41
KARAKTERISTIKE BANKE KARAKTERISTIKE BANKE KAO FINANSIJSKE KAO FINANSIJSKE INSTITUCIJE INSTITUCIJE

monetarna ekonomija 1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

monetarna ekonomija power point

Citation preview

Page 1: monetarna ekonomija 1

KARAKTERISTIKE KARAKTERISTIKE BANKE KAO BANKE KAO FINANSIJSKE FINANSIJSKE INSTITUCIJEINSTITUCIJE

Page 2: monetarna ekonomija 1

Banke su vremenom bile definisane kao :Banke su vremenom bile definisane kao :1.1. Finansijske organizacije za razmenu Finansijske organizacije za razmenu

novcanovca2.2. Institucije platnog prometaInstitucije platnog prometa3.3. Kreditne institucijeKreditne institucije4.4. Privredna društva (mada za razliku od Privredna društva (mada za razliku od

njih posluju pod strogom kontrolom njih posluju pod strogom kontrolom državedržave

Za razliku od ostalih finansijskih Za razliku od ostalih finansijskih institucija, banke nastupaju na tržištu institucija, banke nastupaju na tržištu kao primaoci i davaoci kredita. kao primaoci i davaoci kredita.

Page 3: monetarna ekonomija 1

Polazeći od navedenih kriterijuma u bankarske Polazeći od navedenih kriterijuma u bankarske institucije ne spadaju : finansijske berze, klirinški institucije ne spadaju : finansijske berze, klirinški zavodi, brokerske ustanove, investicioni fondovi, zavodi, brokerske ustanove, investicioni fondovi, penzioni fondovi, osiguravajuće kompanije, penzioni fondovi, osiguravajuće kompanije, poštanske štedionice, starateljski fondovi i sl. jedino poštanske štedionice, starateljski fondovi i sl. jedino se banke bave poslovima dugoročnog kreditiranja.se banke bave poslovima dugoročnog kreditiranja.

Banka predstavlja posebnu finansijsku organizaciju Banka predstavlja posebnu finansijsku organizaciju u okviru monetarno-kreditnog sistema koja se u okviru monetarno-kreditnog sistema koja se profesionalno bavi uzimanjem i davanjem kredita i profesionalno bavi uzimanjem i davanjem kredita i posredovanjem u postupku plaćanja klijenata posredovanjem u postupku plaćanja klijenata banke.banke.

Funkcija kreiranja novca može da se odnosi i na Funkcija kreiranja novca može da se odnosi i na kreiranje novca od strane centralne banke kreiranje novca od strane centralne banke ( stvaranje monetarne banke), odnosno primarnog ( stvaranje monetarne banke), odnosno primarnog novca. Emitovanjem novčanica centralna banka novca. Emitovanjem novčanica centralna banka stvara obavezu prema sebi, koju evidentira u stvara obavezu prema sebi, koju evidentira u knjigama i to obavezu prema svim subjektima koji knjigama i to obavezu prema svim subjektima koji poseduju novčanice.poseduju novčanice.

Page 4: monetarna ekonomija 1

Svako kreiranje primarnog novca istovremeno znači i kreiranje Svako kreiranje primarnog novca istovremeno znači i kreiranje likvidnosti bankarskog sektora. Za poslovne banke je likvidnosti bankarskog sektora. Za poslovne banke je karakteristično da mogu kreirati bankarski depozitni i žiralni karakteristično da mogu kreirati bankarski depozitni i žiralni novac preko kreditnih operacija, promenom stanja deviznih novac preko kreditnih operacija, promenom stanja deviznih rezervi i sl. Kreiranjem novca, poslovne banke stvaraju dodatnu rezervi i sl. Kreiranjem novca, poslovne banke stvaraju dodatnu količinu novca koja treba da je u funkciji povećanja obima količinu novca koja treba da je u funkciji povećanja obima novčanih transakcija izazvanih povećanjem obima proizvodnje i novčanih transakcija izazvanih povećanjem obima proizvodnje i prometa. Likvidnost poslovne banke i faktor multiplikacije prometa. Likvidnost poslovne banke i faktor multiplikacije predstavljaju gornju granicu kreiranja novca od strane banke.predstavljaju gornju granicu kreiranja novca od strane banke.

Funkcija finansijskog posredovanja kod banaka podrazumeva Funkcija finansijskog posredovanja kod banaka podrazumeva njihovu aktivnost na relaciji povezivanja različitih sektora koji njihovu aktivnost na relaciji povezivanja različitih sektora koji raspolažu sa finansijskim suficitom i sektora koji imaju deficit raspolažu sa finansijskim suficitom i sektora koji imaju deficit finansijslih sredstava. Funkcija posredovanja obuhvata četiri finansijslih sredstava. Funkcija posredovanja obuhvata četiri samostalne komponente:samostalne komponente:

1.1. Odnosi se na prikupljanje raspoloživih novčanih sredstava u Odnosi se na prikupljanje raspoloživih novčanih sredstava u okviru nacionalne privredeokviru nacionalne privrede

2.2. Odnosi se na transformaciju ročne strukture depozitaOdnosi se na transformaciju ročne strukture depozita3.3. Odnosi se na stvaranje efikasnih metoda i oblika prikupljanja i Odnosi se na stvaranje efikasnih metoda i oblika prikupljanja i

plasiranja novčanih sredstavaplasiranja novčanih sredstava4.4. Odnosi se na optimalnu integralnost novčanih tokova radi Odnosi se na optimalnu integralnost novčanih tokova radi

prevazilaženja teritorijalnih, ročnih i namenskih ograničenja.prevazilaženja teritorijalnih, ročnih i namenskih ograničenja.Banka u svom poslovanju primenjuje načela u poslovanju koja se Banka u svom poslovanju primenjuje načela u poslovanju koja se

odnose na likvidnost, profitabilnost, sigurnost i poverljivost u odnose na likvidnost, profitabilnost, sigurnost i poverljivost u poslovanju.poslovanju.

Page 5: monetarna ekonomija 1

Uloga kredita je izuzetno velika u bankarskim transakcijama, jer oni Uloga kredita je izuzetno velika u bankarskim transakcijama, jer oni čine proces reprodukcije fluidnim. Pored toga što dovode u čine proces reprodukcije fluidnim. Pored toga što dovode u međusobnu vezu neiskorišćena novčana sredstva sa naraslim međusobnu vezu neiskorišćena novčana sredstva sa naraslim potrebama klijenata za tim sredstvima, krediti poseduju mogućnost potrebama klijenata za tim sredstvima, krediti poseduju mogućnost stvaranja kupovne snage, odnosno kreiranja novog novca. S stvaranja kupovne snage, odnosno kreiranja novog novca. S obzirom da banka koristi efekte ekonomije obima, ona može obzirom da banka koristi efekte ekonomije obima, ona može efikasnije nego bilo koji individualni investitor da diverzifikuje svoj efikasnije nego bilo koji individualni investitor da diverzifikuje svoj portfolio.portfolio.

Savremena definicija pojma banke uključuje u sebe i teoriju javnog Savremena definicija pojma banke uključuje u sebe i teoriju javnog karaktera banke. To znači, da se kroz poslovanje banke iskazuje ne karaktera banke. To znači, da se kroz poslovanje banke iskazuje ne samo interes akcionara banke, već i interes nacionalne ekonomije.samo interes akcionara banke, već i interes nacionalne ekonomije.

Polazeći od izloženog, banka predstavlja specifični privredni i tržišni Polazeći od izloženog, banka predstavlja specifični privredni i tržišni subjekt koji na bazi poverenja posreduje u transferu tuđih sredstava subjekt koji na bazi poverenja posreduje u transferu tuđih sredstava na kreditnim osnovama. Banka obavlja sve depozitne i novčane na kreditnim osnovama. Banka obavlja sve depozitne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i deficitarnih transaktora. transakcije između finansijski suficitarnih i deficitarnih transaktora. Posebno mesto banke je u postupku sekundarne emisije novca, gde Posebno mesto banke je u postupku sekundarne emisije novca, gde ona ispoljava visoku profitabilnost i adaptibilnost na promene koje ona ispoljava visoku profitabilnost i adaptibilnost na promene koje su prisutne na finansijskom tržištu.su prisutne na finansijskom tržištu.

Page 6: monetarna ekonomija 1

PRVI DEOPRVI DEO

BANKARSKE, NEBANKARSKE BANKARSKE, NEBANKARSKE I POSREDNIČKE I POSREDNIČKE

FINANSIJSKE INSTITUCIJEFINANSIJSKE INSTITUCIJE

Page 7: monetarna ekonomija 1

BANKARSKE BANKARSKE (DEPOZITNE) (DEPOZITNE) FINANSIJSKE FINANSIJSKE INSTITUCIJEINSTITUCIJE

1. CENTRALNA (EMISIONA) 1. CENTRALNA (EMISIONA) BANKABANKA

Page 8: monetarna ekonomija 1

Centralna ili emisiona banka predstavlja specifičnu bankarsku instituciju Centralna ili emisiona banka predstavlja specifičnu bankarsku instituciju monetarnog sistema koja je najčešće pod velikim nadzorom (kontrolom) i monetarnog sistema koja je najčešće pod velikim nadzorom (kontrolom) i uticajem države. Centralna banka predstavlja banku banaka i ostalih uticajem države. Centralna banka predstavlja banku banaka i ostalih finansijskih institucija.finansijskih institucija.

Za emisione banke je karakteristično da direktno utiču na regulisanje i Za emisione banke je karakteristično da direktno utiču na regulisanje i usmeravanje monetarno kreditne politike u svakoj državi. Emisiona banka usmeravanje monetarno kreditne politike u svakoj državi. Emisiona banka dinamizira i stabilizuje privredne i državne aktivnosti svake zemlje. Bez dinamizira i stabilizuje privredne i državne aktivnosti svake zemlje. Bez obzira što je emisiona banka neprofitna institucija, njoj pripada obzira što je emisiona banka neprofitna institucija, njoj pripada monopolski položaj pri obavljanju svojih funkcija. Dato joj je zakonsko monopolski položaj pri obavljanju svojih funkcija. Dato joj je zakonsko ovlašćenje da emituje novčanice i kovani novac. Za emisione banke je ovlašćenje da emituje novčanice i kovani novac. Za emisione banke je karakteristično, da su do Drugog svetskog rata bile organizovane u formi karakteristično, da su do Drugog svetskog rata bile organizovane u formi akcionarskih društava. Međutim, za razliku od drugih akcionarskih akcionarskih društava. Međutim, za razliku od drugih akcionarskih društava, prava akcionara su bila ograničena u delu vođenja monetarne društava, prava akcionara su bila ograničena u delu vođenja monetarne politike i limitiranja visine dividende u odnosu na kapital banke. Obzirom politike i limitiranja visine dividende u odnosu na kapital banke. Obzirom da emitovani novac predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u svakoj da emitovani novac predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u svakoj državi, emitovanje i povlačenje novca je zakonom regulisano. Činjenica, državi, emitovanje i povlačenje novca je zakonom regulisano. Činjenica, da je centralna banka “banka banaka”, te da ima direktnog uticaja na da je centralna banka “banka banaka”, te da ima direktnog uticaja na stabilnost nacionalne valute, ističe njenu veliku samostalnost u obavljanju stabilnost nacionalne valute, ističe njenu veliku samostalnost u obavljanju zakonom definisanih poslova.zakonom definisanih poslova.

Praktična iskustva većeg broja zemalja ukazuju, da postoje dva oblika Praktična iskustva većeg broja zemalja ukazuju, da postoje dva oblika emisionih banaka. Prvi oblik je potpuno zavisan od izvršne vlasti, što znači emisionih banaka. Prvi oblik je potpuno zavisan od izvršne vlasti, što znači da emisiona banka isključivo operativno realizuje poslove koji se odnose da emisiona banka isključivo operativno realizuje poslove koji se odnose na monetarnu i kreditnu politiku. na monetarnu i kreditnu politiku.

