FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    1/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    1

    FIT - 2. kolokvij

    50. BANKOVNI POSLOVI su oni poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenta ilitemeljem zakonskih propisa. Postoje 3 temeljne podjele:

    I. PO RONOSTI:

    1.

    kratkoroni2. dugoroniII. PO NAELU FUNKCIONALNOSTI:1. poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava

    2. kreditni poslovi3. posredniko-komisioni poslovi4. vlastiti poslovi

    5. kontrolno upravni i administrativni poslovi

    III.PO BILANNO - ANALITIKOM OBILJEJU(klasini model):1. pasivne poslove oni kojima banka prikuplja sredstva, stvarajui financijske

    obveze prema klijentu, nastupa kao dunik,a mogu biti:

    a)

    kratkoroni: emisija novca; depoziti po vienju; zaduivanje kod drugih banaka;blagajniki zapisi i druge zadunice; eskontiranje vlastitih mjenicab) dugoroni: emisija dionica; oroeni depoziti; dugoroni depoziti drave, javnih

    ustanova i institucija; izdavanje obveznica; dugoroni krediti iz inozemstva2. aktivne poslove oni kojima banka stvara financijska potraivanja prema

    klijentima, nastupa kao vjerovnik, a mogu biti:

    a) kratkoroni: kontokorentni kredit; eskontni diskontni kredit; lombardni;rambursni; akceptni i avalni kredit

    b) dugoroni: hipotekarni; investicijskirazvojni; potroaki (fakultativni) kreditiU aktivnim bankarskim poslovima banke kao vjerovnici preko kredita, eskonta,

    akcepta, jamstva i drugih oblika financijske aktive plasiraju raspoloiva sredstva svog

    financijskog potencijala, obraunavajui i naplaujui aktivne kamate, koje su upravilu vee od pasivnih.3. neutralne ili komisijske poslove oni koje banka kao posrednik obavlja za

    raun klijenta. Oni su najobuhvatniji i od njih svaka banka ivi. To su: depo poslovi;platni promet; kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocijenih kovina za tui raun;preuzimanje jamstava i posredovanje kod izdavanja; izdavanje akreditiva i garancija.

    U neutralnim poslovima banke naplauju proviziju na usluge klijentu u platnomprometu, prodaju razliitih vrijednosnih papira i mjenjakih poslova.

    51. PASIVNI BANKOVNI POSLOVISu oni koje, u osnovi, banka ima u svojoj pasivi. Njima banka prikuplja sredstva,

    stvarajui obveze prema klijenzima. U pasivnim bankarskim poslovima banke kaodunici kreiraju financijske obveze na osnovi kojih obraunavaju i isplauju pasivnekamate klijentima.

    KRATKORONI PASIVNI BANKOVNI POSLOVI su oni kojima banka prikupljasredstva, stvarajui financijske obveze prema klijentu. Kratkoroni pasivni bankovniposlovi su: 1) emisija novca, 2) depoziti po vienju, 3) kratkorono zaduivanje koddrugih banaka, 4)blagajniki zapisi i druge zadunice, i 5) eskontiranje vlastitih mjenica.

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    2/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    2

    DUGORONI PASIVNI BANKOVNI POSLOVIPasivni bankovni poslovi su poslovi prikupljanja i koncentracije novanih sredstava odbrojnih subjekata u bankovno-kreditni sustav. U tim je poslovima banka u ulozi dunikate je u obvezi prema vlasnicima sredstava. Prema kriteriju funkcionalnosti ti su poslovi

    izvori sredstava s kojima banke posluju i iskazuju se u pasivi njezine bilance. O iznosu i

    ronoj strukturi pasivnih bankovnih poslova ovisi iznos i rona struktura aktivnihbankovnih poslova. Dugoroni (banci su na raspolganju due od jedne godine) pasivnibankovni poslovi su: 1) emisija dionica i dugoronih zadunica, 2) oroeni depoziti, 3)dugoroni depoziti drave, javnih ustanova i institucija, 4) izdavanje obveznica i 5)dugoroni krediti iz inozemstva.

    52. DEFINIRANJE I OBJANJENJE BANKOVNOG KREDITABankovni kreditje ustupanje novanih sredstava od strane banke ili kreditora duniku ilidebitoru na odreeni rok uz obvezu povrata i plaanja pripadajue kamate. Kododobravanja kredita javlja se kolateral (instrument osiguranja vraanja kredita) u oblikudepozita ili hipoteke (kredere vjerovanje).

    Bitni elementi kredita su:1) formalni oblikugovor, 2) rok (u rijetkim sluajevima ganema), 3) objekt je novac, 4) naplatan je, 5) sa ili bez namjene i 6) kamata.Vrste kredita su:1) krediti po ronosti(kratkoroni, dugoroni i srednjeroni samou literaturi), 2) krediti po vrsti kreditnog osiguranja (pokriveni, nepokriveni,

    djelomino pokriveni), 3) krediti po namjeni(za tekua sredstva, za kapitalna sredstva isezonski krediti), 4) krediti po valuti (kunski i devizni), 5) krediti prema vrstiangamana banke (novani i nenovani banka ustupa svoje ime, svoj ugled), 6)krediti po obliku (kontokorentni, eskontni, lombardni, rambursni i avalni), 7) kreditiprema mogunosti koritenja(odjedamput u cjelini, u tranama i obrui, revolving), 8)krediti prema dunicima(poslovni i stanovnitvu), 9) krediti prema kamatnoj stopi(sfiksnom KS, s promjenjivom KS i s prilagodljivom KS), 10) krediti prema

    organizacijskom obliku (pojedinana banka, sindicirani i bankarski konzorcij) i 11)krediti prema rizinim skupinama (nerizini, rizini i ugroeni nezdrave banke)prema subjektima koji odobravaju kredite: komercijalni odobrava se u robi, avraa u novcu, bankovni kredit prema predmetu na koji glase krediti: naturalni inovani prema svrsi:proizvoaki i potroaki prema nainu osiguranja:otvoreni temelje se na povjerenju i pokriveni polog moe biti VP, hipoteka, pokretna imovinaprema dravnom domicilu:tuzemni i inozemni

    53. KONTOKORENTNI KREDITI

    Kontokorentni kredit (conto corrento) je kratkoronikredit banke odobren po tekuemraunu komitenta. Odobrenjem kredita banka dozvoljava korisniku izdavanje naloga za

    plaanje do odreene svote preko raspoloivog pokria na tekuem raunu (ulaz ucrveno). Kamatu korisnik plaa na iskoriteni dio kredita, a na neiskoriteni dioproviziju. Osnova kredita je poseban ugovor tj.pristanak banke. U RH se primjenjuju kod

    tekuih rauna graana, a naziva se kredit po tekuem raunu. On je meu najvanijimkreditima, a izdaje se stalnim i dobro poznatim komitentima. Znaajan je i po tome to jeto jedini krediti koji nema kolaterala. Kontokorentni kredit je prisutan kod: 1) sezonskih

    prilagoavanja komitentata i 2) neujednaenih priljeva i odljeva sredstava.

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    3/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    3

    Najei rok je 3 mjeseca i taj se rok onda obnavlja. Iz prvog sljedeeg priljeva se kreditisplauje. Koritenje kredita se obraunava po danima. Na koriteni dio kredita pravnaosoba plaa kamatu, a na neiskoriteni dio kredita komitent plaa banci proviziju u iznosuod najee 1,5%.

    54. ESKONT I REESKONTEskontni (diskontni) kredit je kratkoroni bankovni kreditna temelju zaloga (najeerobne) mjenice, kojom banka kupuje odreeno potraivanje prije njegova dospijea uzistodobnu naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i trokova za svoje usluge. Kamata kojase pritom obraunava odnosi se na razdoblje od dana isplate eskontnoga kredita do danadospijea mjenice. Eskontiranjem mjenice robni kredit pretvara se u bankarski kredit,ime se potraivanje prema kupcu pretvara u potraivanje prema banci. Eskontni kreditiodobravaju se na krae rokove (u pravilu nekoliko mjeseci), tj. do dospijea mjenice.Kada mjenica dospije, dunik po eskontnom kreditu mora vratiti banci odobreni iznoskredita. Ako se to ne dogodi, banka e protrestirati mjenicu i naplatiti traeni iznos odbilo kojega mjeninoga dunika. Budui da eskontiranu mjenicu banka moe

    reeskontirati kod sredinje banke ili neke druge komercijalne banke, mjenini kredit, sastajalita likvidnosti, povoljnije je za poslovnu banku nego ostali oblici kredita.

    Reeskont je oblik kratkoronog zaduivanje banaka kod drugih banaka. Banka uzimakredit eskontirajui mjenice koje je prethodno stekla iz poslova eskontnog kreditiranja.Na taj nain pretvara aktivni-eskontni u pasivni-reeskontni posao. Eskontiraju se ireeskontiraju mjenice prvoklasnih dunika. Ovi poslovi karakteristini su za bankekojima je eskontno kreditiranje znaajan dio plasmana, tako da kroz reeskont lakoodravaju likvidnost. Motiv moe biti zarada u razlici kamatne stope pri eskontu ireeskontu ili prijenos mjenice na drugu banku. Mjenicu reeskontiraju druge (eskontne

    banke) ili centralna banka. U nas se ovaj oblik (pogreno) upotrebljava za sve oblikerefinanciranja poslovnih banaka kod centralne banke, a posebice za selektivnokreditiranje centralne banke na osnovi odreenih dokumenata.Rediskontna politika seupotrebljava kao sinonim za reeskont. Rediskontna politika je instrument centralne banke

    za reguliranje kreditne aktivnosti poslovnih banaka: 1) utvrivanje kvalitete mjenice i 2)utvrivanje reeskontne/rediskontne stope. Kod rediskontne politike vaan je rokdospijea mjenice, broj avala, poslovi iz kojih proizlaze i visina - plafon mjenice.Rediskonta stopa po kojoj CB prima mjenice poslovnih banaka je referentna kamatnastopa za kredite poslovnih banaka. Osim poslovnih banaka i CB, ove poslove mogu

    obavljati i diskontne kue. Komercijalna metoda diskontiranja je u uvjetima visokeinflacije neupotrebljiva.

