1. Ekonomija i okoliš

Ekonomija okoliša – znanstvena disciplina u okviru ekonomske znanosti koja proučava korištenje prirodnih resursa, zaštitu okoliša

Istražuje odnos – troškovi – korist i ulaganje u okoliš

Što je svrha?

utvrđivanje ekonomskih posljedica degradacije okoliša traženje ekonomskih uzroka te degradacije davanje ekonomskih poticaja kako bi se ta degradacija usporila, zaustavila ii usmjerila

drugim pravcem.

Funkcije okoliša

1. izvor je sirovina za proizvodnju

2. asimilira otpadne tvari

3. ima ostale opće funkcije:

estetski užitak rekreacija zadovoljenje duhovnih potreba...

Šta proučava eko eko?

• Ekonomske posljedice onečišćenja i degradacije okoliša na cjelokupan živi i neživi svijet

• Postupci koji bi se mogli primijeniti u sprečavanju degradacije okoliša i uz koju cijenu (troškove)

• Različiti pristupi sprečavanja onečišćenja u pojedinim državama i poduzećima• Koristi koje se mogu ostvariti s obzirom na uložena sredstva u zaštitu okoliša• Međuovisnost gospodarskog razvoja i zaštite okoliša• Ekonomski instrumenti zaštite okoliša• Načini i postupci gospodarenja pojedinim resursima itd.

Ekološka ekonomija• nova”ekonomija • bavi se preispitivanjem pretjerane gospodarske aktivnosti,• Ekološka ekonomija ispituje probleme upravljanja ekosustavima na održivi način i

utjecaj društvenih sustava na prirodne ekosistemeEko-menadžment

• Ekološki menadžment je primjena sustavnog i holističkog pristupa u zaštiti, upravljanju i obnavljanju okoliša i ekosustava.

• Ekološki menadžment zanima se za sve što čini okoliš, uključujući sva mjesta gdje ljudi žive i rade, kuda se kreću i gdje se aktivnosti događaju.

Potrebno je• Politička volja (da se štiti okoliš)• Ekološki standardi• Politika zaštite okoliša• Ekološko zakonodavstvo• Ekološka svijest• Ekološki educirani stručnjaci• Kontrola provođenja

• analizira UTJECAJ nekog zahvata na okoliš• Taj se utjecaj obično izražava u ŠTETAMA.• Ekologija procjenjuje prirodne štete.• Ekonomika okoliša procjenjuje ekonomske, tj. monetarne štete.

• izravne – neposredne štete u prirodi• neizravne – ekonomski gubitci

zbog degradacije okolišazbog dodatnih troškova otklanjanjazbog dodatnih troškova sprječavanja onečišćenja.

Razvijene zemlje

• izdvaja se 2-3% ukupnog domaćeg proizvoda za zaštitu okoliša.• uravnotežena korist i troškovi• ulaganje u zaštitu okoliša sve se više isplati• investicije u okoliš ponegdje i do 25% ukupnih investicija

Ekosustavi

• Najvrijedniji su MORSKI EKOSUSTAVI• njihova je vrijednost 20,9 trilijuna $.

više od 50% vrijednosti odnosi se na OBALNE EKOSUSTAVE.• zašto onda uništavamo, palimo,devastiramo, betoniziramo obalu ?

• načelo preventivnosti – pri zahvatu planirati radnje tako da se učini najmanja moguća šteta

• načelo cjelovitosti – razvoj + zaštita okoliša = cjelovit proces• načelo hijerarhije – pojedinačni ciljevi podređeni općima i nacionalnim, dugoročni

podređeni kratkoročnim (bitne odluke donose se po hijerarhiji: međunarod. zajednica→država→ sektori → lokalna zajednica → poduzeća)

• načelo selektivnosti – utvrđuju se prednosti s obirom na ugroženost i ekonomske mogućnosti

• načelo plaćanja troškova onečišćenja – ONEČIŠĆIVAČ PLAĆA!!!• načelo stručnosti – zaštita se mora temeljiti na znanosti• načelo javnosti – pravo građana na informaciju i sudjelovanje u odlučivanju

Što je eko kriza

• Kulminacija krize modernog industrijskog društva i njegova načina mišljenja”• “Stvaranje neravnoteže u ekološkim sustavima

koje neprekidno traje i koje utječe na živu i neživu prirodu na Zemlji uključivo i čovjeka

Uzroci

• Rast stanovništva • Nestašice sirovina i energenata• Onečišćenja okoliša• Ugrožavanje biološke raznolikosti• Nerazumna eksploatacija prirodnih resursa

Ukupna ekonomska vrijednost ekoloških dobara može se podijeliti na dvije osnovne kategorije. To su:

• 1. uporabna i • 2. neuporabna vrijednost.

