MONETARNA EKONOMIJA - đonovi

7/25/2019 MONETARNA EKONOMIJA - onovi

1/29

MONETARNA EKONOMIJA

1.MONETARNA I FINANSJSKA EKONOMIJAU okviru finansijske ekonomije izdvajaju se discipline:a) Monetarna i finansijska teorija

b) Monetarna i finansijska politikac) Finansijska statistikad) Monetarno i finansijsko pravoe) Budzetsko pravo,itd.- Monetarna teorija izucava prirodu,oblike i razvoj novca,ali u srediste svog interesa postavlja prirodu i djelovanje novca i kredita na niz privredni agregata kao sto su:nacionalni do oda potrosnja,platni bilansi,investicije,zaposlenost,cijene,privredna stabilnost,itd.- Finansijska teorija proucava prirodu, finansijske odnose, instrumente i me anizam,kao ioblike djelovanja javni ras oda i pri oda, odnosano,budzeta u nacionalnoj privredi.- Monetarna i finansijska politika bave se istrazivanjem monetarni i finansijski instrumenatai mjera koje treba preduzeti u ostvarivanju odredjeni ekonomski ,razvojni , stabilizacionidrugi ciljeva. Mon.i fin.teorija otkrivaju prirodu i nacin djelovanja odredjeni instrumenatomogucavaju mon.i fin.politici optimalan izbor i kombinaciju odredjeni instrumenata za najbri najefikasnije ostvarivanje predvidjeni ciljeva.- Monetarna i fin.ststistika predstavlja sistematizovan pregled vremenski serija u pogledu ponasanja i promjena odredjeni mon.i fin.agregata.!na sluzi kao osnova za odredjenaoperativna istrazivanja u primjeni i efektima preduzeti mjera mon.i fin.politike.U fin.statistiobicno se istrazuju efekti preduzeti mjera,dok manje sluzi kao osnova za operativnistrazivanja,kao sto je slucaj u drugim ekonomskim disciplinama.- Finansijsko pravo proucava fin.norme, fin.poslove, odluke,odnosno te niku,sprovedenu iregulisanu zakonskim aktima,koju treba primjeniti pri prikupljanju i trosenju drustvenisredstava,kao uticaj koji na to kretanje imaju drzavni ili poslovni organi.

2.FINANSIJE I MONETARNA EKONOMIJAFinansije kao puniji pojam javljaju se u srednjem vijeku i poticu od latinske rijecifinantio stooznacava placanje uopste a kao uzi pojamfinantia pe !niaria sto znaci novcana placanja. "auka o fin.danas se moze podijeliti na fin.u sirem smislu i fin.u uzem smislu. #ojam fin.u uzemsmislu odnosi se na javne ili drustvene finansije."aucna disciplina kojoj je zadatak izucavanjsvi pitanja vezani za formiranje i zadovoljenje javni potreba,odnosno,prikupljanje, cuvanjraspodjelu prikupljeni sredstava, zove se"r!stvene ili javne finansije.U privrednom sistemu jacanje materijane baze novog upravljanja kapitalom preduzeca ,izmjene u fin.istemu i sve veuloga privrede stvaraju naucnu disciplinu koja se zove"r!stvene finansije#odnosno,finansijskaekono$ija. $avna privreda i finansije samo su sastavni dio ukupne privrede i finansija kaocjelina.Monetarne finansije predstavljaju osnovu svi uzi i konkretni oblika fin.aktivnosti.

%.NA&IONA'NI (O)O(AK#NJE*O+A RAS,O(JE'A# NO+&ANI TOKO+I IMONETARNI I FIN.INSTR MENTI%ako monetarne fin.ne uzimaju ucesca u procesu proizvodnje,one su od ogromnog uticaja na faktore prosirene reprodukcije,posebno preko politike aktivnog novca.&o djelovanje se ostvaruupravo kroz sistem raspodjele nacionalnog do otka i sistem emisije i ponistavanja novcane masRaspo"jelj!j! i nov ane do otke i akumulaciju,finansije drustveni organa istovremenoostvaruju bitne pretpostavke raspodjele cjelokupnog drustvenog proizvoda i nacionalno


2/29

do otka.Na ionalni "o o"aknije samo izvor sredstava,vec prije svega, agregat na koji senajvise odrzavaju efekti preuzeti mjera i instumenata monetarni i javni finansija 'novakredit, porezi, javni ras odi, javni dug,budzet,kamat,itd.)Osnovna raspo"jela na ionalno/do otka vrsi se na vec poznate osnovne oblike agregatne potrosnje: licnu potrosnju'(), netoinvesticije '%) i opstu potrosnju ' ).Finansijski$ instr!$enti$a i sistemom davanja i

oduzimanja, odnosno, djelovanjem na nacionalni do odak,cesto se rjesavajuce moze djelovati stabilnost privrede,raspodjelu i ekonomski razvoj. &ime je definitivno odbacen stav o neutralnofinansija i neutralnoj i statistickoj javnoj privredi. U okviru nacionalnog dootka, fin.troskovi, ssada vezani za njegov sistem formiranja, osnovnu raspodjelu i trosenje.*akle imamo:0 & I * Finansijski troskovi se ne odviju pod dominantnim uticajemzakona, vrijednosti i ostali trzisni odnosa i zakona.Fin.troskovi, koji nastaju aktivnoscu javnsektora, integrisu se u ukupne fin.troskove u drustvu i zavisni su od nji ovog volumemdinamike i mstrukture. Uticu na ekonomske i socijalne odnose,posebno na alokaciju resursa, nnivo i srukturu globalne traznje, na redistibuciju dobara, na stanje likvidnosti i fin.stabilnosti.

3.K'ASI&NE I SA+REMENE F NK&IONA'NE FINANSIJE!d neutrealnog novca i neutralni javni finansija,koje se zasnivaju samo na prikupljanju redistribuciji dijela nacionalnog do otka,dolazi se do funkcionalni finansija,koje izucavakvalitativne i kvantitavne efekte u djelovanju monetarni i javni instrumenata i mjera u procesdrustveno-ekonomskog razvoja.#oceta ere funkcionalni fin.vezan je za izmjenu karaktera i prirode javni ras oda.! stvarannovi ekonomski osnova izuzetno ek.politickog djelovanja javni ras oda i pri oda mozegovoriti tek u savremenoj fin.nauci.+konomsko i socijano djelovanje instrumenata javnifinansija izbija u prvi plan.&retiranje javni pri oda i ras oda,kao iskljucivog sistem prikupljanja i samodistribucije tako prikupljeni javni fin.sredstava,definitivno je napusteno.

druge strane,porezi i drugi oblici javni pri oda prestali su se javljati kao instrumenti kojimsamo osiguravaju dovoljna javna sredstva za pokrice javni ili drustveni ras oda.!ni postajsnazan instument u vodjenju aktivne fiskalne politike."eutralne fin.pretvaraju se u aktive ilfunkcionalne finansije.

4.SA+REMENI NO+A&-KARAKTERISTIKE I RA5+OJjesavanje brijni fenomena savremenog novca i dilema koje i dalje postoje u savremeno

monetarnoj i ekonomskoj teoriji znaci olaksanje rjesavanja mnogi vitalni pitanja savremen privredni sistema u cjelini,te ekonomskog razvoja i njegove stabilnosti,posebno. va slozeno problema novca potice otuda sto se on cesto posmatra izolovano,za sebe,bez organske vezecjelinom sistema odnosa u prosirenoj reprodukciji i drustveni odnosa,iako bez nji nije moguobjasniti,niti s vatit,problem i prirodu novca.Nova je "r!stveno ekonomska kategorija koja jeu svom dugom evolucionom procesu najuze vezana za razvoj proizvodni snaga,robn proizvodnju i podjelu rada-dakle za razvoj drustva u cjelini."ovac je,stoga,osnova monetarnosistema svake privrede,te se zato i postavljaju pitanja prirode savremenog novca,njegovostavranja,funkcija i djlovanja u privredi.!brazlazuci nastanak i razvoj novca,Marks i marksisticka teorija polaze od toga da je novac proizvod sti ijskog razvoja drustva i robne proizvodnje,da se on nuzno u njima stvaraousavrsavao,paralelno s razvojem proizvodni snaga,podjele rada,razmjene. lavna teskoca analizi novca savladana je cim se s vati njegovo prijeklo iz same robe.


