Click here to load reader

uređena skripta - 1. kolokvij - monetarna ekonomija

  • View
    112

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of uređena skripta - 1. kolokvij - monetarna ekonomija

MONETARNA EKONOMIJA, 1. KOLOKVIJ POGLAVLJE 1. monetarna ekonomija - upotrebljava se da oznai determiniranju gospodarskih kretanja ulogu i utjecaj novca u

predmet monetarne politike reguliranje koliine novca i obujmu i strukture kredita, sa svrhom da se osigura potrebna koliina novca i da bi djelovalo u odreenom pravcu na realna gospodarska kretanja

monetarna politika = sinteza monetarne teorije i monetarne prakse 2 su aspekta: 1. teorijski aspekt - osigurava osnovu za praktinu definiciju monetarnih agregata, ocjenu potranje novca i ocjenu ciljeva monetarne politike u pogledu kretanja koliine novca i kretanja kamatnih stopa, koji odgovaraju ciljevima ekonomske politike 2. praktini aspekt - podrazumijeva konkretnu primjenu teorijske osnove u odreenim uvjetima: u uvjetima odreenog ekonomskog sustava, na odreenom nivou gospodarske razvijenosti, itd

Predmet izuavanja znanosti o monetarno-kreditnim financijama monetarno-kreditni sustav i monetarno-kreditna politika Monetarno-kreditna politika skup pravila, propisa, mjera i instrumenata, kojima se, u monetarno-kreditnoj sferi drutvene reprodukcije regulira nivo, struktura i dinamika novane mase, novana cirkulacija u prometnim kanalima reprodukcije, nivo, struktura i dinamika kreditnih plasmana, likvidnost ekonomskih subjekata i gospodarstva, duniko-vjerovniki odnosi ekonomskih transaktora i dr. skup naela, metoda, mjera instrumenata i institucija kojima se kreira i povlai novac, odnosno kredit, i reguliraju monetarno-kreditni tokovi u drutvenoj reprodukciji Kreditni sustav i kreditna politika skup propisa i pravila kojima se reguliraju kreditni odnosi ekonomskih transaktora, osnove kreditiranja, izvori kredita, nosioci kreditne aktivnosti, korisnici kredita, uvjeti kreditiranja i dr. Pojam monetarna ekonomija upotrebljava da oznai ulogu i utjecaj novca u determiniranju gospodarskih kretanja utjecaj novca na gospodarske aktivnost (kao to su: utjecaj na cijene, investicije, potronja, proizvodnja, zaposlenost, itd.). monetarni faktori utjeu na realne tokove kada je poremeena monetarna ravnotea, odnosno, kada postojea koliina novca nije jednaka potranji novca specifinost monetarnog aspekta potranje novca je u tome da spomenuta potranja determinira koliko bi trebalo da se povea koliina novca u optjecaju

-

-

-

1

MONETARNA EKONOMIJA, 1. KOLOKVIJ

Monetarni sustav moe se definirati kao skup institucionalnih i organizacionih rjeenja koja opredjeljuju naroito: to od instrumenata koji se mogu koristiti kao prometno i plateno sredstvo treba smatrati novcem; Poloaj gospodarskih subjekata, njihovu nadlenost u odluivanju o pitanjima privreivanja vezanim za novac i motive njihovog ponaanja; Mehanizam reguliranja emisije, cirkulacije i povlaenja novca; Okvire za koritenje monetarne politike, kao naina usmjeravanja gospodarskih tokova; i Ulogu trinog mehanizma u monetarnoj djelokrug.