• Vrednovanje okoliša može se provoditi sljedećim metodama:• 1) primjena sustavnog i holističkog pristupa u zaštiti, upravljanju i obnavljanju okoliša

i ekosustava. ”(willingnessto pay–WTP). • Ljudima treba pružiti mogućnost izbora pri čemu se pretpostavlja da će se pozitivna

sklonost prema nečemu (npr. ekološkom dobru) manifestirati u spremnosti plaćanja WTP onoga što pojedinac ili skupina želi.

• Postavlja se pitanje: Koliko su ljudi spremni plaćati da bi se spriječila ekološka šteta ili gubitak, ili kakvu su naknadu spremni prihvatiti da pristanu na gubitak?

razlikuje se:• spremnost plaćanja da bi se stekla korist,• spremnost da bi se odreklo koristi,• spremnost plaćanja da bi se spriječio ekološki gubitak, odnosno prihvaćanje da bi

se dopuštao gubitak

• Mjerenje korisnosti okoliša “metodom putnog troška”(travelcostmethod–TCM) • Ovaj pristup upotrebljava se za mjerenje koristi povezanih s rekreativnim resursima

(parkovima, rijekama, plantažama itd.). Osnovna je zamisao da se izmjeri iznos novca koji ljudi potroše da bi koristili te resurse (“putni trošak”). Stavljanjem u odnos razlike u putnom trošku s razlikama u potražnji može se izvesti krivulja potražnje za pojedinim resursima.

• Mjerenje korisnosti okoliša “Hedonističkom metodom”(hedonisticprincip method–HPM)

• Metoda koja se rabi za procjenu vrijednosti netržišnih resursa (ekoloških dobara), a koristi se promjenama u ocjeni komplementarnih dobara kako bi se otkrilo koliko su ljudi voljniplatiti za zdraviji okoliš, zove se Hedonistička metoda .

• Kako riječ“hedonistički”znači “sklonost zadovoljstvu”, to ova metoda procjenjuje “zadovoljstvo ili korisnost

• Mjerenje korisnosti okoliša “metoda mogućeg vrednovanja ili uvjetne procjene vrijednosti okoliša”(contingent valuations method–CVM).

• Za mjerenje koristi od zaštite okoliša ekonomisti često upotrebljavaju ankete, tj. primjenjuje se izravni pristup na način da se pojedinac pita koliko su spremni platiti za bolju kakvoću okoliša, odnosno kakvu naknadu traže za aktivnost (obično gospodarske) koje će pogoršati kakvoću okoliša. Takva se metoda naziva metoda mogućeg vrednovanja okoliša ili uvjetna procjena

2. Ekonomija i liberalizam

Što je ekološka ekonomija?• Novo interdisciplinarno polje usmjereno na odnos između ekonomskih sistema i

biofizičkog svijeta• Prepoznaje da praktična rješenja za socijalne i probleme okoliša rješava novi

interdisciplinarni pristup • Temelji se na vezama između ekonomskih – socijalnih i ekoloških sistema

• Intergrira ekonomiju- psihologiju i prirodne znanosti i određuje se kao “transdisciplinarna “

• Centralna točka proučavanja:Ekonomije su ugrađene i ovise o ekosferi Dio su većeg sistema