    55. LOMBARD i RELOMBARD

    Lombardni kredit je kratkoroni kredit odobren na podlozi realnih pokretnih vrijednostikao to su zlato i predmeti od dragocjenih kovina, umjetniki predmeti, vrijednosni papiri(dionice, obveznice, blag.zapisi) i komercijalni papiri (skladinice i teretnice). Banka ilizalagaonica odobrava kredit kao postotak (50-70%) od procijenjene ili prometne

    vrijednosti zaloenih dobara koje preuzimaju do njihova iskupa tj.do konane otplate kredita, kada ih vraaju duniku. Dunik stalno ostaje vlasnikom predmeta. U sluajukada dunik nije u stanju vratiti kredit, banka ima pravo prodati zaloene stvari i naplatiti

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    4/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    4

    dug. Ako cijena stvari padne ispod visine odobrenog kredita, kreditor ima pravo traitinadopunu zaloga. Uz to dunika terete i trokovi uvanja zaloene stvari. Rokovi kreditasu kratki, od nekoliko dana do 90 dana, a najee 15 20 dana. U sluaju ne vraanjakredita, kreditor se namiruje prodajom zaloenih predmeta. VP koji se zalau obino suoni kojima se dnevno trguje na burzama i imaju dnevnu predvidivu cijenu. Ponekad se

    ovi krediti nazivaju kreditima iz nude, ali ih treba smatrati uobiajenim poslovnimkreditima kojima se lako mogu pribaviti obrtna sredstva. Stanovnitvu ove krediteodobravaju posebne financijske ustanovezalagaonice.

    Relombard je kratkorono pasivna operacija zaduivanje banaka kod drugih banaka ilikod sredinje banke, na temelju zaloga po odobrenom lombardnom kreditu. Banka koja jeprethodno odobrila lombardni kredit zaduuje se kod druge banke lombardirajui iste onevrijednosti po kojima je ve odobrila kredit. Relombardni kredit je znaajan nain na kojibanke pribavljaju likvidna sredstva. Lako se, bez posebne procedure, sklapaju i otkazuju.Kratkog su roka, obino 1-2 tjedna. Posebno znaenje imaju za one banke kojimalombardno kreditiraje predstavlja osnovu poslovanja, jer im omoguavaju lako

    odravanje likvidnosti. Relombardni krediti redovito su jedan od naina na koji sredinjabanka elastino regulira koliinu novca u optjecaju i vodi politiku monetarnog rasta.

    56. AKCEPTNI I AVALNI KREDIT

    Karakteristika akceptnog kredita je da banka ne stavlja komitentu na raspolaganjenovana sredstva nego banin ugled i kreditnu sposobnost pa se zato jo nazivaju ikrediti za preuzimanje obveze. Banka akceptira mjenice koje na nju trasira korisnikkredita. Akcept se daje u pisanom obliku na licu mjenice (akceptirano, prihvaeno, ig,mjesto, datum, potpis akcepta). Na pozajmljivanje banka naplauje proviziju. Banka seobvezuje da e isplatiti mjenicu ako trasant ne izvri svoju obvezu - ne iskupi mjenicu odospijeu. Akcept se koristi u trgovinskim transakcijama gdje banka pojaava bonitet.

    Kod avalnog kreditabanka daje aval (bezuvjetno jamstvo banke) komitentu na njegove

    mjenine obveze do ugovorenog avalnog limita. Takvoj mjenici se podie vrijednost ilake cirkulira. Banka odreuje avalni plafon do kojeg e traitelju avalirati mjenicu.Isto kao i akceptni kredit, avalni kredit ulazi u kategoriju kredita za preuzimanjeobveze.Karakteristike avalnog kredita su: 1) nenovani kredit (nije klasian kredit), 2)traiocu avala banka osigurava jamstvo, 3) slui samo za plaanje robe, a takva mjenicase ne upotrebljava za diskontiranje, 4) obveza banke je samostalna i neovisna, 5) na njega

    se ne plaa kamata nego provizija i 6) to je vei avalni limit, i mjenica je kvalitetnija.

    57. POTROAKI KREDITPotroaki ili konzumni kreditjepojam koji obuhvaa raznovrsno i raireno potroakokreditiranje graana ili domainstva. Iako ga narod spominje kao sirotinjsku majku,ovaj je kredit vaan instrument ekonomske politike. Gosp.mu je znaenje u tome daomoguavapotronju iznad raspoloivih sredstava graana ime je omoguena veaprodaja robe i oivaljava-podrava privrednu aktivnost. Predmetpotroakog kreditiranjasu tzv.trajna dobra vee vrijednosti (namjetaj, automobili, bijela tehnika) u praviluroba za iju se kupovinu mora tedjeti due vrijeme. Kredit omoguava kupovinu takverobe bez uteevine, s tim da otplaujui kredit graani prisilno i naknadno tede.

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    5/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    5

    Odobravaju se u novcu, s tim da se mogu koristiti za kupovinu tono odreene robe namjenski su. Trgovake kue ili proizvoai odobravaju ih kroz prodaju robe na otplatuu mjesenim obrocima otplata kroz vrijeme, rokovi ovih kredita su uobiajeno od 2,3 -5godina. Iako odobravanje ovakvih kredita ovisi o raspoloivim sredstvima kreditora istanja na tritu, nerijetko je pod utjecajem dravne regulacije i ovisi o ekonomskoj

    politici drave. Potroaki kredit sredstvo je konkurentske robe. Prodaja robe na kredit jekonkurentska prednost, a dodatne prednosti osiguravaju se duinom roka kredita, visinomkamatne stope, uvjetima koritenja kredita, osiguranjem vraanja i naroito visinomudjela ili depozita zajmotraioca.

    58. DUGORONO KREDITIRANJEDugorono kreditiranje je kreditiranje investicija, a ova vrsta kreditiranja ima rokdospijea iznad 5 ili 10 godina (po nekima i iznad jedne godine). Kod ovih kredita bitnaje namjena (razvoj, modernizacija i ulaganje u opremu). Najei oblici ovog kredita suinvesticijski krediti i hipotekarni krediti. Ovi krediti imaju posebna oblijeja: 1) veakamatna stopa osigurava rentabilnost ulaganja u investiciju, 2) imaju drukije realno

    pokrie; najee je to zalog banke na izgraeniobjekt, zemljite ili na realnu hipoteku,3) ovi krediti su riziniji zbog dugog roka otplate i 4) tehnika odobravanja ovih kredita jedrugaija i zahtijeva poseban struni kadar. Kod velikih projekata ukljuuju semeunarodne financijske institucije ili prvoklasne inozemne banke. Kod ove vrstekreditiranja rizik je velik (mogunost da dunik ne plati glavnicu, kamatu ili oboje) te sezbog toga analizira bonitet i kreditna sposobnost traitelja kredita (banke to rade same ilipreko vanjskih ugovornih rejting agencija).

    59. POSREDNIKI BANKOVNI POSLOVI???Posredniki bankovni poslovi (neutralni ili usluni bankovni poslovi) su oni poslovikoje banka kao posrednik obavlja za raun klijenta. Oni su najobuhvatniji i od njih svakabanka ivi. Posredniki bankovni poslovi su: 1) depo poslovi, 2) platni promet, i 3)kupnja i prodaja VPa, deviza, valuta i dragocjenih kovina za tui raun . U posrednikimposlovima banke naplauju proviziju na usluge klijentu u platnom prometu, prodajurazliitih VPa i mjenjakih poslova. Cjelokupni posredniki bankovni poslovi su: 1)usluge po transakcijskim raunima, 2) upravljanje tuom imovinom, 3) platni promet, 4)voenje investicijskih fondova, 5) voenje mirovinskih fondova, 6) brokeraavrijednosnica, 7) prodaja polica osiguranja i udjela u investicijskim fondovima, 8) uslugeinvesticijskog bankarstva, 9) usluge uz stambeno kreditiranje, 10) pribavljanje

    informacija i podataka, 11) kupnja i prodaja deviza, 12) kreditne kartice, 13) uvanje iupravljanje vrijednostima, 14) naplaivanje za druge i 15) putne usluge (putni ekovi,osiguranje, devize,...).

    60. CJENICI BANKESvaka banka ima 2 cjenika u pisanom obliku: 1) pravilnik o kamatnim stopamagdje je

    kamatna stopa cijena bankovnih usluga; pasivne kamatne stope formiraju se potrokovnom principu, dok se aktivne kamatne stope formiraju po trinom principu;razlika izmeu pasivnih i aktivnih kamatnih stopa je kamatna mara i odlazi u bilancuuspjeha i 2) tarifa ili naknada za uslugeprovizije koje banka naplauje za obavljanje

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    6/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    6

    uslunih poslova, a sastoje se od fiksnog iznosa, postotaka ili promila; izmeu banaka suvee razlike u tarifama nego u kamatnim stopama.

    61. KREDITNI ODNOSI S INOZEMSTVOM I VRSTE KREDITADa bi se radilo o kreditnom poslu, rok naplate potraivanja mora biti dui od 90 dana (sve

    krae od toga znailo bi da je plaanje promptno). Kreditni posao s inozemstvom jepravni posao izmeu domae i strane osobe kojim se obavlja i odobrava davanje ipribavljanje kredita (uvijek je pod nadzorom HNBaHNB moe postaviti ogranienja uzaduivanju s inozemstvom a potrebno je i prijaviti kreditni posao). Sudionici kredih poslova su: 1) domae pravne osobe (poduzea), 2) drava (vlada) icentralne banke, 3) obrtnici i fizike osobe i 4) banke.Vrste kredita s inozemstvom su: 1) komercijalni krediti dobavljaa ili trgovaki krediti,2) robni krediti dijelimo ih na kredit banke kupcu (buyers kredit) i na kredit bankebanci kupca (bank to bank kredit), 3) financijski krediti, 4) bankovne kreditne linije, 5)lombardni kredit i 6) hipotekarni kredit.

    62. SUSTAVI FINANCIRANJA IZVOZAKredit dobavljaa - u meunarodnoj razmjeni predstavlja odobravanje kredita izvoznikaizravno kupcu uvozniku prema ugovoru o isporuci robe uz odgoeno plaanje. Poodobravanju kredita izvoznik redovito ima mogunosti lakog i povoljnog refinanciranjakod dravne agencije za financiranje izvoza ili kod poslovne banke. Krediti dobavljaamanje su konkurentni od ostalih eksportnih kredita jer svi trokovi i cijene kredita, na tose nadograuju carine i sl.trokovi, terete inozemnog kupca. S dr.strane, izvoznik kodovakvog kreditiranja osim proizvoakih i komercijalnih elemenata mora poznavati ipraksu meunarodnog financiranja, to zahtijeva i eksperte za financijska i pravnautanaenja posla. S pravne strane oteavajua je injenica to kredit nije odvojen odosnovnog posla. Ovaj kredit se naziva i contractor credit.Kredit banke kupcu tehnika kreditiranja u sustavima financiranja izvoza.Komercijalne (poslovne) banke ili dravne agencije za financiranje izvoza odobravajuovaj kredit izravno inozemnom kupcu-uvoznika ili njeg.banke, bez sudjelovanja

    izvoznika ili izvoaa radova. Na taj nain izvoznik prodaje robu za gotovo jer mu jeosigurana naplata po obavljenom poslu ili po situacijama. Cjelokupnu brigu o

    financiranju preuzima kreditor pa se izvoznik moe usmjeriti na komercijalne uvjeteprodaje jer izvoznik je osloboen bilo kakve brige. Ova tehnika se primjenjuje kodvelikih izvoznih poslova. Da bi kreditor bio siguran da e uvoznik vratiti kredit, kreditortrai da kupac pribavi kontra-garanciju neke poznate banke u zemlji uvoznika.Pribavljanje kontra-garancije oteava realizaciju kreditiranja kupca. Krediti kupcunazivaju se financijski krediti.

