1

Financijski menadment- skripta za 1. kolokvij

1. POGLAVLJE stvaranje novih proizvodnih dobra ovisi o tednji, a tednja se sastoji u odgodi potronje stvorenih korisnih dobra

tednja predstavlja bitan imbenik akumulacije i odravanja proizvodnih dobara kao kapitala kapitalna cijena identificira se mjerenjem odnosno izraunavanjem vrijednosti novca, njegova vrijednost poistovjeuje s psihikom rtvom koja proizlazi iz odgode potronje odnosno tednje naini plaanja:

u polaznoj generaciji, u tzv. obinoj razmjeni ili vezanoj trgovini, robu ili uslugu plaalo se drugom robom ili uslugom, a zatim i -posebno vrijednim stvarima kao to su zlato, srebro i slino.

taj se nain plaanja postupno razvija pa nastaju kovanice (zlatnici, srebrnjaci i sl.) s odreenom nominalnom vrijednou odnosno sa vrijednou novanih jedinica

u iduoj etapi pojavljuju se bankovne note kao papirnate novanice odnosno kao papirni novac, koje su uskoro zauzele dominantnu poziciju kao instrument plaanja= gotovinsko plaanje daljnji razvoj, u novoj generaciji, doveo je do tzv. dokumentarnih naina plaanja, kao to su (depozitni/iralni novac):

a) ekb) platni nalogc) vauer

( preduvjet takvom nainu plaanja su otvoreni rauni u bankama i drugim financijskim institucijama( osnovi platnoga naloga kao papirnoga dokumenta, prenose se sredstva s rauna uplatioca na raun primaocaTrasat( je osoba koja treba isplatiti mjenicu nakon to ona dospije na naplatu (da bi trasat postao mjeninim dunikom, nije dovoljno to njegovo ime stoji na mjenici, ve je treba i akceptirati)

Trasant( je osoba koja izdaje mjenicu (da bi mjenica bila pravno valjana, trasant je mora vlastoruno potpisati)

Remitent( je osoba koju je izdatnik (trasant) mjenice ili eka oznaio na samoj ispravi kao prvog korisnika, odnosno onoga kojem se ili po ijoj se naredbi ima isplatiti mjesena ili ekovna svota

EKOVI

ekovi meunarodnoga platnoga prometa mogu se razvrstati na:

a) bankarske

mogu biti vueni od jedne banke na drugu, pa su, dakle, trasant i trasat - razliite banke ova se vrsta ekova moe podijeliti na:

nostro-ekove: izdaju se u zemlji a plativi su u inozemstvu (trasant domaa, a trasat - inozemna banka) loro-ekove: izdaju ih inozemne banke, a (na)plativi su u inozemstvu i u zemlji, zavisno o tome da li su vueni na inozemnu ili na domau banku

b) putnike

izdaju ih inozemne banke (Bank of America, New York; First Corporation, New York; Barclays Bank International Ltd., London; Deutsche Banke AG, Frankfurt i druge) ili poznate putnike kompanije (American Express Company, New York; Thomas Cook and Son Limited, London i druge) (na)plativi su u inozemstvu najee ih koriste putnici i turisti pri putovanju iz jedne zemlje u drugu, jer su vrlo prikladni za plaanje putnikih trokova vlasnik svaki putniki ek potpisuje 2 puta, 1. put kad ga kupuje u svojoj zemlji, a 2. put kad ga unovuje u inozemstvuc) euro-ekove

izdaju ih banke i kreditne ustanove kad njihovi korisnici kod njih otvore poseban raun i na taj raun poloe novana sredstva kojima e pokrivati plaanja euro-ekom korisnik euro-eka dri garantnu karticu kod sebe, a slui mu za sravnjivanje podataka iz euro-eka i garantne kartice odnosno za dokazivanje identiteta, te za dokazivanje pokria plaanjad) nebankarske ili privatne ekove

predstavljaju ekove na kojima trasanti nisu banke nego razne inozemne tvrtke, ustanove ili fizike osobe trasati su banke- sigurnost naplate nije zajamena ove ekove banke u pravilu prihvaaju s rezervom ili s prethodnom provjerom ispravnosti i mogunosti naplate potvreni ili certificirani ekovi sadre vizu (potvrdu trasata da postoji pokrie eka i da e to pokrie biti zadrano do isplate eka)PLATNI NALOG (money order)

predstavlja pismeni nalog trasatu da na teret trasanta treoj osobi odnosno remitentu isplati odreeni iznos novca. kao obrasci platnog naloga obino slue ekovi, potanske uputnice i razni virmanski platni nalozi u grupu platnih naloga spadaju:

a) International Money Order predstavlja svojevrstan ek kod kojeg su transant i trasat ista banka a remitent-

fizika osoba

ova se vrsta platnog naloga susree u poslovanju s angloamerikim zemljama

b) ekovi izdanja Tresaurer of the United States of America.

namijenjeni su isplati mirovina ili invalidnina iseljenicima-povratnicima ili njihovim obiteljima, a vuku ih institucije u SAD-a na dravnu blagajnu SAD-aVAUER (voucher) predstavlja svojevrsnu pisanu poruku, propisanog oblika i izgleda, kojom se jami da e plaanje biti izvreno u iznosu koji je na njemu (vaueru) upisan potvrda korisnika da je unaprijed uplatio nominalni iznos koji je na njemu upisan koristi se u turizmu za plaanje usluga ugovorenih aranmanom specifine vrste vauera: bonovi za topli obrok (luncheon voucher) i poklon bon (gift voucher)

plaanje: a) kreditnom karticom ( pay afterb) elektroniko plaanje i ( pay nowc) plaanje smart karticom ( pay before suvremena generacija naina plaanja: svodi se na plaanje plastikom odnosno plastinim novcemKreditnom karticom platilac (dunik) koristi se kao zamjenom za gotovinu prilikom plaanja potpisuje kartini obrazac (slip)( preuzima obvezu da e odgovarajuu svotu novca platiti izdavaocu kartice (obino je to banka ili kreditna institucija), dok kreditor (obino je to ugovorni dobavlja) stjee pravo da istu svotu zahtijeva od izdavaoca kartice najznaajnije bankarske kartice su Europay-MasterCard i VISA

tradicionalne nebankarske kartice su American Express i Diners Club

plati kasnije (pay after) kartice

Kod elektronikog plaanja transakcije se na raunima u kreditnim institucijama provode i na temelju elektroniki prijenosnih podataka (instrukcija), a ne samo na temelju papirnatog dokumenta, koji esto ostaje na mjestu nastanka najee se razumijeva da se cijeli postupak plaanja odvija putem elektronikog sustava, tj. iniciranjem, autorizacijom, prijenosom i izravnim zaduenjem odnosno odobrenjem rauna kad se plastina kartica rabi za iniciranje elektronikog prijenosa sredstava= plati sada kartice (pay now) ili debitne kartice plaanje plastinom karticom vezano je na fizike ureaje kojima se prijenos ostvaruje i to na: bankomate (ATM - Automated Teller Machine) posebne elektroniki transfeme ureaje koji, iz daleka ili na samome prodajnome (kupovnome) mjestu (POS - Point of Sale), omoguuju imaocu plastine kartice da u kreditnoj instituciji zadui svoj raun za iznos kupljene robe ili dobivene uslugeSmart, chip, cash ili inteligentna kartica kartica u koju je ugraen vrlo tanak ip s memorijom o pohranjenom novcu, i kao takva spada u grupu kartica koje se nazivaju i plati prije kartice (pay before) ili pretplatne kartice u koritenju ove kartice nije potrebna elektronika veza s raunom njezinoga korisnika u kreditnoj institucijiNovac rijetko kada predstavlja krajnju potrebu! Krajnju potrebu predstavljaju ekonomska dobra i usluge, kojima novac upravlja u procesu njihove razmjene.

Financiranje potronje evidentno je osobito u oblasti nabave dobara za osobne potrebe. Ta se dobra mogu stei: a) kapitalom iz vlastitih fondova namijenjenih za zadovoljenje takvih potrebab) kapitalom posuenim od drugih osoba, poduzea ili financijskih institucijaProizvodni procesi koji produciraju proizvode za zadovoljavanje potreba potroaa predstavljaju indirektnu proizvodnju, a osnovu sustava financiranja procesa proizvodnje predstavlja kapital, odnosno svaka druga imovina koja je sposobna stvarati dodatnu vrijednost. Ona moe biti iz vlastitih fondova ili iz vanjskih financijskih izvora. Zato se moe rei da je kapital odreena nunost u procesu proizvodnje odnosno u procesu pruanja usluga.

O POJMU FINANCIJSKI MENADMENT

obuhvaa iroko podruje ekonomskih aktivnosti posveenih kapitalu kao vrijednosti koja stvara viak vrijednosti

sloenica od dvije rijei; rije financije (engleski finance, njemaki Finanzen, talijanski finanze) potjee od francuske rijei finance, to znai novana sredstva, odnosno novac, a rije menadment dolazi od engleske rijei management to znai upravljanje

financije se dijele u tri skupine i to: a) javne financije( obuhvaaju kapitalne fondove i proraune, zajedno s poreznom administracijom koja predstavlja produenu ruku vladinih tijelab) monetarne financije( obuhvaaju monetarno-kreditni sustav i monetarno-kreditnu politikuc) poslovne financije/financijski menadment( upravljanje kapitalom poduzea u cilju njegove multiplikacije. No, bez obzira na ovu podjelu, financije svoje izvorite uvijek imaju u gospodarskim potrebama za robom i uslugamaOsnovne financijske aktivnosti, neophodne za uspjeno financijsko voenje poduzea, mogu se svrstati u etiri grupe: 1. financijsko planiranje (financial planning) sastoji se u procjenjivanju buduih neto novanih tokova odnosno u procjenjivanju novanih primitaka i novanih izdataka

planirati i ujednaavati novane izdatke za fiksnu i tekuu imovinu u skladu s potrebama i financijskim mogunostima poduzea znai drati u ravnotei financijski plan odnosno proraun (budget) kao osnovu uspjenog financijskog menedmenta

Nerealni optimizam- zasnovan na pretpostavci kako e u zadnjem trenutku iskrsnuti neki biznis (business) koji e rijeiti probleme( ne moe biti osnovom za uspjeno poslovanje (kontinuirano financijsko planiranje!)2. financiranje (financing)( podrazumijeva pribavljanje novanih sredstava, njihovo koritenje u poslovanju i vraanje njihovim izvorima3. financijsku analizu (financial analysis)( raunovodstvenih zapisa, ako se razumno primjenjuje, omoguava financijskom menedmentu shvaanje prolih poslovnih ostvarenja i tekuih financijskih prilika, primarno koristei novana mjerila i pokazatelje zasnovane na financijskim podacima4. financijsku kontrolu (financial control) obuhvaa ispitivanje prolih i tekuih financijskih aktivnosti i novanih isplata, kako bi se utvrdilo da li novani tokovi slijede financijski plan i da li se eventualne devijacije razrjeavaju u skladu s dugoronim financijskim planom poduzea konstantno mijenjanje uvjeta poslovanja zahtijeva kontinuirani rebalans( modificiranje i auriranje prvobitno utvrenog financijskog plana prilikom financijske kontrole esto se primjenjuje metoda ABC koja podrazumijeva nadzor nad veinom stavkiFinancijska strategija- predstavlja izvrni dio dugorone financijske politike poduzea a izraava se kao stvaralako usmjeravanje ka temeljnim financijskim ciljevima, i to: a. odreivanjem presudnih i vrlo znaajnih financijskih zadaa, b. alokacijom izvora i imovine kroz prikladne strukture koje omoguavaju inicijativu ili prilagoavanje financijskim situacijama (financijski manevar, financijska gimnastika)c. izborom puteva i postupaka za postizanje tih ciljeva (financijska taktika) tek kombinacijom svih (nabave, proizvodnje, prodaje, podruje financijskog menadmenta) poslovnih odluka postie se maksimalna profitabilnost poduzea

Prilikom donoenja poslovnih odluka o pribavljanju novanih sredstava, financijski menedment posebnu panju poklanja: 1. visini potrebnih novanih sredstava2. dinamici pribavljanja novanih sredstava

3. dinamici vraanja novanih sredstava

4. moguim izvorima financiranja5. uvjetima financiranja

6. stupnju financijskog rizika, te

7. najboljoj kombinaciji izvora financiranja- takoer obuhvaa i: 1. kontrolu upotrebe novanih sredstava( podrazumijeva nadgledanje ulaganja u tekuu imovinu i nadgledanje koritenja odnosno troenja postojeih novanih sredstava, sve u cilju njihovog maksimalnog iskoritenja i spreavanja nenamjenskoga troenja 2. posebna se briga vodi o raspodjeli ostvarenoga neto dobitka poduzea, a ta se novana sredstva, razmiljajui financijski, mogu iskoristiti za proirenje postojeih ili za otvaranje novih poslova, za podmirenje vanjskih dugova, za isplatu dividendi, za otkup vrijednosnih papira i sl.