Page 9: monetarna ekonomija 1

Ovakav oblik funkcionisanja emisione banke bio je ranije Ovakav oblik funkcionisanja emisione banke bio je ranije karakterističan za socijalističke zemlje, a danas je karakterističan karakterističan za socijalističke zemlje, a danas je karakterističan za zemlje u razvojuza zemlje u razvoju..

Drugi oblik emisione banke počiva na visokoj institucionalnoj Drugi oblik emisione banke počiva na visokoj institucionalnoj autonomiji u odnosu na izvršnu vlast zemlje. Za ovaj oblik autonomiji u odnosu na izvršnu vlast zemlje. Za ovaj oblik organizovanja emisione banke karakteristična je veća odgovornost, organizovanja emisione banke karakteristična je veća odgovornost, jer je banka upućena na tržišne mehanizme kreiranja količine jer je banka upućena na tržišne mehanizme kreiranja količine novca u opticaju i mehanizam monetarno kreditne politike. Ovakav novca u opticaju i mehanizam monetarno kreditne politike. Ovakav oblik emisionih banaka karakterističan je za visoko razvijene oblik emisionih banaka karakterističan je za visoko razvijene zemlje, kao što su SAD, Nemačka i Švajcarska.zemlje, kao što su SAD, Nemačka i Švajcarska.

Za prvi model organizacije je karakteristično, da se emisione banke Za prvi model organizacije je karakteristično, da se emisione banke organizuju kao jedinstvene banke sa centralnim funkcijama. Za organizuju kao jedinstvene banke sa centralnim funkcijama. Za drugi model organizacije je karakteristično, da se emisione banke drugi model organizacije je karakteristično, da se emisione banke organizuju u obliku složenih sistema sa većim brojem regionalnih organizuju u obliku složenih sistema sa većim brojem regionalnih emisionih banaka npr. SAD (Sistem federalnih rezervi sa 12 emisionih banaka npr. SAD (Sistem federalnih rezervi sa 12 federalnih rezervnih banaka).federalnih rezervnih banaka).

Ovaj model organizacije emisione banke često se susreće sa Ovaj model organizacije emisione banke često se susreće sa problemom realizacije jedinstvene kreditno-monetarne politike i problemom realizacije jedinstvene kreditno-monetarne politike i decentralizovanja strategije u sprovođenju mera kreditno-decentralizovanja strategije u sprovođenju mera kreditno-monetarne politike. Karakteristika svih emisionih banaka, bez monetarne politike. Karakteristika svih emisionih banaka, bez obzira o kojem se modelu organizacije radi, jeste da svrha njihove obzira o kojem se modelu organizacije radi, jeste da svrha njihove delatnosti nije sticanje zarade (profita). Većina emisionih banaka delatnosti nije sticanje zarade (profita). Većina emisionih banaka nosi u svom nazivu ime države kojoj pripada.nosi u svom nazivu ime države kojoj pripada.

Page 10: monetarna ekonomija 1

U savremenim uslovima poslovanja emisiona banka U savremenim uslovima poslovanja emisiona banka najčešće obavlja poslove koji se odnose na :najčešće obavlja poslove koji se odnose na :

1.1. Emitovanje novčanica i kovanog novcaEmitovanje novčanica i kovanog novca2.2. Držanje i rukovanje rezervama zlata i deviznim rezervamaDržanje i rukovanje rezervama zlata i deviznim rezervama3.3. Regulisanje količine novca u opticaju (monetarno-kreditna i Regulisanje količine novca u opticaju (monetarno-kreditna i

devizna politika)devizna politika)4.4. Regulisanje likvidnosti bankarskog sistema i likvidnosti Regulisanje likvidnosti bankarskog sistema i likvidnosti

plaćanja u zemljiplaćanja u zemlji5.5. Regulisanje plaćanja i kreditne poslove sa inostranstvomRegulisanje plaćanja i kreditne poslove sa inostranstvom6.6. Kontrolu kreditnih operacija u zemljiKontrolu kreditnih operacija u zemlji7.7. Poslove za račun države i državnih organaPoslove za račun države i državnih organa8.8. Organizaciju platnog prometa (obračunski centar)Organizaciju platnog prometa (obračunski centar)9.9. Ostale bankarske poslove poverene od strane države.Ostale bankarske poslove poverene od strane države.

U nekim državama je uzimanje kredita od emisione banke U nekim državama je uzimanje kredita od emisione banke sporedna pojava, dok je kod drugih država izvor likvidnosti sporedna pojava, dok je kod drugih država izvor likvidnosti na koje računa bankarski sistem. Kod nekih država je na koje računa bankarski sistem. Kod nekih država je zakonom isključena mogućnost kreditiranja države od zakonom isključena mogućnost kreditiranja države od strane emisione banke, dok je kod drugih država banka strane emisione banke, dok je kod drugih država banka ovlašćena da finansira državne institucije.ovlašćena da finansira državne institucije.

Page 11: monetarna ekonomija 1

2. DEPOZITNE 2. DEPOZITNE ( KOMERCIJALNE) BANKE( KOMERCIJALNE) BANKE

Osnovna karakteristika depozitnih banaka jeste da one mobilišu Osnovna karakteristika depozitnih banaka jeste da one mobilišu kratkoročne izvore (kratkoročne depozite i uloge na štednju) u kratkoročne izvore (kratkoročne depozite i uloge na štednju) u cilju plasiranja sredstava na kratak rok. Sama funkcija cilju plasiranja sredstava na kratak rok. Sama funkcija prikupljanja depozita od svih transaktora opredjeljuje i naziv prikupljanja depozita od svih transaktora opredjeljuje i naziv ovih banaka. Polazeći od ročnosti izvora, depozitne banke su ovih banaka. Polazeći od ročnosti izvora, depozitne banke su usmerene na kratkoročne plasmane i to prvenstveno za promet usmerene na kratkoročne plasmane i to prvenstveno za promet roba i usluga, zaliha robe i kupovinu trajnih i potrošnih dobara roba i usluga, zaliha robe i kupovinu trajnih i potrošnih dobara od strane stanovništva. Obzirom da ta aktivnost ima od strane stanovništva. Obzirom da ta aktivnost ima komercijalni karakter, ove banke se često nazivaju i komercijalni karakter, ove banke se često nazivaju i komercijalnim bankama. Depozitna banka se odnosi i na komercijalnim bankama. Depozitna banka se odnosi i na štedionicu.štedionicu.

Za depozitne banke je karakteristično da predstavljaju Za depozitne banke je karakteristično da predstavljaju najbrojniju bankarsku grupu. Skoro da nema države gde najbrojniju bankarsku grupu. Skoro da nema države gde depozitne banke ne predstavljaju osnovne finansijske depozitne banke ne predstavljaju osnovne finansijske posrednike. One prikupljaju depozite i štednju od najšireg kruga posrednike. One prikupljaju depozite i štednju od najšireg kruga klijenata iz privredne delatnosti i vanprivredne delatnosti. klijenata iz privredne delatnosti i vanprivredne delatnosti. Vodeći računa o svojoj likvidnosti i sigurnosti plasmana, Vodeći računa o svojoj likvidnosti i sigurnosti plasmana, depozitne banke odobravaju kredite u cilju zadovoljenja potreba depozitne banke odobravaju kredite u cilju zadovoljenja potreba klijenata za novčanim sredstvima. Brojnost klijenata, klijenata za novčanim sredstvima. Brojnost klijenata, deponenata i štediša uticala je da depozitne banke razviju deponenata i štediša uticala je da depozitne banke razviju široku filijalsku mrežu širom određene regije, odnosno državeširoku filijalsku mrežu širom određene regije, odnosno države..

Page 12: monetarna ekonomija 1

Skoro u svim drSkoro u svim državama sveta su dominantni depozitni i kreditni žavama sveta su dominantni depozitni i kreditni bankarski poslovi. Depozitne banke predstavljaju osnovnu snagu bankarski poslovi. Depozitne banke predstavljaju osnovnu snagu kreiranja novca i održavanja likvidnosti u bankarskom sektoru. kreiranja novca i održavanja likvidnosti u bankarskom sektoru. Preko depozitnih banaka vrši se uticaj države (pre svega centralne Preko depozitnih banaka vrši se uticaj države (pre svega centralne banke) na ostvarivanje monetarno kreditne i devizne politike. Imaju banke) na ostvarivanje monetarno kreditne i devizne politike. Imaju snažan uticaj na tržištu novca, jer su istovremeno najveći ponuđači snažan uticaj na tržištu novca, jer su istovremeno najveći ponuđači i tražioci novčanih sredstava. Depozitne banke na tržištu kapitala i tražioci novčanih sredstava. Depozitne banke na tržištu kapitala predstavljaju značajan faktor ponude novčanih sredstava. Posebno predstavljaju značajan faktor ponude novčanih sredstava. Posebno su kod depozitnih banaka razvijeni poslovi virmanskog su kod depozitnih banaka razvijeni poslovi virmanskog bezgotovinskog plaćanja, elektronskog bankarstva, plastičnog bezgotovinskog plaćanja, elektronskog bankarstva, plastičnog novca i sl. Aktivnost depozitnih banaka usmerena je na plasmane novca i sl. Aktivnost depozitnih banaka usmerena je na plasmane javnih hartija od vrednosti.javnih hartija od vrednosti.

Dinamičan razvoj depozitnih banaka uticao je na zastupljenost Dinamičan razvoj depozitnih banaka uticao je na zastupljenost skoro svih bankarskih poslova kod ovih banaka. Njihovo skoro svih bankarskih poslova kod ovih banaka. Njihovo opredjeljenje se temelji na pružanje kompletnih usluga svojim opredjeljenje se temelji na pružanje kompletnih usluga svojim klijentima. Sve više su zastupljeni dugoročni kreditni poslovi i klijentima. Sve više su zastupljeni dugoročni kreditni poslovi i aktivnosti u pravcu bankarskih operacija sa hartijama od vrednosti.aktivnosti u pravcu bankarskih operacija sa hartijama od vrednosti.

Karakteristika depozitnih (komercijalnih) banaka odnosi se na ročnu Karakteristika depozitnih (komercijalnih) banaka odnosi se na ročnu transformaciju kratkoročne depozitne pasive (visoko likvidne) u transformaciju kratkoročne depozitne pasive (visoko likvidne) u dugoročnu aktivu (manje likvidnu) što direktno utiče na njihovu dugoročnu aktivu (manje likvidnu) što direktno utiče na njihovu nelikvidnost i nedovoljnu profitabilnost. Karakteristika depozitnih nelikvidnost i nedovoljnu profitabilnost. Karakteristika depozitnih banaka jeste da se nalaze u dvostrukoj ulozi: a) kao institucije banaka jeste da se nalaze u dvostrukoj ulozi: a) kao institucije monetarne vlasti i b) kao nemonetarne finansijske organizacije. monetarne vlasti i b) kao nemonetarne finansijske organizacije. Depozitne banke kao monetarne institucije drže kod sebe Depozitne banke kao monetarne institucije drže kod sebe transakcione depozite preduzeća i građana na osnovu kojih transakcione depozite preduzeća i građana na osnovu kojih odobravaju kratkoročne kredite transaktorima i stanovništvu.odobravaju kratkoročne kredite transaktorima i stanovništvu.

Page 13: monetarna ekonomija 1

Depozitne banke predstavljaju transmisione mehanizme Depozitne banke predstavljaju transmisione mehanizme sporovođenja monetarne politike emisione banke. Za depozitne sporovođenja monetarne politike emisione banke. Za depozitne banke je karakteristično da pored transakcionih depozita banke je karakteristično da pored transakcionih depozita mobilišu i nemonetarne depozite i na osnovu njih odobravaju mobilišu i nemonetarne depozite i na osnovu njih odobravaju srednjoročne kredite privrednim subjektima i potrošačke srednjoročne kredite privrednim subjektima i potrošačke kredite stanovništvu.kredite stanovništvu.