    Kredit banke banci kupca - 3 temeljna tehnika financiranja izvoza. Banka izvoznika,

    dravna agencija za financiranje izvoza ili koja druga banka iz zemlje izvoznika izravnokreditira inozemnu banku, kako bi ova za raun kupca-uvoznika na teret odobrenogkredita odmah platila izvozniku. Ova tehnika omoguava izvozniku naplatu neposrednopo izvozu robe ili po izvrenju odreenog posla, oslobaajui ga pritom rizikafinancijskih i pravnih aranmana, rizika naplate, prigovora iz osnovnog posla iosiguravanja kadrova iz podruja meunarodnog prava i financiranja. Kreditni odnosuspostavljen je izmeu banaka uvoznika i izvoznika, to one kao specijalisti uglavljuju i

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    7/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    7

    izvravaju lake, bre i sigurnije. Nai izvoznici rijetko uivaju ovakvu podrku banaka,nasuprot financijskim mehanizmima razvijenih zemalja gdje je ova tehnika uobiajena,to njihovim izvoznicima osigurava znaajne prednosti u izvozu.

    63. KREDITIRANJE IZVOZA

    Pod kreditiranjem izvoza podrazumijevamo kunsko dopunsko kreditiranje izvoza uzemlji. Nazivamo ga jo i selektivno kreditiranje. Ono obuhvaa 2 posla: osiguranjeizvoznih kredita i financijsku podrku izvozu. Sudionici izvoznog kreditiranja su: 1)izvoznici, 2) poslovne banke, 3) specijalizirane financijske institucije i 4) centralne banke

    (kroz sustav selektivnog kreditiranja). Kod kratkoronog financiranja (do jedne godine,naplata u gotovini kroz 6090 dana) izvozniku se nadoknauje postotak sredstava koji jezaleen u robi. Instrumenti kratkoronog financiranja su diskont, garancija, lombard,akcept i forfaiting. Kod dugoronog financiranja osnovni problem je nalaenjeslobodnih sredstava. Za dugorono financiranje se najee osniva posebna financijskainstitucija sa velikim inicijalnim kapitalom. Te institucije mogu biti dio dravnog aparata,dravne agencije, privatna institucija uz potporu drave ili javno-privatna firma.

    Izvori sredstava za izvozno financiranje su dravni proraun, centralna banka, dravnifondovi, sredstva socijalnog osiguranja, pozajmice na financijskom tritu, sredstva izdiskonta mjenica itd. Oblici financiranja su: 1) refinanciranje nacionalnih izvoznika, 2)

    izravno odobravanje kredita zajmoprimcima u inozemstvu, 3) garantiranje izvoznih

    kredita, 4) kreditiranje inozemnih vlada, 5) mjeovito kreditiranje, 6) tehnika pomo i 7)osiguranje izvoznih poslova. Karakteristike kredita kod kreditiranja izvoza su niakamatna stopa i nia provizija. Razlikujemo nekoliko vrsta ovih kredita: 1) krediti zaizvoz robe i usluga, 2) krediti za proizvodnju i pripremu robe za izvoz, 3) krediti za izvozrobe na komercijalni kredit i 4) kredit za izvoz robe na konsignacijska skladita. Svi ovikrediti spadaju u reeskontne kredite.

    64. POJAM I VRSTE PLATNOG PROMETA

    Platni prometje najvaniji neutralni bankovni posao, a obuhvaa sva plaanja izmeupravnih i fizikih osobasa svrhom naplate potraivanja i podmirenja trabina. Podmirbamoe biti nenovana: 1) kompenzacija (prijeboj), 2) cesija (ustup), 3) asignacija (uputa) i4) plaanje tueg duga deponiranjem kod suda.Platni promet se dijeli na domai (tuzemni)plaanjedomaih osoba u jednoj zemlji unacionalnoj valuti i na meunarodniplatni promet izmeu rezidenata i nerezidenata(sloeniji je od domaeg, pazi se na valutna podruja radi koverzije).Podjela platnog prometa prema nainu plaanja: 1) gotovinski platni promet koji seprovodi iskljuivo fizikim prijenosom gotovog novca dunika vjerovniku;karakteristian je za stanovnitvo, 2)polugotovinskisustav uplata na raun ili isplata sarauna; uvjet polugotovinskog sustava plaanja je postojanje barem jednog rauna, 3)bezgotovinski dominantan sustav plaanja koji se obavlja knjinim, elektronikimprijenosom odreenih novanih iznosa s rauna na raun a obavlja se preko banaka, ali isvih drugih depozitno kreditnih institucija.Instrumente plaanja dijelimo na dunike (instrumenti kod kojih inicijativu plaanja imadunik) i vjerovnike (inicijativa plaanja polazi od vjerovnika).

    65. SREDSTVA PLAANJA

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    8/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    8

    Sredstva plaanja u platnom prometu su: 1) gotovina ima svojstvo primarnelikvidnosti, postoji u obliku novanica ili kovanica; gotovina je zakonito sredstvoplaanja, 2) depozitni novac jednak je gotovom novcu (novac na transakcijskimraunima ili na raunima plaanja); to su depoziti po vienju i predstavlja zakonito idefinitivno sredstvo plaanja (depozit novca je ujedno i novac) i 3) prenosivi

    vrijednosni papiri imaju svojstvo sekundarne likvidnosti i nisu sredstvo konanogizmirenja obveza (moe se izvriti monetizacija prodaja na tritu kojom se VPpretvaraju u novac); nisu zakonito sredstvoplaanja, njihovo prihvaanje je fakultativnogkaraktera; manje su likvidni nego gotovina.

    66. ZAMJENICE NOVCA

    Zamjenice novca su sve ono to moe posluiti za plaanje i podmirenje trabineumjesto novca. One imaju osobine sekundarne likvidnosti a najee su to vrijednosnipapiri. Razlikujemo 2 vrste zamjenica novca: 1) zamjenice novca u irem smisluVPkoji se u platnom prometu primaju kao sredstvo plaanja umjesto novca, ali iza njih stojinovano pokrie; najvanija takva zamjenica novca su ekovia ostale zamjenice te vrste

    su blagajniki zapisi, komercijalni papiri, obveznice, depozitni certifikati, taksene marke,certifikati o dugu, bonovi, pozajmice, potanske marke,... i 2) zamjenice novca u uemsmislupostoje u platnom prometu kao nezavisna i samostalna sredstva bezgotovinskogplaanja; najvanija zamjenica te vrste je mjenica(mijenja novac od trenutka izdavanjado trenutka dospijea; nema novano pokrie i moe nebrojeno mnogo puta bitiupotrijebljena kao sredstvo plaanja) a tu jo nalazimo i overcheck (ek koji je slianmjenici).

    67. UNUTRANJI PLATNI PROMETUnutranji platni prometje sustav plaanja izmeu rezidenata istog dravnog podrujau nacionalnoj valuti, prema domaim propisima i jedinstven je za cijelu zemlju. U RH gaobavlja FINA (najveim dijelom) a obavljaju ga i HNB, banke uz ovlatenje HNB,tedionice i ostale tedne ustanove. Osnovna naela unutranjeg platnog prometa su: 1)primjena propisa, 2) zatita interesa vlasnika novca, 3) slobodno kretanje novanihsredstava, 4) ravnopravnost sudionika, 5) racionalnost plaanja, 6) koritenje propisanogoblika plaanja i 7) elektronika mrea. Primjenom ovih naela dolazimo do sljedeihrezultata: 1) platni se promet mora obavljati na jednak nain bez obzira na organizaciju isudionike, 2) vlasnik novca odluuje o njegovom koritenju, 3) depozitna i regionalnapripadnost i prostorna udaljenost ne smiju utjecati na slobodno kretanje sredstava i 4)

    treba omoguiti obavjetavanje sudionika o stanju sredstava i te podatke koristiti zavoenje monetarne politike. U unutranjem platnom prometu razlikujemo raun zaredovito poslovanje, raun za obavljanje novanog prometa organizacijskog dijelasudionika, zatim obraunski raun te raun za naplatu javnih prihoda.Unutranji platni promet nadzire FINA, Financijska policija, Dravni ured za reviziju iCB (ako ga obavljaju banke).

    68. HRVATSKI SUSTAV VELIKIH PLAANJA (HSVP) I NACIONALNIKLIRINKI SUSTAV (NKS)

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    9/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    9

    69. BANKE I PLATNI PROMET U ZEMLJIBanke i tedioniceimaju kod obavljanja platnog prometa nekoliko temeljnih funkcija: 1)vode raune pravnih i fizikih osoba te obavljaju platni promet po tim raunima(tedionice vode platni promet samo za fizike osobe), 2) primaju uplate od fizikihosoba u korist rauna ovlatenih organizacija, 3)primaju uplate dnevnog utroka u korist

    pravnih i fizikih osoba, 4) praenje i iskazivanje stanja sredstava na raunu i njihovesolventnosti, 5) sudjelovanje u sustavu velikih plaanja i nacionalnom klirinkom sustavui 6) banke dre sredstva koja se evidentiraju kod FINAe kao depoziti po vienju. Funkcije HNBa na podruju platnog prometa: 1) propisuje nain obavljanja platnogprometa, 2) propisuje uvjete otvaranja rauna, 3) propisuje uvjete koje moraju ispunjavatibanke da bi obavljale platni promet, 4) kontrola platnog prometa i rukovanje gotovim

    novcem i 5) izvrenje plaanja putem Hrvatskog sustava za velika plaanja i Nacionalnogklirinkog sustava.U zemljama sa razvijenim financijskim sustavom sva se plaanja vrepreko banaka. U RH poduzea sva svoja plaanja vre preko FINAe. Svako poduzeeobvezno je otvoriti raun kod FINAe, pri emu bira banku koja e raspolagati timsredstvima. Graani svoja plaanja vre preko tekuih i iro rauna koje otvaraju kod

    banke. Preko tekuih rauna graani podiu plae, penzije i doznake a preko iro raunaprimanja koja su vezana uz djelatnost osobe i razliiti honorari. iro rauni fizikih osobapodloni su kontroli poreznih uprava.