Financijska situacija/financijska pozicija ( izraava sadanji i perspektivni financijski poloaj poduzea na osnovi meusobnog odnosa pozicija u okviru aktive i pasive, ali i odnosa izmeu odgovarajuih pozicija ili grupa pozicija aktive i pasive

Temeljni financijski motivi: ostvarenje dobitka poduzea odnosno neto dobitka po dionici, uz to manji financijski rizik, uz to manju neizvjesnost i u to kraem roku + dva osnovna financijska naela:

1. prvo naelo zahtijeva maksimalno iskoritenje kapitala, koji treba usmjeravati i kontrolirati tako da ostvaruje maksimalan prihod po jedinici uloenoga kapitala 2. drugo naelo zahtijeva da iznos neto dobitka po svakoj jedinici ostvarenog prihoda takoer treba biti maksimalan; ovisi i o kontroli novanih izdataka ukljuenih u stvaranje novanih-primitaka po uloenoj novanoj jedinici. Maksimalan opseg novanih primitaka s maksimalnim dobitkom, uz minimalne novane izdatke, ukazuje i na maksimalnu profitabilnost poslovne aktivnosti.

ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZEA:a) inokosna poduzea (sole proprietorship)b) partnerska poduzea (partnership)c) korporacije (corporation)INOKOSNO PODUZEE (individualno vlasnitvo) predstavlja najjednostavniji oblik poduzea u kojem je jedna osoba ujedno i vlasnik poduzea.

odgovornost za dugove poduzea u ovom obliku organiziranja je na osobi vlasnika koja za poslove poduzea odgovara itavom svojom imovinom, ukljuujui i osobnu imovinu, koja nije koritena u poslovanju

vlasnik u ovom obliku poduzea nije jedini koji dijeli cjelokupni rizik poslovanja ( u pojedinim sluajevima i kreditori te zaposleni radnici) zbog izbjegavanja dvostrukog oporezivanja (double taxation), oporezivanje se provodi strogo samo jedanput, a prihod ovoga tipa poduzea tretira se kao osobni prihod vlasnika

cjelokupni menedment u ovome tipu poduzea u rukama je vlasnika

vlasnik sam provodi kontrolu svih dijelova poslovanja poduzea odluke o investicijama prvenstveno ovise o kapitalnim i kreditnim sposobnostima vlasnika, odnosno njegovoj sposobnosti da u potpunosti i u roku ispuni preuzete obveze

vlasnitvo nad imovinom poduzea ovisi o financijskom udjelu vlasnika i o kapitalu vjerovnika angairanom za financiranje poslovanja poduzeaPARTNERSKA PODUZEA (ortaka poduzea)

moe se organizirati kao: 1. ope partnersko poduzee (general partnership) nastaje istim partnerskim sporazumom izmeu dviju ili vie osoba koje udruuju odreeni ulog u zajedniko poslovanje

tim sporazumom odreuju se prava i obveze pojedinih partnera odnosno ortaka, koje proizlaze ili e proizlaziti iz poslovanja partnerskog poduzea

kod istog partnerstva odgovornost za poslovanje poduzea podrazumijeva neogranienu osobnu odgovornost partnera, koji su zajedniki odgovorni za ukupne obveze poduzea

vjerovnici, za podmirenje svojih dospjelih potraivanja, mogu oduzeti i osobnu imovinu bilo kojeg partnera

s obzirom na neogranienu osobnu odgovornost i na pravo zastupa-logino je da trajanje partnerstva ovisi o direktnom vlasnikom UDJELU

2. limitirano partnersko poduzee (limited partnership) osniva se sporazumom izmeu partnera, a taj sporazum obuhvaa: naznaku funkcije i odgovornosti svakog pojedinanog partnera, ime poduzea, udio partnera u ostvarenom neto dobitku ili gubitku, trajanje poduzea, uvjete povlaenja iz partnerskog odnosa i drugo.

barem jedan od partnera u ovome tipu poduzea mora imati potpunu odgovornost (osobnu i poslovnu), dok drugi partneri mogu odgovarati samo svojom uloenom poslovnom imovinom, a nazivaju se razliito, npr. limitirani partneri (limited partners- nemaju pravo sudjelovati u menadmentu poduzea), utljivi partneri (silent partners) ili specijalni partneri (special partners) karakterizira ga velika elastinost zbog kapitalnih ulaganja, a nedostatak predstavlja izraenije nepovjerenje meu partnerima u podruju stratekih poslovnih pitanja.KORPORACIJA dioniko drutvo/dioniko poduzee (u SAD-u : joint stock company, stock corporation ili incorporated, odnosno skraeno - Corp. ili Inc., u Engleskoj: company limited by the shares) predstavlja zakonsku tvorevinu koju karakterizira svojevrsna nevidljivost vlasnitva i kontinuiranost poslovanja moe se osnovati: 1. transformacijom postojeeg inokosnog poduzea u dioniko poduzee2. transformacijom partnerskog poduzea u dioniko poduzee3. organiziranjem novog dionikog poduzea prilikom formiranja korporacije dolazi do udruivanja vee koliine inokosnoga kapitala koji se akumulira prodajom emitiranih dionica kupovinom obinih dionica investitori postaju legalnim suvlasnicima poduzea, a njihova vlasnika prava u proporcionalnom su odnosu s brojem dionica koje posjeduju:1) sudjelovanje u upravljanju poduzeem2) sudjelovanje u distribuciji dividendi3) sudjelovanje u likvidacijskoj masi poduzea menedment korporacije moemo grupirati u tri razine i to: 1. vrhovni menedment (top management)

odgovoran je za ukupni poslovni uspjeh korporacije, a ine ga: predsjednik upravnog odbora (board ehairman),

predsjednik korporacije (president),

lanovi upravnog odbora - direktori (direetors),

potpredsjednici (vice-presidents) glavni menederi (general managers).

cjelokupna poslovna djelatnost korporacije najee se odvija u okviru etiri sektora:

istraivanje i razvoj, marketing, operativa (u okviru operative obino se formiraju samostalne poslovne jedinice (strategic business unit - SBU) kojima rukovode glavni menederi) financije( ovim sektorima rukovode potpredsjednici koji mogu formirati odgovarajue oblike kolegijalnih organa (board of management)

2. srednji menedment (middle management) - predstavljaju odjelni menederi (department managers) koji djeluju unutar samostalnih poslovnih jedinica i odgovorni su za izvrenje poslovnih zadataka iz svog djelokruga rada3. nadzorni menedment (supervisory management).

odgovoran je za neposredno izvrenje poslova dodijeljenih izvriteljima, a najee ga ine nadglednici koji djeluju u proizvodnji (foreman) i administraciji (supervisor) ograniena odgovornost dioniara predstavlja jedan od najkarakteristinijih atributa korporacije Odgovornost lanova limitirana je iznosom njihovog ulaganja u dionice korporacije korporacija danas predstavlja najvii organizirani stupanj poslovnog udruivanja

u korporacijskom poslovanju proces upravljanja odvojen od vlasnitva jedino dravni autoritet moe prekinuti kontinuitet poslovanja korporacije.

Stopa prinosa od kapitala je godinji neto prinos na dolar investiranog kapitala; to je OBINI broj ili postotak na godinu

( treasurer novani tokovi; controler - raunovodstvo

POGLAVLJE 2 mnogi imbenici utjeu na visinu potrebne poslovne imovine za poslovanje poduzea: poslovne organizacije, veliina poduzea, vrsta poslovanja, uvjeti poslovanja i sl.FINANCIJSKI RIZIK I NESIGURNOST poto su budui dogaaji nesigurni, prije donoenja poslovne odluke moramo prognozirati, nagaati i procjenjivati to e se dogoditi i pored toga to smo u odreenom trenutku donijeli najracionalniju moguu poslovnu odlukuRizik disperzija vjerojatnosti distribucije dogaaja, ija je vrijednost bila predviena

mogunost odstupanja od oekivanog ishoda dogaaja, a u psiholokom kontekstu - kao faktor iznenaenja u odnosu na oekivanje

varijaciju prosjeno oekivane vrijednosti koja se pojavljuje sluajno( to je varijacija vea, to je i rizik vei

Nesigurnost stupanj nedostatka povjerenja u smislu ispravnosti procijenjene vjerojatnosti distribucije je uzrokovana,prvo, grekama u prognoziranju jednog ili vie imbenika koji su znaajni u odreivanju budue vrijednosti varijable ili drugo, potpunim odsustvom prognoze

oekivana novana vrijednost umnoak nepovoljni uvjeti * vjerojatnost njihova pojavljivanjaMONTE CARLO METODA - pronalaenje priblinih rjeenja matematikih i fizikalnih problema simulacijom sluajnih varijabli na nain da se za odreeni problem postvai odgovarajui probni model

Metodom procjenjivanja niza vrijednosti, oekivana vrijednost investicije, te novanih primitaka ili izdataka, procjenjuje se kao optimistina vrijednost odnosno kao mala mogunost da bude bolje, te kao pesimistina vrijednost odnosno kao mala mogunost da bude gore.

ZAKONITOSTI OEKIVANIH NOVANIH PRIMITAKA ILI IZDATAKA

- 3 podruja veliine maksimalnog gubitka: 1. podruje prihvatljivosti gubitka- je ono podruje u kojem je logina upotreba oekivanih novanih primitaka i izdataka kriterij za donoenje financijske odluke2. podruje neprihvatljivosti gubitka- je ono u kojem je najgori mogui gubitak tako velik da za poduzee nikako nije logino da preuzme takvu vrst financijskog rizika, bez obzira na to koliko je mala vjerojatnost njegova pojavljivanja, niti koliko je visok oekivani neto dobitak3. podruje granine prihvatljivosti gubitka- radi se o situaciji kad mogui gubitak nije tako velik da bi alternativna mogunost bila potpuno iskljuena, odnosno o situaciji kad niti jedan gubitak nije toliko malen da bismo mogli primijeniti oekivanu vrijednost bez logine procjene svih potencijalnih posljedica i neodredivih aspekata alternativnih mogunosti. za svako poduzee postoje 3 podruja ostvarenja mogueg neto dobitka, ali esto s razliitim krajnjim financijskim iznosima. To su: 1. podruje u kojem su kalkulacije oekivane vrijednosti u potpunosti relevantne kao kriterij za donoenje poslovne odluke2. podruje u kojem razmatranja oekivane vrijednosti nisu relevantna kao kriterij za donoenje poslovne odluke3. podruje, izmeu prvih dvaju podruja, u kojem je nuan logian proraun svih potencijalnih posljedica i neodredivih okolnosti koje okruuju alternativne mogunosti.NESIGURNOST I NEPREDVIDIVA OKOLNOST

Neto dobitak i nepredvidiva okolnost- ovaj kriterij maksimizira minimalni neto dobitak te se naziva maximin kriterij Nepredvidiva okolnost i najvei neto dobitak - ovaj kriterij maksimizira maksimalni neto dobitak te se naziva maximax kriterij

ako mislimo da nismo ni dovoljno oprezni ni dovoljno pekulativni, nego negdje izmeu toga, u ispitivanju uvjeta za donoenje odluke maksimizirat emo kriterij mjere, koristei spomenute omjere maximin i maximax kriterij( maxim kriterij minimalizira maksimalni novani izdatak minimax kriterij

Postotni odnos nepredvidive okolnosti i neto dobitka- ovaj kriterij minimizira minimalni novani izdatak i naziva se minimin kriterij Ako, u jo jednoj od moguih varijanata, smatramo da nismo ni oprezni hi pekulativni, nego negdje izmeu toga, a ne elimo se opredijeliti na osnovi neto dobitka ve na osnovi novanih izdataka, u izradi procjene minimizirat emo kriterij mjere, koristei sve omjere spomenutih minimax i minimin kriterija- ovu varijantu ispitivanja nazivamo minim kriterij oduzimanjem procijenjenog neto dobitka za svaku alternativnu mogunost i za svaku nepredvidivu okolnost od maksimalno procijenjenog neto dobitka za svaku alternativnu mogunost i za svaku nepredvidivu okolnost- ovu varijantu ispitivanja nazivamo minimax kriterij aljenjaProcjene vjerojatnosti pojave nepredvidivih okolnosti ponekad se izrauju i post festum, kad su logine odluke ve donesene.