Depozitne banke su nosioci likvidnosti koja se prenosi na druge Depozitne banke su nosioci likvidnosti koja se prenosi na druge tržišne transaktore. Savremene tendencije u bankarstvu učinile tržišne transaktore. Savremene tendencije u bankarstvu učinile su depozitne banke profitabilnim. U praksi depozitnih banaka su depozitne banke profitabilnim. U praksi depozitnih banaka najviše su prisutni NOW I SVIP aranžmani. NOW aranžmani najviše su prisutni NOW I SVIP aranžmani. NOW aranžmani obezbeđuju tekuća plaćanja, likvidnost i nose određenu obezbeđuju tekuća plaćanja, likvidnost i nose određenu kamatu. Kod SVIP računa prisutan je aranžman između kamatu. Kod SVIP računa prisutan je aranžman između transaktora i banke u cilju održavanja likvidnosti u granicama transaktora i banke u cilju održavanja likvidnosti u granicama ugovorene margine. Obično banke u uslovima visoke likvidnosti ugovorene margine. Obično banke u uslovima visoke likvidnosti automatizmom transformišu višak novčanih sredstava u automatizmom transformišu višak novčanih sredstava u kamatonosne hartije od vrednosti. Kamatni prinosi se dnevno kamatonosne hartije od vrednosti. Kamatni prinosi se dnevno obračunavaju i prenose ulagačima novčanih sredstava. obračunavaju i prenose ulagačima novčanih sredstava. Karakteristika depozitnih banaka jeste da u poslednje vreme Karakteristika depozitnih banaka jeste da u poslednje vreme sve više učestvuju u investicionim aktivnostima kupujući i sve više učestvuju u investicionim aktivnostima kupujući i prodajući HOV na tržištu novca i na tržištu kapitala. Za velike prodajući HOV na tržištu novca i na tržištu kapitala. Za velike depozitne banke karakteristično je da organizuju finansijske depozitne banke karakteristično je da organizuju finansijske konglomerate tako što organizuju delove banaka za poslovanje konglomerate tako što organizuju delove banaka za poslovanje sa HOV, investicionim fondovima, osiguravajućim kompanijama sa HOV, investicionim fondovima, osiguravajućim kompanijama i sl. i sl.

Depozitne banke imaju sve zapaženiju ulogu u okviru Depozitne banke imaju sve zapaženiju ulogu u okviru finansijskih inovacija kao što su NIF aranžmani i RUF finansijskih inovacija kao što su NIF aranžmani i RUF aranžmani.aranžmani.

Page 14: monetarna ekonomija 1

NIF aranžmani se odnose na kreditne linije, putem kojih depozitne NIF aranžmani se odnose na kreditne linije, putem kojih depozitne banke povećavaju likvidnost emitenata HOV. RUF aranžmani se banke povećavaju likvidnost emitenata HOV. RUF aranžmani se odnose na aktivnost depozitne banke, gde banka pored organizacije odnose na aktivnost depozitne banke, gde banka pored organizacije emisije i distribucije HOV, preuzima i rizik plasmana emitovanih emisije i distribucije HOV, preuzima i rizik plasmana emitovanih HOV, tako što otkupljuje neprodati deo emisije HOV ili odobrava HOV, tako što otkupljuje neprodati deo emisije HOV ili odobrava kredit emitentu u vrednosti neprodate emisije HOV. Depozitna kredit emitentu u vrednosti neprodate emisije HOV. Depozitna banka obračunava proviziju na ceo iznos emisije HOV uz obavezu banka obračunava proviziju na ceo iznos emisije HOV uz obavezu polugodišnjeg plaćanja.polugodišnjeg plaćanja.

Depozitne bake su sve više prisutne i u aranžmanima konverzije Depozitne bake su sve više prisutne i u aranžmanima konverzije bankarskih kredita u HOV. U praksi je najviše prisutan aranžman bankarskih kredita u HOV. U praksi je najviše prisutan aranžman “pakovanja hipotekarnih kredita” u HOV. Naime, depozitna banka u “pakovanja hipotekarnih kredita” u HOV. Naime, depozitna banka u visini odobrenog hipotekarnog kredita emituje sopstvene HOV, čime visini odobrenog hipotekarnog kredita emituje sopstvene HOV, čime se vrši svojinsko “prepakivanje” kredita. Takve HOV, depozitna se vrši svojinsko “prepakivanje” kredita. Takve HOV, depozitna banka prodaje drugim manjim bankama sa regresom ili bez banka prodaje drugim manjim bankama sa regresom ili bez regresa. Ako je prodaja sa regresom, tada banka kupac i banka regresa. Ako je prodaja sa regresom, tada banka kupac i banka prodavac dele rizik.prodavac dele rizik.

Page 15: monetarna ekonomija 1

3. POSLOVNE BANKE3. POSLOVNE BANKE Ovaj oblik bankarskih organizacija predstavlja produkt visoko Ovaj oblik bankarskih organizacija predstavlja produkt visoko

razvijenih zemalja tržišnog tipa privređivanja. Poslovne banke razvijenih zemalja tržišnog tipa privređivanja. Poslovne banke raspolažu sa velikim sopstvenim kapitalom. Njihova delatnost raspolažu sa velikim sopstvenim kapitalom. Njihova delatnost je usmerena ka krupnim industrijskom preduzećima (kao što je usmerena ka krupnim industrijskom preduzećima (kao što su : kompanije, korporacije, koncerni, karteli i sl.). Za poslovne su : kompanije, korporacije, koncerni, karteli i sl.). Za poslovne banke je karakteristično da povezuju interese finansijskog banke je karakteristično da povezuju interese finansijskog kapitala i interese industrijskog kapitala. U aktivnostima kapitala i interese industrijskog kapitala. U aktivnostima poslovnih banaka dominiraju sopstveni poslovi, što znači da poslovnih banaka dominiraju sopstveni poslovi, što znači da finansiraju osnivanje i proširenje sopstveih preduzeća i učešće finansiraju osnivanje i proširenje sopstveih preduzeća i učešće u finansiranju drugih preduzeća. Ova činjenica ukazuje, da su u finansiranju drugih preduzeća. Ova činjenica ukazuje, da su poslovne banke vlasnici (ili suvlasnici) većeg broja preduzeća i poslovne banke vlasnici (ili suvlasnici) većeg broja preduzeća i da na taj način (preko profita preduzeća) uvećavaju sopstveni da na taj način (preko profita preduzeća) uvećavaju sopstveni kapital.kapital.

Poslovne banke su tipični predstavnici finansijskog kapitala, Poslovne banke su tipični predstavnici finansijskog kapitala, koje se na finansijskom tržištu pojavljuju sa sopstvenom koje se na finansijskom tržištu pojavljuju sa sopstvenom emisijom HOV. One se ne bave platnim prometom i drugim emisijom HOV. One se ne bave platnim prometom i drugim bankarskim poslovnima koju su van dometa finansiranja bankarskim poslovnima koju su van dometa finansiranja koncerna, kartela i trustova. Veličina kapitala poslovnih koncerna, kartela i trustova. Veličina kapitala poslovnih banaka često je veća od apsorcione moći finansijskog tržišta banaka često je veća od apsorcione moći finansijskog tržišta zemlje, pa se iz tih razloga banke opredeljuju da osnivaju zemlje, pa se iz tih razloga banke opredeljuju da osnivaju brojne afilijacije u najvećim svetskim finansijskim centrima.brojne afilijacije u najvećim svetskim finansijskim centrima.

Page 16: monetarna ekonomija 1

U poslednjih nekoliko decenija, poslovne banke se U poslednjih nekoliko decenija, poslovne banke se organizuju kao akcionarska društva koja imaju pravo da organizuju kao akcionarska društva koja imaju pravo da obavljaju sve kratkoročne i dugoročne bankarske poslove. obavljaju sve kratkoročne i dugoročne bankarske poslove. Karakteristično je, da se u poslednje vreme poslovne banke Karakteristično je, da se u poslednje vreme poslovne banke transformišu u depozitne banke.transformišu u depozitne banke.

Pojam poslovne banke u domicilnim uslovim aprivređivanja Pojam poslovne banke u domicilnim uslovim aprivređivanja nema nikakvu sličnost sa ovom vrstom bankarske nema nikakvu sličnost sa ovom vrstom bankarske organizacije. Kod nas se pod pojmom poslovne banke organizacije. Kod nas se pod pojmom poslovne banke podrazumeva poslovanje banke sa privredom, javnim podrazumeva poslovanje banke sa privredom, javnim sektorom i stanovništvom, bez razlike da li su u pitanju sektorom i stanovništvom, bez razlike da li su u pitanju depozitne investicione, specijalizovane i granske ili depozitne investicione, specijalizovane i granske ili univezalne banke.univezalne banke.

Page 17: monetarna ekonomija 1

4. UNIVERZALNE 4. UNIVERZALNE BANKEBANKE Naziv univerzalna banka ukazuje da se radi o banci koja se bavi Naziv univerzalna banka ukazuje da se radi o banci koja se bavi

svim vrstama bankarskih poslova, osim emisionih poslova. svim vrstama bankarskih poslova, osim emisionih poslova. Univerzalne banke spadaju u prve organizacione oblike banaka. Univerzalne banke spadaju u prve organizacione oblike banaka. Profit je bio osnovni motiv za proširenje delatnosti banaka na veći Profit je bio osnovni motiv za proširenje delatnosti banaka na veći broj bankarskih poslova. Sa razvojem finansijskih odnosa, razvoj broj bankarskih poslova. Sa razvojem finansijskih odnosa, razvoj bankarstva je išao u pravcu specijaliziranih banaka. Univerzalne bankarstva je išao u pravcu specijaliziranih banaka. Univerzalne banke predstavljaju nespecijalizirane banke (celovito posmatrano), banke predstavljaju nespecijalizirane banke (celovito posmatrano), putem kojih se ovladalo i sa nebankarskim sektorom usluga.putem kojih se ovladalo i sa nebankarskim sektorom usluga.

Za univerzalne banke je karakteristična dominacija depozitnih Za univerzalne banke je karakteristična dominacija depozitnih izvora i kratkoročnih kredita. Prisutna je tendencija kreiranja izvora i kratkoročnih kredita. Prisutna je tendencija kreiranja sopstvenih HOV od strane univerzalnih banaka, sa zadatkom sopstvenih HOV od strane univerzalnih banaka, sa zadatkom obezbeđenja dugoročnih izvora, radi realizacije dugoročnih obezbeđenja dugoročnih izvora, radi realizacije dugoročnih kredita. Karakteristika univerzalnih banaka jeste, da razvijaju kredita. Karakteristika univerzalnih banaka jeste, da razvijaju posebne organizacione delove koji se specijaliziraju za pružanje posebne organizacione delove koji se specijaliziraju za pružanje posebnih bankarskih usluga. U svetu su poznate univerzalne posebnih bankarskih usluga. U svetu su poznate univerzalne banke koje nude klijentima čitav niz finansijskih usluga, kako što banke koje nude klijentima čitav niz finansijskih usluga, kako što su usluge u vezi prodaje osiguranja, transakcija sa HOV, garancija su usluge u vezi prodaje osiguranja, transakcija sa HOV, garancija pri emisiji HOV i sl. Univerzalne banke mogu imati akcijski kapital pri emisiji HOV i sl. Univerzalne banke mogu imati akcijski kapital u drugim firmama i mogu osnivati finansijske holding kompanije. U u drugim firmama i mogu osnivati finansijske holding kompanije. U Evropi preovlađuju banke univerzalnog tipa sa pravom pružanja Evropi preovlađuju banke univerzalnog tipa sa pravom pružanja svih bankarskih usluga. U našem domicilnom bankarstvu svih bankarskih usluga. U našem domicilnom bankarstvu preovladava tip univerzalnih banaka. Univerzalne banke imaju preovladava tip univerzalnih banaka. Univerzalne banke imaju svoje negativnosti posebno u delu nedovoljne penetracije.svoje negativnosti posebno u delu nedovoljne penetracije.