    70. RAUNI SUDIONIKA U PLATNOM PROMETUiro raunje transakcijski raun preko kojeg njegov vlasnika obavlja plaanja dospjelihobveza i naplate svojih potraivanja. Po svom saldu je uvijek aktivan, to znai da njegovvlasnik moe raspolagati svojim potraivanjem, i u okviru iro rauna ne moe prelaziti udugovanja, za razliku od tekueg na kojem se moe prekoraiti granica pokria. Novackoji se nalazi na tom raunu je depozitni novac. Prema zakonu o platnom prometu, svakopoduzee mora imati otvoren iro raun, a transakcijski samo ako to eli.iro raun seotvara postupkom kod FINAe tako da se podnese pristupnica i priloe sljedeidokumenti: 1) temeljni dokumenti koji su posluili za upis u sudski registar, 2) izvadak oupisu u sudski registar, 3) ugovor o deponiranju u sudski registar, 4) ovjereni potpis

    osoba i 5) dokumentacija o djelatnosti.Tekui raunje onaj raun na kojem se kronoloki knjie potraivanja i obveze izposlovnih odnosa banke i komitenta, s tim da se u dogovorenom roku to poslovanje

    saldira. To je raun koji se ne ukamauje. Postoji slijevanje sredstava na tekui raun na4 naina (iz 4 izvora): 1) uplata gotovine, 2) iro doznake, 3) sredstva iz prodajevrijednosnih papira i 4) otvaranje kredita (stavljanje kredita u teaj). Korisnik tekuegrauna moe ui u dugovni saldo (do visine odobrenog kredita ili do razine priljeva unekom vremenskom razdoblju). Tekui raun se otvara pristupnicom nakon ega korisnikdobije identifikacijsku i ekovnu karticu. Uz bezgotovinsko plaanje, vanost tekuegrauna je i u tome to se na njega isplauju plae. Ovi rauni su instrumentbezgotovinskog plaanja, a s druge strane su izvor za kontokorentno kreditiranje.Transakcijskim raunima graanima su omoguena tekua plaanja a da ne koristegotovinu nego svojim sredstvima raspolau putem eka. Danas postoji paralelizam pagraani uz tekui mogu imati i iro raun. iro raune graana vode banke. Takoerpodlijeu nadzoru po osnovi fiskalnih obveza graana. Danas iro rauna graani morajuotvarati za one prihode koje ostvaruju izvan radnog mjesta i slobodnom profesijom.

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    10/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    10

    71. GOTOVINSKI PLATNI PROMET

    Gotovinski platni prometine uplate i isplate u gotovom novcu. Gotov novac naziva sei frat novac ili fiducijarni novac (papirnati novac). Drava ga je proglasila zakonskimsredstvom plaanja a nema pokrie u zlatu ili vrijednostima. Fiducijarnom novcu

    vrijednost je neznatna ali se prima se povjerenjem. Primanje frat novca je obvezatno dokse ek ne mora primiti.Gotovinski platni promet razvijen je unutar sektora stanovnitva iizmeu stanovnitva i pravnih osoba. Drava nastoji smanjiti gotovinski platni promet jerjoj radi tekoe u reguliranju koliine novca u optjecaju.Gotovinu koristimo kod isplataplaa, kod otkupa poljoprivrednih proizvoda i kod akontacije putnih trokova.

    72. BEZGOTOVINSKI PLATNI PROMET I INSTRUMENTI PLAANJABezgotovinski platni promet je cilj svakog razvijenog platnog prometa. Obavlja se

    depozitnim novcem preknjiavanjem s rauna na raun u institucijama platnog prometa.Veina depozitnog novca koji se nalazi na raunima otvorenim kod organizacijazaduenih za platni promet moe se svaki as pretvoriti u gotovinu sredstvo primarne

    likvidnosti. Postoje dvije grupe instrumenata bezgotovinskog platnog prometa: 1)duniki instrumenti inicijativa za plaanje dolazi od dunika i 2) vjerovnikiinstrumenti inicijativu ima vjerovnik, a instrumenti su obraunski ek, mjenica,akreditiv, naplatni nalog i kreditna kartica.

    73. KARAKTERISTIKE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM

    Ovdje je rije o platnom prometu osoba razliitih drava. Problem koji se javlja jestkonverzija jedne valute u drugu a moe se obavljati ili u devizama i kunama ili za zemljes kojima nije utvren nain plaanja u konvertibilnim devizama. Konvertibilnimdevizama se obavljaju plaanja i naplate sa zemljama s kojima je zakljuen multilateralni ugovor i sa zemljama s kojima je sklopljen bilateralni ugovor (kod njega postoji

    mogunost plaanja u nekonvertibilnim valutama ime se omoguuje slobodnacirkulacija novanih tokova). Karakteristike platnog prometa s inozemstvom su: 1)plaanje subjekataraznih valutnih podruja, 2) sudjeluju rezidenti dvije ili vie razliitihzemalja, 3) rjeava se bilateralnim, ali sve ee multilateralnim sporazumima o platnomprometu, 4) obavlja se preko poslovnih banaka i 5) obavlja se preko tekuih rauna kojebanke otvaraju jedna drugoj.

    74. DEVIZE I VALUTE

    Devizesu sva potraivanja prema inozemstvu koja glase na stranu valutu bez obzira nanain raspolaganja. U RH to su sve vrste efektivnog stranog novca osim kovanog zlatnognovca. Razlikujemo tri vrste: 1) potraivanja banaka od drugih banaka u inozemstvusalda banaka na raunima ino-banaka koje glase na stranu valutu; to je depozitni novackoji glasi na stranu valutu a plativ je u inozemstvu, 2) vrijednosni papiri prenosivi ino-VP koji glase na inovalutu i plativi u inozemstvu i 3) efektiva postat e deviza ako seprenese u zemlju podrijetla i deponira u banku; postoji loro (strana efektiva koja sedeponira u nae banke)i nostro efektiva(strana efektiva koja se deponira u strane banke).Valutasu novanice i kovanice ino-valute. U uem smislu to je novana jedinka zemlje au irem smislu to je skup zakonskih propisa koji reguliraju novani sustav zemlje.

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    11/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    11

    Propisuje se maksimalni iznos koji se smije unositi i iznositi iz zemlje iznos naelnoslobodan, ali se mora prijaviti; pokuava se izbjei uporabom kreditne kartice.

    75. REZIDENTI I NEREZIDENTI

    Rezidentje pravna ili fizika osoba sa sjeditem (pravna) ili prebivalitem (fizika) u RH

    koju zakon tretira kao domau osobu a na njih se odnose domae regulacije i propisi.Kriterij za odreivanje domicilnost jest sjedite kod pravnih osoba ili prebivalite kodfizikih osoba.Nerezident je strana osoba da sjeditem ili prebivalitem u inozemstvu te se na njihodnose samo dijelovi domaih propisa.Raun rezidentaje devizni raun kod banaka koje slobodno odaberu a preko te bankemogu obavljati platni promet u zemlji a meunarodni platni promet preko druge banke.Izvori deviza komitenata banke na raunima su: 1) ostvarene iz ino-poslova, 2) stjecanjekupnjom na deviznom tritu, 3) stjecanje uzimanjem deviznih kredita, 4) ulaganjestranih osoba, 5) emisija obveznica i zadunica, 6) transfer dobiti iz inozemstva, 7)naslijeivanje, 8) potpore i 9) kamate za zajmove.

    Rauni nerezidenata se otvaraju u RH bankama u obliku kunskih ili deviznih rauna.Preko kunskih rauna vri se plaanje a za takav raun potreban je poseban zahtjev i nadnjim se vri posebna kontrola.

    76. KORESPONDENTNE BANKEKorespondentna banka je depozitna banka za drugu banku (najee u drugoj zemlji).Ako banke zamjene loro ili nostro raune tada se takve banke nazivaju prvoklasnim(direktnim) korespondentima a ako nemaju otvorene raune tada se nazivaju indirektnim(sporednim) korespondentima. Za domau banku korespondentne banke vode raune udomicilnoj valuti i devizne raune te pruaju bankovne usluge na svome podruju.U irem smislu, korespondentna banka je svaka banka s kojom druga banka izvrirazmjenu tzv. kontrolnih dokumenata.

    77. SUSTAV KLIRINKIH PLAANJA CENTRALIZIRANI PLATNIPROMET

    Kliringje nain plaanja (sustav dvostranih bilateralnih plaanja) u meunarodnomplatnom prometu kod kojeg dolazi do dvostrukog prebijanja (prebijanje dugovanja i

    potraivanja izmeu dvije zemlje i prebijanje dugovanja i potraivanja izmeu uvoznika iizvoznika iste zemlje). Vrijednost uvoza i izvoza izmeu zemalja se kompenzira prekoklirinkog rauna bez uporabe deviza. Kliring danas vie ne postoji u svijetu ve su uuporabi multilateralna (konvertibilna) plaanja pri kojima se potraivanje mijenja iz jednevalute u drugu. Karakteristike kliringa su: 1) prijeboj izmeu zemalja vri se prekoklirinkih obraunskih valuta gdje svaka zemlja ima po jedno obraunsko sredite,najee CB, 2) obraun unutar zemlje u nacionalnoj valuti jedina valuta koja sepojavljuje je domaa valuta i kod uvoznika i kod izvoznika; iskljuena je svaka kupnja iprodaja nacionalnih valuta (nekonvertibilnost); vrijednosti se prebijaju izmeu drava naposebnim otvorenim raunima, 3) raspoloivi saldo iskoristiv samo u zemljiugovornici, 4) ugovor, 5) sporazum drava, 6) sklopljen na odreeno vrijeme i 7)odreene robne liste mogunost uvoza i izvoza samo tih roba.

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    12/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    12

    78. BANKOVNA DOZNAKA

    Bankovna doznakaje nalog ino-banci korespodentu na zahtjev domae banke i njenogkomitenta za isplatu odreenog novanog iznosa stranoj pravnoj ili fizikoj osobi. To jeujedno i posebna pisana foram koja se alje banci kako bi banka imala vie informacija.Nalogodavac u trenutku pisanja mora imati pokrie na raunu (to moe biti i kredit od

    banke za plaanje). Banka kreira doznaku sa svim bitnim informacijama a te doznake sealju SWIFTom. Ino-banka tereti nostro raun banke u inozemstvu i odobrava raunukorisnika. Svaka bankovna doznaka treba sadravati: 1) naziv isplatne banke, 2) imenalogodavca, 3) ime korisnika, 4) iznos, 5) osnovu na temelju ega se vri isplata i 6)naziv banke nalogodavca. Bankovne doznake primjenjuju se kod robnih (robna doznaka)i nerobnih plaanja (nerobna doznaka) a posebice ih koriste stalni poslovni partneri tepredstavlja jednostavan i iroko primjenjiv instrument.