Odnos ekonomije i ekologije• Ekonomija je otvoreni podsistem okoliša• Materija i energija izdvajaju se iz okoliša i pretvaraju u proizvode koje ljudi koriste• Otpadni materijal i otpad iz energije izdvajaju se iz gospodarstva i vraćaju u okoliš• Ekonomski sistem uključuje organiziranje ljudi koji djeluju unutar određenog teritorija,

proizvode i distribuiraju proizvode

Ekonomski sistemi

• Lovno – sakupljački• Proizvodnja malih količina različitih proizvoda

• Malobrojno stanovništvo• Ograničena teritorijalna distribucija• Proizvodnja i distribucija zahtijeva ograničeni transport• Količina materije i energije izdvojene iz okoliša i količina otpadnih tvari vraćenih u okoliš

je mala

• Posljedica transformacije prirodnog okoliša je minimalna• Proizvodnja je održiva sve dok populacija unutar teritorija ne naraste iznad nosivog

kapaciteta prirodnog sistema• Tropski – pustinjski – polarni krajevi

Agrarna ekonomija• Razvijeniji ekonomski sistem• Proizvodi se više proizvoda • Opskrbljuje se veća populacija unutar postojećeg teritorija• Pojava specijaliziranog rada, kapitala, tehnologije• Razvijenije komunikacije i transport• Izdvajaju se veće količine energije i sirovina• Od perioda velikih civilizacija: Sumer – Egipat –do industrijske revolucije

Industrijska ekonomija

• Od I / II industrijske revolucije- danas• Proizvodi veće količine najrazličitijih proizvoda i može opskrbiti veću populaciju• unutar postojećeg teritorija• Tehnologija je izuzetno napredna• Ulaganja rada i kapitala su ekstremno visoka• Koriste se velike količine sirovina za energiju i proizvode• Uvoze se izvan postojećeg okoliša• Mali dio prirodnog okoliša je ostao nepromijenjen

Princip ekonomskog razvoja

• Potrošnja raste ako ljudi proizvode veće količine i kvalitetnije proizvode• Odnos ekonomskog razvoja i kvalitete okoliša= GRANICA MOGUĆE PROIZVODNJE

(GMP)• Daje maksimalne moguće kombinacije ekonomskih proizvoda i okoliša koji se mogu

proizvesti s postojećom infrastrukturom kapitalom, tehnologijom i uvjetima okoliša• S razvojem ekonomije smanjuje se kvaliteta okoliša• GMP za lovačku ekonomiju pokazuje da proizvodnja višeg stupnja nije moguća, ali je

održana visoka kvaliteta okoliša

• u agrarnoj ekonomiji maksimalna kvaliteta okoliša je smanjena• Industrijska ekonomija pokazuje proizvodnju iznad ekonomskog ulaganja, a kvaliteta

okoliša je degradirana do neprepoznatljivosti

GLOBALIZACIJA-EKONOMIJA-EKOLOGIJA

• Proces globalizacije utječe na ekonomije i ekosisteme raznih zemalja• Globalizacija je pozitivna?!• Vodi do novih mogućnosti za širenje tržišta i novih izvoznih područja za domaće

proizvode• Proces globalizacije rezultira povećanjem interakcije izvan nacionalnih granica i stimulira

rast proizvodnje• Liberalizacija trgovine otvorila je nova gospodarska tržišta• Termini koji su se udomaćili: G-X, MNE • ( Multynational Companies), NIC ( Newly Industrialized Countries) ukazuju da su se

nacionalne ekonomije međusobno povezale

PROCES GLOBALIZACIJE OMOGUĆUJE SLOBODNU KONKURENCIJU I RELOCIRANJE LJUDI I RESURSA PREMA UČINKOVITIJOJ PROIZVODNJI ROBA I SULUGA

Tri principa pomoći

• Održivi ekonomski razvoj ključ je ljudskog napretka• Integracija i globalizacija svjetske ekonomije ključ je rasta i pogodnosti• Međunarodna pomoć i ulaganja u izgradnju jakog gospodarstva u manje razvijenim

zemljama važni su za napredak stanovništva

• Ako se ograniči ekonomski rast bit će manje novca za sanaciju okoliša, manje pomoći za siromašnije, manje ulaganja u nove znanosti i tehnologije

• ŠTO SU STVARNA OGRANIČENJA KONTINUIRANOG EKONOMSKOG RAZVOJA ?

1. MANJAK PRIRODNIH IZVORA

2.ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA

3.DESTRUKCIJA GLOBALNOG EKOSISTEMA

4.OGRANIČENJE KONTROLE LJUDI KROZ ZNANOST I TEHNOLOGIJU

5.POVEĆANJE SIROMAŠTVA I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI IZMEĐU VEOMA BOGATIH U PRVOM SVIJETU I VRLO SIROMAŠNIH U TREĆEM SVIJETU

Mit o progresu?