IZVORI IMOVINE

Financijske ulagae koji angairaju svoja novana sredstva za obavljanje poslovne aktivnosti poduzea openito svrstavamo u dvije kategorije, a to su: a. vjerovnici b. vlasnici U bilancu poduzea uneseni su podaci o tome tko je i koliki iznos kapitala angairao u poduzee Na lijevoj strani bilance odnosno u aktivi nalaze se podaci o imovini odnosno o oblicima u kojima je ta imovina ukljuena u poslovni proces poduzea

Na desnoj strani bilance odnosno u pasivi zabiljeeni su vjerovnici, odnosno kreditori i vlasnici, te iznosi kapitala koje su oni angairali u poduzee Aktiva ukazuje na nain koritenja imovine, a pasiva daje podatke o izvorima imovine Vjerovnici odobravaju poduzeu razne kredite, oekujui, u odreenim rokovima, povrat kreditnog iznosa uveanog za kamate. Vlasnici odnosno investitori su oni koji su u poduzee trajno uloili svoj kapital, motivirani ostvarenjem profita u budunosti.

VJEROVNICI na desnoj strani bilance evidentiraju se obveze poduzea prema vjerovnicima i to kao: 1. obveze prema dobavljaima stvorene na osnovi kupljene robe ili primljene usluge predstavljaju takav tip obveza koje se moraju platiti u ugovorenim odnosno zakonskim rokovima ovakav nain prodaje proizvoda, roba i usluga na principu izdatoga rauna i odgoenoga plaanja, nazivamo trgovakim ili robnim kreditom Raun= pismeni zapis o iznosu duga i o kreditnim uvjetima, a kreditni uvjeti obuhvaaju: period unutar kojeg se ispostavljeni raun mora podmiriti odreene popuste za prijevremeno plaanje, i tree, visinu redovne i zatezne kamatne stope2. obveze prema izdatim mjenicama i ekovima- ekova predstavljaju takav vid obveza koje su nastale tako da je poduzee svojim vjerovnicima (financijskim institucijama, dobavljaima, radnicima, dioniarima i si.) izdalo instrumente plaanja radi osiguranja povrata kreditnih sredstava; te su instrumente u ime poduzea potpisali jedan ili vie vlasnika odnosno njihovi ovlateni predstavnici

3. akumulirane obveze ne predstavljaju definitivnu veliinu, ve obraunate obveze koje e dospjeti na plaanje u nekom odreenom roku podrazumijevaju akumulirane obveze prema radnicima, prema dravi (porezi, doprinosi i druge pristojbe) i dr.4. krediti ( pokazuje da je poduzee od vjerovnika primilo novana sredstva na odreeni rok i uz odreene kamate; hipotekarni kredit najee jedini nain da inokosna, partnerska poduzea i male korupcije dou do dugoronih kredita 5. obveznice pojavljuju se u uvjetima kad je potrebni iznos dugoronoga kredita tako velik da je nuno njegovo pribavljanje od vie vjerovnika

svaki vjerovnik od poduzea dobiva obveznice za svoj dio potraivanja

obveznice koje izdaje korporacija razliite su, a razlikuju se prema: vrsti osiguranja povrata kredita, prema karakteru naknade i prema nainu podmirenja obvezaVLASNICI

imaju jednak poloaj u smislu trajnosti svojih ulaganja, a podreene pozicije u odnosu na svoje vjerovnike. Vlasnici vjerovnici - na razliite rokove. vlasniki udjel se u inokosnom poduzeu, na pasivnoj strani bilance, obino biljei kao jedna stavka, koja se sastoji od ukupno uloenoga kapitala vlasnika, uveanog za dobitak i umanjenog za gubitke i za povueni kapital. u partnerskom poduzeu vlasniki se udjeli tretiraju slino kao u inokosnom, osim to se stavka vlastitoga kapitala dijeli na dva ili vie partnera kapital kojeg angairaju vlasnici korporacije karakteristino se predstavlja na pasivnoj strani bilance, putem 3 rauna: 1. kao upisani kapital (formira se emisijom vrijednosnih papira odnosno dionica)2. kao zadrani neto dobitak (predstavlja onaj dio ukupnog neto dobitka kojeg poduzee ostavlja za unapreenje svoga poslovanja i za razvoj) 3. te kao rezerva ili priuva (predstavljaju dio neto dobitka, a slue za pokrie eventualnih gubitaka ili kao priuva za sluaj naroitih, predvienih ili nepredvienih novanih izdataka- ako nije zakonska obveza formiranja rezervi, vlasnici mogu samostalno odluiti o formiranju toga rauna)FINANCIJSKA OBILJEJA POLOAJA VJEROVNIKAFinancijski poloaj vjerovnika moemo promatrati u odnosu na: 1) rizik

- vjerovnici uivaju prednosti nad vlasnicima kapitala prilikom:

i. likvidacije poduzea- vjerovnici, u odnosu na vlasnike, imaju prvenstvo nad imovinom poduzeaii. povrata kapitala

varira od nekoliko dana do nekoliko desetaka godina, ali u sluaju nepodmirenja duga u ugovorenome roku, vjerovnik moe aktivirati primljene instrumente osiguranja povrata kredita odnosno pokrenuti sudski postupak za izvrenje ugovorenih uvjeta

to je krai period povrata, manji su i rizik, neizvjesnost i neodredivost, jer ostaje i manje vremena za pojavu eventualnih nepredvienih dogaaja, koji bi mogli djelovati na solventnost poduzea u smislu podmirenja dospjelih obveza.iii. prilikom raspodjele neto dobitka

vjerovnici se razlikuju od vlasnika na podruju: ogranienosti

veliine

na podruju sigurnosti

2) neto dobitak (raspodjela) vjerovnici se razlikuju od vlasnika na podruju:

i. ogranienosti stopa povrata kapitala za vjerovnika je ograniena na odreeni iznos, dok je povrat vlasnikovog kapitala teoretski neogranien

ii. veliine stope povrata vjerovnici oekuju niu stopu povrata kapitala

iii. na podruju sigurnosti vjerovnik je sigurniji za povrat nov. sredstava nego vlasnik

3) kontrolu bonitet poduzea = izraava vrijednost, pouzdanost, te poslovnu i kreditnu sposobnost poduzea; ako postoji visoki stupanj rizika ( nee odobriti kreditFINANCIJSKA OBILJEJA POLOAJA VLASNIKAFinancijski poloaj vlasnika takoer moemo promatrati u odnosu na: rizik, neto dobitak i kontrolu1) rizik

dioniko je drutvo povoljan oblik organizacije za investitore koji ele biti vlasnici, ali ne ele riskirati i svoju osobnu imovinu likvidacija = rezultat trajne insolventnosti poduzea i nezainteresiranosti vjerovnika za daljnje poslovanje poduzea smatra se da je oko 30% svih amerikih likvidacija uzrokovano prijevarom2) neto dobitak (raspodjela)

neto dobitak namijenjen vlasnicima u izravnoj je zavisnosti o uspjenosti poslovanja poduzea

3) kontrolu vlasnici imaju potpunu kontrolu dioniari u veini prenose kontrolu na menadment korporacije koji odreuju ukupnu poslovnu politiku drutva Dioniari donose odluke o: 1. prihvaanju godinjeg izvjetaja

2. biranju vrhovnog menedmenta korporacije 3. prodaji ili o hipoteci na svu ili na znatni dio imovine korporacije 4. prodaji ili spajanju korporacije

5. dobrovoljnoj likvidaciji korporacije te druge strateke odlukekoliko je dionica potrebno posjedovati da bi se izabrao jedan direktor:(ukupan broj dionica/ukupan broj direktora +1)+1= broj potrebnih dionica

koliko je potrebno dionica za izbor bilo kojeg direktora(ukupan broj dionica/ukupan broj direktora+1)* eljeni broj direktora +1PRIKLADNOST RASPODJELE RIZIKA, DOBITKA I KONTROLE

- tri tipine situacije sa stajalita raspodjele rizika, dobitka i kontrole:

a. vjerovnici na kratki rokb. vjerovnici na dugi rok (hipotekarni vjerovnici period dui od 5 godina)c. vlasnici - opi partneri (uloiti u neko poduzee kao limitirani partner ili dobro stojee poduzee kao djelomini vlasnik)PREDNOSTI I NEDOSTACI UPOTREBE KREDITNIH SREDSTAVA

Kreditna sredstva angairana u poslovni proces poduzea imaju odreene: a) prednosti (vlasnik-vjerovnik-imovina):1. preuzimanjem kreditnih sredstava vlasnici zadravaju istu razinu kontrole nad poduzeem2. upotrebom kreditnih sredstava mogu se ostvariti i nii novani izdaci3. kreditna su sredstva ponekad iskljuivi izvor kapitala4. kreditna sredstva mogu osigurati bolju financijsku i poslovnu fleksibilnost 5. koritenjem kredita mogu se ostvariti i porezne utedeb) nedostatke

primarni nedostatak upotrebe kreditnih sredstava predstavlja postojanje odreenoga stupnja rizika da vlasnici nee moi podmiriti potraivanja vjerovnika, odnosno da u roku dospijea (skadence) nee moi izvriti povrat glavnice i kamataPOGLAVLJE 3

IZVORI FINANCIJSKIH INFORMACIJA

BILANCA KAO IZVOR FINANCIJSKIH INFORMACIJA

financijskog menadera zanimaju prije svega sumarni financijski zapisi

bilanca (balance sheet) koja se jo naziva bilanca stanja, kao jedan od temeljnih financijskih izvjetaja koji na odreeni dan prikazuje vrijednost imovine poduzea te prava vjerovnika i vlasnika na tu imovinu, predstavlja izvjetaj o injenicama, a ne miljenje, ak i ako je sastavljena uz najstrou primjenu raunovodstvenih naela i uz uspjeno poslovno prosuivanje

imovinske vrijednosti iskazane su u aktivi,a obveze u pasivi aktiva=pasiva+ vlastiti kapital vlastiti kapital predstavlja viak imovine nad obvezama

aktiva prikazuje u kojem se obliku koristi imovina, a pasiva nain financiranja imovine

za bilancu se moe rei da prikazuje financijski poloaj i poslovanje poduzea po zavretku poslovnog dana u smislu kraja poslovne godine ili kraja nekog obraunskog razdoblja

saetak promjena u potraivanjima vlasnika je raun dobiti ili gubitka temeljnim financijskim izvjetajima smatraju se i izvjetaj o promjenama u financijskom poslovanju, te biljeke uz financijske izvjetajeKORISNICI FINANCIJSKIH INFORMACIJA

Financijski izvjetaji polaze od 3 temeljne pretpostavke:

1. od same osnovice nastanka poslovnog dogaaja

2. od neogranienosti trajanja poslovanja

3. od dosljednosti

( a cilj im je pruiti svrhovite obavijesti o financijskom poloaju, uspjenosti i o promjenama u financijskom poloaju poduzea irokom krugu korisnika koji donose poslovne odluke prikladni financijski izvjetaji trebali bi pruiti relevantne informacije: 1. menedmentu2. vjerovnicima3. vlasnicima4. dravnim institucijama (+ zaposlenici i javnost) Kvalitativna obiljeja koja informacije iz financijskih izvjetaja ine upotrebljivim za njihove korisnike su: 1. razumljivost- informacije iz financijskih izvjetaja moraju biti odmah razumljive njihovim korisnicima za koje se s druge strane pretpostavlja da dovoljno znaju o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i raunovodstvu te da s dostatnom pozornou takve informacije ele prouiti2. vanost- nalae da informacije moraju biti dovoljno znaajne njihovim korisnicima pri donoenju odluka, a znaajne su i vane ako utjeu na poslovne odluke korisnika pomaui im da procijene prole, sadanje ili budue dogaaje odnosno da potvrde ili isprave svoje prole procjene3. pouzdanost - pretpostavlja daje informacija neutralna, nepristrana, objektivna, da vjerodostojno odraava ono o emu govori i da ne sadri znaajnije pogreke4. usporedivost- podrazumijeva da informacija izlae podatke, injenice i obavijesti usporedive i mjerljive sa slinim podacima i injenicama u tom poduzeu, izvan poduzea ili u irem okruenju.Zlatno rukovanje (golden handshake)- predstavlja vrlo dareljivu isplatu zaposlenima u situaciji kad ih treba udobrovoljiti da odu iz poduzea ne pravei probleme, ak i ako nisu odradili vrijeme utanaeno ugovoromMENADMENT motiviran maksimalnim ostvarenjem neto dobitka postaje zatitnikom vlasnikove imovine bilanca u sutini predstavlja periodini financijsko-imovinski dokument koji prua realne informacije o likvidnosti i solventnosti poduzea

glavna zadaa fin. menadmenta ( spreavanje insolventnosti i osiguranje dovoljno novanih sredstava za podmirivanje dospjelih obveza poduzea

uspjenost ili neuspjenost poduzea sagledava se financijskom analizom rauna dobiti i gubitka