    Bankovna doznaka (engl. bank remittance, njem. Bankberweisung) je nalog koji izdajejedna banka drugoj za isplatu odreene svote novca treoj osobi. Ovaj nalog banka izdajena temelju naloga svog komitenta, koji je upuuje da s osnova njegova pokria izvri

    novanu doznaku fizikoj ili pravnoj osobi koju je on u svom nalogu naznaio. Natemelju primljenog i kontroliranog naloga koji je primila od komitenta, banka izraujenalog za doznaku na posebnoj tiskanici popunjavajui ga sadrajem koji joj je komitentpriopio te ga usmjerava na odgovarajuu banku.

    Svaka bankovna doznaka treba sadravati: naziv isplatne banke, ime nalogodavca, imekorisnika, iznos, osnovu na ime ega se vri isplata, eventualno uvjete pod kojima seisplata moe izvriti ili druge napomene i naziv banke nalogodavca. U meunarodnimplaanjima domaa banka po nalogu svog komitenta nalae inozemnoj banci isplatuodreene novane svote u stranoj valuti u obliku odobrenja na raunu ili isplate u gotovukorisniku.

    Prigodom ispostave naloga za izdavanje meunarodne bankovne doznake komitent moezatraiti da doznaku u stranoj zemlji izvri odreena banka-korespondent ili korespondentpo izboru domae banke. U prvoj varijanti domaabanka e biti prisiljena, ako joj kododreene inozemne banke manjka pokrie, priskrbiti ga radi realizacije doznake. Udrugoj pak mogunost za domau banku je povoljnija, jer ona usmjeruje doznaku tamogdje postoji pokrie ili otprije uspostavljeni korespondentni odnos. Banka koja izdajenalog za plaanje obino ima novana sredstva na svom tekuem raunu kod isplatnebanke (kontokorentnog korespondenta). Uobiajeno je da banke, po prethodnomdogovoru, jedna drugoj daju kredit onda kada na raunu nema dovoljno sredstava zaizvrenje naloga. Tim se kreditima zapravo samo premouje potansko vrijeme dok sene dobije pokrie, i nazivaju se postkrediti.

    Bankovne doznake u plaanjima s inozemstvom mogu biti nostro i loro, a koriste se priuvozu robe (najee po prispijeu), za plaanje unaprijed investicijskih i raznih drugihisporuka (avansi), te za nerobna plaanja (stipendije, darovanja, naslijea, pomoi i sl.Mogu biti uvjetne i bezuvjetne. Kod uvjetnih, realizacija doznake je uvjetovana

    izvrenjem neke inidbe od strane njezina korisnika (npr. predajom mjenice, fakture,garantnog pisma, tovarnog lista i dr.).

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    13/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    13

    Doznake mogu biti obine i brzojavne. Obine su one koje se usmjeravaju na odredinubanku korespondenta pismenim putem sa zahtjevom da se odreena svota isplati treojosobi odmah ili na odreeni dan uz potpise ovlatenih osoba banaka-korespondenata.Ukoliko se nalogodavcu uri s doznakom u inozemstvo, on moe banci u svojoj zemljiizdati nalog za telegrafsku isplatu (telegraphic transfer, krat. TT) ili telefaks isplatu (cable

    transfer; krat. CT).

    Pri emitiranju brzojavnih i njima slinih doznaka potrebno je koristiti ifru, odnosno tzv.kod (code), tj. brzojavni klju radi sigurnosti. Te su isplate najei instrument plaanja uplatnom prometu s inozemstvom, jer se doznakama obavljaju i plaanja po instrumentimakoji slue za osiguranje plaanja (garancije, akreditivi, inkaso i dr.). Doznake ukonvertibilnim valutama izvravaju se uglavnom preko uzajamno otvorenih tekuihrauna banke nalogodavca i isplatne banke (banke-korespondenta), a doznake uklirinkim valutama izvravaju se preko zbirnih klirinkih rauna koji se obino vode kodcentralnih, emisijskih ustanova.

    79. DOKUMENTARNA NAPLATAINKASOInkaso se moe javiti kao: 1) robni (dokumentarni) inkaso koristi se u platnomprometu s inozemstvom kada izmeu izvoznika i uvoznika postoji izgraeno, uzajamnopovjerenje steeno na osnovi dugogodinjeg poslovanja ili kada su uvjeti na tritu takvida uvoznik diktira uvjete plaanja, a izvoznik ima interes za plasman na tom tritu;tehnika se sastoji u tome da izvoznik nakon otpreme ugovorene robe izdaje inkaso nalog i

    zajedno s priloenom dokumentacijom i instrukcijama ga upuuje svojoj banci da samaili preko svoje korespondentne veze realizira plaanje; dokumenti mogu biti urueniizvozniku nakon plaanja svote na koju faktura glasi, nakon akceptiranja mjenice ilinakon to izvoznik izda potvrdu o preuzimanju dokumenata uz prilaganje bankovnegarancije; dokumentarna naplata moe biti ugovorena kao naplata komercijalnih papira sVP ili bez njih; razlikujemo dvije vrste naplata; loro naplata (domaa banka prima odizvoznika ili ino-banke nalog da pozove uvoznika i da ovaj otkupi dokument) i nostro

    naplata(domaa banka prima nalog od domae banke da realizira naplatu u inozemstvu);osobe u dokumentarnoj naplati su nalogodavac-izvoznik i banka i 2) nerobni (obian)inkasoprilikom predaje nerobnih VPa na inkaso, banka koja ih preuzima radi naplate udrugom mjestu ili inozemstvu preko svojeg bankovnog korespondenta odobrava novaneiznose vlasniku tek nakon izvrene naplate.

    80. KREDITNE KARTICE

    Kreditna karticaje instrument bezgotovinskog platnog prometa koji slui i kao pogodnosredstvo kratkoronog potroakog kreditiranja. Temelj izdavanja kartice je pokrie naraunu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice. Vlasnik kartice je izdatnik, akorisniku se daje na uporabu. Izdatnik kartice ima koristi od lanarina i upisnina,provizije prodajnih mjesta, obrtaja novanih sredstava ili kamata na odobreni kredit.Interes prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre platene moi i u poveanomprometu. Korisnik kartice stjee sigurnost i kredit.Kreditne kartice se pojavljuju u SADuprije 2. svjetskog rata a do ekspanzije dolazi s kompjuterskom revolucijom koja radikalnosniava trokove operacija s kreditnim karticama (pionir Diners, zatim AMEX, VISA,...).

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    14/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    14

    Debitne kartice na osnovi pokria na raunu ukljuene su u posebne sustave plaanja ukojima se izravnom terminalskom vezom prodajnog mjesta i kompjutera banke

    automatski obavljaju plaanja i prebacuju sredstva s rauna kupca (banke) na raunprodajnog mjesta. Takvi su npr. sustavi POS (point-of-sale) i ATM. Kartice u uporabi u

    nas se izdaju na temelju ugovora o franchisingu s inozemnim vlasnicima. U zadnje

    vrijeme naa poduzea poinju izdavati i vlastite kartice. Uporaba kartica (debitnih,kreditnih, kartica s odgoenim plaanjem) toliko je rairena da se shvaaju kao plastininovac iako to, unato mnogim slinostima, ipak nisu.

    81. MEUNARODNI DOKUMENTARNI AKREDITIVMeunarodni dokumentarni akreditivje instrument plaanja, ali jepraktino i pravnosankcioniran i opeprihvaen kao najraireniji instrument meunarodnih plaanja. Onpredstavlja svaki sporazum bez obizra na naziv ili opis prema kojem neka banka

    (akreditivna banka) postupajui na zahtjev ili po nalogu svog komitenta (nalogodavcaakreditiva) treba platiti u korist ili treba akceptirati ili platiti mjenice koje vue korisnik.Banka moe ovlastiti bilo koju drugu banku za isplatu (tzv. uvjetovana isplata gdje klijent

    mora ispuniti sve uvjete). Akreditivi su originalne transakcije odvojene od posla iz kojegsu proizali. Akreditiv je skup instrument1% provizije ide akreditivnoj banci i jo 1%za akcept (ali rijetko). To je najsigurniji instrument u meunarodnom prometu ali nunaje predaja dokumenata (dokaz da je roba zapakirana, otpremljena,...).

    82. SUDIONICI I NJIHOVE OBVEZE U AKREDITIVNOM POSLU

    U poslovima s akreditivima susreemo nalogodavca, korisnika i banke: 1) nalogodavacu pravilu je uvoznik koji izdaje nalog svojoj ili kojoj drugoj banci za otvaranje akreditiva,

    2) korisnik obino je prodava (izvoznik) koji e prezentiranjem ugovornihdokumenata na naplatu i ispunjenjem ostalih uvjeta navedenih u akreditivu stei pravonaplate akreditivnih iznosa, 3) akreditivna bankabanka uvoznika, banka izvoznika ilibanka u treoj zemlji koja otvara akreditive, 4) akvizirajua banka izvjetavajuabanka koja korisniku alje izvjee o otvorenom akreditivnu i njegovim uvjetima, nepreuzimajui nikakvih obveza u pogledu isplate akreditiva, 5) isplatna bankaisplaujeakreditiv po nalogu akreditivne banke, 6) potvrujua bankaposrednika banka kojaprema korisniku preuzima vrstu obvezu isplate akreditivnog iznosa pod uvjetima izakreditivai 7) negocirajua bankabanka ovlatena korisniku isplatiti akreditivni iznosuz prezentaciju uvjetovanih dokumenata. Broj ukljuenih sudionika ovisi o dosadanjojsuradnji uvoznika i izvoznika, o povjerenju i bonitetu partnera. Primjena dokumentarnih

    akreditiva omoguuje zatitu interesa stranaka u akreditivnom poslovanju. Izvoznik jeosiguran da e naplatiti izvezenu robu jer mu takvu isplatu osigurava banka. Kupac jeosiguran da e banka honorirati samo one dokumente koji su izriito propisani a koji muosiguravaju raspolaganje predmetom

    83. VRSTE MEUNARODNIH DOKUMENTARNIH AKREDITIVAUobiajena podjela meunarodnih dokumentarnih akreditiva dijeli ih na: 1) odlazee(nostro)otvaraju ih domai uvoznici u korist inozemnih prodavatelja i dolazee (loro)akreditive otvaraju ih inozemni uvoznici u korist domaih izvoznika, 2) opozivimoe biti izmjenjen ili opozvan bez prethodnog izvjea korisnika; ako u nekomakreditivu nije naznaeno da li je opoziv ili ne, smatra se opozivim i neopozivi