3/29

6. ,A,IRNI NO+A& - Banknota,kojoj je u toku vremena potpuno ukinuta mogucnostkonverzije u zlato,prestaje biti surogat zlatnog novca,dobija prisilni tecaj i pretvara se u prav papirni novac. ao papirna valuta uopste se obiljezava takva valuta kod koje je iz prometa istisnmetalni'zlatni)novac,te je kao zakonsko sredstvo placanja ustanovljen nekonvertibilan paiprnnovac. ako prestaje obaveza konverzije novcanica u zlato ili pravi novac,novcanice u prome

postaju prakticno cicti papirni novac-zbog cega se ovo vazenje i naziva papirno vazenje ili sisteslobodne valute'sistem papirnog novca). /a medjunarodna placanja,papirni novac se pokazao ka prikladniji za novcane funkcije,ukoliko je po stalnom kursu konvertibilan u zlato,odnosnrobu. azvojem papirnog novca sve vise dolazi do izrazaja pojava inflacije,pa se ona cesto,vezuza razvoj papirnog novca i zloupotrebu novca u privrednom razvoju.#aiprni novac sam po sebi nema gotovo nikakve vrijednosti,njegova vrijednost je posredna i samo toliko koliko taj novac predstavlja zlato i druge robe.0rijednost papirnog novca osiguravse u njegovim prometnim funkcijama,odnosno koliko se vise raznovrsni kvalitetni roba dobza taj novac,utoliko mu je vrijednost veca.

7. NO+&ANI&A I'I 8ANKOTA - "ovcanica predstavlja svaki oblik novca,ili surogatnovca,koji se pojavljuje u obliku papirne cedulje,bez obzira na postanak,ekonomsko znacenje pravnu normu. urogati novca su zamjenici novca koji,kao vrijednosni pairi'mjenice,cekovisl.),sadrze pravo koje imalac tog papira ima na odredjenu kolicinu punovrijednog novc'zlata).."ovcanica nastaje postepeno u toku razvoja novcanog sistema, kao posljedica spontanogsaznanja da nominalna vrijednost novca u prometu ne mora odgovarati stvarnoj te da od nje moodstupati."ovcanica postaje surogat pravog novca a razvija se zbog potrba prometa.!vo sedesava zbog neelasticnosti novcanog opticaja i nemogu- cnosti njegovog sirenja prema potebamsve vece proizvodnje i prometa."ovcanice nemaju nikakvu unutrasnju ili materijalnu vrijednosali zbog cinjenice da su surogat zlata one u prometu zamjenjuju punovrijedni kovani novac.%z papirni cedulja koje izdaju banke postepeno se razvija9ankota. od bankote lice koje jeizdalo cedulju jetrasat ili trasant.Bankota se pusta u promet u pocetku samo u visinideponovanog zlata kod banke,stoga je ona pravi surogat novca,potpuno i neogranicenkonvertibilna svakog momenta u zlato,odnosno,kovani punovrijedni novac.#ostoje poseb propisi o sistemu pokrica emitovani novcanica ili bankota u zlato.!baveza izdavaoca novcanicda je u svakom momentu zamijeni za odgovarajucu kolicinu zlata ali na manjem stepenuobimu. ombinacijuom mjenice banke i ceka razvila se novcanica ili bankota pa ona predstavlnovu etapu u razvoju novca. "ovcanica se sve vise priblizava funkciji iskljucivog novca,jedinog zakonskog sredstva placanja prometa.&ime ona istovremeno dobija karakteristike definitivnog sredstva placanja pretvarajuse sve vise u papirnu valutu.

:.SA+REMENI (E,O5ITNI I'I 8ANKARSKI NO+A&avremeni razvoj novca ne zavrsava na papirnom i sitnom kovanom novcu. *epozitni ili ziraln

knjizni ili skripturalni, odnosno, bankarski novac, razvija se iz funkcije novca kao plateznosredstva jer je depozitni novac u osnovi kreditni novac. avremeni novac je potrazivanje,gotonovac je potrazivanje na banku a depozitni novac potrazivanje od depozitne banke. omitent ko je dobio kredit ima pravo da raspolaze tim novcanim sredstvima placanjem drugim komitentimiste ili druge banke ili podizanjem gotovog novca. *epozitnim novcem stvara se veca mogucno prosirivanja novcanog volumena preko izdavanja bankota bez pokrica, odnosno papirnonovca. tvaranje depozitnog novca najlakse se odvija u nizu banaka, dakle u cijelom bankarskosistemu. *epozitni novac danas ima ogromno znacenje u privredi.&o je postao dominiraju


4/29

sistem placanja i novca u svim zemljama.Kovani nova i novcanice danas se koriste u manjojkolicini i samo za manja placanja.%zvori novcani sredstava,koji se formiraju iz raspodjdrustvenog proizvoda,cine u bankama depozite, depozitni ili stvarni novac a on predstavljosnovu realnog kreditiranja privrede, stanovnistva, drzave,medjusobni kredita banaka,itd. &odepoziti ekonomski subjekata kod banke nji ova potrazivanja prema banci i obaveza ban

prema deponentima.;. ,A,IRNI NO+&ANI SISTEMUkidanjem mogucnosti konverzije u zlato,bankota prestaje biti obveznica,jer vise ne postoji obaveza banke u smislu obavezne konverzije. "ovcanica tada postaje zakonsko sredstvo placanja. vako je mora primiti u podmirivanju svoji obaveza i nema pravo da trazi, na osnonje,odredjeni iznos zlata ili valutnog novca. #apirni novac je novcanica koja ima prisilan tecaj prisilan kurs i koji je zakonsko sredstvo placanja za svakoga. #restankom obaveza konverzinovcanica u zlato ili pravi novac novcanice u prometu postajuisti papirni nova zbog cega seovo vazenje nazivapapirno va


5/29

12. MONETARNA TEORIJA I A*RE*ATNA EKONOMSKA TEORIJA -Monetarnateorija se ne ogranicava vise na objasnjavanje samo prirode,vrijednosti i promjena vrijednosnovca.#osljednji godina ona je prosirena ukljucujuci u sebe agregatnu ekonomskteoriju.&eorija novca se preplice sa drugim oblastima posebno s teorijom odredjivanja do otk

zaposlenosti,teorijom industrijskog ciklusa,teor.medjunarodni valutni odnosa,fiskalno politikom i teorijom raspodjele.Monetarna teorija sada se tretira kao 2teorija o uticaju novca ekonomsku aktivnost3.U modernoj teoriji sve je cesce s vatanje da je osnovno podrucmonetarne teorije istrazivanje uzajamnog djelovanja monetarne sfere i drugi agrega privrede,promjena realnog nacionalnog do otka i zaposlenosti proizvvodni faktora,promjenivoa cijena,raspodjela do otka i bogatstva,sto predstavlja centralnu funkciju ove teorije.>&ista?monetarna teorija do sada je istrazivala uglavnom kvantitativne osobine novca.

1%. K ,O+NA SNA*A NO+&A# MONETARNA NESTA8I'NOST -upovna snaga novcase dobije iz odnosa ukupno raspolozivi robni fondova po tekucim cijenama i raspolozivkolicine novca koja mu se nalazi nasuprot kao novcana kupovna snaga na trzistu,to je prometvrijednost novcane jedinice. ako se radi o robnim fondovima po tekucim cijenama,na kupovnsnagu novca pored mase proizvoda produktivnosti rada,direktno djeluju i cijene.promjena cijenkupovne snage novca su u obrnutoj srazmjeri.@ 1 , ili 1 , T M+#ri cemu je@-k!povnasna/a nov aB ,- ijena ro9e i !sl!/aB T-transak ije. vaki rast cijena negativno djeluje nakupovnu snagu novca. %nflacija unistava 'obara) kupovnu snagu novca. vaka zemlja nastojikroz svoju ekonomsku politiku odrzava kupovnu snagu novca stabilnom,ako ne i da je povec!cuvanje stabilne kupovne snage otklanja negativane ekonomsko- politicke posljedice koj promjene novca povlace za sobom.