OSNOVNI CILJ PODUZEA ( kontinuirano poslovanje i ostvarivanje maksimalnog neto dobitka odnosno minimalno mogueg gubitka, sve u interesu vlasnika

VJEROVNICI

neki od uvjeta koje banka, prema duniku, ugrauje u ugovor o kreditu odnose se: 1. na obvezu redovnog dostavljanja financijskih izvjetaja2. na odravanje minimalne osnove vlastitoga kapitala3. na odravanje odgovarajueg odnosa ukupnog financijskog zaduenja prema vlastitom kapitalu4. na odravanje odnosa fiksnih trokova prema prihodima poslovanja i sl. u poetnom periodu mogue ugovoriti moratorij = odgoda otplate (moratorium, grace period), a za kasnije razdoblje - linearnu ili progresivniju razinu otplate glavnice kamatnu stopu se pak moe ugovoriti s odreenom stopom progresije ili je vezati za razinu ostvarenja dobitka prije oporezivanja FRIZIRANJE (window - dressing) predstavlja primjenu razliitih raunovodstvenih metoda i postupaka kako bi godinji financijski izvjetaj poduzea (njegov izlog) djelovao to privlanije kad je rije o raunu dobitka ili gubitka, obino se primjenjuju dvije metode friziranja: 1. ubrzavanje prihoda 2. odgaanje rashoda i metode friziranja bilance svode se na dvije osnove: 1. precjenjivanje imovine 2. potcjenjivanje obveza Fiktivni dobitak= prividni pozitivni poslovni rezultat prouzrokovan precjenjivanjem stavaka aktive (fiktivna aktiva) ili potcjenjivanjem stavaka pasive (fiktivna pasiva) Potcjenjivanje stavaka aktive ili precjenjivanje stavaka pasive dovodi do iskazivanja prividnog negativnog poslovnog rezultata odnosno do fiktivnog gubitka, a samim time i do stvaranja latentnih rezervi, kao posljedice neiskazivanja stvarnog pozitivnog poslovnog rezultata u raunu dobitka ili gubitka fiktivna aktiva odnosna fiktivna pasiva u financijskom argonu naziva se jo i praznom ili upljom aktivom odnosno praznom ili upljom pasivomDRAVNE INSTITUCIJE

Dravne institucije mogu traiti financijske izvjetaje poduzea iz brojnih potreba, motiva i razloga kao to su: 1. rebalans dravnoga prorauna koji e uvjetovati promjenu poreznih stopa na ostvareni dobitak, promjenu stope poreza na promet odnosno poreza na dodatnu vrijednost, uvoenje akciza ( specijalni oblik poreza kojim se oporezuje promet samo jednog proizvoda ili pak grupe istovrsnih: nafta i naftni derivati, alkoholna pia, duhan), prelevmana (posebna taksa koja se uvodi kako bi se izjednaile cijene uvozne s cijenama domae robe)2. subvencioniranje ili nadgledanje poslovnog djelovanja odreenih javnih poduzea

3. financijske intervencije radi saniranja poslovanja nekog poduzea i sl.NAJVANIJA SVOJSTVA BILANCE

izrauje se tako da olaka prouavanje likvidnosti i solventnosti poduzea

osnovni elementi bilance su: imovina, obveze, vlastiti kapitalIMOVINA predstavlja resurs koji poduzee posjeduje i koristi kao rezultat prolih poslovnih dogaaja.

od nje se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi

npr. neka imovina moe se:

1. koristiti pojedinano ili u kombinaciji s drugom imovinom u proizvodnji roba koje e poduzee prodati (zalihe, nekretnine, postrojenja, oprema), u pruanju usluga, te u koritenju znanja (znati kako - know-how) sadranog u razvoju, kadrovima i patentima

2. razmijeniti za drugu imovinu kao to su novac, novani ekvivalenti, potraivanja i utrivi vrijednosni papiri

3. koristiti za izmirenje obveza poduzea koje se pojavljuju kao novac i novani ekvivalenti

4. raspodijeliti vlasnicima poduzea, takoer u novcu ili u novanim ekvivalentima i sl.

OBVEZE predstavljaju aktualne obligacije poduzea koje su proizile iz prolih poslovnih dogaaja i za ije se namirenje oekuje odljev resursa poduzea koji utjelovljuju ekonomske korist obligacija poduzea da izda svoje vlasnike vrijednosne papire nije obveza, jer iz izmirenja takve obligacije ne proizlazi odljev resursa poduzea koji utjelovljuju ekonomske koristi

VLASTITI KAPITAL predstavlja ostatak imovine poduzea nakon odbitka svih njegovih obveza

glavnica se obino dijeli na razliite stavke ija priroda esto ovisi o pozitivnim zakonskim propisima zemlje u kojoj je poduzee registrirano, ali i o djelatnosti samoga poduzea. financijsku imovinu ine sve bilanne i izvanbilanne stavke navedene u bilanci, iskazane u novcu ili ugovornim pravima da se primi novac ili druga unoviva imovina

svaki ugovor na temelju kojeg nastaje financijska imovina ili financijska obveza nekog subjekta odnosno svako potraivanje ili vlasniki instrument drugog subjekta, predstavljaju financijske instrumente financijski se instrumenti mogu podijeliti na: 1. primarne financijska imovina (novac; ek, mjenica; potraivanja za prodanu robu, usluge itd.; potraivanja od dunika za izdate novane kredite; potraivanja u obveznicama; potraivanja iz financijskog lizinga; potraivanja za upisani a neuplaeni kapital)

financijske obveze (novani depoziti po vienju; ek, mjenica; obveze prema vjerovnicima za kupljenu robu, usluge itd.; obveze za novane kredite; obveze za izdate obveznice; obveze iz financijskog lizinga; kapital pozvan da se plati)

vlasniki instrumenti (obine i preferencijalne dionice)

2. sekundarne: garancije i akreditivi, swap, financijske izvedenice i sl.PROCJENA IMOVINE

procjena vrijednosti poduzea nuna je, primjerice, i u sljedeim sluajevima:

kupoprodaja poduzea ili njegova dijela

integracija poduzea

prodaja vrijednosnih papira

kreditiranje poduzea

osiguranje imovine poduzea

zajedniko ulaganje s drugim poduzeem

razdvajanje poduzea

konverzija obveza prema vjerovnicima u dioniki kapital

iznajmljivanje poduzea

franizing

dodatna emisija dionica itd.

Procjenjivanje se moe obaviti po naelima:

knjigovodstvene vrijednosti (book value)

likvidacijske vrijednosti (liquidation value)

trine vrijednosti (market value)

vrijednosti tekueg poslovanja (going-concern value)

a) knjigovodstvene vrijednosti (book value)

predstavlja originalnu sadanju vrijednost imovine koja se vodi u poslovnim knjigama poduzea imovinu u poslovnim knjigama, radi objektivnog vrednovanja, treba voditi prema stvarnoj nabavnoj vrijednosti u trokove nabavke imovine ukljuuju se kupovna cijena, carina i druge uvozne pristojbe, te porez na dodatnu vrijednost i svi drugi izravni trokovi Amortizacija je sustavni raspored u novcu izraenih iznosa za koji se (iznos) sredstvo amortizira tijekom njegova procijenjenoga vijeka trajanja Vijek trajanja je: razdoblje u kojem se oekuje da e sredstvo davati ekonomske efekte ili

broj proizvoda ili slinih jedinica koje korisnik oekuje od upotrebe toga sredstva

u uvjetima znaajnog odstupanja knjigovodstvene od stvarne trine vrijednosti potrebno je izvriti ponovnu procjenu vrijednosti imovine ili revalorizaciju odreivanje vrijednosti zalihama obino se obavlja prema jednoj od metoda procjene zaliha, koja u datim poslovnim okolnostima prua mogunost za najobjektivnije iskazivanje financijskoga rezultata najpoznatije metode procjene zaliha su: 1. metoda prosjene nabavne cijene

vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se utroene koliine obraunavaju i knjie po ukupnim prosjenim nabavnim cijenama po kojima su ukupne koliine bile zaprimljene, a ukupne koliine u zavrnoj zalihi po ukupnim prosjenim cijenama po kojima su bile zaprimljene

dinamina metoda procjene zaliha koja tei izbjegavanju ekstremnih financijskih situacija koje bi proizile iz primjene niih povijesnih cijena materijala

2. metoda FIFO (first in, first out method)

podrazumijeva vrednovanje zaliha primjenom cijena prema kronolokom redoslijedu prispijea sirovina, materijala i proizvoda prema ovoj se metodi prve potroene koliine sirovina i materijala obraunavaju i knjie po prvim odnosno tadanjim nabavnim cijenama, sve dok se ta koliina ne potroi, a koliine u zavrnoj zalihi po prvim cijenama po kojima su bile zaprimljene3. metoda HIFO (highest in, first out method)

vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se prve potroene koliine obraunavaju i knjie prema najviim cijenama po kojima su bile zaprimljene, a koliine u zavrnim zalihama, prema prvim niim cijenama po kojima su bile zaprimljene

4. metoda LIFO [last in, first out method) utroene koliine zaliha obraunavaju i knjie po posljednjim ulaznim cijenama, a koliine u zavrnoj zalihi, po prvim ulaznim cijenama ova metoda najvie odgovara dinamikom shvaanju bilance, jer joj je osnovni cilj to realnije iskazati tekue trokove. Zato ova metoda, uz metodu HIFO, najbolje zatiuje supstancu poduzeab) likvidacijske vrijednosti (liquidation value)

predstavlja onu vrijednost koju vlasnik moe postii u sluaju prisilne prodaje imovine, i kao takva predstavlja suprotnost stvarnoj ekonomskoj vrijednosti (intrinsic value) imovine koja se eli postii

cijena je iz vie razloga, znatno nia od stvarnih nabavnih cijena, razlozi tomu:

1. prodaja imovine se u takvim uvjetima najee mora izvriti brzo

2. imovina koja se prodaje obino je tehniko-tehnoloki zastarjela u odnosu na onu koja se toga trenutka nudi na tritu

3. na tritu najee ima dovoljno takve imovine koja se nudi na prodaju

4. u sluaju prodaje specifine imovine, na tritu u pravilu ima malo zainteresiranih kupaca i sl.

ova se metoda ipak primjenjuje:

1. kad postoji nefunkcionalna imovina

2. u sluaju zavretka cjelovitog poslovnog ciklusa, kad poduzee eli prodati neprofitabilnu opremu (imovinu), potpuno ili djelomino, te

3. u sluaju prisilne prodaje, spajanja ili likvidacije poduzea

c) trine vrijednosti (market value)

predstavlja onu vrijednost imovine poduzea koja je odreena na osnovi trinih cijena

omoguuje bolji uvid u realno stanje imovine poduzea

kod poduzea iji vrijednosni papiri kotiraju na burzama, trina vrijednost ukupnoga poduzea moe se i dnevno pratiti i utvrivati na osnovi burzovnih izvjetaja

u uvjetima visoke inflacije poduzea mogu vrijednost svoje imovine vezati uz teaj neke vrste valute (hard currency) uz zlato (zlatna klauzula), uz specijalna prava vuenja (Special Drawings Right - SDR) koja predstavljaju kompozitnu valutu odnosno sloenu valutnu koaru, koja se sastoji od pet konvertibilnih valuta (ameriki dolar, njemaka marka, japanski jen, engleska funta i francuski franak) ili uz europsku novanu jedinicu (European Currency Unit - ECU), koja predstavlja kompozitnu valutu odnosno obraunsku valutu Europske ekonomske zajednice koju ine valute lanica Europske ekonomske zajednice

vrsta valuta predstavlja valutu koju ljudi ele posjedovati i u kojoj se rado naznauju meunarodne transakcije - valutna ili devizna klauzula; vrijednost im je esto precijenjena u odnosu na druge valute. Najvrom valutom prvo se smatrala britanska funta, zatim - ameriki dolar, vicarski franak, pa njemaka marka itd.d) vrijednosti tekueg poslovanja (going-concern value)

ova je vrijednost najblia realnoj procjeni vrijednosti imovine poduzea

nije bitno kolika je trina vrijednost imovine ve koliki su oekivani financijski efekti poduzea koji e proizai iz poslovanja tom imovinom

Budui oekivani godinji dobitak poduzea mogue je utvrditi tako da se:

1. prvo, uzme prosjek ostvarenog dobitka u posljednje 2-3 godine

2. drugo, procijeni dobitak koji e se ostvariti u tekuoj godini,

3. tree, na osnovi dosadanjih poslovnih rezultata, procijeni iznos dobitka koji se oekuje da e se ostvariti u budunosti i sl.