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    15/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    15

    akreditiviprestavlja vrstu obvezu banke da e ispuniti preuzete obveze; mora bitinaglaeno da je neopoziv, 3) potvreni onaj kojim jo neka banka uz akreditivnupreuzima solidarnu odgovornost i obveze koje je preuzela i akreditivna banka to gaposkupljuje za 1% i nepotvreni akreditivi u obvezi je samo akreditivna banka, 4)obinigase se jednokratnim iskoritenjem akreditivnog iznosa i revolving akreditivi

    obre se, rotira, iskoritenjem akreditivnog iznosa on se ne gasi nego se vraa na poetniiznos, 5) prenosivionaj na osnovi kojeg korisnik ima pravo da banci, koja je pozvanaizvriti naplatu ili akceptiranje ili bilo kojoj banci ovlatenoj za negociranje, izdauputstva da akreditiv u cjelini ili djelomice stavi na raspolaganje jednoj ili nekoliko treihstranaka; prenosiv je samo ako je izriito oznaen kao prenosiv i moe se prenijeti samojedan put i neprenosivi akreditivionaj koji se ne moe prenijeti; akreditivi su u praviluneprenosivi, 6) po vienju (gotovinski) isplauje se po prezentaciji dokumenta iterminski akreditivi izmeu prezentacije dokumenta i isplate mora proi odreenovrijeme, 7) domicilni u zemlji ako se isplata obavlja kod nas, uz prezentacijuugovorenih dokumenata i akreditivi domicilni u inozemstvu u svim ostalimsluajevima; ugovarati treba tako da domicil bude u zemlji i 8) specijalne vrste

    akreditiva: akceptacijski umjesto isplate u gotovini, po prezentaciji dokumentaizvoznik dobiva samo akcept banke iz svoje zemlje na mjenici koju je trasirao na nju;ovakav akcept poznate banke u uvjetima razvijena eskontna trita omoguuje izvoznikueskontiranje mjenice prije roka dospijea, plaanje obveza indosiranjem ili ekanje nanaplatu roka dospijea, reeskportni javlja se kod izvoza i uvoza u reeskontnimposlovima; kod ovih akreditiva pojavljuju se zapravo dva (loro i nostro) akreditiva; loro

    je akreditiv to ga reeskontnom poduzeu otvara kupac a nostro akreditiv za reeskontnopoduzee je akreditiv to ga otvara svom dobavljau, podakreditiv (kontraakreditiv)otvara se kad akreditiv nije prenosiv ili ako postoje druge za korisnika neodgovarajueokolnosti; novi akreditiv otvoren je na osnovu prvoga, ali u ovom sluaju postoje 2akreditiva od kojih prvi akreditiv korisnik ustupa banci a drugi koristi stvarni isporuiteljrobe, negocijacijski ovdje prodavatelj vue mjenicu na kupca (ne na banku), ali ponalogu kupeve banke ili traei potvrdu banke u svojoj zemlji, akreditiv s crvenomklauzulompredstavlja odstupanje od pravila da se akreditivni odnos isplauje poslijedokumenata ili isplatom mjenice; crvenom klauzulom se naznauje da se isporuiteljuima isplatiti dio akreditivnog iznosa kao avans, bez podnoenja akreditivnih dokumenatai trgovaka kreditna pisma.

    84. BANKOVNA GARANCIJABankovna garancija je poseban instrument osiguranja plaanja i izvrenja ugovornihobveza u ugovorenom roku, kojim odreena osoba, poduzee ili banka garantirakorisniku bankovne garancije da e njen komitent o ugovorenom roku izvriti svepreuzete obveze navedene u bankovnoj garanciji prema korisniku garancije i ukoliko ih

    on ne izvri da e ih izvriti sama banka. Bankovna garancija se razvila iz bankovnogjamstva koji se banka Ugovorom o jamstvu obvezuje da e namiriti vjerovnika akoglavni dunik ne namiri dug. kod bankovnog jamstva obveza banke je akcesorne(sporedne) prirode i ovisi o izvrenju obveze glavnog dunika. To je subsidijarna obvezajer se javlja tek u drugom redu, banka e platiti ako glavni dunik ne plati, tj. vezana je uzosnovni dug dunika samo pojaava obvezu glavnog dunika. Kod bankovne garancijeobveza banke je potpuno samostalna i neovisna o osnovnom poslu i njen sadraj ovisi

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    16/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    16

    iskljuivo o volji stranaka koje sudjeluju u bankovnoj garanciji. Najznaajniji je sadrajgarancije jer on predstvlja obvezu banke.

    85. VRSTE BANKOVNIH GARANCIJAS obzirom na izvrenja same obveze banke, namjenu bankovne garancije i ostale

    specifinosti, bankovne garancije se dijele na slijedee vrste: 1) obina (ista) bankovnagarancija- ona kojom banka-garant jami korisniku garancije da e obezu, navedenu ugaranciji, izvriti u potpunosti ukoliko njen komitent, nalogodavac tu obvezu ne izvri;prema tome, korisnik garancije trai od glavnog dunika izvrenje ugovorene obveze iukoliko on ne izvri preuzetu obvezu, obraa se banci da je ona izvri, 2) solidarnabankovna garancija- komitent banke-nalogodavac garancije i banka-garant odgovaraju

    za preuzete obveze solidarno; kod dospijea ugovorene obveze korisnik garancije moetraiti izvrenje preuzetih obveza bilo od garantirajue banke, bilo od nalogodavcagarancije po svom izboru; na traenje korisnika garancije banka izvrava obvezu izgarancije bez izuzetaka i ispitivanja da li je korisnik izvrio obvezu ili ne, 3) bezuvjetnabankovna garancija - banka-garant izvrava preuzete obveze u ugovorenom roku na

    prvi poziv korisnika jer nalogodavac obvezu nije izvrio; prema tome, korisnik garancijenije obvezan prije koritenja ispuniti bilo kakav uvjet ili radnju, ve garanciju koristi imnalogodavac nije izvrio preuzetu obvezu, 4) uvjetna bankovna garancija- korisnik seobvezuje da e prije koritenja ispuniti ugovorom preuzete obveze; nakon ispunjenjauvjeta korisnika garancije, garancija postaje bezuvjetna i banka izvrava preuzete obvezeukoliko nalogodavac ne izvri preuzetu obvezu o ugovorenom roku i 5) inidbenebankovne garancije (garancije za dobro izvrenje posla) - izdaju se za specijalneposlove u kojima banka nalogodavca garantira korisniku da e njen komitent izvritiugovoreni posao onako kako je to u ugovoru naznaeno; ova garancija prua korisnikugarancije sigurnost u poslu i jamstvo za solidnost i uredno poslovanje poslovnog partnera

    koga njegova banka dobro poznaje i za njega garantira na temelju njegvog urednog i

    solidnog poslovanja; kod inidbene garancije banka-garant se ne obvezuje da e samaizvriti ugovorenu radnju, ako to ne uini njen komitent-suugovara u poslu, ve da e,ukoliko komitent nalogodavac garancije ne izvri ugovorenu inidbu, isplatiti ugovoreniiznos, odnosno nadoknaditi tetu koju pretrpi korisnik garancije zbog neizvrenjaugovorene radnje; iznos koji e platiti banka-garant moe se ustanoviti unaprijed umaksimalnom iznosu, ili u obliku penala koji e banka isplatiti korisniku garancije.Protu-garancija (kontra-garancija), posredna garancija javlja se uvanjskotrgovinskom prometu prilikom ugovaranja specijalnih poslova, kao to sulicitacije, izvrenje ugovora, davanje avansa i slino, inozemnim propisima esto jeodreeno da bankovne garancije za te poslove izdaje banka u zemlji korisnika garancije.U ovakvim sluajevima domaa poduzea koja sudjeluju u takvim poslovima, izdajusvojoj banci u zemlji nalog da njen inozemni korespondent u odreenoj zemlji izdagaranciju u korist odreenog korisnika u inozemstvu. Na temelju takvog naloga domaabanka daje nalog svom korespondentu u zemlji korisnika garancije, da pod svojim

    imenom i pod svojom odgovornou izda protu-garanciju na odreeni iznos i premasadraju njene garancije u korist inozemnog korisnika poslovnog partnera njenogkomitenta. Domaa banka nalogodavac za izdavanje protu-garancije u obvezi je premainozemnoj banci za izdanu protu-garanciju, dok je inozemna banka u obvezi premakorisniku protu-garancije. Ovisno o nainu reguliranja pokria za izdanu protu-garanciju,

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    17/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    17

    bankovne protu-garancije mogu biti: pokrivene, djelomino pokrivene i nepokrivene.Kada bankovnu protu garanciju izdaje inozemna banka, po nalogu domae banke u koristinozemnog korisnika garancije , imamo nostro garanciju, a u suprotnom sluaju imamoloro garanciju. Super-garancija se redovito javlja kada korisnik garancije nema puno

    povjerenja u banku-garanta i trai dodatno osiguranje u super-garanciji odreene

    znaajnije banke. Super-garancija moe biti izdana kao jamstvo za ve izdanu garancijuodreene banke, a moe biti i potpuno samostalna nova obveze druge banke za isti posao.Ovisno o dogovoru i ugovorenim odnosima nalog za izdavanje super-garancije drugoj

    banci moe dati isti nalogodavac po ijem je nalogu izdana prva garancija, a moe ga datii banka koja je izdala prvu garanciju. Kada nalog za izdavanje super-garancije daje istinalogodavac tada je on u obvezi prema ovim bankama. Ove obveze su potpuno

    samostalne i meusobno neovisne.Nostro garancijeizdaju domae ovlatene banke ponalogu domaeg subjekta vanjskotrgovinskog posla, odnosno po nalogu uvoznika,dunika ili obveznika izvrenja odreene inidbe u korist stranog poslovnog partnera. Uokviru nostro garancija najee se javljaju garancije za plaanje i inidbene garancije. Kod garancija za plaanje najee se javljaju slijedee vrste garancija: 1) garancije za

    uvoz sirovina i drugog reprodukcijskog materijala na kredit, 2) garancije za uvoz opremena kredit, 3) garancije za nabavu strojeva i ostale graevinske mehanizacije koju ekoristiti u izvoenju investicijskih radova u inozemstvu i 4) garancije za koritenjefinancijskih kredita kod inozemnih banaka ili drugih financijskih institucija u

    inozemstvu. U okviru inidbenih nostro garancija najee se javljaju slijedee vrstegarancija: 1) garancije za dobro izvrenje ugovorenih obveza ovim garancijamaovlatenabanka garantira inozemnom suugovarau u vanjskotrgovinskom poslu, da enalogodavac garancije izvriti preuzetu obvezu na nain kako je utvreno u samomugovoru, 2) konsignacijske garancije u ovoj garanciji banka-garant jamiinozemnom vlasniku robe da e zastupniko poduzee - nalogodavac za izdavanjegarancije, vratiti robu s konsignacijskog skladita u sluaju prestanka ugovora o