Razvijeni Sjever pomaže nerazvijeni jug

• Razvoj i progres donijet će ekonomski rast, bogatstvo, napredak znanosti i tehnologije, više kontrole u prirodi i životu ljudi, viši životni standard, povećanje osobnih sloboda, moralnije i humanije društvo

• Ekonomski rast je središnja pretpostavka globalnog razvojnog modela

• Povećanje ekonomskog rasta treba stvoriti više bogatstva i resursa koji će poboljšati životni standard

• Vodi li globalizacija siromaštvu?

• Zemlje Trećeg svijeta i tranzicijske zemlje posuđuju milijarde dolara od Svjetske banke

• Moraju preorijentirati svoju poljoprivredu, ribarstvo… u proizvodnju namijenjenu izvozu u bogate zemlje

• Mali posjednici napuštaju selo

• Ekspanzija gradova – prenaseljenost, manjak stanova, onečišćenja, nedostatak vode

Transnacionalne kompanije zahtijevaju

1. smanjiti porez za bogate

2.povećati porez za srednji i niži sloj

3.smanjiti zakon o zaštiti okoliša

4. stvaranje slobodnih zona – TNC proizvode bez plaćanja poreza

5.Smanjene plaće radnicima

6. smanjeni troškovi zdravstvenog osiguranja

7.Djeca mogu raditi, bez obzira na dob, uvjete

8. nema točno određen broj radnih sati

9. slomiti moć sindikata

10.nema zabrane imigracija

11. potiče se visoka razina nezaposlenih – radnici se natječu za rad na sve nižim plaćama

12. stvoriti masovne nacionalne dugove – cilj – bankrot vlada

13. prisiliti građane da prihvate niže standarda – garancija višeg profita za TNC

Ima li tržišni kapitalizam alternativu? Thomas Friedman – smatra da nema

• Postoje pravila tzv.”Zlatne luđačke košulje”

1.privatni sektor je primarna snaga gospodarskog rasta

2.Održavati niske cijene inflacije

3.smanjuje se državna birokracija

4.ukidaju se zabrane za strana ulaganja

5.povećava se izvoz, privatiziraju državne tvrtke, domaća industrija otvara se stranom vlasništvu i ulaganjima

6.banke i telekomunikacije otvaraju se privatnom vlasništvu

7.građani biraju sami mirovinsko osiguranje

• Ulaskom u “Zlatnu luđačku košulju” gospodarstva zemalja će rasti, a politika se povlači. Politički sistem reducira se na Pepsi ili Coca colu

Neoliberalizam

• Osnove chicago škole - Ludwig von Mises, 1920-tih godina analizira sovjetski ekonomski sustav nastojeći dokazati njegovu ekonomsku neracionalnost u socijalističkoj ekonomiji ne postoje ni tržište ni odlučivanje,

• Nema niti uspješno funkcioniranje gospodarstva.

• Doktrina

• A. zagovaranje spontanog i slobodnog djelovanja kapitalističkoga tržišta

• B. protivljenja bilo kakvom državnom intervencionizmu,

Razrađuje F.A. Hayek

• zagovara tržišni fundamentalizam:

• Slobodno djelovanje tržišnoga mehanizma bez značajnoga utjecaja države na smjer i karakter ekonomsko društvenoga razvitka bez makroekonomskoga razvojnoga planiranja

• U neoliberalnom ekonomskom modelu vlada darvinističko načelo preživljavanja najjačega

• uloga države i javnog sektora svodi se na minimum

Kriza neoliberalnoga modela

• sukob glad financijske i korporacijske oligarhije za brzim i maksimalnim profitima,

• i prava većine zaposlenoga stanovništva na ekonomski i socijalno opravdan udio u raspodjeli ostvarenoga dohotka

• L. Thurrowa (1996), prihodi vodećih managera u SAD u 25 godina vladavine neoliberalne doktrine povećani su za pet puta, tako da su postali veći od prosječne plaće zaposlenika oko 160 puta

• plaće zaposlenih u istome razdoblju pale su za 11%.

• 1% stanovnika u SAD posjeduje

• 40% vrijednosti ukupne privatne imovine

Svjetska banka i MMF lideri su ekonomskog racionalizma i globalnog tržišta

Internacionalizacija/ globalizacija nacionalnih gospodarstava utječe na okoliš na globalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

• S povećanjem proizvodnje nakon II svj.rata razina onečišćenja okoliša kontinuirano raste.