Zalihe se u maloprodajnim ili veleprodajnim poduzeima sastoje od roba predvienih za prodaju u istom obliku u kojem su kupljene. To su zalihe trgovake robe. Nasuprot tome, proizvodna drutva imaju nekoliko vrsta zaliha: gotovi proizvodi, nedovrena proizvodnja i sirovine.

( KLASIFIKACIJA IMOVINE

Imovinu ili sredstva poduzea moemo klasificirati na:1. Tekuu imovinu (currentassets, obrtna sredstva)

definira se kao imovina koja se jednokratnim ulaganjem troi u proizvodnom procesu i koja se u periodu od jedne godine ponovo vraa u svoj prvobitni oblik:

1. novac i razliiti surogati novca

2. prijelazni oblici novca u robu

3. zalihe sirovina, materijala i sitnog inventara

4. proizvodnja u toku i poluproizvodi

5. zalihe gotovih proizvoda i robe

6. prijelazni oblici robe u novac

2. Fiksnu imovinu (fixed assets, osnovna sredstva) predstavlja imovinu koja svoju vrijednost postupno prenosi na poslovne uinke, a u svoj se prvobitni pojavni oblik vraa, u pravilu, u razdoblju duem od jedne godine: 1. osnivaka ulaganja u koja spadaju reijski trokovi poduzea u izgradnji, trokovi studija i trokovi razvojnih istraivanja, trokovi izobrazbe kadrova na poetku rada

2. patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i druga slina prava

3. goodwill

4. zemljite i ume

5. graevinski objekti

6. dugogodinji zasadi (vonjaci, vinogradi i slino)

7. osnovno stado

8. knjige, umjetnika djela, spomenici kulture

9. raunarski programi

10. strojevi (postrojenja i oprema)

11. sredstva (alati, pogonski i uredski inventar, namjetaj i transportni ureaji),12. investicije u toku13. financijska imovina (participacije, ulaganja u vrijednosne papire, dati krediti, depoziti i kaucije, obvezna dugorona ulaganja, otkup vlastitih dionica)14. potraivanja (predujmovi, prodaja na kredit i drugo). prilikom klasifikacije imovine potrebno je osvrnuti se na: A. razliku izmeu proizvodne i neproizvodne - proizlazi potreba da se kod analize poslovnih rezultata posebno ocjenjuje doprinos svake vrste te imovine ostvarenju prihoda iz redovnog poslovanja i iz izvanrednih poslovnih aktivnosti poduzeaB. na razliku izmeu materijalne i nematerijalne imovine

izraz nematerijalna imovina ogranien je na:

1. utvrdivu nematerijalnu imovinu1. patenti vlasniku donose iskljuivo pravo na proizvodnju i prodaju ili na neku kontrolu u primjeni pojedinih inovacija ili otkria u odreenome razdoblju nakon toga razdoblja, inovacija ili otkrie postaju javnim posjedom koga mogu koristiti i ostali korisnici, bez plaanja bilo kakvih naknada (royalty) za licencu2. tantijemi su stalni ili povremeni prihodi koji se stjeu na osnovi prava na reproduciranje vlasnik tantijema ima iskljuivo pravo na reproduciranje npr. svojih knjievnih ili umjetnikih djela sve do svoje smrti, uveano za pravo na prenoenje prava na reproduciranje na svoje nasljednike, koji se tim pravom mogu koristiti izvjestan broj godina nakon smrti prvobitnog vlasnika3. zatitni igovi i trgovaka imena koriste kao simboli i natpisi u identifikaciji vrste i oblika proizvoda, predstavljaju vana vlasnika i imovinska prava jer reklama snano utjee na reputaciju proizvoda i na kupevo povjerenje4. trokovi osnivanja oni rashodi koji su nastali tijekom osnivanja poduzea (tj. naknada za kreativnost, naknada za pravne poslove, naknada za obavljanje raunovodstvenih poslova te za osnivanje i registraciju drutva ...) iako se pretpostavlja da e ih pokriti profitabilni poslovi, tretiraju se radije kao sredstvo nego kao smanjenje kapitala5. ugovori o najmu i poboljanju6. franize sporazum kojim njezin davalac odobrava primaocu franize iskljuivo pravo na prodaju odreenih proizvoda ili usluga unutar oznaenog zemljopisnog podruja

za uzvrat, primalac franize mora udovoljavati odreenim standardima koje zahtijeva davalac franize, te mora kupovati robu samo od davaoca dozvole

davalac franize obino daje licencu primaocu franize uz odreenu naknadu koja se esto temelji na ukupnom prometu zakupnika franize

2. neutvrdivu nematerijalnu imovinu( goodwill- razliku izmeu vrijednosti gospodarskog subjekta kao cjeline i zbroja vrijednosti onih njegovih dijelova koji se mogu identificirati( OBVEZE

predstavljaju potraivanja nad imovinom koja su proizila iz financiranja potreba za tim oblikom kapitala predstavljaju dunost ili odgovornost da se na odreeni nain u budunosti postupi ili neto izvri podmirenje tekue obveze obino ukljuuje ustupanje sredstava poduzea radi udovoljavanja zahtjevu (potraivanju) druge strane, a moe se pojaviti npr.:

1. kao plaanje novcem (iro-raun, otvoreni akreditiv, glavna blagajna, devizni raun, devizna blagajna i si.) ili kao plaanje novanim ekvivalentima (ekovi, avalirane mjenice, komercijalni zapisi, blagajniki zapisi i si.), to je sluaj npr. s podmirenjem obveza prema dobavljaima, kreditorima itd.,

2. kao prijenos drugih sredstava3. kao pruanje usluga drugim stranama, to je sluaj npr. s obvezama za popravke u garancijskom roku

4. kao zamjena obligacije odnosno obveze nekom drugom obvezom, te

5. kao pretvorba obligacije u vlasniki kapital (glavnicu) i sl.

obveze se mogu svrstati u: a) tekue obveze (current liabilities)

one obveze koje dospijevaju unutar perioda od jedne godine ili unutar jednog poslovnog ciklusa, ako je on dulji od godine dana Poslovni ciklus - razdoblje od trenutka nabave robe pa do konane naplate takve se obveze podmiruju koritenjem postojee tekue imovine ili stvaranjem drugih kratkoronih obveza u tekue obveze najee spadaju: 1. obveze nastale na osnovi preuzetih kredita i primljenih predujmova2. obveze prema trgovcima odnosno dobavljaima3. obveze nastale na osnovi izdatih mjenica i ekova4. obveze prema dospjelom dijelu dugoronih obveza5. obveze prema radnicima, porezima, doprinosima i drugim pristojbamab) dugorone obveze (long-term liabilities) obveze koje dospijevaju nakon perioda od jedne godine i koje se ne moraju podmiriti koritenjem kratkoronih sredstava, a najee obuhvaaju:

1. srednjorone kredite koji su preuzeti na period do pet godina; ovamo obino spadaju leasing i drugi oblici srednjoronog financiranja

2. dugorone kredite koji su preuzeti na period dui od pet godina; ovamo obino spadaju investicijski krediti, obveze u vezi s emitiranim obveznicama i drugo

Akreditiv (lelter ofcredit)

nalog kojim banka na zahtjev svog komitenta, na teret njegova potraivanja ili kredita koji komitent ima kod nje, ovlauje svoju korespondentnu banku da za njen raun isplati osobi oznaenoj na nalogu odreenu svotu novca u cijelosti, djelomino ili u obrocima, pod uvjetom da joj ta osoba u odreenom roku preda odreene dokumente (dokumentarni akreditiv) ili bez tog uvjeta (osobni akreditiv).

ako se akreditivom plaa uvoz robe, tada je to nostro - na akreditiv, to je sluaj i onda kada domaa banka (banka kupca, uvoznika) otvori akreditiv u korist stranoga komitenta (prodavaoca, izvoznika)

ako se akreditivom naplauje izvezena roba, tada je to loro njihov akreditiv koji otvara domaa ovlatena banka prema nalogu strane banke, na zahtjev njenog komitenta (kupca, inozemnog uvoznika) u korist naeg komitenta (prodavaoca, domaeg izvoznika)

( VLASTITI KAPITAL vlastiti, vlasniki kapital - glavnica - neto imovina (owner's equity, equity, neth worth) predstavlja viak imovine nad obvezama ili dugovanjima odnosno vlasnikov dio ili njegovo pravo potraivanja nad neto imovinom poduzea

ne predstavlja dug poduzea prema vlasnicima, ve odgovarajui iznos vezane aktive koji, po ispunjenju dunikih obveza, po pravilu treba preostati kako bi se mogao isplatiti vlasnicima

vlastiti kapital kod korporacije predstavlja dioniki kapital odnosno dioniku ili vlasniku glavnicu (stockholder's equity) koja se dijeli na kapital koji je rezultat emisije obinih i preferencijalnih dionica dioniki kapital pored uplata dioniara obuhvaa rezervna sredstva i zadrani dobitak oznaka rezervni s jedne strane pokazuje koliko se novanih sredstava iz neto dobitka nee raspodijeliti u obliku dividendi, a s druge strane, ona ukazuje na poslovnu odluku vrhovnog menedmenta koji je odredio koliki e se iznos neto dobitka smatrati trajnim financijskim ulaganjem u proces poslovanja poduzeaVREMENSKA RAZGRANIENJA

novane primitke i izdatke tekue poslovne godine, koji se odnose na iduu poslovnu godinu, nazivamo tranzitornom aktivom odnosno tranzitornom pasivom novane primitke i izdatke budue poslovne godine, koji se odnose na tekuu poslovnu godinu, nazivamo anticipativnom aktivom odnosno anticipativnom pasivom anticipativne pozicije predstavljaju unaprijed iskazana potraivanja ili obveze u bilanci kao posljedica iskazanih prihoda i rashoda u raunu dobiti i gubitka, ija naplata odnosno isplata nije jo dospjela u toku obraunskog razdoblja na koje se odnosi Porezna bilanca predstavlja, na osnovi pozitivnih zakonskih propisa, na posebnom obrascu, ispravljeni financijski rezultat iz rauna dobiti ili gubitka pomou pribrojnih i odbitnih stavaka, us vrhu utvrivanja osnovice za oporezivanje poreznog obveznika4. POGLAVLJE RAUN DOBITI ILI GUBITKA KAO IZVOR FINANCIJSKIH INFORMACIJA

4.1. Veza s bilancom

Bilanca se ograniava samo na financijske podatke i injenice koje postoje i vrijede odreenog trenutka.

Neprikladna je za kontinuirano mjerenje poslovnih promjena i ocjenjivanje profitabilnosti poslovanja poduzea.

Sustavan pregled promjena odreene grupe ili vrste imovine, obveza prema izvosu imovine, prihoda ili rashoda, iskazuje se na kontima kako bi se kod prvih moglo saznati njihovo stanje u odreenom trenutku, a kod drugih njihov zbroj u odreenom razdoblju.

Konta stanja predstavljaju konta na kojima se evidentiraju pojedini oblici imovine odnosno obveza prema izvorima imovine. Konta stanja svojim saldom izraavaju ono stanje imovine ili obveze prema izvorima sredstava koje se unosi u bilancu.

Konta uspjeha predstavljaju konta na kojima se evidentiraju pojedini oblici prihoda i rashoda i koji svojim prometom izraavaju one iznose to se unose u raun dobitka ili gubitka.

Standardna procedura oituje se u periodinom promatranju financijskog stanja poduzea, ali to nije samo po sebi dovoljno, jer promjene nastaju i zmeu dva perioda sastavljanja bilance, a te su promojene rezultat velikog broja razliitih poslovnih transakcija.

Kratki formalni pregled poslovnih promjena ostvarenih u prihodima i rashodima odnosno u kapitalu poduzea u odreenom razdoblju, predstavlja raun dobiti ili gubitaka (income statement) koji se jo naziva raun profita ili gubitka, izvjetaj o dobitku ili gubitku te bilanca uspjeha.