    zastupanju, da e platiti prodanu robu s konsignacijskog skladita prema ugovorenimuvjetima i o ugovorenim rokovima i da e izvriti sve ostale radnje navedene u ugovoru ozastupanju, 3) garancija za vraanje povratne ambalae ovlatena banka-garantobavezuje se da e kupac robenalogodavac za izdavanje garancije vratiti primljenupovratnu ambalau i, ukoliko on to ne uini, da e banka nadoknaditi prodavaocu robetetu redovito u visini vrijednosti povratne ambalae koja nije vraena prodavaocu, 4)garancija za vraanje transportnih sredstava ovom se garancijom banka obvezujeda e kupac robe vratiti vagone, cisterne i slina sredstva za transport odreene robe iukoliko on to o ugovorenome roku ne uini, da e banka nadoknaditi odgovarajuuprotuvrijednost za transportna sredstva, 5) licitacijska garancija ona se javlja kodudjela domaih poduzea na inozemnim licitacijama najee prigodom izvoenja

    investicijskih radova u inozemstvu. Ova se garancija redovito izdaje u visini propisanogpostotka od ponuene cijene i slui kao kaucija za kvalitetno izvrenje radova, ukolikonalogodavac za izdavanje garancije dobiva radove na licitaciji, odnosno, da enalogodavac sigurno prihvatiti posao ako ga dobije na licitaciji, 6) garancija u korist

    carinarnice ovom garancijom banka se obvezuje da e nalogodavac vratiti uinozemstvo privremeno uvezenu robu, odnosno da e, ukoliko robu zadri, platitiodgovarajuu carinu i 7) pediterske garancije ovim garancijama banka garantira

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    18/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    18

    brodaru da e domai uvoznik ili njegov pediter u ugovorenom roku predati konosmankoji brodarskom poduzeu nije bio predan prilikom preuzimanja robe.

    86. POTREPTINE I SADRAJ BANKOVNIH GARANCIJAKod bankovne garancije forma i sadraj nisu propisani zakonom i ovise o volji stranaka,

    ovisno o konkretnim uvjetima posla za koji se izdaje bankovna garancija. Dugogodinjapraksa u poslovanju bankovnim garancijama domaih i inozemnih banaka stvorila jeodreeni oblik i sadraj bankovnih garancija. Prema toj praksi oblik i bitni elementi(potreptine) bankovne garancije su slijedei:a) oblik bankovne garancije - bankovna garancija se redovno izdaje u pismenomobliku; iznimno se u praksi javljaju i daju bankovne garancije i usmenim putem,

    telefonski i telegrafski s oznakom najbitnijih elemenata s tim da se kasnije ovakva

    bankovna garancija potvruje pismeno, s oznakom svih potrebnih elemenata kojizahtijeva sam posao i ugovorena bankovna garancija.b) bitni elementi bankovne garancijesu slijedei: 1) naziv i sjedite banke koja izdajegaranciju - banka koja izdaje garanciju potvruje svoju obvezu potpisom ovlatenih

    osoba na nain kojim ona potpisuje svoje obveze, 2) naziv i sjedite korisnika garancije-korisnika garancije treba navesti u bankovnoj garanciji s punim naslovom, sjeditem iadresom, 3) predmet i opseg garancije - predmet i opseg garancije predstvlja bitni

    element bankovne garancije i njime se tono odreuje obveza banke; ovaj elementpredstavlja u sutini i samu bankovnu garanciju i treba biti ugovoren i formuliranprecizno i sa svim potrebnim detaljima obveze, da ne bi kasnije dolo do nepotrebnogspora izmeu osoba koje se javljaju u garanciji; tako je u ovom elementu potrebnoistaknuti i osnovne elemente zakljuenog posla o kojima se eli uiniti ovisnom obvezubanke; redovito se u bankovnu garanciju unose slijedei podaci posla za koje se dajegarancija: datum i broj ugovora, toan naziv robe iliprotuinidbe, vrijednost i rokisporuke robe, rok plaanja garantirane obveze, visina i uvjeti plaanja kamata, ugovoreninaini plaanja, rok vanosti garancije i svi ostali elementi zakljuenog posla koji suzanimljivi za izdavanje garancije i 4) vrijeme trajanja bankovne garancije - rok trajanja

    bankovne garancije redovito se ugovara u vezi s rokom izvrenja obveze dunika poposlu za koji se daju garancije, s tim da je rok trajanja same garancije redovito dulji zaodreeni broj dana; kod ugovaranja roka trajanja bankovne garancije treba u samojgaranciji predvidjeti da li e se ugovoreni rok produljivati ili ne.Pored navedenih bitnih elemenata, javljaju se i nebitni elementi bankovnih garancija,kao to su: 1) vrijeme stupanja na snagu bankovne garancije, 2) broj bankovne garancije,3) datum izdavanja i 4) odredbe o vraanju bankovne garancije.

    87.MJENICAVRSTE MJENICAZakon ne definira pojam mjenice ve bitne potreptine mjenice no za nju moemo rei daje mjenica VP izdan u zakonski propisanom obliku, kojim je izraena obveza isplateodreene svote novca. Mjenica je takoer i novani surogat u uem smislu jer se njomeomoguava obraunsko plaanje bez potrebe opstojnosti pokria u vidu bilo kakvih vrstadepozita. Gospodarski znaaj mjenice je taj da se ona pojavljuje kao instrumentkreditiranja, plaanja i jamstva.Vrste mjenica su:

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    19/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    19

    A) u odnosu na mjenino pravnu formuto su: 1)trasirana (tua) mjenicapismeninalog trasanta trasatu da isplati remitentu ili po njegovoj naredbi odreenu svotu novaca;dijelimo ih na trasiranu mjenicu na vlastitu naredbu(ista osoba je trasant i remitent; onaglasi na naredbu njezina izdavaoca), vlastitu trasiranu mjenicu (trasant ju izdaje na

    samog sebe, trasat i trasant su ista osoba; predstavlja zadunicu) i komisionu trasiranu

    mjenicu(izdaje ju trasant u svojstvu komisionara za raun tree osobe komitenta na nainda u nastavku klauzule o valuti napie naslov ili tvrtku te tree osobe komitenta i 2)vlastita (sola) mjenica trasant se obvezuje isplatiti odreenu svotu remitentu ili nanjegovu naredbu drugom imaocu mjenice i to u skladu s njezinim sadrajem; ima formuzadunice;B) u odnosu na privredne potrebe kreditiranja i plaanjato su: 1)robne ili trgovake(mjenica kojoj je temelj izdavanja isporuena roba i preuzeta na dug, a koju akceptira iuruuje kupac dobavljau uz nakanu da time privremeno podmiri svoju obvezu; imajuulogu novanog surogata prvog reda) i poslovne mjenice (podvrsta robne mjenice;obino se koristi kao instrument osiguranja vjerovnikovih interesa), 2)kreditne(temeljese na odobrenim bankovnim kreditima, javljaju se kao akceptacijske njome banka

    odobrava svom komitentu mjenini akceptacijski kredit; banka dozvoljava komitentutrasiranje mjenica na nju do odreenog iznosa; banka ima ulogudunika i komitent moradoznaiti pokrie mjenice prije njenog dospijea; postoje dvije vrste: s pokriem i bezpokria, i kao avalirane mjenice osigurava se pravodobna isplata mjenice; bankakreditor ima ulogu jamca), financijske(izdane mjenice po osnovi odobrenog bankovnogkredita; uobiajeno je da se banci za odobrene kredite prui jamstvo u vidu mjeninogakcepta; tako akceptiranu mjenicu nazivamo financijskom mjenicom kojom se na dulji

    rok osiguravaju uspostavljeni odnosi banke i komitenta) i novane mjenice(VP nastalidavanjem na kredit odreene svote gotovog novca ili vrijednosti robe u potroake svrhe;ima svojstvo kreditiranja i ne funkcionira kao novani surogat), 3) dugorone (zbognemogunosti skore mobilizacije likvidnih novanih sredstavane prima se kao novanisurogat; ne koristi se u platnom prometu, ve kao instrument jamstva) i kratkoronemjenice(upotrebljavaju se u platnom prometu u cilju skore realizacije odnosno naplate a

    rok dospijea im je od 3 tjedna do 3 mjeseca; razlikujemopokaznu mjenicu (po vienju)dospijevaju u trenutku predoenja na isplatu; mjenica po vienju ili a'vista se morahonorirati u trenutku predoenja na isplatu a mjenica koja dospijeva u odreeno vrijemepo vienju dospijeva na naplatu neko vrijeme nakon dana akcepta, a dato mjenicudospijevaju na odreeno vrijeme od dana njihova izdavanja i koriste se u platnomprometu, i dnevne mjenicedospijevaju na naplatu na tono odreeni kaledarski dan), 4)domicilirane mjenice u interesu brze i sigurne naplate trasant moe mjenicudomicilirati tj. usmjeriti njeno plaanje na mjesto i adresata gdje e biti honorirana bezpotekoa; razlikujemo odreene (navedena i osoba koja e mjenicu isplatiti) ineodreene mjenice (navedeno samo mjesto plaanja), 5) rekta ili neprenosive mjeniceto su neprenosivi VP i ne mogu se indosirati nego samo cedirati; ne mogu se eskontiratiniti posluiti kao sredstvo plaanja te zato predstavljaju instrument jamstva; mogu bitidugorone i kratkorone, 6) zavratne, povratne ili regresne mjenicetrasirana mjenicas rokom dospijea po vienju izdana od regredijenta tj. od osobe koja ostvarujui svojezavratno (regresno) mjenino pravo izdaje odnosno retrasira mjenicu na bilo kojegprednika plativu samo u prednikovu mjestu stalnog boravka; ova mjenica se nedomicilira, 7) bianco ili nepotpune mjenicepravno valjani VP na kojem se mjenini

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    20/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    20

    dunik u ulozi trasanta potpie in bianco s nakanom preuzimanja mjeninopravne obvezei 8) dobre (sposobne postati novanim surogatima i primaju se umjesto isplate) i loemjenice (na njima se nalaze potpisi kreditno nesposobnih osoba; ne primaju se; lane,nepotpune, izmiljene,...).