• Period rasta 1950 – 60 – ih godina – društvo je usredotočeno na rast proizvodnje i obnovu Europe – problemi okoliša su nevažni

• Problemi okoliša akumuliraju se kr. 1960-ih g. tumače se kao regionalni / nacionalni

• Od 1980-90-ih problemi su postali međunarodno pitanje

• U razvijenim zemljama standardi zaštite okoliša na višoj su razini nego oni u zemljama u tranziciji / nerazvijenim zemljama

• Multinacionalne kompanije premještat će svoju proizvodnju prema onim zemljama koje imaju niske standarde o zaštiti okoliša

• U zemljama sjeverne i zapadne Europe politika zaštite okoliša bila je desetljećima standard

• Južnoeuropske zemlje nisu se strogo pridržavale mjera o zaštiti okoliša

• Ujednjačavanjem politike EU stroge mjere zaštite okoliša postale su praksa u Bruxellesu

• Time je povećana razina zaštite okoliša u južnim zemljama to se bez pritiska sjevera ne bi dogodilo

• BEZ GLOBALIZACIJE NI NVO POPUT GREENPEACEA, BIRDLIFE-A, WWF-A NE BI IMALE VAŽNU MEĐUNARODNU ULOGU

3. Integracije u svijetu i Europi

• Primjeri integracija: EU, NAFTA, LAFTA, MERCOSUR, APEC, ASEAN, SAARC, ECOWAS

• Dogovori kojima se ukidaju porezi i ograničenja i omogućuju slobodno kretanje roba i usluga

• EU - Najveće gospodarstvo svijeta

Svjetski najuspješniji model za razvoj demokracije i mira

Najotvorenije tržište za robe i usluge iz zemalja u razvoju.

• 1999, euro zona u 11 država članica EU

• Od 27 EU država članica 15 je prihvatilo euro

Povijest

1923. - Paneuropski pokret

prvi Paneuropski kongres - Beč 1926. : ideja ujedinjene europske države, pokret postoji i danas – četiri glavna principi: kršćanska tradicija, socijalna odgovornost i proeuropska orijentacija

• Franc. premijer Briand - 1929. ideja o federaciji europskih nacija ( suradnja među državama i gospodarski napredak )

• UK 1938. grupa Federalna unija - izgraditi Federalnu uniju Europe

Početak 1951.

• na temelju plana Roberta Schumana ( franc.min.vanjskih poslova)

• Šest zemalja -– Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska (zajedničko gospodarenje i upravljanje teškom industrijom – ugljen i čelik)

• Jean Monnet (franc.ekonomist) – glavni „arhitekt” stvaranja EU

• Potrebna je zbog ekonomske, vojne i političke prevlasti SAD-a u svijetu

• Gubitak kolonija nakon II svj.rata

• Obrana od komunizma

• Očuvanje mira u Europi

• Interesi SAD

• Brana prema istoku – SSSR-u, - Rusiji

• Veće tržište za američke proizvode

• Lakše upravljanje i kontrola

1957.

• Šest zemalja širi svoju suradnju na ostale sektore u gospodarstvu i stvara EEZ – zajedničko tržište ( ljudi, robe, usluge, kapital slobodno kolaju unutar Unije)

• 1957. Rimski ugovor EEZ tržište Ukidanje trgovinskih barijera

• Slobodno kretanje brojnih proizvoda

1973 : UK, Irska, Danska

1981 : Grčka

1983 Portugal, Španjolska

1992 ukidanje svih graničnih kontrola

1994 Maastricht ugovor : EU

1996 : Austrija, Finska, Švedska

2003 : Poljska, Mađarska, Češka, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija, Malta, Cipar, Slovačka

2007 : Rumunjska, Bugarska

Integracije u Americi: NAFTA, MERCOSUR, FTAA, ANDSKA zajednica

Nafta: U.S., Kanada, I Mexico 1994

• NAFTA

• UKLONJENE MEĐUGRANIČNE BARIJERE TOKOVA ROBA I USLUGA, ZAŠTITA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA,OMOGUĆUJE DA SVAKA DRŽAVA IMA SVOJE STANDARDE U ZAŠTITI OKOLIŠA