ELEMENTI RACUNA DOBITI I GUBITKA:

a) prihodi- poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja priljevom ili povecanjem imovine ili smanjenjem obveza, to rezultira poveanjima glavnice, ali ne onih koristi koje su proistekle iz uplata sudionika u glavnici

b) rashodi- smanjenje ekonomske koristi ; smanjenje imovine ili nastanak obveza, ali ne smanjenjem onih koristi koje su proistekle iz raspodjele sudionicima u glavnici

Bilanca izraava stanje imovine i njezinih izvora u odreenom momenturacun dobiti ili gubitka izraava stupanj uspjenosti poslovanja u odreenom periodu (npr.koliko se u promatranom razdoblju poveala ili smanjila masa kapitala poduzea, ali ne i njeno stanje prije i nakon perioda).

Stavke novanih primitaka (npr.najamnina ili prodaja) poveavaju iznos vlastitog kapitala, a stavke novanih izdataka obrnuto

Suma stavaka novanih primitaka umanjena za sumu stavaka novanih izdataka iskazat e neto poveanje ili neto smanjenje vlastitog kapitala poduzea

stavke rauna dobitka ili gubitka imaju osobinu financijskog podsjetnika trajnim smanjenjem stavaka imovine dolazi i do smanjenja vlstitog kapitala pojedine poslovne promjene u imovini ne rezultiraju i simultanim promjenama u vlastitom kapitalu npr.roba prodana cijena kotanja tereti vlastiti kapital, a prilikom gotovinske isplate nadnica i plaa (iznos za koji je novac u blagajni ili banci umanjen) postaje nov. izdatkom i tereti vlastiti kapital poduzea vlastiti kapital poduzea se poveava kada poslovne transakcije rezultiraju poveanjem vrijednosti aktive stavke prihoda rn.dobiti ili gubitka (prodaja proizvoda, roba i usluga, najamnine, dividende, kamate...) samo su nazivi za izvrena poveanja u stavkama aktive, dok stavke rashoda (trokovi sirovina i materijala, prodana roba, nadnice i plae, amortizacija i renta, kamate...) smanjuju aktivu.4.2. Svrha i znaenje rauna dobitka ili gubitka

Pravilno prosuivanje poslovanja nekog poduzea iziskuje poznavanje njegove sposobnosti da svojom poslovnom aktivnou ostvaruje neto dobitak, a da bi se ostvario taj poslovni cilj menader mora biti upoznat i s prolim poslovnim aktivnostima, a te informacije dobiva iz rauna dobiti ili gubitka.

Raun dobiti ili gubitka vaan je:

- vlasnicima / potencijalnim investitorima

- vjerovnicima

Vlasnici odnosno potencijalni investitori se, na osnovi prezentiranih informacija o prolim poslovnim aktivnostima koje proizlaze iz rauna dobiti ili gubitka, primarno interesiraju o buduoj poslovnoj vitalnosti poduzea, o oekivanom neto dobitku i sl.

Vjerovnici trebaju fin.podatke iz r.dobiti ili gubitka radi utvrivanja novanih tokova poduzea (utvruju veze meu nov.tokovima i postojanosti poduzea u jednom duem razdoblju)

Dravne institucije i sindikat radnika takoer posebnu panju poklanjaju rn.dobiti i gubitka, te profitabilnosti poduzea, odnosno poloaju poduzea u poslovnoj grupaciji kojoj pripada.

4.2.1. Problem utvrivanja periodine profitabilnosti

Prilikom financijskih transakcija treba jasno razlikovati kapotal od dobitka (profit, earnings, income, surplus).Kod svakog je ulaganja osnovna namjera investitora da uz odreeni stupanj rizika, neizvjesnosti i neodredivosti, ostvari maksimalno mogui neto dobitak i da sauva poetni kapital.Tijekom poslovanja pak, cilj je da se kontinuiranim ostvarivanjem nov.primitaka potpuno pokrivaju nov.izdaci to nastaje angairanjem imovine, uz istovremeni ostatak znatnog dobitka, odnosno da se nakon podmirenja poreza na dobitak, ostvari znatan neto dobitak.

Osnovna svrha rauna dobiti ili gubitka je u prikazivanju neto povrata angairanoga kapitala u odreenom intervalu, a uspjeh ili neuspjeh poslovne aktivnosti ovisi o suptilnom razlikovanju kapitala od dobitka.

Tabela 1: bilanca poduzea X na dan 31.12...godine

AKTIVAPASIVA

Tekua imovina61.000Tekue obveze8.000

Fixna imovina 60.000Dugorone obveze 5.000

Amortizacija 21.000Vlastiti kapital87.000

Sadanja vrijednost fixne imovine39.000

UKUPNA AKTIVA100.000UKUPNA PASIVA100.000

Tabela 2: rn.dobiti ili gubitka poduzea X na dan 31.12...godine

Prihodi od prodaje

Trokovi prodane robe90.000

50.000

Bruto dobitak

Trokovi prodaje 6.000

Trokovi uprave i administracije 8.000

Amortizacija 3.000

Poslovni trokovi40.000

17.000

Poslovni dobitak

Trokovi kamata23.000

4.000

Dobitak prije oporezivanja19.000

U uvjetima nedovoljno ostvarenog neto dobitka, radi zadravanja pozitivnog miljenja o emitiranim dionicama, poduzee moe na teret nov.sredstava amortizacije isplatiti dividende, ali bi takvim isplatama uloeni kapital bio postupno vraan njihovim vlasnicima, a takav postupak neadekvatne raspodjele akumuliranih nov.sredstava amortiziacije predstavljao bi svojevrsnu tihu likvidaciju poduzea4.2.2. Utvrivanje konanog dobitka

Ni jedan periodino utvreni dobitak ne moe spsolutno tvrditi kako je i konaan.

Konacni dobitak - odreen je obraunavanjem i diskontiranjem svih financijskih efekata tijekom perioda efektuiranja investiranog iznosa, odnosno njihovo svoenje na sadanju vrijednost (present value).

Financijski efekti- nov.primici i nov.izdaci, a njihova razlika izraena je istim ili neto novanim tokom (net cash flow) odnosno istim ili neto financijskim efektom

Utvrditi financijsku efikasnost znaci u racunsku vezu dovesti diskontirane financijske efekte s investiranim iznosom.

Financijska efikasnost investicijskih mogunosti mjeri se:

a) metodom neto sadanje vrijednosti (net present value)

b) metoda interne stope profitabilnosti (internal rate of return)

c) + metodom perioda povrata ulaganja (payback period method)jer se u obzir uzima vremenska preferencija novca ili vremenska vrijednost novca davanje prvenstva ili vee sklonosti znai da ih subjekt koji raspolae nov.sredstvima vie cijeni u sadanjosti nego u istom buduem nominalnom iznosu. budunost je u pogledu sudbine novca neizvjesnija nego sadanjost. to je moment povrata novca u budunosti dalje od sadanjosti, to je i njegova preferencija u sadanjosti jaa.

1. Metoda neto sadanje vrijednosti polazi od prorauna iste sadanje vrijednosti ulaganja. Tu vrijednost ini razlika izmeu zbroja diskontiranih istih novanih tokova u svim godinama efektuiranja i iznosa poetnog ulaganja. Ako je diskontiranih istih nov.tokova (po diskontnoj stopi koji odreuje investitor) uloenom iznosu, fin.mogunost e se razmatrati jer je investiranje kapitala opravdano.

Metoda anuiteta ili anuitetska metoda (jedna od metoda neto sad.vrijednosti) razbija investirani iznos na godinje dijelove odnosno na anuitete i ti se anuiteti pribrajaju godinjim tekuim izdacima. god.tekuih izdataka uveani za anuitete godinji primici ( prihvatljivo je ulaganje nov.sredstava u razmatranu investicijsku mogunost

2. Metoda interne stope profitabilnosti trai onu diskontnu stopu koja neto novane tokove u cijelom vijeku efektuiranja nekog ulaganja svodi na vrijednost inicijalnog investicijskog izdatka. Ta se stopa izraunava postupkom:

I. sukcesivnih iteracija pri emu se postupno pribliava traenoj diskontnoj stopi uz koju je ista sad.vrijednost = 0

II. linearne interpolacije

Odluka o investiranju donosi se nakon usporedbe interne stope profirabilnosti ili minimalno prihvatljivom diskontnom stopom odnosno trinom stopom kapitalizacije, od koje mora biti vea ili moraju biti najmanje jednake.

3. Metoda perioda povrata ulaganja (jo jedan nain ocjenjivanja financijske efikasnosti) utvruje razdoblje, najee broj godina, potrebno da se investitoru vrate sredstva koja je uloio. Kada isti nov.tokovi nisu jednaki u svakoj godini efektuiranja investicije, tada se oni zbrajaju po godijnama do momenta dok se ne izjednae sa uloenim nov.sredstvima u invetsicijsku mogunost. Ova metoda u svom izvornom obliku u raun ne ukljuuje vremensku preferenciju novca, odnosno isti novani tokovi uzimaju se u orginalnim veliinama.

Novani primici ovise o prihodima isto kao i novani izdaci o rashodima odnosno trokovima. S time da rashodi predstvljaju iri pojam od trokova koji obuhvaaju trokove nastale u procesu obavljanja osnovne djelatnosti poduzea, tj.one trokove koji proizlaze iz realiziranih proizvoda i usluga poduzea, te rashode iz izvanrednih poslovnih aktivnosti

Izmeu prihoda i primitaka odnosno izmeu rashoda i izdataka postoji i vremenska neusklaenost (vodi se u raunovodstvu na kontima vremenskih razgranienja) odnosno i odreeni stupanj neizvjesnosti ili rizika da e se prihodi transformirati u novane primitke, a novani izdaci u rashode (PRIMJER- ja sale radim u duanu, prodam tv plazmu kupcu na kredit, prihod nastaje u trenutku kad imam potpisan slip amexa, ali stvarni novani primitak e biti kad legne lova na rn.poduzea..... ako prodam plazmu na cash to je istovremeno i prihod i novani primitak) Prezentirani raunovodstveni i numeriki podaci dobri i upotrebljivi u onoj mjeri u kojoj su ih financijski menaderi sposobni financijski analizirati i na temelju njih izvoditi valjane zakljuke u najpogodnijem trenutku.

4.3. Uobiajeni oblik rauna dobitka ili gubitka

Raun dobitka ili gubitka sastoji se od dvostranog rauna rashoda, prihoda i salda za izravnavanje, odnosno od prikaza dobitka ili gubitka.

Stavke rauna dobitka ili gubitka ralanjuju se u dvije kategorije:1) prihodi i rashodi iz redovitih poslovnih aktivnosti (ope poznate stavke rauna dobitka ili gubitka) njihova razlika ini dobitak iz redovnog poslovanja.

2) prihodi i rashodi iz izvanrednih aktivnosti (prihodi u obliku dividendi, prihodi od kamata, najamina, teajne razlike, razne pristojbe...mogu biti prilino redoviti ili neredoviti) njihova razlika ini izvanredni dobitak koji se najee oporezuje posebnim poreznim stopama.

Pouzdanija i egzaktnija interpretacija proizvodnih rezultata sama po sebi zahtijeva paljivo razlikovanje stavaka koje jesu i stavaka koje nisu ukljuene u proizvodnju proizvoda ili pruanje usluga, te stavaka nad kojima menadment ima i stavka nad kojima menadment nema kontrolu u ostvarivanju proizvodnih ili uslunih ciljeva poduzea.

5. POGLAVLJERAZVOJNA ANALIZA KRETANJA IMOVINE

bilanca kao sumarni izvjetaj oslikava financijski poloaj poduzea na odreeni dan

prema raunov.-tehnikom shvaanju, bilanca se izjednaava s pogledom na poslovanje poduzea odreenog trenutka i to nazivamo statikom bilance. Prema ekonomsko-financijskom shvaanju, bilanca u poduzeu postoji svakog momenta, izraavajui cjelinu ekonomsko-financijskih zbivanja, i to nazivamo dinamikom bilance. poslovni proces ukljuuje kontinuirano pretvaranje novanih u nenovana sredstva koja se tijekom toga kontinuuma ponovno pretvaraju u novac, a cilj je toga procesa uvijek da se ostvare to vea novana sredstva koja e omoguiti novo poveanje imovine i nj koritenje u poslovanju.

imovina poduzea ima svoju vrijednost samo ako svojom upotrebom u procesu proizvodnje i poslovanja doprinese stvaranju novog neto dobitka. I nenovana proizvodna imovina predstvlja samo prijelazni oblik u kontinuiranom procesu pretvorbe novca u novac.

razumijevanje pojma o kretanju imovine veoma je bitno zbog pravilne interpretacije financijskih podataka odnosno radi poslovnog prosuivanja likvidnosti, solventnosti i financijske efikasnosti poslovanja poduzea.

aktualna financijska analiza poslovnog toka imovine poduzea za odreeni period moe znatno pomoi u razvijanju perspektive i u ocjenjivanju specijalnih proizvodnih i uslunih karakteristika dotinog poslovanja, to je od posebnog znaenja za ispravno poslovno prosuivanje .