Page 18: monetarna ekonomija 1

Banke se bave “svim i svačim” uz mnogo propusta u pružanju Banke se bave “svim i svačim” uz mnogo propusta u pružanju bankarskih usluga. Što se tiče karakteristika univerzalnih banaka, bankarskih usluga. Što se tiče karakteristika univerzalnih banaka, one su podložne velikom riziku zbog njihove bliske veze sa one su podložne velikom riziku zbog njihove bliske veze sa biznisom i uloge u osiguranju i distribuciji HOV. Univerzalne banke biznisom i uloge u osiguranju i distribuciji HOV. Univerzalne banke je teže kontrolisati jer su usko povezane sa biznisom. Bankrot je teže kontrolisati jer su usko povezane sa biznisom. Bankrot većeg broja univerzalnih banaka ne može da destabilizuje većeg broja univerzalnih banaka ne može da destabilizuje finansijski sistem jedne zemlje jer je održavanje novčane mase finansijski sistem jedne zemlje jer je održavanje novčane mase pod kontrolom centralne banke.pod kontrolom centralne banke.

Transakcioni troškovi prestruktuiranja preduzeća su daleko manji Transakcioni troškovi prestruktuiranja preduzeća su daleko manji ako se ovo obavlja preko univerzalnih banaka. Kontrolu nad ako se ovo obavlja preko univerzalnih banaka. Kontrolu nad firmama univerzalne banke ostvaruju učešćem u radu upravnih i firmama univerzalne banke ostvaruju učešćem u radu upravnih i nadzornih odbora preduzeća. Za univerzalne banke je nadzornih odbora preduzeća. Za univerzalne banke je karakteristično da efikasnije koriste ekonomiju obima, zatim da karakteristično da efikasnije koriste ekonomiju obima, zatim da mogu “pakovati” svoje usluge tako da klijenti ne mogu imati mogu “pakovati” svoje usluge tako da klijenti ne mogu imati alternativu, što povećava transakcione troškove kod datih usluga.alternativu, što povećava transakcione troškove kod datih usluga.

U praksi su često prisutne špekulacije da univerzalne banke ne U praksi su često prisutne špekulacije da univerzalne banke ne savetuju objektivno svoje klijente pri kupoprodaji HOV, te da savetuju objektivno svoje klijente pri kupoprodaji HOV, te da zloupotrebljavaju poverljive informacije vezane za poslovanje zloupotrebljavaju poverljive informacije vezane za poslovanje klijenata.klijenata.

Page 19: monetarna ekonomija 1

5. SPECIJALIZOVANE I 5. SPECIJALIZOVANE I GRANSKE BANKEGRANSKE BANKE

Specijalizovane banke su dobile naziv prema bankarskim Specijalizovane banke su dobile naziv prema bankarskim poslovima koje obavljaju za pojedine delatnosti. Ti poslovi mogu poslovima koje obavljaju za pojedine delatnosti. Ti poslovi mogu biti izvoznog karaktera, uvoznog karaktera, poslovi sa HOV i biti izvoznog karaktera, uvoznog karaktera, poslovi sa HOV i poslovi za pojedine privredne grane (poljoprivreda, trgovina, poslovi za pojedine privredne grane (poljoprivreda, trgovina, zanatstvo i sl.) iz tih razloga se ova vrsta banaka poistovećuje zanatstvo i sl.) iz tih razloga se ova vrsta banaka poistovećuje sa granskim bankama. Specijalizacija u delu kreditnog sa granskim bankama. Specijalizacija u delu kreditnog poslovanja daje mogućnost bankama da izvedu bolju ocenu o poslovanja daje mogućnost bankama da izvedu bolju ocenu o bonitetu klijenata, realnoj potrebi za kreditima, daljem razvoju bonitetu klijenata, realnoj potrebi za kreditima, daljem razvoju pojedine delatnosti i privredne grane.pojedine delatnosti i privredne grane.

Kod nekih zemalja se formiraju sprecijalizovane banke samo za Kod nekih zemalja se formiraju sprecijalizovane banke samo za određene bankarske poslove, kao što su :određene bankarske poslove, kao što su :

1.1. Eskontne banke ( koje se bave eskontnim poslovima, odnosno Eskontne banke ( koje se bave eskontnim poslovima, odnosno kupovinom potraživanja pre roka dospeća)kupovinom potraživanja pre roka dospeća)

2.2. Lombardne banke (koje odobravaju kredite na podlozi zaloge Lombardne banke (koje odobravaju kredite na podlozi zaloge pokretnih stvari i robe)pokretnih stvari i robe)

3.3. Hipotekarne banke (koje odobravaju kredite na podlozi zaloge Hipotekarne banke (koje odobravaju kredite na podlozi zaloge nepokretnih stvari, zgrada i dobara)nepokretnih stvari, zgrada i dobara)

4.4. Devizne banke (koje se bave kupovinom i prodajom deviza)Devizne banke (koje se bave kupovinom i prodajom deviza)5.5. Akceptne banke ( koje obavljaju svoju kreditnu aktivnost Akceptne banke ( koje obavljaju svoju kreditnu aktivnost

stavljanjem akcepta na menicu.stavljanjem akcepta na menicu.

Page 20: monetarna ekonomija 1

Specijalizovanim bankama se mogu smatrati i granske banke koje Specijalizovanim bankama se mogu smatrati i granske banke koje obavljaju bankarske poslove (u celini ili samo neke poslove) za obavljaju bankarske poslove (u celini ili samo neke poslove) za pojedine delatnosti, privredne grane i proizvodne grupacije. pojedine delatnosti, privredne grane i proizvodne grupacije. Domicilna bankarska strukutra ukazuje da su neke specijalizovane Domicilna bankarska strukutra ukazuje da su neke specijalizovane i dalje zadržale u svom nazivu atribute: izvozna, investiciona, i dalje zadržale u svom nazivu atribute: izvozna, investiciona, agrarna, privredna banka i sl.agrarna, privredna banka i sl.

Specijalizovane banke predstavljaju “manje” banke sa Specijalizovane banke predstavljaju “manje” banke sa ograničenim brojem funkcija i lakšom kontrolom od strane države. ograničenim brojem funkcija i lakšom kontrolom od strane države. Zbog navedenih specifičnosti, specijalizovane banke mogu Zbog navedenih specifičnosti, specijalizovane banke mogu preuzimati i veće rizike, jer njihovo bankrotsvo ne može imati preuzimati i veće rizike, jer njihovo bankrotsvo ne može imati katastrofalne posledice po finansijski sistem jedne zemlje.katastrofalne posledice po finansijski sistem jedne zemlje.

Specijalizovane banke su pogodnije za obavljanje poslova u vezi Specijalizovane banke su pogodnije za obavljanje poslova u vezi investicionog bankarstva, preduzetničkih aktivnosti, integracije, investicionog bankarstva, preduzetničkih aktivnosti, integracije, finansijskog restruktuiranja, kreditiranja izvoza, kreditiranja finansijskog restruktuiranja, kreditiranja izvoza, kreditiranja agrara, trgovine i zanatstva. Specijalizovane banke mogu obavljati agrara, trgovine i zanatstva. Specijalizovane banke mogu obavljati bankarske poslove brzo i efikasno, uključivanjem specijalista iz bankarske poslove brzo i efikasno, uključivanjem specijalista iz pojedinih delatnosti i privrednih grana.pojedinih delatnosti i privrednih grana.

Page 21: monetarna ekonomija 1

6. INVESTICIONE 6. INVESTICIONE BANKEBANKE Investicione banke se izdvajaju u odnosu na ostale vrste banaka Investicione banke se izdvajaju u odnosu na ostale vrste banaka

po svojim poslovnim funkcijama. Investicione banke u svom po svojim poslovnim funkcijama. Investicione banke u svom finansijskom potencijalu pretežno raspolažu sa dugoročnim finansijskom potencijalu pretežno raspolažu sa dugoročnim izvorima sredstava, tako da mogu finansirati razvojne potrebe izvorima sredstava, tako da mogu finansirati razvojne potrebe svojih klijenata. Prema tradicionalnom shvatanju investicione svojih klijenata. Prema tradicionalnom shvatanju investicione banke preuzimaju i plasiraju HOV svojih kompanija, vlada i drugih banke preuzimaju i plasiraju HOV svojih kompanija, vlada i drugih emitenata na primarnom tržištu HOV. Takođe investicione banke emitenata na primarnom tržištu HOV. Takođe investicione banke pružaju brokersko-dilerske usluge na sekundarnom tržištu HOV.pružaju brokersko-dilerske usluge na sekundarnom tržištu HOV.

Banke koje su pored pribavljanja depozita i odobravanja kredita Banke koje su pored pribavljanja depozita i odobravanja kredita obavljale i poslove preuzimanja i plasiranja HOV kompanija i obavljale i poslove preuzimanja i plasiranja HOV kompanija i drugih emitenata, nazivale su se investicione banke. Dosadašnja drugih emitenata, nazivale su se investicione banke. Dosadašnja iskustva pokazuju da postoje tri organizacione forme iskustva pokazuju da postoje tri organizacione forme invesiticionog bankarstva. Te forme su a) ortaštvo, b) invesiticionog bankarstva. Te forme su a) ortaštvo, b) konglomeratske jedinice i c) akcionarska društva.konglomeratske jedinice i c) akcionarska društva.

Tradicionalno shvatanje investicionih banaka polazi od činjenice, Tradicionalno shvatanje investicionih banaka polazi od činjenice, da investicione banke daju impuls razvoju primarnog tržišta HOV.da investicione banke daju impuls razvoju primarnog tržišta HOV.

Investicione banke na primarnom tržištu ostvaruju tri povezane Investicione banke na primarnom tržištu ostvaruju tri povezane funkcije : a) pokreću emisiju HOV, b) preuzimaju emisiju HOV, c) funkcije : a) pokreću emisiju HOV, b) preuzimaju emisiju HOV, c) plasiraju emisiju HOV.plasiraju emisiju HOV.

Investicione banke na sekundarnom tržištu HOV obavljaju Investicione banke na sekundarnom tržištu HOV obavljaju brokersko dilerske poslove. Prodaja obuhvata brokersko dilerske brokersko dilerske poslove. Prodaja obuhvata brokersko dilerske aktivnosti, dok trgovina obuhvata arbitražu i špekulativne aktivnosti, dok trgovina obuhvata arbitražu i špekulativne aktivnosti.aktivnosti.

Page 22: monetarna ekonomija 1

Investicione banke emituju i visokorizične obveznice sa odloženim Investicione banke emituju i visokorizične obveznice sa odloženim plaćanjem kamata radi prikupljanja sredstava i isplate vlasnika plaćanjem kamata radi prikupljanja sredstava i isplate vlasnika predhodno emitovanih HOV. Ove banke su obično visoko zadužene predhodno emitovanih HOV. Ove banke su obično visoko zadužene organizacije jer je odnos između dugoročnih obaveza i organizacije jer je odnos između dugoročnih obaveza i akcionarskog kapitala dosta visok. One izuzetno dobro upravljaju akcionarskog kapitala dosta visok. One izuzetno dobro upravljaju rizikom (hedžiraju), koristeći izvedene derivate : fjučerse, forvarde, rizikom (hedžiraju), koristeći izvedene derivate : fjučerse, forvarde, opcije i svopove.opcije i svopove.

Domicilni bankarski sektor nije stvorio uslove za osnivanje Domicilni bankarski sektor nije stvorio uslove za osnivanje specijalizovanih investicionih banaka koje bi se bavile poslovima specijalizovanih investicionih banaka koje bi se bavile poslovima HOV. Umesto organizovanja posebnih investicionih banaka, HOV. Umesto organizovanja posebnih investicionih banaka, domicilni bankarski sektor se opredelio za formiranje odeljenja u domicilni bankarski sektor se opredelio za formiranje odeljenja u postojećim bankama koja se bave poslovima investicionog postojećim bankama koja se bave poslovima investicionog bankarstva jer je nedovoljno razvijeno primarno i sekundarno bankarstva jer je nedovoljno razvijeno primarno i sekundarno tržište HOV, neizvesni su prihodi i veliki su troškovi pri osnivanju tržište HOV, neizvesni su prihodi i veliki su troškovi pri osnivanju investicionih banaka.investicionih banaka.