13. EKONOMSKI RA5+OJ I FAKTORI K ,O+NE SNA*E NO+&A -+konomski razvij je vrlo slozena pojava,u njemu djeluju mnogobrojni faktori koji pokazuju razlicite ili suprotntendencije,te da je u tako slozene privredne tokove potrebno integrisati novac,odnosno,monetar politiku.Monetrana politika je odredjena realnim kretanjima u privredi.Monetarno-kreditna politika predstavlja vrlo snaznu polugu u kretanju i usmjeravanjekonomskog razvoja. obzirom na to da je privredni razvoj dinamican proces to se apsolutnmonetarna ravnoteza mora smatrati samo kao teorijska pretpostavka."ovac kao i ostali faktori u privrednom razvoju podlozan je stalnim promjenama. upovna snaga novca danas jnajneposrednije vezana za rast cijena u modernim privredama'inflaciju) a ovo ukazuje ncinjenicu da stalno opada kupovna snaga savremenog novca.

14. ,OJAM I +RESTE INF'A&IJE SA+REMENOJ MONETARNOJ TEORIJI -%nflacija kao pojam potice od latinske rijeciinflatio sto znaci naduvavanje ili nadimanje.U ekonomskoj literaturi pocela se upotrebljavati od 4567.g.#roblem inflacije izazvao je posebnu paznju ekonomista tako da je o ovom problemu napisanobimna literatura.0eliki interes koji danas vlada za fenomen inflacije je posljedica njenog stalno prisustva kao i spoznaja da je ostalo mnogo nerijeseni , osporavani , kontroverzni stavov problema u vezi s njom.

16. MONETARISTICKA S)+ATANJA INF'A&IJE %nflaciju defini8u kao pove9anjenov anog opticaja koje ima za posljedicu pove9anje cijena, odnosno, porast nov anog opticaukoliko nije pra9en odgovaraju9im rastom proizvodnje, uzrokuje rast cijena.


6/29

ao razlozi ove teorije navodi se da su sve velike inflacije vezane za pretjeranu emisijunekonvertibilni nov anica, usljed 9ega se na tr;i8tu stvara velika nov ana tra;nja , a robfondovi su ograni eni.#rema teoreti arima zlatne valute, inflacija nastaje samo kod papirne valute, tj.inflacijom smatralo svako pove9anje nov anog opticaja koji je prelazio visinu propisanog metalnog pokr

novca. !va teorija je u stvarnosti pobijena.17. NO+I ,RIST , INF'A&IJI se razlikuje od stariji s vatanja inflacije po tome 8to seuvode novi elementi u monetarnu nestabilnost privrede i to:1. %nflacija mo;e postojati i bez rasta cijena iperinflacija ne nastaje odma nego se razvija u du;em periodu, ali kada uzme ma a te8ko se zaustavlja. "ovac se tro8i zbog nepovjerenja u domavalutu, ime kupovna snaga novca opada i mijenja se kupovinom roba 8to dovodi do pojanaturalne razmjene i razni 8pekulacija na tr;i8tu, tako da dolazi do sloma cjelokupno


7/29


8/29

"acionalni do odak se dijeli na li nu potro8nju '(), neto investicije '%), op8tu i zajedni k potro8nju ' ) i dio koji odlazi na izvoz 'D), tj. E (G%G G'D).1ko se pove9a jedan oblik potro8nje u raspodjeli to ini na teret ostali oblika potro8nje, takoone kategorije u esnika u raspodjeli koje su nominalno zadr;ale isto u e89e, zbog porasta cijedo koji je do8lo manje 9e u estvovati u ukupnoj raspodjeli.

- #ove9ano u e89e li ne potro8nje u raspodjeli "* nastaje usljed pove9anja li ni do odaka iz porasta produktivnosti rada aktivni primalaca H*, jer pove9anjem H* rastu tro8kov poslovanja preduze9a i javni ras odi. &o dovodi do porasta cijena 'inflacija tro8kova) i pojatzv.prisilne 8tednje.

- #ove9ano u e89e neto investicija, posebno neprivredni ,djeluje inflatorno i nji ovo dejstvove9e ukoliko je du;i vremenski period investija, pa se zbog toga mora voditi ra una o struktuinvesticija, rokovima, efektivnosti, repromaterijalu itd.

- #ove9ano u e89e op8te i bud;etske potro8nje u raspodjeli "* predstavlja stalan izvor inflacij posebno za neprivredne investije, odnosno neproizvodne ras ode, posebno bud;etska potro8nj

,latni 9ilans kao !


9/29

%nflacija je bolest privrednog organizma iji su negativni efekti znatno ve9i od pozitivndjelovanja, te da je treba negativno ocjenjivati. Ukoliko inflacija poprimi br;i razvoj, odnosnukoliko se pretvori u iperinflaciju, njene posljedice mogu biti katastrofalne, jer dolazi do slomcjelokupnog privrednog, a posebno finansijskog sistema, do deformisanja privredne strukturdru8tveni odnosa, potpune deformacije raspodjele i sl.,oslje"i e "jelovanja infla ije $o/! se

po"ijeliti na:aH direktne posljedice djelovanja inflacije9H indirektne posljedice djelovanja inflacije

2%. TEORIJSKA S)+ATANJA I ,RI+RE(NI RAST RA5+OJHBez zaustavljanja visoke inflacije nema politike kvalitetnog i brzog rasta i smanjenjnezaposlenosti. "ema vrstog stava da li ekonomski rast podsti e inflaciju ili inflacija podstistopu rasta. #roblem se mo;e postaviti u dvostrukom smislu:

aH kakvo je djelovanje nivoa cijena na stopu ekonomskog rasta9H da li vi8a stopa ekonomskog rasta vodi stabilnosti ili nestabilnosti privrednog sistema

!vdje se nesporno polazi od pri vatanja samo 2pozitivni 3 djelovanja inflacije u privredi, dok negativna, koja su po drugima znatno ve9a, u potpunosti zapostavljaju.

23. (JE'O+ANJE INF'A&IJE NA EKONOMSKI RAST%nflacija zna i preraspodjelu realne kupovne snage obi no na 8tetu stanovni8tva, dakle tek potro8nje u korist akumulacije. azumije se da pove9anje realne kupovne snage stanovni8tzna i, istovremeno, smanjenje realne kupovne snage akumulacioni faktora, pri emu oveli ine treba u uslovima dinami ke prirode posmatrati u relativnom izrazu. U usloviminflatorne privrede sve vi8e dolazi do pojave 2inflacioni o ekivanja3 'budu9eg rasta cijena), nema ba8 mnogo veze sa stopom ekonomskog rasta i privrednom aktivno89u. #rema ovistavovima, inflacija dovodi do neefikasniji investicija, nemogu9nosti realnog planiranja privredi, do disproporcija i neracionalnosti u upotrebi kapitala, pri emu se posebno podstineefikasno upravljanje

24. INF'A&IONO FINANSIRANJE I I5+'ACENJA ,RI+RE(E I5 STA*F'A&IJE -Ukoliko je dr;ava u stanju da upravlja 2neuravnote;eniom privredom3 onda postoji jak argumeza inflatorno finansiranje. #ri tome se obi no konstatuje da bi bilo mogu9e zamisliti posebnokolnosti kada bi bilo mogu9e deficitno finansiranje potpuno bri;ljivo odabrani projekata, aograni eni kako po obimu tako i po prirodi, a to zna i investicije koje 9e realtivno brzo dnove proizvode za tr;i8te. &ek nove investicije ne bi izazvale inflaciju.

26. (JE'O+ANJE INF'A&IJE NA ,'ATNI 8I'ANS %nflacija u svim privredama ima negativno djelovanje na platni bilans.(jelovanje infla ije naplatni 9ilansuglavnom se osje9a preko djelovanja inflacione nov ane tra;nje na izvoz i uvoz%zvoz u inflacijom pogo=enoj privredi opada. !padanje izvoza je ve9e od promjene nacionalndo otka, tako da dolazi do pojave spoljnotrgovinskog multiplikatora. %nflacija dovodi podsticaja uvoza. #ritisak na uvoz se vr8i iz nekoliko negativni efekata:

aH doma9a nov ana tr;nja9H dio nezadovoljene nov ane tra;nje vr8i pritisak

H relativno vi8e doma9e cijene i tro8kovi, u odnosu na cijene i


10/29

tro8kove na inostranom tr;i8tu%nflacija, uglavnom djeluje istovremeno u sva tri pravca. %stina, uvo=enjem administratvkontrole uvoza i uvo=enjem devizne kontrole uop8te, mo;e se sprije iti da se vi8ak domanov ane tra;nje prebacuje na inostrano tr;i8te, ali 9e to zna iti nji ovo zadr;avanje u doma9 privredi uz dodatni pritisak na doma9e tr;i8te, uz generisanje daljeg inflatornog rasta cijena.

