje ponekad treba zaobići.Velika većina menadžera ipak nastoji slijediti etička načela i standarde koji vladaju u Velika većina menadžera ipak nastoji slijediti etička načela i standarde koji vladaju u određenom društvu; orijentirani su na uspjeh, ali ne pod bilo koju cijenu.određenom društvu; orijentirani su na uspjeh, ali ne pod bilo koju cijenu.Moralni (normalni)menadžment profesionalno obavlja svoje funkcije, razvijajući Moralni (normalni)menadžment profesionalno obavlja svoje funkcije, razvijajući poduzetničku tehnologiju u okviru čvrstih etičkih načela, ideala poštenja i pravde, te poduzetničku tehnologiju u okviru čvrstih etičkih načela, ideala poštenja i pravde, te brige o posljedicama svog djelovanja za druge ljude i okolinubrige o posljedicama svog djelovanja za druge ljude i okolinu..Svaku fazu poduzeća Svaku fazu poduzeća karakteriziraju i odgovarajuće karakterne osoine:karakteriziraju i odgovarajuće karakterne osoine:

18

1.PIONIR-početna faza rasta poduzeća1.PIONIR-početna faza rasta poduzeća2.MAHER-faza rasta2.MAHER-faza rasta3.LIKVIDATOR-faza zrelosti3.LIKVIDATOR-faza zrelosti4.STRATEG-faza opadanja4.STRATEG-faza opadanja

19