Page 23: monetarna ekonomija 1

7. HIPOTEKARNE 7. HIPOTEKARNE BANKEBANKE Hipotekarne banke plasiraju sredstva iz svog kreditnog potencijala Hipotekarne banke plasiraju sredstva iz svog kreditnog potencijala

na duži vremenski rok, uz preuzimanje zaloge klijenata u obliku na duži vremenski rok, uz preuzimanje zaloge klijenata u obliku hipoteke (nekretnine) kao pokrića i garancije za izvršeni plasman hipoteke (nekretnine) kao pokrića i garancije za izvršeni plasman sredstava. Hipoteka predstavlja stvarno pravo koje daje sredstava. Hipoteka predstavlja stvarno pravo koje daje ovlašćenje poveriocu da se naplati prinudnom prodajom ovlašćenje poveriocu da se naplati prinudnom prodajom nekretnine ukoliko dužnik ne izmiri svoje konkretne obaveze o nekretnine ukoliko dužnik ne izmiri svoje konkretne obaveze o roku njihovog dospjeća. Hipoteka se stiče upisom založnog prava roku njihovog dospjeća. Hipoteka se stiče upisom založnog prava u javne knjige. Namirenje potraživanja se realizuje bez obzira da li u javne knjige. Namirenje potraživanja se realizuje bez obzira da li je promenjen vlasnik opterećene nekretnine ili je podeljena je promenjen vlasnik opterećene nekretnine ili je podeljena opterećena nekretnina. Predmet hipoteke je nepokretna imovina opterećena nekretnina. Predmet hipoteke je nepokretna imovina fizičkih i pravnih lica i to bez obzira na oblik svojine. Hipoteka se fizičkih i pravnih lica i to bez obzira na oblik svojine. Hipoteka se najčešće konstituiše na zemljište, građevinske objekte, instalacije najčešće konstituiše na zemljište, građevinske objekte, instalacije ugrađene u objektima, na hale, magacine i druge prateće objekte. ugrađene u objektima, na hale, magacine i druge prateće objekte. Hipoteka se upisuje u novčanom iznosu u domicilnoj valuti sa Hipoteka se upisuje u novčanom iznosu u domicilnoj valuti sa kamatom i hipotekarnim troškovima. Da bi se upisala hipoteka na kamatom i hipotekarnim troškovima. Da bi se upisala hipoteka na nekretnine neophodno je utvrditi formalno pravni bonitet i nekretnine neophodno je utvrditi formalno pravni bonitet i ekonomski bonitet hipoteke. Nakon upisa hopoteke, banka ekonomski bonitet hipoteke. Nakon upisa hopoteke, banka odobrava hipotekarni kredit dužniku na osnovu zaključenog odobrava hipotekarni kredit dužniku na osnovu zaključenog ugovora. Izmirenjem obaveze od strane dužnika, hipoteka se briše ugovora. Izmirenjem obaveze od strane dužnika, hipoteka se briše a izjavu o brisanju hipoteke daje poverilac dužniku. Hipotekarne a izjavu o brisanju hipoteke daje poverilac dužniku. Hipotekarne banke se pojavljuju na primarnom i sekundarnom hipotekarnom banke se pojavljuju na primarnom i sekundarnom hipotekarnom tržištu. Na primarnom hipotekarnom tržištu dominantni su tržištu. Na primarnom hipotekarnom tržištu dominantni su finansijski instrumenti u obliku: hipotekarnih kredita i hipotekarnih finansijski instrumenti u obliku: hipotekarnih kredita i hipotekarnih obveznica.obveznica.

Page 24: monetarna ekonomija 1

Na sekundarnom hipotekarnom tržištu prisutni su kreditni Na sekundarnom hipotekarnom tržištu prisutni su kreditni instrumenti i njihovi derivati koji se koriste u postupku instrumenti i njihovi derivati koji se koriste u postupku sekjuritizacije kredita. Na hipotekarnom tržištu se susreću sekjuritizacije kredita. Na hipotekarnom tržištu se susreću kreditori i zajmotražioci koji su po finansijskoj snazi “veliki” i kreditori i zajmotražioci koji su po finansijskoj snazi “veliki” i “mali” i koji potiču iz domicilne zemlje i iz inostranstva. “mali” i koji potiču iz domicilne zemlje i iz inostranstva. Hipotekarno tržište je jedno od najstabilnijih tržišta, jer je u Hipotekarno tržište je jedno od najstabilnijih tržišta, jer je u svim nacionalnim ekonomijama u njegovom stvaranju prisutna svim nacionalnim ekonomijama u njegovom stvaranju prisutna država. U praksi postoje dva modela hipotekarnog tržišta: a) država. U praksi postoje dva modela hipotekarnog tržišta: a) američki model i b) evropski model. Kod američkog modela je američki model i b) evropski model. Kod američkog modela je razvijeno sekundarno tržište i prisutna je državna agencija u razvijeno sekundarno tržište i prisutna je državna agencija u velikoj meri. Kod evropskog modela je prisutna hipotekarna velikoj meri. Kod evropskog modela je prisutna hipotekarna banka i štedno-kreditna organizacija.banka i štedno-kreditna organizacija.

Hipotekarne banke nastupaju na primarnom i sekundarnom Hipotekarne banke nastupaju na primarnom i sekundarnom hipotekarnom tržištu sa sledećim hipotekarnim instrumentima : hipotekarnom tržištu sa sledećim hipotekarnim instrumentima : hipotekarnim kreditima, hipotekarnim obveznicama, hipotekarnim kreditima, hipotekarnim obveznicama, hipotekarnim založnicama, hipotekarnim uputnicama i hipotekarnim založnicama, hipotekarnim uputnicama i derivativnim hipotekarnim obveznicama (kolateralne i derivativnim hipotekarnim obveznicama (kolateralne i segmentirane obveznice). Kolateralne hipotekarne obveznice segmentirane obveznice). Kolateralne hipotekarne obveznice počivaju na resekjuritizaciji hipotekarnih kredita dok počivaju na resekjuritizaciji hipotekarnih kredita dok segmentirane hipotekarne obveznici na pulu hipotekarnih segmentirane hipotekarne obveznici na pulu hipotekarnih kredita.kredita.

Domicilni bankarski sektor još uvek nije razvio dovoljan broj Domicilni bankarski sektor još uvek nije razvio dovoljan broj hipotekarnih banaka u prvom redu zbog nedovoljno razvijenog hipotekarnih banaka u prvom redu zbog nedovoljno razvijenog hipotekarnog tržišta.hipotekarnog tržišta.

Page 25: monetarna ekonomija 1

8. LOMBARDNE BANKE8. LOMBARDNE BANKE Lombardne banke obavljaju poslove odobravanja lombardnih Lombardne banke obavljaju poslove odobravanja lombardnih

kredita, pri čemu sigurnost plasmana pokrivaju zalogom kredita, pri čemu sigurnost plasmana pokrivaju zalogom pokretnih stvari, robe i HOV. Potvrdom o vlasništvu zaloga se pokretnih stvari, robe i HOV. Potvrdom o vlasništvu zaloga se prenosi na lombardnu banku (poverioca). Lombardne banke prenosi na lombardnu banku (poverioca). Lombardne banke odobravaju na lombardnom tržištu lombardne kredite. odobravaju na lombardnom tržištu lombardne kredite. Lombardni krediti po svojoj ročnosti spadaju u red kratkoročnih Lombardni krediti po svojoj ročnosti spadaju u red kratkoročnih bankarskih kredita (3-6 meseci). Za lombardni kredit je bankarskih kredita (3-6 meseci). Za lombardni kredit je karakteristično, da je manje važna kreditna sposobnost korisnika karakteristično, da je manje važna kreditna sposobnost korisnika kredita od važnosti boniteta zaloge. kredita od važnosti boniteta zaloge.

Lombardni kredit se vraća lombardnoj banci sa kamatom i Lombardni kredit se vraća lombardnoj banci sa kamatom i ostalim troškovima i to jednokratno po njegovom dospeću. ostalim troškovima i to jednokratno po njegovom dospeću. Zaštita davaoca kredita može se realizovati i preko mehanizma Zaštita davaoca kredita može se realizovati i preko mehanizma relombarda. Relombard predstavlja posebnu vrštu ugovora koja relombarda. Relombard predstavlja posebnu vrštu ugovora koja se sklapa između dve banke, pri čemu prava banka (koja se sklapa između dve banke, pri čemu prava banka (koja poseduje zalogu) vrši prenos dotične zaloge na drugu banku, uz poseduje zalogu) vrši prenos dotične zaloge na drugu banku, uz povlačenje novčanih sredstava od te druge banke. Zaloga se povlačenje novčanih sredstava od te druge banke. Zaloga se mora čuvati u javnom skladištu, te stoga lombardni kredit nosi mora čuvati u javnom skladištu, te stoga lombardni kredit nosi sa sobom i veću kamatu.sa sobom i veću kamatu.

Predmet zaloge na lombardnom tržištu mogu biti: HOV, zlato i Predmet zaloge na lombardnom tržištu mogu biti: HOV, zlato i druge dragocenosti, roba uskladištena u javno skladište, roba na druge dragocenosti, roba uskladištena u javno skladište, roba na putu. Za lombardnu banku je važno da postane zakoniti imalac putu. Za lombardnu banku je važno da postane zakoniti imalac HOV i da može sa njima raspolagati u okviru založnog prava.HOV i da može sa njima raspolagati u okviru založnog prava.

Page 26: monetarna ekonomija 1

Lombardne HOV su u razvijenim zemljama više prisutne Lombardne HOV su u razvijenim zemljama više prisutne na sekundarnom lombardnom tržištu. Lombardni krediti na sekundarnom lombardnom tržištu. Lombardni krediti se odobravaju od strane lombardnih banaka u visini 60% se odobravaju od strane lombardnih banaka u visini 60% do 80% u odnosu na 100% zaloge lombardnih HOV.do 80% u odnosu na 100% zaloge lombardnih HOV.

Prema domicilnim zakonskim propisima u zalogu se mogu Prema domicilnim zakonskim propisima u zalogu se mogu staviti sledeće hartije od vrednosti:staviti sledeće hartije od vrednosti:

1.1. AkcijeAkcije2.2. ObvezniceObveznice3.3. Blagajnički zapisiBlagajnički zapisi4.4. Komercijalni zapisiKomercijalni zapisi5.5. CertifikatiCertifikatiLombardna banka na lombardnom tržištu trguje sa Lombardna banka na lombardnom tržištu trguje sa

lombardnim materijalom robnog i nerobnog karaktera. lombardnim materijalom robnog i nerobnog karaktera. Lombardni materijal robnog karaktera se odnosi na Lombardni materijal robnog karaktera se odnosi na fakture i založnice koje prate robu. Lombardni materijal fakture i založnice koje prate robu. Lombardni materijal nerobnog karaktera se odnosi na lombardne kredite i nerobnog karaktera se odnosi na lombardne kredite i HOV. Lombardna stopa predstavlja cenu sa kojom se HOV. Lombardna stopa predstavlja cenu sa kojom se trguje na sekundarnom lombardnom tržištu. Lombardna trguje na sekundarnom lombardnom tržištu. Lombardna stopa veća je od eskontne stope a manja je od kamatne stopa veća je od eskontne stope a manja je od kamatne stope.stope.