27. (JE'O+ANJE INF'A&IJE I FIKSNI I F' KT IRAJ I FAKTOR - U svakomslu aju inflacija nepovoljno djeluje na platno-bilansne odnose. &ako u privredama u kojim postoji roni an i veliki deficit platnog bilansa 'platna ili fundamentalna neravnote;a) ona primorana provesti devizna ograni enja i deviznu kontrolu, ime se vr8i izvjesna 2izolacidoma9e privrede u odnosu na svjetsko tr;i8te, dok u drugim uslovima zemlja se mo;e odlu iti ndevalvaciju.

2:. INF'A&IJA# (E+I5NI K RS I KAMATA - %nflacija zbog nastalog dispariteta doma9i'vi8i ) i cijena na inostranim tr;i8tima, dovodi do precijenjenog kursa redovno kada u zeml postoji fiksni"evi


11/29

%. realni fakt. mogu se javiti u sljede em obliku: a.)porastom robni fondova, uz smanjenjkupovne mo9i, b.) nagli rast uvoza roba u odnosu na izvoz, c.)Juvezena deflacijaJ prek pove9anog uvoza iz zemalja u kojima vlada niska tra;nja i ni;e cijene zbog ni;i cijena u odnosna doma9e tr;i8te., d.)intervencija iz materijalni dr;avni rezervi, e.)izmjena u strukturi finalntra;nje)3. politi ki neekono$skiH faktori Lnamjerno provo=enje deflacije u svr u provo=enjarevalvacije valute, radi smanjenja deficita platnog bilansa.

%=. ,OS'JE(I&E I O8'I&I (JE'O+ANJA (EF'A&IJE (EF'A&IJA I EKONOMSKIRA5+OJ - *eflacija je karakteristi na po nekoliko elemenata: - padu cijena uz rast kupovnesnage novca, porastu kamatne stope, padu ivesticija i realizacije, neizvjesnost u poslovima, pojagubitaka....#osebne te8ko9e deflacija donosi dr;avi, jer joj opadaju pri odi, a dugovi i obaveze pove9avaju, mada nominalno stanje ostaje isto. Banke se suzdr;avaju od odobravanja kreditvode politiku pove9ane likvidnosti. *eflacija poga=a i proizvo=a e i banke, potro8a e i sve ostsubjekte u privredi. *efl. je mnogo 8tetnija od inflacije jer oa vodi stagnaciji ili padu proizvodni zaposlenosti. orist od defl. imaju rentijeri, ulaga i na 8tednju, ako ne do=e do insolventnost bankrota banaka.#osljedice djelovanja deflacije mogu biti direktne i indirektne.*irektne: pad realizacije robe, porast zali a, pad proizvodnje i zaposlenosti, pove9anje izvozaopadanje uvoza, sni;enje cijena na doma9em tr;i8tu, bankrotstvo bankara i preduze9a....%ndirektne posljedice: kroz preraspodjelu do otka u privredi.*eflacija poga=a stopu rasta i zaposlenosti, a to su danas glavni ciljevi ekonomske politike svakzemlje. #adanje stope rasta , nezaposlenost i druge posljedice deflacije , tjeraju na primjenantideflacione politike. Mjere koje se poduzimaju su sljede9e:1.$jere $onetarne politike < 'pove9anje kredita privredi i stanovni8tvu, smanjenje kamatne ieskontne stope, smanjenje stope obavezne rezerve i rezerve likvidnosti, ekspanzivna politikotvorenog tr;i8ta...)2.$jere finansijske politike < 'pove9anje javni ras oda, smanjenje poreza, ukidanje pla9anja poreza unaprijed, vra9anje javni zajmova stanovni8tva.....)%.tr i no-politi ke $jere < 'kupovina dr;ave na tr;i8tu, porast vlastiti do odaka, stimulisanjeinvesticija i potro8nje...)3.$jere spoljnotr/ovinske i "evi


12/29

Mjere kontrole infl. se mogu podijeliti u @ grupe:-tr i no-politi ke $jere - ubrajaju se sljede9e: propisivanje maksimalni plata i nadnica, propisivanje cijena, racionalizacija potro8nje, ograni avanje investicija, ograni avanje uvostimulacija izvoza i dr.-$onetarno-politi ke $jere- se odnose na akcije dr;ave: restrikcija ptro8a ki kredita,restrikcija privredni kredita, stimulisanje 8tednje, blokiranje fondova, .....-finansijsko-politi ke $jere obu vataju: op8te i pojedin no pove9anje poreza, uvo=enje novi poreza, pla9anje poreza unapred, raspisivanje unutra8nji zajmova s ciljem odvo=enjasterilizacije kupovne snage u bud;etu....Mjere sta9ili


13/29

U monet. agregat ulaze sljede9a sredstva:,RIMARNI NO+A&-Mo- 4. primarni novac' gotov novac u opticaju, ;iro-ra un banaka, blagajna, depozitni novac federacije, obavezna rezerva banaka, rezervni fondovi, ?. deviznobaveze prema bankama, @. blag. zapisi "arodne banke.Mon. agregat nov ana masa najbolje odgovara definiciji novca kao likvidnog sredstva, pa

koristi kao indikator ponude novca.NO+CANA MASA- M1- u nov. masu ulaze sljede9a sredstva: 4.gotov novac u opticaju,?.depozitni novac-sredstva na teku9im i ;iro ra unima, izdvojena i osigurana sredstva zinvesticije, sred. za zajedni ku potro8nju, sred. za stambenu izgradnju, ostala nov. sred.Kesto se koristi i agregat'IK+I(NA SRE(ST+A M2G4.nov ana masa, ?.kvazi novac 'ulozi na 8tednju, oro eni depoziti,@.kratkoro ne artije od vrijednosti, 7. kratkoro ni depoziti doma9i komitenata u deviz'depoziti po vi=enju, oro eni depoziti).Liri agregat u odnosu na M? je agregatK ,NA 'IK+I(NA SRE(ST+A- M%- 4. M?, ?.sredstva rezervi, @.sredstva za doznake u inostranstvu, 7.sred. za pokri9e akreditiva, A.osograni eni depoziti, 6.sredstva za kupovinu deviza, .udru;ena sredstva.MONETARNI +O' MEN- K ,NI (E,O5ITI -M3 L pored agregata M@ obu vatadugoro ne depozite i druga sredstva oro ena preko godinu dana.M!"+&1 "% #!&+"(%$1H- MA


14/29

4.sistem raspodjele do otka na sektore?.visina za vatanja sredstava kroz otplate i kamate [email protected] oblici za vatanja iz privrede7.instrumenti i me anizam sa vi8e ili manje razvijenim vrijednosnim papirimaA.odnos akumulacije i investicija

6.prelivanja u ograni ene depozite. !ptimalnom nov . masom se smatra ona koli ina novca u prometu koja je dovoljna da somogu9i nesmetan ukupan tok dru8tvene reprodukcije uz odr;avanje potrebne stabilnosti tr;i8tacijena. /na i ona masa novca koja predstavlja optimum u snbdjevanju privrede prometnimsredstvima.

ao mjerilo normalnogJ kretanja nov ane mase uzima se godi8nji rast dru8tvenog proizvoda polazi se od stava da ako su stope jednake ili pribli;ne monetarna politika djeluje stabilizacionako nov . masa br;e raste od stope rasta dru8tvenog proizvoda- monet. politika je ekspanzivnorijentisana, ako nov . masa raste po stopi koja je ni;a od stope rasta ru8tvenog proizvodsprovodi se restriktivna monetarna politika.*inamika nov ane mase u vo=enju operativne monetarne politike se prati u kra9im vremintervalima 'mjese no, tromjese no) da bi se na vrijeme reagovalo na privredne i monetarntokove i prednosti su sljede9e:4.ve9a efikasnost monetarne politike?.br;e uskla=ivanje monetarni i realni [email protected];e reagovanje monet. politike na neo ekivane tokove7.bolja i blagovremena kontrola monetarni tokovaA.efikasnija kontrola bankarskog sistema6.mogu9nosti blagovremenog pode8avanja monet. politike

.ve9a mogu9nost sezonskog pode8avanja monet. politike.........