Zajednica Andskih država

1969 na EU modelu

• kr.1980-ih, latinoameričke vlade uvode politiku slobodne trgovine

• 2003, dogovor s MERCOSURom o pregovorima za stvaranje slobodne trgovinske zone

• Bolivija, Ekvador, Peru, i Kolumbija

• MERCOSUR- 1988 pakt o slobodnoj trgovini između Brazila i Argentine

• 1990, uključuje Paraguay i Uruguay

• MERCOSUR – uspješno uklanja trgovinske barijere između država članica

• Brazil, Argentina, Paraguay, Uruguay,i Venezuela

• CAFTA I CARICOM-Central American Trade Market

• Kostarika, El Salvador, Guatemala, Honduras, Nikaragva, Dominikanska Republika (2003)

• 2. CARICOM (1973), trgovačka unija između karipskih država anglosaksonskog govornog područja

• šest članica formiralo je Caribbean Single Market and Economy (CSME) 2006 s ciljem smanjivanja trgovačkih barijera i usklađivanje makroekonomske i monetarne politike

• FTAA - pregovori su započeli 1998 – utemeljenje Free Trade of The Americas (FTAA) 2005 ( 34 države)

• Poljoprivreda, investiranje, tržište, intelektualno vlasništvo

• ASEAN- Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) 1967

• Brunei, Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland, Vietnam, Myanmar, Laos, Kambodža - potiče slobodnu trgovinu država članica, suradnju u industriji

• APEC-Asian Pacific Economic Cooperation (APEC) 1990, 21 članica uključujući SAD Japan,i Kinu

• APEC nastoji povećati multilateralnu suradnju unutar ekonomskog pacifičkog pojasa

• ISTOČNOAFRIČKA ZAJEDNICA-Burundi, Kenija, Ruanda, Uganda Tanzanija

• 132 mil.st

• GDP 50 milijardi USD 1999, Zajedničko tržište – 2010, Monetarna unija – od 2012

4. Nova ekonomska geografija

• Tri pokretačke snage ekonomskih aktivnosti u svijetu:

A. globalizacija ekonomskih aktivnosti

B.povećana važnost regionalnih / lokalnih procesa kao ishodišta inovacija, novih poslovnih ideja

C. pojava ekonomije temeljene na znanju

Globalizacija ovisi o komparativnim prednostima i specijalizaciji

Specijalizacija se javlja na lokalnoj razini u ekonomskim klasterima

• Pobjednik u toj globalnoj igri biti će onaj koji će moći sastaviti: najbolji svjetski dizajn,proizvodnju, istraživanje, provedbu i marketing na najvećoj razini.

• Rijetko se svi ovi elementi mogu naći u samo jednoj zemlji ili na jednom kontinentu

• (Jack Welch, GE,1987.)

• Stara ekonomska geografija - Prirodni resursi –važan čimbenik

• Nova ekonomska geografija - Antropogeni čimbenici – educirana radna snaga,istraživanja, intelektualno vlasništvo, poslovna infrastruktura, fizička infrastruktura

Tri puta prema rastu

• Unaprijediti čimbenik ulaganja

• Povećati količinu uloženog rada i kapitala =poboljšana produktivnost i porast BDP-a

• Trgovina i komparativne prednosti

• Smanjiti uvoz i povećati izvoz= povećanje udjela na svjetskom tržištu i porast BDP-a

• Inovacije i poduzetništvo

• Stvoriti povoljno okružje za inovacije i poduzetništvo = porast novih poslovnih djelatnosti unutar kompanija i novih kompanija

• poduzetništvo sudjeluje u velikoj mjeri u rastu BDP-a , kroz učinkovitost i dugoročno

• Poduzetničke regije biti će podložnije krugu procvata i ekspanzije ( boom – bust ), ali svaki novi ciklus vodi regiju na višu razinu razvoja.