Page 27: monetarna ekonomija 1

INSTITUCIONALNI INSTITUCIONALNI INVESTITORI I INVESTITORI I POSREDNIČKE POSREDNIČKE INSTITUCIJEINSTITUCIJE

Page 28: monetarna ekonomija 1

1. INVESTICIONI FONDOVI1. INVESTICIONI FONDOVI Investicioni fondovi predstavljaju institucionalne investitore koji Investicioni fondovi predstavljaju institucionalne investitore koji

prodaju vlasničke HOV (akcije), te tako prikupljaju sredstva i prodaju vlasničke HOV (akcije), te tako prikupljaju sredstva i plasiraju ih na finansijsko tržište. Smatraju se nebankarskim plasiraju ih na finansijsko tržište. Smatraju se nebankarskim institucijama i predstavljaju najpovoljniju formu mobilizacije institucijama i predstavljaju najpovoljniju formu mobilizacije kapitala. Njihovom pojavom povećava se posrednička kapitala. Njihovom pojavom povećava se posrednička konkurencija i uvodi se savremeni pristup finansijskim konkurencija i uvodi se savremeni pristup finansijskim transakcijama. Investicioni fondovi investiraju svoj kapital u transakcijama. Investicioni fondovi investiraju svoj kapital u dužničke HOV, kupovinom hartija od različitih emitenata, uz dužničke HOV, kupovinom hartija od različitih emitenata, uz istovremeno emitovanje sopstvenih dugoročnih HOV i njihovu istovremeno emitovanje sopstvenih dugoročnih HOV i njihovu prodaju širem krugu “malih” štediša. Investicioni fondovi formiraju prodaju širem krugu “malih” štediša. Investicioni fondovi formiraju svoje sopstvene portfelje dugoročnih HOV.svoje sopstvene portfelje dugoročnih HOV.

Obzirom da kupuju tuđe HOV i da emituju i prodaju sopstvene Obzirom da kupuju tuđe HOV i da emituju i prodaju sopstvene HOV, investicioni fondovi ostvaruju prihode po osnovu dividende i HOV, investicioni fondovi ostvaruju prihode po osnovu dividende i po osnovu kamata. Ukoliko kupuju dugoročne HOV od većeg broja po osnovu kamata. Ukoliko kupuju dugoročne HOV od većeg broja emitenata, tada naplaćuju od emitenata dividendu. Ukoliko emitenata, tada naplaćuju od emitenata dividendu. Ukoliko prodaju svoje HOV malim štedišama, tada isplaćuju dividendu. Na prodaju svoje HOV malim štedišama, tada isplaćuju dividendu. Na ovaj način investicioni fondovi vrše disperziju rizika HOV. ovaj način investicioni fondovi vrše disperziju rizika HOV. Diverzifikaciju rizika je moguće ostvariti investiranjem fondova u Diverzifikaciju rizika je moguće ostvariti investiranjem fondova u veliki broj različitih HOV.veliki broj različitih HOV.

Ostvareni prinosi investicionih fondova su daleko veći od prinosa Ostvareni prinosi investicionih fondova su daleko veći od prinosa koji se ostvaruju na oročene štedne uloge. Neto vrednost aktive koji se ostvaruju na oročene štedne uloge. Neto vrednost aktive investicionog fonda po akciji predstavlja osnovni pokazatelj investicionog fonda po akciji predstavlja osnovni pokazatelj poslovanja investicionog fonda. Na ovaj način se određuje realna poslovanja investicionog fonda. Na ovaj način se određuje realna vrednost koja pripada jednoj akciji investicionog fonda.vrednost koja pripada jednoj akciji investicionog fonda.

Page 29: monetarna ekonomija 1

Neto vrednost aktive investicionog fonda (NVAF) se izračunava Neto vrednost aktive investicionog fonda (NVAF) se izračunava na sledeći način:na sledeći način:

NVAF= (UKUPNA VREDNOST AKTIVE FONDA – OBAVEZE FONDA ) / NVAF= (UKUPNA VREDNOST AKTIVE FONDA – OBAVEZE FONDA ) / BROJ AKCIJA FONDA U OPTICAJUBROJ AKCIJA FONDA U OPTICAJU

Neto vrednost aktive investicionog fonda izračunava se svakog Neto vrednost aktive investicionog fonda izračunava se svakog radnog dana nakon kotiranja akcija na finansijskoj berzi. radnog dana nakon kotiranja akcija na finansijskoj berzi. Ukupna vrednost aktive fonda izračunava se množenjem broja Ukupna vrednost aktive fonda izračunava se množenjem broja HOV sa njihovom cenom i dodavanjem ostale aktive (gotovina i HOV sa njihovom cenom i dodavanjem ostale aktive (gotovina i kratkoročne HOV).kratkoročne HOV).

Ukupna vrednost aktive fonda (UVAF) = BROJ HOV*CENA HOV + Ukupna vrednost aktive fonda (UVAF) = BROJ HOV*CENA HOV + Ostala aktivaOstala aktiva

Investicioni fondovi mogu biti fondovi akcija, obveznica i fondovi Investicioni fondovi mogu biti fondovi akcija, obveznica i fondovi usmereni na ulaganja u preduzeće. Osnivači investicionih usmereni na ulaganja u preduzeće. Osnivači investicionih fondova su vlasnici krupnog kapitala ili je vlasnik država.fondova su vlasnici krupnog kapitala ili je vlasnik država.

Investicioni fondovi mogu se podeliti na: a) Investicione fondove Investicioni fondovi mogu se podeliti na: a) Investicione fondove zatvorenog tipa, b) Investicione fondove otvorenog tipa i c) zatvorenog tipa, b) Investicione fondove otvorenog tipa i c) državne investicione fondove. Za investicione fondove državne investicione fondove. Za investicione fondove zatvorenog tipa je karakteristično da su u obliku akcionarskih zatvorenog tipa je karakteristično da su u obliku akcionarskih društava, da emituju fiksni broj akcija i da ne otkupljuju svoje društava, da emituju fiksni broj akcija i da ne otkupljuju svoje akcije od investitora.akcije od investitora.

Page 30: monetarna ekonomija 1

Za investicione fondove otvorenog tipa je karakteristično da da Za investicione fondove otvorenog tipa je karakteristično da da kupuju i prodaju svoje akcije u zavisnosti od kretanja ponude i kupuju i prodaju svoje akcije u zavisnosti od kretanja ponude i potražnje na tržištu kapitala. Oni daju mogućnost vlasniku akcija potražnje na tržištu kapitala. Oni daju mogućnost vlasniku akcija da akcije proda svom fondu i da povuče svoj uloženi kapital. Ovaj da akcije proda svom fondu i da povuče svoj uloženi kapital. Ovaj oblik investicionog fonda omogućava akcionarima da svakog oblik investicionog fonda omogućava akcionarima da svakog momenta mogu ući i izaći iz fonda. Na ovaj način se stvara momenta mogu ući i izaći iz fonda. Na ovaj način se stvara poverenje ka malim investitorima zbog brzog prenošenja njihovog poverenje ka malim investitorima zbog brzog prenošenja njihovog kapitala.kapitala.

Državni investicioni fondovi su u većem delu otvorenog tipa i Državni investicioni fondovi su u većem delu otvorenog tipa i osnivaju se u onim nacionalnim ekonomijama gde su finansijska osnivaju se u onim nacionalnim ekonomijama gde su finansijska tržišta nedovoljno razvijena ili su u postupku razvoja. Njih tržišta nedovoljno razvijena ili su u postupku razvoja. Njih karakteriše sigurnost, jer se svaki plasman u fondu smatra visoko karakteriše sigurnost, jer se svaki plasman u fondu smatra visoko sigrunim zbog garancije države. Državni investicioni fondovi su sigrunim zbog garancije države. Državni investicioni fondovi su posebno značajni za razvoj tržišta kapitala.posebno značajni za razvoj tržišta kapitala.

2. OSIGURAVAJUĆE KOMPANIJE2. OSIGURAVAJUĆE KOMPANIJE

Osiguravajuće kompanije predstavljaju instutucionalne investitore. Osiguravajuće kompanije predstavljaju instutucionalne investitore. Posluju sa velikim brojem klijenata i organizuju ugovorenu štednju. Posluju sa velikim brojem klijenata i organizuju ugovorenu štednju. Za svoje pružene usluge naplaćuju različite vrste premija. Za svoje pružene usluge naplaćuju različite vrste premija. Ugovorenom štednjom aktiviraju najsitnije finansijske viškove Ugovorenom štednjom aktiviraju najsitnije finansijske viškove novčanih sredstava od postojećih i potencijalnih tržišnih novčanih sredstava od postojećih i potencijalnih tržišnih transaktora. Prikupljena sredstva imaju oblik ugovorene štednje i transaktora. Prikupljena sredstva imaju oblik ugovorene štednje i plasiraju se u likvidne i sigurne državne HOV.plasiraju se u likvidne i sigurne državne HOV.

Page 31: monetarna ekonomija 1

Osiguravajuće kompanije za životno osiguranje se bave Osiguravajuće kompanije za životno osiguranje se bave upravljanjem sa penzionim fondovima, ostvarujući pri tome upravljanjem sa penzionim fondovima, ostvarujući pri tome značajne prihode. Stalnim prikupljanjem sredstava značajne prihode. Stalnim prikupljanjem sredstava osiguravajuće kompanije kontinuelno obogaćuju svoju ponudu. osiguravajuće kompanije kontinuelno obogaćuju svoju ponudu. Osiguravajuće kompanije ulažu slobodna novčana sredstva u Osiguravajuće kompanije ulažu slobodna novčana sredstva u plasmane sa niskom stopom prinosa i sa visokom stopom plasmane sa niskom stopom prinosa i sa visokom stopom stabilnosti. Sredstva penzionih fondova se plasiraju kao stabilnosti. Sredstva penzionih fondova se plasiraju kao dugoročna aktiva u državne obveznice, u obveznice preduzeća dugoročna aktiva u državne obveznice, u obveznice preduzeća i stambene kredite. Kod osiguravajućih kompanija se štednja i stambene kredite. Kod osiguravajućih kompanija se štednja smanjuje samo u uslovima rasta stope inflacije.smanjuje samo u uslovima rasta stope inflacije.

Obzirom da institucija za osiguranje imovine ima potrebu za Obzirom da institucija za osiguranje imovine ima potrebu za većom likvidnošću, ona na svoje plasmane očekuje i veće većom likvidnošću, ona na svoje plasmane očekuje i veće prinose, uz veću stopu rizika. Prodajom polise doživotnog prinose, uz veću stopu rizika. Prodajom polise doživotnog osiguranja osiguravajuće kompanije mobilišu štednju, jer se osiguranja osiguravajuće kompanije mobilišu štednju, jer se plaća premija koju do života klijenta koristi kompanija plaća premija koju do života klijenta koristi kompanija kapitališući sa premijom na finansijskom tržištu. Svaka kapitališući sa premijom na finansijskom tržištu. Svaka osiguravajuća kompanija ima na finansijskom tržištu dvostruku osiguravajuća kompanija ima na finansijskom tržištu dvostruku ulogu: obavlja funkciju osiguranja (prodaja osiguranja, naplata ulogu: obavlja funkciju osiguranja (prodaja osiguranja, naplata potraživanja i sl) i investira prikupljena sredstva po osnovu potraživanja i sl) i investira prikupljena sredstva po osnovu osiguranja.osiguranja.

Osiguravajuće kompanije deluju i kao finansijski posrednici u Osiguravajuće kompanije deluju i kao finansijski posrednici u uslovima kada sa prihvatanjem premije pokrivaju svoje uslovima kada sa prihvatanjem premije pokrivaju svoje troškove, vrše isplatu odštetnih zahteva, a deo fonda troškove, vrše isplatu odštetnih zahteva, a deo fonda preusmeravaju u investicione plasmane. Neophodno je da preusmeravaju u investicione plasmane. Neophodno je da menadžer osiguravajuće kompanije minimizira troškove i stvori menadžer osiguravajuće kompanije minimizira troškove i stvori uslove za plasman viška slobodnih novčanih sredstava.uslove za plasman viška slobodnih novčanih sredstava.

Page 32: monetarna ekonomija 1

U poslednje vreme je sve prisutnija marketing aktivnost u U poslednje vreme je sve prisutnija marketing aktivnost u ponudi i prodaji usluga osiguranja. Aktuarsku matematiku ponudi i prodaji usluga osiguranja. Aktuarsku matematiku treba smatrati nezaobilaznom aktivnošću u profitabilnom treba smatrati nezaobilaznom aktivnošću u profitabilnom poslovanju osiguravajućih kompanija. Aktuarske analize poslovanju osiguravajućih kompanija. Aktuarske analize su posebno značajne kada se poslovi osiguranja sklapaju su posebno značajne kada se poslovi osiguranja sklapaju u uslovima visoke inflacije. Pored predviđanja troškova u uslovima visoke inflacije. Pored predviđanja troškova neophodno je aktuarskom analizom predvideti prihode od neophodno je aktuarskom analizom predvideti prihode od HOV koje su plasirane na finansijskom tržištu.HOV koje su plasirane na finansijskom tržištu.