%4.8R5INA O,TI&AJA NO+&A I FAKTORI KOJI NA TO TIC!p8te pri va9en stav monetarne teorije je da koli ina novca predstavlja jedan od zna ajnfaktora privredni kretanja. Monetarna teorija u odre=ivanju optimalne nov ane mase polazi njene dinami ke interpretcije. Masa novca u privredi je vrlo promjenjiva i dinami na veli ina, zavisi od sljede9i faktora:4.mase novca u privredi koja oscilira s oscilacijom privredne aktivnosti, uz stalnu tendencij pove9anja?.brzine opticaja novca u [email protected] privredne aktivnosti.#reko brzine opticaja novca izra;avaju se mnoge veze monetarnog i realnog sektora privredemnoge odluke privredni subjekata u pogledu zadr;avanja do otka, njegove potro8nje, o ekivrasta cijena, privredna kretanja, proces zadu;ivanja i razdu;ivanja i osnovna orijentacijamonetarne politike. Brzina opticaja novca je refleks brojni odluka i pona8anja bankarskosistema, privredni subjekata, dr;ave, izvoza i uvoza i dr. u odnosu na raspolo;ivi ili o ekivado odak i nov ana sredstva. Brzina nov . opticaja mo;e se definisati kao broj transakcija koodre=ena nov ana jedinica izvr8i u odre=enom vremenskom intervalu. /a njeno iskazivankoristi se koeficijent brzine opticaja koji predstavlja broj koji pokazuje koliko puta jedna nov a jedinica, u prosjeku, u estvuje u ostvarivanju robno-nov ani transakcija u odre=enom perioduBrzina opt. novca se naj e89e izra;ava kao odnos dru8tvenog proizvoda u teku9em periodu prosje ne nov ane mase ili kao odnos nacionalnog do otka i prosje ne nov ane mase u teku


15/29

periodu. 1ko se broj dana u godini podijeli sa brzinom opticaja novca, dobije vrijeme obrtnovca.Faktori koji uti u na brzinu opticaja novca su:1.na$jenska ograni avanja u tro8enju raspolo;ivi nov ani sredstava- ve9e odgrani avandovodi do smanjivanja tra;nje nov . sredstava i usporavanja brzine opticaja, i obrnuto. /na

poo8travanje re;ima kori8tenja nov . sred. usporava brzinu optic. novca.2.te nika platno/ prometa-savr8enija te nika platnog prometa smanjuje masu novca u platnom prometui dovodi do porasta brzine opt. novca.%."e entrali


16/29

+misija primarnog novca preko monetizacije sasvim odre=eni poslova, realizuje se putesistema poslovni banaka 'kreditiraju9i krajnje korisnike kredita) s tim da mogu izbr8irefinansiranje ti plasmana u odre=enom procentu kod centralne banke.!snovni elementi koji odre=uju ovaj tok emisije novca su:4.8ira ili u;a skala namjena i vrsta poslova koji se refinansiraju kod centralne banke

?.visina reeskontne [email protected] kamatne stope na ove oblike kredita7.rokovi reeskonta#reko ovi elemenata centr. banka vodi politiku usmjeravanja dijela primarne emisije, azna ajno djeluje i na ukupnu politiku usmjeravanja kredita poslovni banaka u te namjene.

%7. MONETARNI M 'TI,'IKATOR L SEK N(ARNAEMISIJA NO+&A

Monetarni multiplikator pokazuje sposobnost bankarskog sistema da na bazi odre=ene dodatnmase primarnog novca formira ve9u ili manju masu depozitnog novca odnosno nov ane ma&reba razlikovati prosje ni multiplikator i grani ni monetarni multiplikator. !vaj grani ni monMult. $e posebno zna ajan za vo=enje monetarne politike. rani ni 'marginalni) mon mult dobije kada se stavi u odnos godi8nji porast nov ane mase i godi8nji rast primarnog novca dat bankama od centralne banke.

%:. ME)ANI5AM EMISIJE I ,ONIDTA+ANJE NO+CANEMASE

&eorijsko obja8njenje procesa kreiranja i poni8tavanja novca od strane poslovni banaka pozn je pod nazivom monetarno-kreditna multiplikacija.Me anizam emisije i povla enja dijelova nov ane mase u savremenom monetarnom sistemodvija se po djelovanju bankarski 'faktori vezani za bankarski i kreditni sistem) i vanbankarsk'faktori vezani za proces preljevanja novca unutar privredni sektora) segmenata finansijskosistema.Me anizam emisije i poni8tavanja nov . mase se mo;e razmatrati preko postojanja ? sistema:4.me anizma formiranja nov ane mase od strane bankarskog sistema kao cjeline, 8to se obinaziva multiplikacijom novca,?.me anizma emisije novca od strane samo centralne banke, odnosno samo poslovni banaka.!snovni kanali kroz koje se vr8i formiranje i povla enje novca su skjede9i:1.9ankarski kre"iti - pod bankar. kreditima podrazumjevaju se kratkoro ni krediti koje bankeodobravaju na bazi bankarski sredstava, dok krediti dati iz dru8tveni ili sli ni fondovformirani preraspodjelom nacionalnog do otka kroz razne fiskalne instrumente ne mogu bosnova za stvaranje novca. Banke odobravaju kredite sljede9im korisnicima: privredi, ostalim organizacijama, dr;avniminstitucijama i fondovima, stanovni8tvu. !snovni kanal stvaranja novca u privredi je odobravanjkredita banaka sektoru privrede. Banke mogu najadekvatnije snabdjevati privredu potrebnokoli inom novca ukoliko se emisija novca vr8i po kanalu kratkoro nog kreditiranja sekto privrede.2.ne$onetarni "epo


17/29

%. "evi


18/29

4.*epozit posl. banaka kod centr. banke?. otov novac u opticaju

ubitak novca posl. banka mo;e nastati kao:4.konverzacija depozitnog novca u gotov novac i njegovo zadr;avanje u rukama stanovni8tva?.odliv novca sa ra una komitenta banaka na ra une komitenata centr. banke8to zna i odliv no

sred. iz posl. banka u depozite centr. [email protected] monetizacije depozita kd posl. banka7.stopa neiskori8tenog potencijalaA.vrijeme koje sadr;i odgo=eno djelovanje pojedini faktora.Monetarni multiplikator pokazuje sposobnost bankarskog sistema da na bazi odre=ene dodatnmase primarnog novca formira ve9u ili manju masu depozitnog novca . !n pokazuje i ve9u imanju zavisnost banaka u sprovo=enju svoje politike od emisije centralne banke

3=. KRE(ITI SA+REMENOJ ,RI+RE(I "astanak i razvoj kredita vezan je uz nastanak i razvoj novca i nov ani funkcija. redit j privremena usluga koju povjerilac ini du;niku time 8to mu ustupa na raspolaganje izvjesnkupovnu snagu 'novac) ili neki predmet. reditom se privremeno razdvaja pravo vlasni8tva o prava raspolaganja. redit karakteri8e i na elo povratnosti, 8to zna i obavezu du;nika daodre=enom ugovornom roku vrati novac povjeriocu.

redit se posebno razvio i dobio ogroman zna aj u kapitalizmu ali se razlikovao od savremenkredita. U anti ko doba je bio robni, naturalni kredit., a razvojem robno-nov ani odnosa po ise odobravati u novcu. U feudalnom dru8tvu je imao karakteristike zelena8kog kredita.#osebna karakteristika savremenog kredita je njegov dru8tveni karakter. !n postaje u osnovosamostaljeni dio industrijskog kapitala u njegovim neop odnim fazama u sferi reprodukcijemetamorfozama robnog u nov ani kapital , i obrnuto. U bankama se prvo koncentri8e saneutro8eni dru8tveni kapital, novac, mobili8u se sva raspolo;iva nov ana sredstva , a zatim preme anizma bankar. redita ponovo ubrizgavaju u privredu, i u tome i jeste velika snagsavremenog bank. kredita.

redit ima veliki zna aj u ekonomskom razvoju jer:1. #reko mobilizacije i koncentracije sredstava putem bankovni kredita, ova sredstva se dovod

tamo gdje se mogu najkorisnije upotrijebiti. oncentracija se vr8i preko banaka i konc. i centrafinans. sredstava je sve va;nija funkcija kredita.