• Tehnološki baloni nisu novost

• Boom i Bust pojave su neizbježne i potrebne

Sadržaji poduzetničkog okružja

• povoljna “pravila igre “

• Slobodni tok kapitala prema najučinkovitijoj uporabi

• slobodni tok ljudi prema najboljem izražavanju talenta

• Slobodan tok ideja prema poboljšanju kolektivnog učenja

• Globalna povezanost prema industrijskim klasterima

Dolaze novi valovi inovativnosti i konkuretnosti

• ovise o informativnosti i komunikacijama ( mobitel, Internet)

• približavanje biotehnoloških i informacijskih tehnologija ( biočip, biomaterijal )

• Komercijalizacija nanotehnologije ( nanočip, pametni materijali, mikrostrojevi )

Globalni izazovi

• procesi globalizacije

• tranzicija i promjene prema tržišnoj ekonomiji

• gospodarski trendovi 21. stoljeća

• želja za pristupanjem EU

Izazovi unutar zemlje

• poticanje dijaloga privatnog i javnog sektora

• stvaranje uspješnog programa konkurentnosti

• stvaranje politika mjera

• dugoročne perspektive

• stvaranje konsenzusa

podizanje razine svijesti

Što je konkurentonost?

• sposobnost natjecanja i postizanja uspjeha koji vodi visokoproduktivnom gospodarstvu, ekonomskom rastu i boljem životnom standardu za cjelokupno stanovništvo

REGIONALNA KONKURENTNOST - sposobnost regije da osigura ekonomski rast (tijekom vremena), uključujući sposobnost privlačenja i zadržavanja produktivnog kapitala i kompetentnih ljudskih resursa te da bude inovativna u širokom smislu riječi (Borozan, 2007.)

Čimbenici konkurentnosti

• Lokacija tržišta i dobavljača

• blizina prateće industrije, potrošača i dobavljača

• Prometne veze

• Raspoloživost energije

• Prirodni resursi

• Komunikacijski sustav

• Raspoloživost radne snage...

Utjecaj ICT industrije na gospodarski razvoj

• Tehnološki napredak informatičke i telekomunikacijske tehnologije tijekom zadnjih desetljeća utjecao je na način poslovanja poduzeća, te na promjene u načinima globalne trgovine i usluga

• India – ICT revolucija dovela je do velikih pozitivnih promjena u gospodarstvu

• Irska i Izrael – centri razvoja softverskih rješenja

• Singapur, Hong Kong i Taiwan – osigurani osnovni uvjeti za razvoj ICT tehnologije

Networked Readiness Index

• NRI mjeri spremnosti nacije ili zajednice za sudjelovanje u ili za ubiranjem koristi od razvoja ICT sektora

• Glavni cilj NRI je lakše razumijevanje kompleksnosti i raznovrsnosti čimbenika koji utječu na razvoj ICT-a nacije kako bi stvaraoci politika i donositelji odluka mogli jasnije definirati razvojne ciljeve

Metodologija

• Osnovni faktori:

1. Institucije

2. Infrastruktura

3. Makroekonomsko okruženje

4. Zdravstvo i osnovno obrazovanje

• Faktori efikasnosti

5. Više obrazovanje i trening

6. Efikasnost tržišta roba

7. Efikasnost tržišta rada

8. Razvoj financijskog tržišta

9. Tehnološka spremnost

10. Velicina tržišta

• Faktori inovativnosti i sofisticiranosti:

• 11. Poslovna sofisticiranost

• 12. Inovativnost

Globalni inovacijski indeks

• država 2008-09

1 USA 5.28

2. NJEMAČKA 4.99

3.ŠVEDSKA 4.84

4.UK 4.82

5.Singapur 4.81

6. J. Koreja, 4.73

7. Švicarska 4.73

8.Danska 4.69

9.Japan 4.65

10.Nizozemska 4.64

60.Latvija 3.10

61.Mexico 3.06

62.Hrvatska 3.03

63. Filipini 2.99

64.Vijetnam 2.97 65.Trinidad i Tobago 2.96

66.Mauritius 2.95

1. Švicarska ( 5,72)

2. Singapur je 2012./2013. godinu, koja obuhvaća 144 zemlje svijeta,

3. Finska,

4.Švedska

56. Slovenija

60. Mađarska

72. Crna Gora

80. Makedonija

WEF 2012- 144 države

• FDI - povećanje prodaje i profita, nagli rast domaćeg tržišta, smanjenje troškova, zaštita domaćeg tržišta, zaštita stranog tržišta

• Trijada sudjeluje s 80 % svjetskog FDI

• Dvije važne FDI destinacije su:

• Intra-regionalne iz jedne članice trijade u drugu

• Inter-regionalne: iz jedne članice trijade u zemlju u regiji