Rizici osiguravajućih kompanija nastaju zbog:Rizici osiguravajućih kompanija nastaju zbog:1.1. Prekomernih troškova isplate naknade osiguranjaPrekomernih troškova isplate naknade osiguranja2.2. Smanjene prodaje polisa osiguranjaSmanjene prodaje polisa osiguranja3.3. Gubitka vrednosti portfolija HOVGubitka vrednosti portfolija HOV4.4. Otkazivanja polisa osiguranjaOtkazivanja polisa osiguranja5.5. Nemogućnosti diverzifikacije investicionih aktivnosti od Nemogućnosti diverzifikacije investicionih aktivnosti od

strane osiguravajućih kompanija.strane osiguravajućih kompanija.Bankama i osiguravajućim kompanijama je zajedničko, da Bankama i osiguravajućim kompanijama je zajedničko, da

pružaju zaštitu i garanciju svojim klijentima. Za pružaju zaštitu i garanciju svojim klijentima. Za osiguravajuće kompanije je karakteristično da štite svoje osiguravajuće kompanije je karakteristično da štite svoje klijente od gubitka kapitala a banke štite svoje klijente od klijente od gubitka kapitala a banke štite svoje klijente od nedostatka novčanih sredstava.nedostatka novčanih sredstava.

Page 33: monetarna ekonomija 1

3. PENZIONI FONDOVI3. PENZIONI FONDOVI Penzioni fondovi predstavljaju institucionalne investitore i sa Penzioni fondovi predstavljaju institucionalne investitore i sa

tog aspekta su slični osiguravajućim kompanijama. Za tog aspekta su slični osiguravajućim kompanijama. Za penzione fondove je karakteristično, da priliv sredstava penzione fondove je karakteristično, da priliv sredstava ostvaruju u kontinuiranoj dinamici, a da su odlivi sredstava ostvaruju u kontinuiranoj dinamici, a da su odlivi sredstava predvidljivi, prema tome ne bi trebao da postoji problem predvidljivi, prema tome ne bi trebao da postoji problem likvidnosti. Penzioni fondovi imaju višestruki značaj, likvidnosti. Penzioni fondovi imaju višestruki značaj, posmatrano sa socijalno ekonomskog stanovišta, jer sa posmatrano sa socijalno ekonomskog stanovišta, jer sa njihovim sredstvima može upravljati relativno mala grupa njihovim sredstvima može upravljati relativno mala grupa poslovnih banaka, osiguravajućih kompanija i specijalizovanih poslovnih banaka, osiguravajućih kompanija i specijalizovanih menadžera iz nekih drugih fondoval. Za penzione fondove je menadžera iz nekih drugih fondoval. Za penzione fondove je karakteristično, da drže kontrolni paket akcija u najvećim karakteristično, da drže kontrolni paket akcija u najvećim svetskim korporacijama.svetskim korporacijama.

Penzioni fondovi funkcionišu na principu penzionih planova Penzioni fondovi funkcionišu na principu penzionih planova preko kojih se predviđaju potrebna sredstva, investiranje tih preko kojih se predviđaju potrebna sredstva, investiranje tih sredstava i isplata naknade vlasnicima penzionih fondova. sredstava i isplata naknade vlasnicima penzionih fondova. Penzioni planovi se dele na fundirane i nefundirane planove. Penzioni planovi se dele na fundirane i nefundirane planove. Fundirani penzioni planovi raspolažu sa dovoljnom imovinom Fundirani penzioni planovi raspolažu sa dovoljnom imovinom za ispunjenje svih obaveza prema klijentima čiji su životi za ispunjenje svih obaveza prema klijentima čiji su životi pokriveni penzionim programom. Kod fundiranih planova pokriveni penzionim programom. Kod fundiranih planova klijent može da računa i na određeni broj beneficija klijent može da računa i na određeni broj beneficija (otpremnina, penzija i sl.). Ukoliko bi izvori fundiranih planova (otpremnina, penzija i sl.). Ukoliko bi izvori fundiranih planova bili nedovoljni za finansiranje planiranih beneficija, dodatne bili nedovoljni za finansiranje planiranih beneficija, dodatne izvore sredstava obezbeđuje poslodavac (povećanjem izvore sredstava obezbeđuje poslodavac (povećanjem priloga).priloga).

Page 34: monetarna ekonomija 1

Nefundirani penzioni planovi polaze od tekućih Nefundirani penzioni planovi polaze od tekućih priliva i njihove mogućnosti da pokriju priliva i njihove mogućnosti da pokriju tekuće obaveze na kratak vremenski rok. tekuće obaveze na kratak vremenski rok. Ovi penzioni planovi funkcionišu na principu Ovi penzioni planovi funkcionišu na principu “ plaćaj kako ti ide” i zasnivaju se na među “ plaćaj kako ti ide” i zasnivaju se na među generacijskim transferima plaćanja. generacijskim transferima plaćanja. Finansijska sposobnost plana penzionog Finansijska sposobnost plana penzionog fonda u početku je zavisila od rasta priliva u fonda u početku je zavisila od rasta priliva u fond, da bi u kasnijem periodu većim delom fond, da bi u kasnijem periodu većim delom zavisila od prihoda po osnovu investiranja u zavisila od prihoda po osnovu investiranja u HOV. Veliku podršku razvoju penzionih HOV. Veliku podršku razvoju penzionih fondova dala je država, sa oslobađajućim fondova dala je država, sa oslobađajućim merama iz oblasti poreske politike. U cilju merama iz oblasti poreske politike. U cilju efikasnijeg izvršavanja tekućih obaveza, efikasnijeg izvršavanja tekućih obaveza, penzioni fondovi obično investiraju u nisko penzioni fondovi obično investiraju u nisko rizične i nisko profitabilne HOV. Mnogi rizične i nisko profitabilne HOV. Mnogi penzioni fondovi sadrže u sebi elemente penzioni fondovi sadrže u sebi elemente socijalnog osiguranja.socijalnog osiguranja.

Page 35: monetarna ekonomija 1

4. POVERENIČKI FONDOVI4. POVERENIČKI FONDOVI Poverenički fondovi spadaju u red institucionalnih Poverenički fondovi spadaju u red institucionalnih

investitora. Oni stvaraju mogućnost individualnim investitora. Oni stvaraju mogućnost individualnim investitorima da uspešnije nastupe na tržištu kapitala nego investitorima da uspešnije nastupe na tržištu kapitala nego što bi to učinili kada bi pojedinačno nastupali. Poverenički što bi to učinili kada bi pojedinačno nastupali. Poverenički fondovi prikupljaju štednju od pojedinačnih investitora, fondovi prikupljaju štednju od pojedinačnih investitora, kupuju sa tom štednjom investicioni portfolio kojim se kupuju sa tom štednjom investicioni portfolio kojim se povećava likvidnosni i profitabilni potencijal pojedinačnih povećava likvidnosni i profitabilni potencijal pojedinačnih investitora. Struktura potrfolia se vrednuje dnevno i prodaje investitora. Struktura potrfolia se vrednuje dnevno i prodaje se individualnim investitorima srazmerno sredstvima koja se individualnim investitorima srazmerno sredstvima koja su uložili.su uložili.

Za povereničke fondove u SAD se kaže da su otvoreni Za povereničke fondove u SAD se kaže da su otvoreni fondovi, jer se obim sredstava u fondovima menja zavisno fondovi, jer se obim sredstava u fondovima menja zavisno od vrednosti osnovnog portolia. Svaki novi štedni ulog od vrednosti osnovnog portolia. Svaki novi štedni ulog uključuje se u fond i može se plasirati te po osnovu toga uključuje se u fond i može se plasirati te po osnovu toga povećati kvalitet portfolia.povećati kvalitet portfolia.

Primanjem štednje, poverenički fond je dužan da proda Primanjem štednje, poverenički fond je dužan da proda individualnom investitoru jedan deo postojećeg portfolia. individualnom investitoru jedan deo postojećeg portfolia. Poverenički fond ima obavezu da otkupi od individualnog Poverenički fond ima obavezu da otkupi od individualnog investitora deo portfolia. Cena ponude predstavlja gornji investitora deo portfolia. Cena ponude predstavlja gornji limit a cena licitacije predstavlja donji limit cene.limit a cena licitacije predstavlja donji limit cene.

Page 36: monetarna ekonomija 1

Razlika između cene ponude i cene tražnje kreće se od 6-7% tako Razlika između cene ponude i cene tražnje kreće se od 6-7% tako da individualni investitor može zaraditi između kupovne i prodajne da individualni investitor može zaraditi između kupovne i prodajne cene portfolia. cene portfolia.

Zbog česte promene cena akcija, menadžment povereničkog Zbog česte promene cena akcija, menadžment povereničkog fonda je u obavezi da dnevno prati osnovnu vrednost portfolia. U fonda je u obavezi da dnevno prati osnovnu vrednost portfolia. U praksi postoje dva modela vrednovanja potrfolia: a) vrednost praksi postoje dva modela vrednovanja potrfolia: a) vrednost portfolia predhodni dan i b) vrednost portfolia sledećeg dana. portfolia predhodni dan i b) vrednost portfolia sledećeg dana. Poverenički fondovi daju mogućnost individualnim investitorima Poverenički fondovi daju mogućnost individualnim investitorima da izvrše diverzifikaciju portfolia i ograniče stepen rizika kojem bi da izvrše diverzifikaciju portfolia i ograniče stepen rizika kojem bi oni bili izloženi na tim tržištima. Tržišni rizik nije moguće do kraja oni bili izloženi na tim tržištima. Tržišni rizik nije moguće do kraja eliminisati već se on samo može ublažiti.eliminisati već se on samo može ublažiti.

5. INVESTICIONA DRUŠTVA (TRUSTOVI)5. INVESTICIONA DRUŠTVA (TRUSTOVI)

Investiciona društva nisu fondovi, već preduzeća koja se bave Investiciona društva nisu fondovi, već preduzeća koja se bave trgovinom, pri čemu koriste svoj kapital da bi kupili ili prodali trgovinom, pri čemu koriste svoj kapital da bi kupili ili prodali akcije drugom preduzeću. Investiciona društva daju prednost akcije drugom preduzeću. Investiciona društva daju prednost malim investitorima i uvode planove štednje koje povezuju sa malim investitorima i uvode planove štednje koje povezuju sa penzionim planovima i životnim osiguranjem. Ova društva su penzionim planovima i životnim osiguranjem. Ova društva su mnogo manje ograničena u vođenju svoje poslovne politike i imaju mnogo manje ograničena u vođenju svoje poslovne politike i imaju pravo da kupuju akcije preduzeća koje se ne kotiraju na berzi. pravo da kupuju akcije preduzeća koje se ne kotiraju na berzi. Imaju pravo da investiraju u hipoteke i koriste opcije i fjučers Imaju pravo da investiraju u hipoteke i koriste opcije i fjučers ugovore.ugovore.