2. kredit vr8i ulogu racionalizacije i smanjenja tro8kova prometa%. kred. ima sna;nu ulogu u usmjeravanju privrednog razvoja3. kred. dovodi do ubrzavanja obrta cjelokupnog dru8tvenog

kapitala4. kred. dovodi do izjedna avanja profitni stopa6. kredit osigurava odr;avanje likvidnosti, stalnosti i

kontinuiteta reprodukcije7. kred. omogu9ava pojavu multiplikacije depozitnog novca: . djeluje na sve robne i finansijske odnose;. ima razvijenu kontrolnu funkciju u privredi1=. bank. kred. omogu9ava rast potro8nje.Funkcija i uloga kredita u centralno-planskim privredama svodi se na @ osnovne funkcije:4.funkcija preraspodjele 'kred. se javlja kao princip vra9anja-kao faktor preraspodjele sredstava)?.funk. ekonomske kontrole i stimulisanja 'preko kred. se vr8i kontrola poslovanja


19/29

preduze9a)@.funk. zamjene gotovog novca u privrednom prometu 'time se posti;e u8teda u gotovom novcKOMER&IJA'NI KRE(IT je takav oblik kredita gdje jedan privredni transaktor daje kreditdrugom. *aje se u robi, a vra9a u novcu. om. red. ima ? zna ajne funkcije: 4.)omogu9avlak8u realizaciju robe i ?.) omogu9ava ve9i porast zaposlenosti rada i kapaciteta. Ukoliko

prodavac obrati mjenicom na banku dolazi do bankarskog kredita. !vo je transformacija robnoili komerc. redita u bankarski kredit. obni je osnova na kojoj izrastaju drugi oblici kredita.!snovni instrument kom. redita je mjenica, ali i drugi vrijed. papiri se koriste- ek,obveznica,.... /na aj kom. kred. danas je veliki, on predstavlja osnovni oblik kredita robn privrede i osnovu na kojoj izrasta cjelokupni kreditni sistem, odnosno razvijeni oblici bankarskkredita. omerc. kred. predstavlja jednu stranu kred. sistema, a razvojem bankarskog kredita kadruge strane dobivamo kpotpun kreditni sistem.8ANKARSKI KRE(IT predstavlja danas osnovni oblik kredita u visoko monetizovanoj privredi. #od bank. kred. podrazumjevamo nov ani kredit koji banke daju iz bankarsksredstava. redit se daje u pravcu i obavezno uz odre=enu kamatu vra9a u novcu. /na ajnkarakteristika mu je povratnost u odre=enom roku.

31. NO+A& I KRE(IT RE,RO( K&IJIUloga bankar. kredita je zna ajna i sa stanovi8ta njegovog djelovanja na proces reprodukc potro8nje pa se s tog aspekta javlja u ? oblika:1.stvaranja nov a i kre"ita ! sferi pro$eta2.kreiranja nov a i kre"ita ! sferi finalne potro nje.1. U procesu prometa robe prodavac prodaje kupcu odre=enu robu koju on nije u stanju platiti jnije zavr8io pret odni proces, tj. povrat ulo;eni nov . redstava . Umjesto novca on mu izdmjenicukao obe9anje da 9e platiti u odre=enom periodu svoju onov . !bavezu. #rodavc mo;dalje pla9ati dobijenom mjenicom, a mo;e je dati poslovnoj banciod koje dobija odma , priroka, nov ani kredit. &aj kredit se zove eskontni kredit. #ri vataju9i mjenicu banka vr8i njemonetizaciju, odobravaju9i eskontni kredit.'kredit prije roka dospije9a mjenice).#oslovna banka dostavlja mjenicu centralnoj banci na ponovni eskont. (entr. Banka mo;e da se postavi na sljede9e na ine:a.) da odma pri vati i reeskontuje cijeli iznos, b.) da djelimi no reeskontuje i c.) da ne pri vmjenice&ada posl. banka mora iz vlastiti sredstava da pokrije.U momentu kada kupac zavr8i ciklus reprodukcije i do=e do nov ani sredstav, upotrijebit 9eda plati svoju jenicu prodavcu,on dolazi do nov . red. % vra9a eskontni kredit poslovnoj ban posl. banka vra9a reeskontni kredit centralnoj banci. &ime se krug cirkulacije novca u sferobnog prometa zatvara.2. Banke u sistemu kreditiranja privrede mogu da ubacuju kredit i u sferu finalne potro8nj!blici fin. potr. su. li na, investiciona, zajedni ka i op8ta. vaki sektor finalne potro8nraspola;e do otkom koji mo;e da tro8i ili zadr;i dio neutro8enog nov anog do otka. U funkckoncentracije i prelivanja neutro8eni do odaka banka se mo;e na9i u @ polo;aja.i to:1. prelivanje neutro8ene kupovne snage jednog sektora, subjektima u okviru istog sektora. &o

slu aj ravnote;e i neutralnog djelovanja bankarskog kredita u sferi finalne potro8nje.2. prelivanje neutro8ene nov ane snage u istoj visini drugim sektorima u makroekonomsko

smislu nema neravnote;e ni ve9eg stvaranja bank. kredita , u odnosu na formirana srdstva/adr;ana je ravnote;a 8tednje kod banaka , ali uz strukturnu neravnote;u.


20/29

%. pove9anje bankarski kredita iznad stvarne visine u8te=eni sredstava iz nacionalnog do osvi transaktora vodi istom deficitarnom finansiranju potro8nje. Uz globalnu neravnote javlja se i strukturna neravnote;a 8to ote;ava vo=enje odgovaraju9e politike novca i kredita.reditna politika je du;na voditi ra una o navedenom ukoliko ;eli izbje9i strukturnu nestabilno

koja dovodi do inflacioni poreme9aja.

upovina i prodaja nov anog kapitala vr8i se na posebno formiranom finansijskom tr;i8tu-tr;i8kapitala. astoji se iz ? tr;i8ta:- tr;i8ta novca- tr;i8ta kapitala

"a tr;i8tu novca dolazi do uskla=ivanja ponuda i tra;nje novca ili kratkoro ni finans. sredstavBitne karakteristike operacija na tr;i8tu novca su:4.kratki rokovi vra9anja?.uzimanje kredita za proizvodne poslovne [email protected] kratkoro ni kredita odre=enim garancijama7.kupovina i prodaja vrijednosni papira&r;i8te kapitala je mjesto na kome se vr8i kupovina i prodaja prvorazredni vrijednosn papirakao: dionica akcionarski dru8tava, industrijske obveznice, dr;avne obveznice, .....&r;i8te kapitala omogu9ava da svaka imovina na njemu dobije svoj najlikvidniji obli

arakteristike operacija na tr;. kapitala su:4.dugoro nost plasmana?.dugor. investicioni [email protected] realni garancija za vra9anje

32. KRE(ITNI SISTEM I KRE(ITNI ,OS'O+Ireditni sistem predstavlja skup svi zakonski propisa, institucija i instrumenata, na kojima

zasniva na in i metodologija kreditiranja u jednoj zemlji. red. sistem je proizvod privremenog politi kog sistema.#olazne osnove kreditnog sistema zasnivaju se na nekoliko bitni pitanja:4.)kako vr8iti kreiranje novca i nov ane mase u privredi kroz aktivnost bankarskog sistema?.)odvajanju kredita iz emisije i kredita iz akumulacije. rediti se dijele na slijede9e oblike i psljede9im karakteristikama.1.Hpo rokovi$a na koje su odobreni: kratkoro ni, srednjoro ni, dugoro ni.2.Hpo o9lik! osi/!ranja kredita: neosigurani i osigurani.%.Hpo vrsta$a kre"itora: bankarski dr;avni, komercijalni, kred. osiguravaju9i dru8tava, kredit privatni lica, konzorcijalni kredit.3.H,o vrsta$a