Pojam novca Ukoliko govorimo o mjestu i ulozi novca za normalno odvijanje tokova gospodarske aktivnosti (i povezanosti monetarnih kretanja sa ostalim gospodarskim kretanjima), onda suvremeni ekonomisti, prihvaaju srednji pravac izmeu dva ekstremna teorijska gledita - novac nije vaan" i samo je novac vaan". Monetaristi smatraju novac je ona varijabla od koje presudno zavisi pravilno funkcioniranje gospodarskog mehanizma: 1. Promjene koliine novca mogu proizvesti snane oscilacije u gospodarskoj aktivnosti 2. Odnos novca prema ostaloj aktivi gospodarskih subjekata je relativno stabilan i pouzdan, tako da promjene novane mase mogu imati relativno predvidljive efekte na gospodarske tokove 3. Koliina novca je takav monetarni agregat koji se moe kontrolirati sa zadovoljavajuom tonou (u okviru normalnih instucionalnih uvjeta) mjerama monetarne politike centralne banke Neomonetaristi (ili neokejnezijanci, postkejnezijanci, itd.) smatraju da je novac samo jedan od mnogih faktora koji utjeu na pravac i karakter gospodarskih kretanja jedne zemlje: 1. Koliina novca se sama prilagoava potrebama razmjene dobara, tako da se ova varijabla pojavljuje kao pasivan element u ekonomskom sustavu. Poto je koliina novca pasivan element, neka druga varijabla mora bi izvor gospodarskih poremeaja 2. Ako i dopustimo da su mogue nezavisne promjene koliine novca i u stvarnosti do toga doe, ekonomski efekt takvih promjena su nepredvidljivi, jer je odnos novca prema ostaloj aktivi gospodarskih subjekata krajnje promjenljiv (ponaanje dohodne brzine optjecaja novca je potpuno neizvjesno)

2

MONETARNA EKONOMIJA, 1. KOLOKVIJ

Teorije novca (3): 1. Metalistika teorija novca osnovni stav novac mora ima svoju unutranju, materijalnu vrijednost vrijednost novca potjee od vrijednosti supstance od koje je izraen svi metali mogu slui kao novane robe, a ne samo zlato i srebro (mada se ovima daje prioritet) odnosno metali su novac od prirode danas je definitivno naputena 2. Nominalistika teorija novca polazi od toga da vrijednost novca poe od njegovog nominalnog sadraja, od vrijednosti koju je odredila drava novac je tvorevina zakona odnosno novac ima dravnim aktom odreenu vrijednost (nominalnu vrijednost) novac je u prometu samo zato to iza njega stoji autoritet drave 3. Bankarska teorija novca (bliska nominalistikoj teoriji) polazi od toga da poveanje ili smanjenje opticaja banknota ne zavisi od emisione banke, ve od stvarnih potreba privrede za sredstvima plaanja.

Novac se definira u smislu njegovih funkcija: 1. sredstvo razmjena 2. uvar vrijednosti 3. jedinica za obraun

Novanica svaki oblik novca (surogat novca), koji se pojavljuje u obliku papirne cedulje, bez obzira na nastanak, ekonomsko znaenje i pravnu normu Surogati novca zamjenici novca koji, kao vrijednosni papiri (mjenice, ekovi i sl.), sadre pravo koje imalac tog papira ima na odreenu koliinu punovrijednog novca (zlata) Papirni novac zamijenio metalni; u potpunosti je prihvaen zahvaljujui dugotrajnom funkcioniranju mogunosti zamjene papirnog novca za plemenite metale njegova vrijednost proizlazi iz toga to funkcionira u optjecaju koliina papirnog novca u optjecaju je determinirana koliinom stvarnog (zlatnog) novca koja bi bila potrebna za nesmetano odvijanje gospodarske aktivnosti osnovni element za odreivanje vrijednosti papirnog novca u suvremenom gospodarstvu je vrijednost potrebne koliine zlata, odnosno, stvarnog novca, koju papirni novac predstavlja