Prouavanje razvojnog kretanja imovine mogue je putem:1. Izvjetaja o promjenama u financijskom poloaju

2. Biljeaka uz financijske izvjetaje

Navedeni se postupci razlikuju u nainu predstavljanja fin.toka i po kriteriju ekstenziteta potrebnih priprema, a po obuhvatu su gotovo isti, jer se u odre.obraun.razdoblju bave skupnim promjenama, a ne pojedinacnim transakcijama koje su inicirale te promjene, i mjere vie vanjski nego unutarnji aspekt sveukupnog toka imovine.

Financijski tok poslovnog djelovanja dijelimo na: unutarnje kruno kretanje vanjski poslovni tok koji djeluje na irenje i na suavanje unutarnjeg poslovnog toka

Promjene u bilanci oslikavaju vanjski tok, tekue financiranje, zajedno s transformacijom imovine izmeu raznovrsnih stavki.

5.1. Izvjetaj o promjenama u financijskom poloajuNaziva se i izvjetaj o novanom toku (cash flow)((pojam cashflow- potjea iz SAD i znai kontinuirano kolanje novca. Kod pokazatelja se, meutim, pod pojmom cash podrazumijeva samo dio toka priljeva koji ostaje u poduzeu nakon oduzimanja odljeva, te koji je raspoloiv za isplatu divudendi, financiranje, investicije i podmirerenje obveza)

( njegova praktina i upotrebna vrijednost oituje se u tome to bi taj izvjetaj svojim korisnicima trebao:

1. ukazati na sposobnost poduzea da generira pozitivne tokove novca

2. ukazati na sposobnost poduzea da ispuni svoje obveze i isplati dividende

3. upozoriti na budue potrebe poduzea za vanjskim financiranjem

4. razluiti neto prihode i neto novane tokove operativnih aktivnosti

5. istaknuti uinke novanih i nenovanih investicijskih i financijskih djelatnosti poduzea

( isto tako treba utvrditi porijeklo novanih aktivnosti, odnosno da li se radi o:

1. Operativne aktivnostiodnose se na promet dobara i usluga, odnosno na naplatu izlaznih i na isplatu ulaznih rauna. U operativni se dio novanog izvjetaja ukljuuju novani primici koji dolaze od vrijednosnica u posjedu poduzea, te novane isplate koje se odnose na poreze i kamate na obveze poduzea.2. Investicijske aktivnostiodnose se na davanje ili primanje kredita, na kupnju ili prodaju vrijednosnica, te na kupnju ili prodaju produktivne trajne imovine. Investivcijska djelatnost ukljuuje i kreditnu glavnicu, ali iskljuuje kamate ostavrene po tim kreditima jer kamate pripadaju oper.djelatn.

3. Financijske aktivnostiobuhvaaju razne transakcije povezane s obvezama ili s kapitalom poduzea. U taj se dio izvjetaja ukljuuju novani primici dobiveni na osnovi prodaje obveznica ili dionica poduzea. Ovaj dio ukljuuje i nov.izdatke ponovne kupnje (repurchase) vlastitih dionica, isplate dividendi dioniarima i izdavanje obveznica.

Glavni oblici promjena u bilanci

1. poveanje aktive uz istodobno smanjenje aktive (kupci su doznaili nov.sredstva, transformacija imovine i sl.)

2. poveanje pasive uz istodobno smanjenje pasive (obveze prema vjerovnicima su podmirene kratkoro.kreditom, transformacija obveze...)

3. poveanje aktive ... poveanje pasive (od banke je dobiven kratkor.kredit za tekuu imovinu, vlasnici ulau novu imovinu, zadrana dobit...)

4. smanjenje aktive......smanjenje pasive (banci je otplaen kratkor.kredit za tekuu imovinu, isplate vlasnicima ili gubici u poslovanju...)

5.2. Biljeke uz financijske izvjetajeFinancijske biljeke i dodatne tablice se sastavljaju uz financijske izvjetaje poduzea, za ostvarenje odreenih poslovnih ciljeva koji zahtijevaju suptilniju financijsku analizu. Korist od financijskih izvjetaja ovisi o njihovoj pouzdanosti i potpunosti u racunovodstvenom smislu, te o sposobnosti samih korisnika da razumiju i ocijene znacenje prezentiranih racunovodstvenih podataka.

Moraju biti zasnovane ili izvedene na bilanci i itaju se s:( bilancom

(s raunom dobitka ili gubitka

(s izvjetajem o promjenama u financijskom poloaju

Tu spadaju i pomone i detaljne informacije o onim raunovodstvenim promjenama koje nisu rezultat istih financijskih transakcija (kao amortizacija, razne naknade iz rezervi, isplate vremenski razgranienih trokova)

Bilanca i raun dobiti i gubitka ne obuhvaaju u potpunosti sve promjene u financijskom poloaju poduzea, jer neke promjene u najstroem smislu, jo i ne predstavljaju financijski tok. Npr. potraivanja od kupaca i obveze prema dobavljaima. Poveanja u ovim stavkama ne ine nov.tok ve tok vrijednosti (to su prihodi, ali ne jo i stvarni novani primici, odnosno rashode ali ne i stvarne novane izdatke)

Ako i nema potrebe da se financijske biljeke objave uz godinji izvjetaj,njih je ipak dobro voditi, jer ce trebati menadmentu za bolju interpretaciju efekata protekloga poslovanja u odnosu na kratkoroni financijski poloaj poduzea i vjerovnicima za dobivanje dodatnih financijskih informacija, to im moe biti od velike pomoi u donoenju poslovnih odluka o kratkoronim plasmanima.

Jedno od glavnih naela sastavljanja izvjetaja je u izraavanju poslovne promjene u obliku raznovrsnih doprinosa koji su utjecali na ostvarenje dobitka ili gubitka, odnosno na poveanje ili smanjenje vlastitoga kapitala.

Koncentrirajui se na promjene koje proizlaze iz ulaganja u tekuu imovinu, ovaj tip izvjetaja odlikuje se i posebnom pozornou koju pridaje stalnim ili trajnim financ.aranmanima.

Temeljni fin.problem je zadovoljenje trajnih fin.potreba. Znai da je vrlo bitno odrediti koji je dio tekue imovine pokriven kratkoronim novanim sredstvima, a ne samo odrediti izvore, oblike i metode kratkor.financiranja.

Financijski protokol- interpretira se kroz potrebe za ulaganjima u tekuu imovinu i pridruujue potrebe za ulaganjem u fiksnu imovinu.

Izraz financirano iz tekueg kapitala ili prelijevanje tekue u fiksnu imovinu, znai da je uslijed financiranja fiksne imovine iz tekueg kapitala odnosno uslijed prelijevanja tekue u fiksnu imovinu, smanjeno ulaganje u tekuu imovinu, jer se likvidna kratkorona imovina troi za stjecanje fiksne imovine ili za podmirenje dugoronih obveza ili je fiksna imovina financirana iz kratkoronih kredita. U svakom sluaju, podmirenje ovih potreba izvreno je na teret ulaganja u tekuu imovinu.

Dakle, ako fin.poloaj poduzea znatno ovisi o ulaganju u tekuu imovinu, neophodno je vratiti se pojedinim segmentima promjena koje limitiraju ulaganje u tekuu imovinu.

Usklaena bilanca, u obliku promjena u stavkama tekue imovine, nudi analizu dugoronog financijskog poloaja poduzeca, ali ne daje uvid u prola kratkorona financiranja tu se koristi onaj dio izvjetaja koji objanjava promjene to su nastale na osnovi ulaganja u tekuu imovinu (poseban pregled).

Usklaeni izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju poduzea prua nam osnovu za utvrivanje perspektive financijskog razvoja poduzea. Meutim, radi potpune i kompleksne prosudbe, moraju nam biti poznati i detalji o promjenama u ukupnoj imovini poduzea.

6. POGLAVLJEANALIZA FINANCIJSKOG POLOAJA

Osnovne financijske izvjetaje koriste menadment, vjerovnici, vlasnici, te dravne i druge zainteresirane institucije

Korist od financijskih izvjetaja ovisi o njihovoj pouzdanosti i potpunosti raunovodstvenom smislu, te o sposobnosti samih korisnika da razumiju i ocijene znaenje prezentiranih raunovodstvenih podataka.

Revizorske kue- ovlatene kue koje, na zahtjev menadmenta da, netone financijske informacije ispituju i ocjenjuju.

6.1. Ogranienost bilance

((Bilanca kao kratki sustavni pregled financijskog poloaja poduzea sumira njegovu imovinu i ukazuje na izvore financiranja, sve na jedan odreeni dan.

( Ogranienost bilance oituje se u tome to oslikavajui trenutni financijski poloaj poduzea, ne moe sama po sebi ukazati na budui novani tok imovine. Meutim, ako se pridravamo odreenih pretpostavki, odre.informacije iz bilance mogu se koristiti za predlaganje dinaminog financijskog poloaja poduzea.( Dva su aspekta financijskog poloaja poduzea koje financijski menader mora ispitati a to su:

a) tekui ili kratkoroni financijski poloaj problemab) dugotrajni ili dugoroni financijski poloaj poduzea

(Tekui i dugotrajni financijski poloaj nisu meusobno nezavisne veliine. Solidni dugotrajni financijski poloaj moe biti ugroen slabim tekuim poloajem i obrnuto. Meutim, dugotrajni financijski poloaj sam po sebi mnogo je manje podloan iznenadnim promjenama, npr,., sezonskoj fluktuaciji, nego to je to tekui financijski poloaj poduzea.6.2. Komparativna financijska analiza

Glavna metoda u prosuivanju pripremljenih financijskih izvjetaja.

Iskazane vrijednosti u pojedinim stavkama, njihova adekvatnost ili prikladnost zavise o njihovoj vezi sa ostalim stavkama.

Financijski pokazatelj predstavlja mjerilo (instrument mjerenja koliine neke kvalitete) i mjeru (koliina kvalitete) ekonomskih pojava i procesa izraenih u obliku relativnog broja.

imaju ulogu instrumenata istraivanja, odluivanja, prosuivanja, spoznaje i praktinog djelovanja.

Uobiajeni i ope primjenjivi su: 1. tekua imovina u odnosu na kratkorone obveze; i 2. ukupna imovina u odnosu na ukupne obveze Financijski pokazatelji sami po sebi nikada i nee pruit konaan odgovor na financijske probleme. Konani odgovor na te probleme mogu dati samo fin.menadment, tj.poslovodstvo poduzea, na osnovi adekvatne i suptilne analize fin.pokazatelja i podataka.Tijekom realnog prosuivanja fin.poloaja poduzea, nastaje problem nalaenja usporednih standarda za raznovrsne fin.veze i fin.pokazatelje. u tu svrhu obino koriste dva postupka: 1. Financijski pokazatelji i 2. Usporedba s prosjenim dostignuima poslovne grupacije kojoj poduzee pripada1. Financijski pokazatelji

Financijski pokazatelji su:

pokazatelji likvidnosti

pokazatelji poluge

pokazatelji aktivnosti

pokazatelji profitabilnosti- odraavaju odnose povrata investiranog iznosa u poslovnu aktivnost poduzea

Pri ispitivanju i ocjenjivanju financijskog poloaja potrebno je poznavanje financijskih pokazatelja:

Omjeri:

dobije se tako da se dvije ili vie veliina izraene u apsolutnim iznosima, krate istim brojem sve do one mjere kada se veliine vie ne mogu kratiti

Koeficijenti:

Je neka stalna ili poznata veliina koja slui kao mnoitelj neke promjenjive ili nepoznate veliine, a izraunava se tako da jednu veliinu podijelimo s drugom i na taj nain se izraava njihov odnos, koji, ustvari predstavlja relativnu veliinu njihove uvjetovanosti.