21/29

?.za sezonske zali e gotove robe i [email protected] izvanredne zali e7.za odre=ene posloveBanke mogu odobravati kratk. kredite i za odre=ene i posbne poslove u svr u aktiviranodre=eni proizvodni kapaciteta i postizanja odre=eni razvojni ciljeva ali se odobrav

posebno odlukom "arodne banke.IN+ESTI&IONI-obu vataju sve kredite odobrene na osnovu sredstava kod banaka koja potiiz raspodjele nacionalnog do otka.!snova im je akumulacija, a imaju dugoro ni karakter. %kred. banke mogu odobravati privrednim i drugim radnim organiz. i dru8.-polit. zajednicama, privredne i neprivredne investicije.%nv. kred. banke mogu odobravati iz sljede9i izvora:4.nov anog dijela fondova banaka,?.oro eni depozita kod banaka s rokom du;im od jedne [email protected]. sredstava pribavljeni kod drugi posl. banaka u zemlji7.inv. sred. #ribavljeni kod drugi finansijski institucijaA.udru;eni sredstava akcionara, preko banaka6.akcionarskog kapitala banke,OTRODACKI < se odobravaju na osnovu formirani 8tedni uloga kod banaka.&o su krediti koji se daju gra=anima radi postizanja potro8nje i regulisanja zali a odre=eni vr proizvoda.!snovni elementi kojima se reguli8e pona8anje potro8. kredita su:4.du;ina rokova otplate?.u e89e korisnika kredita u [email protected] stopa7.namjena za koju se daje kredit.!snovna uloga ovog oblika kredita je to: 4. da djeluje na tra;nju i potro8nju, ?.reguli8e tempo proizvodnje i potro8nje, @.uravnote;uje robno-nov ane odnose, 7.stabilizacidjeluje, A.djeluje na promjene strukture potro8nje, pa i proizvodnje, 6.socijalno djeluj

.redistributivno djeluje.

3%. KAMATA KAO &IJENA NO+&Amatra se da je kamata cijena pozajmljenog novca, pa u pogledu prirode ove cijene novca

kamate, postoje i razli ita s vatanja od koji su najva;nija:4.ka$ata je ijena za odricanje od likvidnostiJ po kojoj vlasnik raspolo;ivog novca se zaodre=enoo vrijeme odri e od potro8nje istog pozajmljuju9i ga drugom subjektu na odre=evrijeme, pa tako smanjuje svoje rezerve likvidnosti, a za to vrijeme na koje je potajmio novadobiva kamatu.?. Marksovo s vatanje , da je kamata cijena zajmovnog kapitala i to njegove produktivneupotrebe. %z stvorenog bruto profita odbija se kamata, kao cijena koja se pla9a vlasniku novca pozajmljeni iznos. amata je samo dio bruto profita koji odlazi [email protected]


22/29

Naj


23/29

do porasta cijena, 8to je usko vezano za pro8irenje monetarnog volumena koji djeluje na por proizvodnje i prometa, ali i na daljni rast cijena. &ime ekspanzija nov ane mase, djeluju9i na r proizvodnje i zaposlenosti, istovremeno dovodi i do porasta ukupne nov ane tra;nje, odnosn potro8nje. ast nov ane mase dovodi do rasta tra;nje, a ona sa svoje strane, dovodi do pro8irenreproukcije i porasta svi oblika potro8nje.

34. OSNO+NI &I'JE+I MONETARNE ,O'ITIKE mogu biti dvojaki:4.dugoro ni,strate8ki ciljevi monetarne politike?.kratkoro ni,trenutni'korektivni)ciljevi4*ugoro ni predstavljaju njenu osnovnu orjentaciju u ostvarivanju odre=eni razvojnistabilizacioni zadataka.U osnovne ciljeve mogli bismo navesti :a) ostvarivanje optimalne stope ekonomskog rasta, b) ostvarivanje politike pune zaposlenostic) stabilnost nivoa cijena 'monetarna i ekonomska stabilnost privrede)d) stabilnost spoljne vrijednosti novca, vezana za ravnote;u platnog bilansa i spoljni finansiuop8tee) ostvarivanje odre=eni strukturni promjena u privredi 'podr;avani kroz monetarno-kreditn politikuf)stimulacija ili destimulacija stvaranja akumulacije u privredi i dr.?. ratkoro ni ciljevi obi no se postavljaju u toku jedne godine,u toj godini nastojie se i ostvarit

36. 'O*A KRE(ITNO MONETARNE ,O'ITIKE mogu se izdiferencirati tri koncepcije:4. prva isti e monetrnu politiku i nov ani faktor uop8te kao primarne i odlu uju9e u ekonomskrazvoju.?. druga isti e pasivnu ulogu monetarno-kredirne politike, i, u osnovi ima zadatak da se sam prilago=ava potrebama reprodukcije, pa ne mo;e biti aktivan faktor privrednog razvoja@. tre9a isti e u prvi plan realne faktore repodukcije

37. F'EKSI8I'NA I ( *OROCNA MONETARNA ,O'ITIKA - tabilizacionamonetarna politika, usmjerena u pravcu regulisanja agregatne tra;nje, odnosno monetranosektora privrede, mo;e se postaviti na dva osnovna koncepta:1H fleksibilno vo=ena ili kratkoro na monetarna politika < ima vremenski u;i prostodjelovanja,ali joj je zato operativnost vrlo 8iroka.#olaze9i od odre=eni indikatora poreme9a privredne ravnote;e,centralna banka mo;e odma pristupiti primjeni korektivni mjermonetarne politike uvo=enjem mjera restriktivne kreditne politike kojom nastoji restringiraukupnu tra;nju preko smanjenja nov ane mase.2H politika konstantne stope rasta monetarne politike 'permanentna,"!/oro na $onetarnapolitikaH-monetarno regulisanje se umjesto diskrecioni kratkoro ni mjera prenosi na du period ,te se u njemu odra;ava konstantna stopa rasta nov ane mase iz godine u godinu u cijelotom periodu.U tako dugoro no postavljenoj monetarnoj politici ne bi bila dozvoljena odstupannov ane mase od linije trenda za cijeli izabrani period.

3:. MONETARNO ,RA+'JANJE MENA( MENTH I MONETARNA ,O'ITIKA -tvaranjem povoljni kreditni uslova i podsticanje op8te i pojedina ne sklonosti ka potro8

monetarne vlasti danas sve mane uti u malipunisanjem kamatnom stopom , a sve vi8e druginstrumentima. %stina sni;enjem eskontne stope , odnosno stope po kojoj centralna banka dakreditnom tr;i8tu vlastite kredite, ai samim operacijama 2otvorenog tr;i8ta3 pridonosi se op8te


24/29

sni;avanju kamatne stope i stvaranju povoljni kreditni uslova radi ekspandisanja profitne stoi stvaranju povoljni kreditni uslova radi ekspandisanja ukupne potro8nje. Me=utim,to je sa2barometar3 za publiku da je do8lo do zaokreta u upravljanju novcem i kreditnoj politici i da pre8lo na liberalnu politiku , emu treba da se prilagode i drugi instrumenti, a ne samo kamata.

3;. INSR MENTI MONETARNE ,O'ITIKE I +RSTE TI) INSTR MENATAvantitativni i kvalitativni instrumenti monetarno-kreditne politike:#od instrumentima monetarno kreditne politike podrazumjevaju se sredstva i metode kojcentralna banka primjenjuje da bi odrzala masu i strukturu novca i kredita na optimalnom nivou%nstrumenti monetarne politike mogu se podjeliti na dvije grupe:4.kvantitativni?.kvalitativni

vantitativni instrumenti treba da djeluju samo globalno u cjeloj privredi, dok kvalitativni trebda djeluju selektivno u pogledu vrste kredita,korisnika namjena,nacina koriscenja rokovkamate.!snovni oblici kvantitativni instrumenata u monetarnoj teoriji i politici:4.politika obavezni rezervi?.politika eskonten i uopste kamatne [email protected] otvorenog trzista!snovni oblici kvalitativni instrumenata.4.regulisanje kredita centralne banke poslovnim bankama?.regulisanje uslova [email protected] kreditna politikaU nasem kreditnom sistemu centralna banka sprovodi kako kvalitativnu tako i kvantitativnmonetarno-kreditnu politiku ali uz sv sve vecu samostalnost banaka.

4=. &ENTRA'NO 8ANKARST+O I MONETARNO RE* 'ISANJE - (entralna banka je banka ija osnovna funkcija da se brine za stabilnost novca, za kontrolu i reglusanje mase novu opticaju, a naj e89e je zadu;ena da se stara o likvidnosti pla9anja sa inostranstvom. &o je jed banka ovla89ena od dr;ave da izdaje nov anice i kovani novac, kao zakonsko sredstvo pla9anjzemlji. ontroli8e monetarna kretanja, upravlja dr;avnim dugom, rukuje deviznim rezervamadr;i obavezne rezerve banaka, stara o likvidnosti bankarskog sistema i tu je centralna bank postala odgovorna za funkcionisanje ukupnog finansijskog tr;i8ta, posebno nov anog tr;i8ta.