3

MONETARNA EKONOMIJA, 1. KOLOKVIJ

Depozitni ili iralni novac nastao iz funkcije novca kao platenog sredstva, a u osnovi je kreditni novac suvremeni novac je potraivanje slobodna novana sredstva su depoziti klijenta (pravnih i fizikih lica) za banku, odnosno, predstavljaju njenu pasivu (tj. obavezu) banka ih oplouje (uveava vrijednost) tako to ih plasira drugim klijentima u formi kredita koji se nalaze u aktivi banke (tj. predstavljaju potraivanje) klijenti dobivena sredstva po kreditu koriste za servisiranje obaveza ka drugim dobavljaima ili za investicije efektivni novac (gotovina ili ke) kreiran od strane centralne banke, je i dalje osnova depozitnog novca

MONETARNE TEORIJE Prema prof. dr A. ivkoviu i dr G. Koetincu, faze u razvoju monetarne teorije: 1. Period klasine i neoklasine kvantitativne teorije novca, sve do sredine 30ih godina prolog st. 2. Period kejnezijanske revolucije u formi kejnezijanske dohodne monetarne teorije, od sredine 50-ih godina prolog st. 3. Period monetaristike kontrarevolucije, od 60-ih godina 4. Period otre polarizacije monetarista i nemonetarista (kejnzijanaca, postkejnzijanaca, neokejnzijanaca i fiskalista), od sredine 50-ih do sredine 70-ih godina 5. Period nove kontrarevolucije kejnezijanaca u formi vraanja originalnim Keynesovim postavkama od sredine 70-ih i poetkom 80-ih godina

Prema dr M. Babiu postoje dvije osnovne teorije potranje za novcem: 1. Klasina ili kvantitativna novana teorija gospodarski subjekti dre novac iskljuivo zbog njegove funkcije sredstva razmjene 2. Keynesova novana teorija postoje tri vrste potranje za novcem u zavisnosti od svrhe za koje je novac namijenjen, odnosno, motiva dranja novca: a) Poslovna ili transakcijska potranja tj. potranja za svakodnevnim plaanjem poslovnih transakcija (osnovni je uzrok vremenska nepodudarnost primanja novca i potrebe za njegovim izdavanjem (troenjem) b) Potranja za novcem radi nepredvienih ili neizvesnih plaanja (precautionary demand) c) Potranja za novcem radi spekulativnih mjera (speculative demand) davanje prednosti likvidnosti (liquidity preference); trebalo bi imati u vidu da promjene kamatnih stopa rezultiraju promjenama u zaradama na kamatonosnim vrijednosnim papirima

4

MONETARNA EKONOMIJA, 1. KOLOKVIJ

L. Ritter, S. William i G. Udell klasificirali monetarnu teoriju: Klasini osnovi, Kejnzijanski okvir

2 osnovna koncepta klasinog miljenja o novcu i cjelokupnoj ekonomskoj aktivnosti su: Sayov zakon - naglaava da je ekonomija inherentno stabilna kod pune zaposlenosti - bilo kakva devijacija od tog nivoa ekonomske stabilnosti je samo privremena - glavni mehanizam koji unapreuje stabilnost je fleksibilnost kamatnih stopa - tednja i investicije se izjednaavaju putem varijacija kamatne stope, odnosno, tednja i investicije su funkcija kamatne stope novac nema nikakvu ulogu u okviru klasinog sustava/ novac ne igra nikakvu ulogu u realnom sektoru ekonomije Kvantititativna teorija tvrdi da je utjecaj novca u klasinoj ekonomiji ogranien na nivo cijena u sreditu kvantitativne teorije je stabilna potranja za novcem konkretnije, tranja za realnim novanim saldima je predvidiv dio realnog drutvenog bruto ona kae da poveanje novane mase poveava ukupnu potranju sa ukupnom ponudom, fiksnom kod pune zaposlenosti, utjecaj poveanja novane mase je poveanje cijena.

Moderni monetaristi novac utjee na troenje na predvidiv nain a ne na rigidan numeriki nain Kejnzijanska analiza - tvrdi da nivo proizvodnje odreuje agregatna tranja roba i uslu