Page 37: monetarna ekonomija 1

Upoređujući investiciona društva i povereničke fondove mogu se Upoređujući investiciona društva i povereničke fondove mogu se izvesti zaključci, da u slučaju nezadovoljstva brzo reaguju menadžeri izvesti zaključci, da u slučaju nezadovoljstva brzo reaguju menadžeri povereničkog fonda, dok to nije slučaj kod menadžera investicionog povereničkog fonda, dok to nije slučaj kod menadžera investicionog društva. Obzirom da nezadovoljni investitori mogu prodati svoj trajni društva. Obzirom da nezadovoljni investitori mogu prodati svoj trajni kapital na tržištu, a ne vratiti društvu, oni mogu imati dugoročni kapital na tržištu, a ne vratiti društvu, oni mogu imati dugoročni pristup u investiranju. Investiciona društva mogu investirati u pristup u investiranju. Investiciona društva mogu investirati u preduzeća koja imaju nedovoljno razvijene kratkoročne performanse. preduzeća koja imaju nedovoljno razvijene kratkoročne performanse. Investicionim društvima se daje pravo da emituju i druge vrste Investicionim društvima se daje pravo da emituju i druge vrste kapitala kao što su obveznice sa fiksnom kamatom i sl. Trškovi kapitala kao što su obveznice sa fiksnom kamatom i sl. Trškovi upravljanja investicionim društvima kreću se od 0,4% do 0,5% od upravljanja investicionim društvima kreću se od 0,4% do 0,5% od vrednosti ukupne imovine.vrednosti ukupne imovine.

6. FINANSIJSKE INVESTICIONE KOMPANIJE6. FINANSIJSKE INVESTICIONE KOMPANIJE

Finansijske kompanije spadaju u red institucionalnih investitora, Finansijske kompanije spadaju u red institucionalnih investitora, formiraju svoje fondove na osnovu emitovanja akcija, prodaje formiraju svoje fondove na osnovu emitovanja akcija, prodaje komercijalnih papira i kreditnog zaduživanja kod drugih banaka. komercijalnih papira i kreditnog zaduživanja kod drugih banaka. Finansijske kompanije se mogu baviti poslovima: finansiranja prometa Finansijske kompanije se mogu baviti poslovima: finansiranja prometa trajnih dobara, finansiranja potrošnih dobara i odobravanja specijalnih trajnih dobara, finansiranja potrošnih dobara i odobravanja specijalnih kredita. Finansijske kompanije koje se bave finansiranjem prometa kredita. Finansijske kompanije koje se bave finansiranjem prometa trajnih dobara, kreditima potpomažu klijente u kupovini proizvodnih trajnih dobara, kreditima potpomažu klijente u kupovini proizvodnih hala, poslovnog prostora, proizvodne opreme, mašina, automobila i sl.hala, poslovnog prostora, proizvodne opreme, mašina, automobila i sl.

Page 38: monetarna ekonomija 1

Finansijske kompanije za finansiranje potrošnje, Finansijske kompanije za finansiranje potrošnje, odobravaju potrošačke kredite manjih iznosa kako odobravaju potrošačke kredite manjih iznosa kako bi klijenti mogli uskladiti razliku koja se javlja bi klijenti mogli uskladiti razliku koja se javlja između tekućih priliva i njihove nameravane između tekućih priliva i njihove nameravane potrošnje. Finansijske kompanije za odobravanje potrošnje. Finansijske kompanije za odobravanje specijalnih kredita, odobravaju kredite specijalnih kredita, odobravaju kredite preduzećima koja nemaju kredibilitet, kako bi preduzećima koja nemaju kredibilitet, kako bi popravile kredibilitet i mogle dobiti dugoročni popravile kredibilitet i mogle dobiti dugoročni kredit kod svoje poslovne banke.kredit kod svoje poslovne banke.

Finansijske kiompanije imaju specifičnu strukturu Finansijske kiompanije imaju specifičnu strukturu izvora sredstava, osnivački kapital čini 1/3 ukupnog izvora sredstava, osnivački kapital čini 1/3 ukupnog kapitala. Dodati deo kapitala ostvaruju kapitala. Dodati deo kapitala ostvaruju mobilizacijom sredstava na tržištu novca i kapitala mobilizacijom sredstava na tržištu novca i kapitala emitovanjem kratkoročnih HOV i uzimanjem emitovanjem kratkoročnih HOV i uzimanjem bankarskih kredita. Banke i osiguravajuće bankarskih kredita. Banke i osiguravajuće kompanije u ove institucije plasiraju višak kompanije u ove institucije plasiraju višak finansijskih sredstava i tako održavaju visok stepen finansijskih sredstava i tako održavaju visok stepen sigurnosti i likvidnosti jer povezuju tržište novca i sigurnosti i likvidnosti jer povezuju tržište novca i tržište kapitala a pri tom usklađuju kratkoročne i tržište kapitala a pri tom usklađuju kratkoročne i dugoročne kamatne stope.dugoročne kamatne stope.

Page 39: monetarna ekonomija 1

7. BROKERSKO-DILERSKE 7. BROKERSKO-DILERSKE FIRMEFIRME Brokersko-dilerske firme spadaju u red nebankarskih finansijskih Brokersko-dilerske firme spadaju u red nebankarskih finansijskih

institucija. Na finansijskim tržištima pojavljuju se kao posrednici i institucija. Na finansijskim tržištima pojavljuju se kao posrednici i nastupaju u svoje ime i za tuđi račun, i u tuđe ime i za tuđi račun. nastupaju u svoje ime i za tuđi račun, i u tuđe ime i za tuđi račun. Ove firme integrišu svoje poslovanja u okviru širih bankarskih Ove firme integrišu svoje poslovanja u okviru širih bankarskih mehanizama. Bez obzira na njihovu specifičnost, prisutna je u mehanizama. Bez obzira na njihovu specifičnost, prisutna je u njihovom poslovanju uska povezanost sa bankama i drugim njihovom poslovanju uska povezanost sa bankama i drugim finansijskim institucijama. Na svetskim berzama se uglavnom finansijskim institucijama. Na svetskim berzama se uglavnom pojavljuju na sekundarnim tržištima mada se u nekim slučajevima pojavljuju na sekundarnim tržištima mada se u nekim slučajevima kao što je kupovina kratkoročnih HOV mogu pojaviti i na kao što je kupovina kratkoročnih HOV mogu pojaviti i na primarnom tržištu.primarnom tržištu.

Brokersko-dilerske firme spadaju u red specijalizovanih finansijskih Brokersko-dilerske firme spadaju u red specijalizovanih finansijskih institucija i efikasno posreduju između kupaca i prodavaca institucija i efikasno posreduju između kupaca i prodavaca finansijskih instrumenata na finansijskom tržištu. Za poslove finansijskih instrumenata na finansijskom tržištu. Za poslove posredovanja naplaćuju proviziju u vidu brokeraže. Brokeri su posredovanja naplaćuju proviziju u vidu brokeraže. Brokeri su finansijski komisionari ili zastupnici koji posluju za račun finansijski komisionari ili zastupnici koji posluju za račun nalogodavca, oni su finansijski eksperti. Prisutno je više vrsta nalogodavca, oni su finansijski eksperti. Prisutno je više vrsta brokera : broker berze, broker članova berze i nezavisni broker.brokera : broker berze, broker članova berze i nezavisni broker.

Dileri su finansijski posrednici koji kupuju i prodaju HOV u svoje Dileri su finansijski posrednici koji kupuju i prodaju HOV u svoje ime i za svoj račun. Mogu formirati sopstveni portfelj HOV koji ime i za svoj račun. Mogu formirati sopstveni portfelj HOV koji kasnije mogu prodavati svojim klijentima. Dileri se odlučuju da kasnije mogu prodavati svojim klijentima. Dileri se odlučuju da preuzimaju rizike i ostvare veće ili manje prihode po HOV. Oni nisu preuzimaju rizike i ostvare veće ili manje prihode po HOV. Oni nisu samo posrednici nego i vlasnici finansijskih instrumenata. samo posrednici nego i vlasnici finansijskih instrumenata. Ostvaruju svoje prihode po osnovu razlike između kupovne i Ostvaruju svoje prihode po osnovu razlike između kupovne i prodajne cene HOV.prodajne cene HOV.

Page 40: monetarna ekonomija 1

Pored ovog mogu ostvariti prihod po osnovu: kapitalnih dobitaka Pored ovog mogu ostvariti prihod po osnovu: kapitalnih dobitaka (razlike između nominalne i tržišne cene), arbitraže, razlike (razlike između nominalne i tržišne cene), arbitraže, razlike između stope troškova kapitala (cene pribavljanja) i stope prinosa.između stope troškova kapitala (cene pribavljanja) i stope prinosa.

Prema domicilnim zakonskim propisima brokersko-dilerske firme Prema domicilnim zakonskim propisima brokersko-dilerske firme mogu obavljati sledeće poslove: brokerske poslove, dilerske mogu obavljati sledeće poslove: brokerske poslove, dilerske poslove, market mejkera, portfolio menadžera, agenta emisije, poslove, market mejkera, portfolio menadžera, agenta emisije, pokrovitelja emisije, investicionog savetnika, poslove kastodi pokrovitelja emisije, investicionog savetnika, poslove kastodi banke.banke.

Brokersko-dilerske firme su pravna lica organizovana kao Brokersko-dilerske firme su pravna lica organizovana kao akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću koja akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću koja ispunjavaju opšte zakonske uslove i propise koje nalaže komisija ispunjavaju opšte zakonske uslove i propise koje nalaže komisija za HOV. Pri osnivanju donose statut, pravila poslovanja firme i za HOV. Pri osnivanju donose statut, pravila poslovanja firme i druge opšte akte koje primjenjuju u poslovanju. Neophodno je druge opšte akte koje primjenjuju u poslovanju. Neophodno je obezbediti i novčani deo osnovnog kapitala.obezbediti i novčani deo osnovnog kapitala.

Male brokersko-dilerske firme skoncentrisane su na uže Male brokersko-dilerske firme skoncentrisane su na uže geografsko područje dok velike obuhvataju šire geografsko geografsko područje dok velike obuhvataju šire geografsko područje berzanskog i vanberzanskog poslovanja. Obavljaju područje berzanskog i vanberzanskog poslovanja. Obavljaju poslove na tržištu novca, tržištu kapitala, deviznim tržištima pa i poslove na tržištu novca, tržištu kapitala, deviznim tržištima pa i tržištima finansijskih derivata.tržištima finansijskih derivata.

Page 41: monetarna ekonomija 1

8. ZALAGAONICE8. ZALAGAONICE Zalagaonice spadaju u finansijske posrednike brokersko-dilerskog Zalagaonice spadaju u finansijske posrednike brokersko-dilerskog

načina poslovanja, mogu se osnivati kao akcionarska društva načina poslovanja, mogu se osnivati kao akcionarska društva ukoliko postoje najmanje dva odnosno tri pravna lica kao ukoliko postoje najmanje dva odnosno tri pravna lica kao akcionari. Dobija dozvolu za rad od Republičke komisije za HOV. akcionari. Dobija dozvolu za rad od Republičke komisije za HOV. Mogu odobravati kredite klijentima na osnovu založenih pokretnih Mogu odobravati kredite klijentima na osnovu založenih pokretnih stvari kao brokeri i kao dileri.stvari kao brokeri i kao dileri.

Kreditni odnos se uspostavlja između zalagaonice i korisnika Kreditni odnos se uspostavlja između zalagaonice i korisnika kredita i podrazumeva dvostranu aktivnost. Založni dužnik ima kredita i podrazumeva dvostranu aktivnost. Založni dužnik ima obavezu da preda založnom poveriocu pokretnu stvar dok založni obavezu da preda založnom poveriocu pokretnu stvar dok založni poverilac ima obavezu da založenu stvar čuva i da je po prestanku poverilac ima obavezu da založenu stvar čuva i da je po prestanku kreditnog odnosa vrati založnom dužniku. Založna stvar može biti kreditnog odnosa vrati založnom dužniku. Založna stvar može biti HOV, skladišnica, konosman, tovarni list i sl.HOV, skladišnica, konosman, tovarni list i sl.

Veličinu založnog kredita treba odrediti ispod procenjene vrednosti Veličinu založnog kredita treba odrediti ispod procenjene vrednosti zaloge a zalagaonice raspolažu stručnim kadrovima koji brzo i zaloge a zalagaonice raspolažu stručnim kadrovima koji brzo i efikasno mogu izvršiti procenu zaloge i odobriti kredit na osnovu efikasno mogu izvršiti procenu zaloge i odobriti kredit na osnovu te zaloge.te zaloge.