41. NO+A& MEP NARO(NOM SISTEM ,'A ANJA3%zlaze9i iz unutra8nje prometne oblasti, novca skida sa sebe lokalne oblike koje je u njoj imoblike mjerila cijena, monete, sitnog novca i znaka vrijednosti i vra9a se u prvobitni polu;ni obl plemenitog metala.N "ormalni put dola;enja do$e !naro"ni sre"stava pla anja je pretvaranje ili konverzija nacionalne valute u inostranu valutu. Broj koji ka;e koliko sa stranvalute mo;e kupiti za jedinicu doma9e - je kupovna mo9 doma9eg novca u odnosu na inostranvalutu. *a bi se onverzija 'transfer) mogao izvr8iti, neop odno je da u odre=enoj zemlji postoodre=ena koli ina strani sredstava pla9anja koja se mogu kupiti za doma9i novac.

42. (E+I5A I +A' TA(evi


25/29

proizvoda, kada se pla9anje vr8i u doma9oj valuti, ili ga8enje prava na dio stranog dru8tven proizvoda, kada se pla9anje vr8i u stranoj valuti. 3#la9anje iz zemlje u zemlju kona no se obavsamo izvozom materijalni dobara i usluga, dakle neutralno.N

4%. TEORIJA I ,O'ITIKA (E+I5NO* K RSA

(evi


26/29

evalvacijom se pove9ava intervalutarna vrijednost doma9e valute. !vu mjeru karakteri8zakonsko pove9anje pariteta i ja anje intervalutarne vrijednosti novca.

6=. - 61. SA+REMENA I K'ASICNA KON+ERTI8I'NOSTO8'I&I KON+ERTI8I'NOSTI

onvertabilnost se pojavljuje u dva oblika:4. stara, klasi na konverti9ilnostiz doba zlatnog standarda?. nova,savre$ena konverti9ilnost u periodu papirne valute.

!va dva oblika konvertibilnosti valuta se iz osnova razlikuju kako u pogledu formiranja, tako i funkcionisanju, ali i u politici kori89enja.

6=. (E+I5NI SISTEM I (E+I5NO TR IDTE (eviS,E&IJA'NI) ,RA+A + CENJA?


27/29

I'I >KOKTEK? JE(INI&A - 3Spe ijalna prava v! enjaN su kreirana u julu 4I6I, da bise pobolj8ala svjetska likvidnost, da bi se zamjenilo stalno opadanje u e89a i uloge zlatamonetarnim rezervama 'zbog toga i mnogi i nazivaju 3papirno zlatoN).

6;. REFORMA MEP NARO(NO* MONETARNO*

SISTEMA - "a godi8njoj skup8tini MMF, u septembru 4I A. donesena je odluka odemantizaciji zlata. /lato ubudu9e treba da bude li8eno svi svoji monetarni funkcija u sfeme=unarodnog pla9anja. !sim toga bri8u se sve 3zlatne klauzuleN iz statuta MMF, 8to je u stvanajja i udarac zlatu i po etak nove ere u pristupu stvarnojrefor$i postoje9eg svjetskog$onetarno/ siste$a .

7=. ,'ATNI (E+I5NI 8I'ANS - ,latni 9ilans predstavlja sistematski popis sviekonomski transakcija, izvr8eni izme=u jedne zemlje i inostranstva u toku jedne godine. #la bilans ima dvije funkcije:prvo, on treba da na sistemati an na in prika;e sve ekonomske odnosinostranstvom i, drugo, on treba da prika;e i finansijsku likvidaciju ti odnosa. adr;i dva dijela

4. teku9e transakcije?. ra un kapitala ili finansijske transakcije

(evi


28/29

7. monetarni fondoviA. monetarne unije

73. MEP NARO(NI MONETARNI FON(kao novi me anizam i devizno monetarni svjetski sistem, nikao je i razvio se na ru8evinam

zlatnog va;enja.74. E+RO,SKI MONETARNI SISTEMIkao nova monetarna institucija uglavnom zapadnoevropski zemalja, a predstavlja novi poku8stvaranja monetarne integracije u obliku monetarne unije vi8e zemalja.

76. E+RO,SKA MONETARNA NIJA#o etak stvaranjaEvropska $onetarna !nije 4.juli 4IIO.godine. !dre=ene su tri faze uostvarivanju+vropske monetarnne unije. #o etkom 4III. treba da otpo ne tre9a faza u kojoj 9e uvesti nova nov ana jedinica euro. &o zna i da 9e po etkom ?OO?. godine sve zemlje lauvesti euro novac u svoj gotovinski i bezgotovinski platni promet. ve zemlje lanice svojomonetarnom i fiskalnom politikom u 4II . i 4II5. godini treba da obezbijede sljede9i peza tjeva konvergencije:4) bud;etski deficit ne smije biti ve9i od @P bruto doma9eg proizvoda?) u e89e javnog duga u dru8tvenom proizvodu ne smije biti ve9e od 6OP@) prosje na stopa inflacije u zemlji ne smije biti vi8a od 4,AP7) dugoro ne kamatne stope ne smiju biti vi8e od ?P od prosje ne kamateA) zemlja lanica mora dvije godine prije dono8enja odluke o jedinstvenoj valuti imati stabi

kurs svoje valute

77. MEP N. 8ANKA 5A O8NO+ I RA5+OJ L MEP N.FINANSIJSKA KOR,ORA&IJA - Me !naro"na finansijska korpora ija kao jedna

od afilacija me=unarodne banke za obnovu i razvoj osnovana je 4IA6. godine. jedi8korporacije je u 0a8ingtonu

7:. MEP NARO(NO (R ENJE 5A RA5+OJM 'TI'ATERA'NA A*EN&IJA 5A *ARANTO+ANJEIN+ESTI&IJA

7;. E+RO,SKA IN+ESTI&IONA 8ANKA - osnovale su kapitalisti ke zemlje laniceevropske ekonomske zajednice 4IA . godine. !na ima zadatak da oslanjaju9i se na trr;i8tkapitala i na svoje vlastite izvore, doprinose ravnomjernom i nesmetanom razvoju zajedni kotr;i8ta u interesu /ajednice.

:=. E RO,SKA 8ANKA 5A O8NO+ I RA5+OJ "a ministarskoj konferenciji u #arizu ?I. maja 4IIO. godine potpisan je porazum o osnivanjuEvropske 9anke


29/29

bilansa,kriza monetarnog i finansijskog sistema se poja ava ,inflacija raste a naro it problemfinansiranje razvoja ovi zemalja./bog takvog stanja problem br;eg razvoja ovi zemalja janga;ovao sva raspolo;iva sredstva i izvore u tim zemljama i u cjelokupnoj me=unarodnozajednici , a prije svega industrijski razvijenim zemljama 'razni oblici finansijske pomo9i)kaome=unarodni finansijski institucija ' MMF, vjetska banka)

:2. MEP NARO(NO FINANSIRANJE FINANSIJSKO* RA5+OJAazvoj zemalja u razvoju zavistan je od inostranstva /a bilo kakvu promjenu privredne struktur

kao i za podsticaj rasta i razvoja,potrebni su odgovaraju9a investiciona oprema i nove te nologkoje se nalaze u zemljama u razvoju . asvim je jasno da savremenu opremu i nove te nologmogu da isporu e samo razvijene kapitalisti ke zemlje .Uz opremu one 8alju obu ene kadr,koji ne samo u estvuju u monta;i investicione opreme ve9 se bave i edukacijom radnika u zemgdje se ona instalira./avisnost siroma8ni zemalja od me=unarodnog finansijskog razvoj posebno je zao8trena nekontrolisanim odlivom nji ove akumulacije , tj.3bjeg kapitalainostranstvo .Bjeg kapitala iz nerazvijeni zemalja posebno je zabrinjavaju9i jer se javlja u fortrajnog otu=enja.

:%. KRI5A ( *O+A I ,RE5A( ENOST Kri

Documents

MONETARNA EKONOMIJA - đonovi