Indeksi:

odnos izmeu dviju veliina koji pokazuje njihovu relativnu promjenu u odreenom vremenu... koriste se bazni (veliina prvog perioda je bazna za sve ostale priode)i lanani indexi (veliina svakog prethodnog perioda je baza narednog perioda)

Postoci: romjena izmeu dviju veliina nastalih u razliitim periodima, obino izraava i:

(izvrenje planskih veliina- planska veliina je baza (100), a ostvarenje plana mjeri se pomakom postotka od baze

(struktura agregatne veliine- agregatna veliina se uzima kao 100, a svaki njezin dio rauna se u odnosu na agr.veliinu izraava se u postocima

Financijski menader mora izbjegavati koritenje golih i pojedinanih financijskih pokazatelja jer nijedan pokazatelj ne daje dovoljno poslovnih informacija za utvrivanje financijskog poloaja poduzea.

2. Usporedba s prosjenim dostignuima poslovne grupacije kojoj poduzee pripada

Pokazatelji dobiveni usporeivanjem nemaju apsolutnu vrijednost, ve su gruba orijentacija

6.3. Analiza tekueg financijskog poloaja

Likvidnost predstavlja platenu sposobnost poduzea, a moe se iskazati kao:

1. Likvidnost imovine

2. Likvidnost poduzea ili solventnost

1.LIKVIDNOST IMOVINE predstavlja kontinuirano pretvaranje imovine iz jednog oblika u drugi, odnosno kontinuirano cirkuliranje novanih u nenovana sredstva ili materijalnih sredstava u nov.sredstva

novana sredstva su najlikvidniji oblik imovine

likvidnost ost.imovine ovisi o vremenu potrebnom da se nenov.imovina transformira u novanu, o stupnju ruzika te transformacije i o cijeni ostvarivoj za imovinu

Likvidnost imovine moe se iskazati:

1. Prekomjernom likvidnocu

Kad imovina ima bri obrtaj od planiranog pa nastaju poveani rashodi, to negativno djeluje na profitabilnost poslovanja.

2. Optimalna likvidnost

Ona je uspostavljena onda kad doe do skladne cirkulacije imovine s ukupnim planiranim poslovnim aktivnostima poduzea.

3. Nezadovoljavajua likvidnost

Javlja se kad koeficjent obrtaja imovine smanji na razinu niu od planirane, odnosno kad poremeti navedena skladna cirkulacija.

4. Nelikvidnost

Kad imovina, npr., uslijed vrlo slabe naplate potraivanja, uslijed obustave proizvodnje i pruanja usluga,odnosno uslijed slabe prodaje, ne cirkulira

Moe biti privremena (poremeaju u cirkaliciji zbog npr.nedostatka sitrovina, nestanka struje, trajka...) i trajna (teki unutarnji i vanjski poremeaji)

2.LIKVIDNOST PODUZEA ILI SOLVENTNOST predstavlja sposobnost poduzea sa raspoloivim novanim sredstvima u ugovorenim ili propisanim rokovima podmiri svoje dospjele obveze.

Solventnost se moe iskazati kao:

1. Prekomjerna solventnost

Kad poduzee ima dovoljno sredstava za podmirenje obveza i kad mu ostaju nakon toga znatni vikovi neiskoritenih novanih sredstva, to moe biti negativno za profitabilnost poslovanja poduzea

2. Optimalna solventnost

Raspolae s dovoljno novanih sredstava za podmirenje svojih tekuih obveza i jo mu odreena sredstva ostanu kao rezerva za eventualno pokrie neoekivanih obveza3. Nezadovoljavajua solventnost

Kada su raspoloiva sredstva poduzea jednaka njegovim dospjelim obvezama, pri emu poduzee nema sigurnosne rezerve4. Insolventnost

Privremeni zastoj u plaanjima, pri emu poduzee, makar uz znatne potekoe i dalje posluje ili pak kao trajna i akutna obustava plaanja, pa poduzea mora provesti reorganizaciju, sanaciju ili likvidaciju.

Izmeu likvidnosti (determinirana odnosima stanja i kretanja svih oblika imovine) i solventnosti (determinirana nov.tokovima) postoje i znaajne razlike ali i vrsta meuovisnost). U kraem periodu nelikvidnost ne mora biti uzrokom insolventnosti, kao i obrnuto. Meutim, u duem periodu nelikvidnost uzrokuje insolventnost i obratno.

Financijski pokazatelji tekueg financijskog poloaja poduzea ukazuju na njegovu sposobnost ili nesposobnost da podmiri svoje kratkorone obveze.

Ti pokazatelji nazivaju se koeficijentima likvidnosti (liquidity ratio) i mogu se grupirati u etiri grupe:

1. Koeficijent tekue likvidnosti ili kratkoroni koeficijent (current ili bankers ratio)

to je vei taj koeficjent vea je mougnost da e poduzee u roku podmirivati svoje obveze. Odnos tekue imovine i tekuih obveza. Standardno pravilo je 2:1, ali znaenje dobivenog rezultata zavisi: 1. O vrsti poduzea;

2. O nj proizvodmoj snazi;

3. O nizu praktinih okolnosti;

4. O dobu godine i

5. O stadiju u poslovnom ciklusu i sl.

2. Koeficijent ubrzane likvidnosti, brzi koeficijent ili lakmus test (quick ratio/acid test)

On iz tekue imovine izuzima zalihe, a ostale pokazatelje dovodi u odnos sa kratkoronim obvezama. Standardno pravilo je odnos 1:1, to znai da u ovaj koeficijent ulazi samo najlikvidnija imovina (cash u banci i blagajni, potraivanja, financijska imovina) u odnosu na ukupne kratkorone obveze

3. Likvidnost zaliha ili koeficijent obrtaja zaliha (inventory turnover)

Utvruje se dijeljenjem trokova prodanih proizvoda ili usluga (costs of good sold) s prosjekom zaliha. Koeficjent obrtaja zaliha pokazuje brzinu kojom se zalihe putem prodaje pretvaraju u potraivanja u periodu od jedne godine. to je vii, efikasnije je i upravljanje zalihama poduzea odnosno likvidnost.

- manji broj dana cirkulacije, brzina krunog toka vea, treba angairati manje nov.sredstava

4. Prosjena naplata potraivanja (average collection)

Utvruje prosjean broj dana potreban da se naplati neko potraivanje

Oznaava efikasnost poduzea prikupljanju nov.sredstava od prodaje te efikasnost kreditne politike poduzea. prosjena potraivanja . x ukupan broj dana u godini

godinja kreditna prodaja

Drugi pokazatelj je koeficijent obrta potraivanja = . prosjena potraivanja . godinja kreditna prodaja

koeficijent obrta zaliha, prosjena naplata potraivanja i koeficijent obrta potraivanja i ne koriste se toliko kao mjera specifine likvidnosti, ve ee kao pokazatelji financijske aktivnosti poduz.

Ulaganje u trajnu tekuu imovinu predstavlja onaj dio tekue imovine poduzea koji je financiran dugoronim izvorima financiranja odnosno dugoronim obvezama i vlastitim kapitalom, a moe se izraunati tako da se od ukupne tekue imovine oduzmu kratkorone obveze.

Prilikom valorizacije tekueg financijskog poloaja glavni problem ocjena budue sposobnosti poduzea da ostvaruje nov.sredstva za podmirivanje buduih dospjelih obveza.

Poznavanje adekvatnosti tekueg financijskog poloaja odnosno solventnosti, osnova je za utvrivanje budueg toka novanih sredstava.

ISTI NOVANI TOK predstavlja razliku izmeu ukupnih godinjih novanih primitaka i izdataka koji su svedeni na mjeseu razinu, odnosno onaj iznos nov.sredstava koje e poduzee najvjerojatnije ostvariti svakog mjeseca.

Od financijske analize se oekuje da, osloncem na prosjene dnevne imjesene pokazatelje, poslovodstvu poduzea prezentira primjenjive i reprezentativne podatke o financijskom poloaju poduzea koji e mu omoguiti daljnje stabilno profitabilno poslovanje.

Sposobnost stvaranja slobodnih novnih sredstava je istovremeno i stvaranje neto dobitka poduzea. Da bi se utvrdila ta veliina potrebno je iskazati sve nenovane izdatke u odnosu na dobitak ili gubitak a glavni nenovani izdaci su:

a) Amortizacija

b) Gubitak na zalihama

c) Odgoeni izdaci

6.4. Analiza dugoronog financijskog poloaja

Dugoroni financijski poloaj u odnosu na kratkoroni zasniva se na njegovim proizvodnim rezultatima

Dublja analiza dugoronog financijskog poloaja mora:1. ocijeniti sposobnosti tog poduzea da iz svoga redovnoga novanog toka podmiruje svoje dospjele obveze

2. stvoriti nove financijske osnove za budue potrebe poduzea

- Potrebno je povezati informacije iz bilance sa rn dobiti i gubitka

Procjena dugoronog financijskog poloaja moe se provesti na dva naina:1. Financijska optereenja proizala iz prolih financijskih aktivnosti

2. Proizvodna dostignua odnosno poslovne prednosti tekuih proizvodnih aktivnosti poduzea

Uzrok previsokih financijskih optereenja moe biti prekomjerna kapitalizacija ili nepravilna financiranja

Kapitalizacija je svako poveanje vlastitoga kapitala poduzea, bez obzira na to da li se radi o dodatnim ulozima inokosnih vlasnika ili partnera, novoj emisiji dionica ili o zadravanju neto dobitka

prekomjerna kapitalizacija- iskazivanje dugoronih obveza uveanih za ukupni vlastiti kapital za vie nego je stvarna vrijednost imovine. Npr.kad su goodwill i poslovna reputacija izraeni previsokom vrijednou, odnosno kada se prilikom izdavanja dionica precijene pojedine stavke bilance

Financijski pokazatelji koji slue za ocjenu dugoronog financijskog poloaja mogu se grupirati u tri grupe:

1. pokazatelje poluge

2. pokazatelje aktivnosti

3. pokazatelje profitabilnosti

6.4.1. Pokazatelji polugeFinancijska struktura- Odnos izmeu obveza i vlastitog kapitala ili odnos izmeu kratkoronih i dugoronih obveza

Kapitalna struktura- odnos izmeu dugoronih obveza i vlastitog kapitalaPokazatelji financijske strukture nazivaju se i pokazateljima poluge a znaajni su u procjeni sposobnosti poduzea da podmiruje svoje dugorone obveze.Financijska struktura u irem smislu podrazumijeva:

a) VERTIKALNU FINANCIJSKU STRUKTURU

ona izraava strukturu aktive i pasive

b) HORIZONTALNU FINANCIJSKU STRUKTURU

ona izraava odnose meu dijelovima aktive i dijelovima pasive poduzea, izmeu kojih postoji logina financijska povezanost

presjecanje bilance- uzduno ili popreno razdvajanje postojee bilanne cjeline radi dobivanja homogenih dijelova, koji sami po sebi ili njihov meusobni odnos imaju odreeno analitiko obiljeje

Osnovni pokazatelji horizontane financijske strukture su:

1. Koeficijent tekue likvidnosti

2. Koeficijent ubrzane likvidnosti

3. Koeficijent obveza

Glavni pokazatelji poluge:1. Koeficijent obveza

Izraava odnos izmeu ukupnih obveza i ukupne imovine. Vjerovnici oekuju nii koeficjent izmeu ukupnih obveza i ukupne imovine, jer takav odnos ucvruje i zatiuje njihova potraivanja. Vii k.obveza ukazuje na to da poduzea mora izdvajati i via n.sredstva za kamate, a iznad odreene toe, zbog optereenja, vie nebi moglo posuivati nova n.sredstva

2. Koeficijent obveza i vlastitog kapitala dioniara

Izraava odnos izmeu dugoronih obveza i ukupnog vlastitog kapitala dioniara. Dugoroni kreditori preferiraju skromniji odnos izmeu dugoronih obveza i trajnog kapitala dioniara, jer takav odnos osigurava njihovu veu zatitu i bolju motivaciju dioniara.

Ponekad se k.obveza i vlastitog kapitala dioniara moe iskazati i kao:

1. Odnos kratkoronih obveza i ukupnog vlastitog kapitala dioniara,

2. Odnos ukupnih obveza i ukupnoga vlastitog kapitala dioniara i

3. Odnos ukupnih obveza i ukupnog vlastitog kapitala uveano za jedan

6.4.2. Pokazatelji aktivnostiPokazatelji aktivnosti nam govore kojom efikasnou poduzee koristi svoju imovinu, a izraavaju se kao:

1. Koeficijent obrta fiksne imovine (fixed assets turnover)

Izraava odnos izmeu prihoda dobivenih od prodaje s jedne