    88. MJENINE POTREPTINEZakon o mjenici definira bitne potreptine trasirane i sola mjenice bez kojih se odreenaisprava ne moe smatrati mjenicom. Bitne potreptine trasirane i sola mjenice su: 1)oznaka mjenica, 2) bezuvjetni nalog (trasirana) odnosno bezuvjetno obeanje plaanjaodreene svote novca (sola), 3) ime trasata samo trasirana mjenica, 4) dan mjeninogdospijea, 5) mjesto plaanja, 6) ime korisnika mjenice remitenta, 7) mjesto i danizdavanja mjenice i 8) potpis izdavaoca mjenicetrasanta.Nebitne potreptine trasirane isola mjenice su: 1) klauzula valute, 2) klauzula pokria, 3) izvjetajna avizo klauzula, 4)klauzula na naredbu, 5) rekta klauzula, 6) oznaka bez obveze, 7) kamatna klauzula,8) klauzula bez protesta ili bez trokova i 9) oznaka duplikata.

    89. OSOBE U MJENINOM POSLU I NJIHOVE OBVEZEU mjeninom poslu sudjeluju osobe kojima taj posao daje odreena ovlatenja(vjerovnici) i osobe kojima mjenica predstavlja obvezu (dunici). To su: 1) izdatnik(trasant) osoba koja izdaje mjenicu, 2) tezovnik (trasat) osoba na koju trasantusmjeruje nalog plaanja mjenjine svote, 3) prihvatnik (akceptant)glavni mjeninidunik, 4) korisnik (remitent)mjenini vjerovnik, 5) indosant (irant)prenositeljprava, 6) indosatar (iratar) novi korisnik, 7) avalist mjenini jamac, 8)intervenijent akceptira mjenicu tj. plaa mjenicu po potrebi, 9) regresatmjeniniobveznik protiv kojeg se ostvaruje regresno pravo, 10) regredijent slijednik koji topravo ostvaruje, 11) prosvjednik osoba koja podie prosvjed kod suda, 12)prosvjedovnikosoba protiv koje se podie protest i 13) domicilijattrea osoba kojao dospijeu plaa mjenicu u mjestu trasata ili trasantova prebivalita.

    90. PROMESAPROMISSORY NOTEPromissory note odnosno promesa (zadunica) je posebna vrsta vlastite (sola) mjenicekojom se trasant bezuvjetno obvezuje platiti korisniku ili po njegovoj naredbi ili

    donosiocu svotu na koju ovaj VP glasi. Glavni dunik je njezin izdavatelj. Mogu ihizdavati samo prvoklasne banke i financijske organizacije i to kao simple (proste)promissory note. Ako ih izdaju poduzea i kompanije, moraju imati dodatna osiguranja ito su tada personal promissory note. U trgovakim poslovima kupac robe na kredit izdajepromesu u korist dobavljaa. Kod bankovnih poslova korisnik kredita pomou promesedaje obeanje banci. Uobiajeno je priloiti i odreene dokumente (bilanca, podaci obonitetu...). Jedine bitne potreptine su bezuvjetno obeanje plaanja i potpis trasanta.Promesa moe nositi i kamatu. Moe biti na jednu a biti isplaena u drugoj valuti s timeda se svota moe isplaivati i obrono. Dozvoljeni su indosament i predaja a moe seodrediti i rok dospijea na odreeni dan.Promissory nota u irem smislu su svi VP naosnovi kojih dunici prihvaaju apsolutnu obvezu plaanja u ugovorenom roku. Posrijedisu, dakle, svi prenosivi kreditni instrumenti koji zbog svoje univerzalnosti, prenosivosti i

    bezuvjetnosti cirkuliraju na financijskim tritima.

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    21/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    21

    91.EKekje VP izdan u formi propisanoj zakonom kojim trasant nalae trasatu isplatuodreene svote imaocu eka tj. remitentu. Izdavanju eka radi podmirenja obvezeprethodi sporazum, i to: 1) izmeu trasanta i trasatautanauje se obveza trasanta dapribavi na svome raunu kod trasata potrebno pokrie uz istodobnu dunost trasata da

    isplati na njega izdane ekove, u okviru postojeeg pokria i 2) izmeu trasanta iremitenta remitent se obvezuje primljeni ek prezentirati na isplatu prvenstvenotrasatu, dok se trasantova obveza oituje u dunosti podmirbe na eku naznaene svoteuvjetno odnosno samo ako to ne uini iz bilo kojeg razloga trasat. Gospodarski znaajeka: 1) sudionici ekovnog prometa oslobaaju se poslovanja s gotovinom i rizika kojetakvo poslovanje donosi i ostvaruju kamate na novana sredstva deponirana u banci, 2)pohranom raspoloivog novca u bankama, te koritenjem ekova za svrhe plaanja,oslobaa se gotovina za depozitno multipliciranje i kreditiranje, 3) zahvaljujuiindosiranju, a posebice verinom plaanju, postie se bra i racionalnija cirkulacijanovane mase, to ima odraza na emisiju centralne banke i 4) koristei ek kao novanisurogat stvaraju se zamjenice novca, pa se time ublaavaju esto teke poslijedice

    kreditne restrikcije.

    92. VRSTE EKOVAVrste ekova su:A) ovisno o osobi korisnika eka (remitenta) razlikujemo: 1) ek na donosiocapodvrste su ek izriite oznake o donosiocu, ek zamjenjive ili alternativne oznake odonosiocu i ek bez ikakve oznake korisnika (bianco ek), 2) ek na imena njemu senalazi samo ime korisnika ili remitenta, 3) ek na naredbuVP na kojem je klauzulanaredbe napisana uz ime remitenta; ova klauzula izrijekom ovlauje remitenta da svojepravo iz eka moe indosamentom prenijeti na drugu osobu i 4) rekta ek uz imekorisnika sadri i rekta klauzulu kojom trasant zabranjuje prijenos eka indosamentom;moe se prenijeti ali samo u obliku cesije;B)

    u odnosu na predmet, nain i namjenu plaanjarazlikujemo: 1) novane ekovepismene naputnice s kojima trasant upuuje trasata da isplati odreenu svotu na teretnjegovih novanih sredstava; 5 je vrsta novanih ekova: blagajniki ili gotovinski ek(platni instrument pomou kojega se podmiruju obveze u gotovini), prijenosni ek ilivirmanski nalog(uobiajena i najea ekovna forma koja se koristi u razvijenom iroprometu; imalac iro rauna ili tekueg rauna nalae trasatu-banci da se odreena svotanovca knino prenese s njegovog rauna na raun korisnika; nije ek u pravnom smislu ne mora sadravati oznaku da je ek, nema indosamenta, izdatnik ga je ovlatenopozvati i prije roka i izdatnik ga alje izravno banci a ne korisniku), obraunski ek(koristi se kao sredstvo neodgodivog plaanja; naplata ekovne svote moe se realiziratijedino obraunom i preknjienjem svote na koju obraunski ek glasi; moe cirkulirati uobliku indosamenta, sadri klauzulu da je ek i opozvati se moe tek istekom roka),prekrieni, krosirani, barirani ek(s prednje strane prekrien dvama usporednim crtamato znai da njegov imalac se moe naplatiti samo preko banke; krosirati se moe bilokoji ek i bilo koja osoba u ekovnom prometu a on se moe indosirati; razlikujemoopenito prekrieni ek praznina izmeu dvije crte, isplata od bilo koje banke iposebno prekrieni ek izmeu dvije crte ime banke, isplata samo od te banke) icirkularni ek (moe se naplatiti u svim sjeditima banke-trasata te kod svih njenih

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    22/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    22

    korespodenata) i 2) efektivne ekove VP koji ne glase na novane svote ve naodreenu koliinu efekata;C) u odnosu na vrstu pokria razlikujemo: 1) depozitne ekovekoriste ih bankekontinentalne Europe, u skladu s odredbama njihovih zakona o eku, koji propisujubezuvjetnu opstojnost novanog pokria kod banke-trasata, na temelju kojega imaoci

    rauna mogu trasirati ekove i 2) kreditne ekoveto su VP koje trasanti mogu izdavatii na temelju fiktivnog pokria tj. odobrenog kredita a prakticiraju se u anglosaksonskimzemljama i SADu;

    D) u odnosu na koliinu isplatne svote razlikujemo: 1) limitirane ekoveza njihbanka-trasat utvruje maksimalnu svotu da koje se oni mogu ispostaviti; postoje 4 vrstelimitiranih ekova: limitirani ek u uem smislu(banka ga uruuje onim graanima kojito od nje zatrae zbog plaanja roba i usluga; izdaje se onoliko blanketa limitirajuihekova koliki je saldo njihova potraivanja kod nje; u visini izdanih blanketa blokiraju sesredstva na iro ilitekuem raunu), limitirani ek stalne svote(to je podvrsta limitiranogeka u uem smislu; uvijek je u okruglim brojkama; izdaje se u zamjenu za gotovinu a niu svijetu ni u RH nije ba prisutan), limitirani ek s ekovnom karticom(izdatnik eka je

    graanin; prigodom trasiranja eka i uruenja korisniku predstavlja se ekovnomkarticom kojom banka jami naplatu eka uz uvjete navedene u ekovnoj kartici) iakreditivni ek(vie se ne koriste; koristili su se za otkup poljoprivrednih proizvoda i bilisu istovjetni eku stalne svote) i 2) nelimitirani ekovi VP koje njihovi izdatnicipopunjavaju na eljene svote bez ikakva limitiranja a u ovisnosti o raspoloivom saldu naraunima kod banke-trasata;E) u odnosu na mjesto izdavanja i plaanjarazlikujemo: 1) mjesni ek izdan je inaplativ u istom mjestu i 2) udaljeni ek mjesto izdavanja je razliito od mjestaplaanja.

    93. POTREPTINE EKABitne potreptine ekasu: 1) oznaka ek, 2) bezuvjetni uput ili nalog trasatu, 3) imetrasata, 4) mjesto plaanja, 5) mjesto i dan izdanja i 6) potpis trasanta.Nebitne potreptine ekasu: 1) oznaka remitenta, 2) oznaka naredbe, 3) rekta klauzula,4) oznaka duplikata, 5) oznaka donosiocu i 6) oznaka samo za obraun i sl.

    94. OSOBE U EKOVNOM POSLUOsobe u ekovnom poslu su: 1) izdatnik (trasant)osoba koja izdaje ek, 2) trasatonaj koji treba platiti ek, 3) korisnik (remitent) korisnik eka, 4) indosant (irant,nalenik)prenosilac prava, 5) indosatar (iratar, naleovnik)osoba na koju je ekprenesen, 6) prednik i slijednik, 7) zavratnik (regredijent) osoba koja ostvarujepravo na regres, 8) regresatzavratni obveznik ili svaki njegov prednik, 9) prosvjednikosoba koja podie protest i 10) prosvjedovnikosoba protiv koje se podie protest

    95.ZADUNICA

    96. EKOVI MEUNARODNIH PLAANJAekovi meunarodnih plaanja koriste se za robna i nerobna plaanja naroito uputnikom prometu ili kod dokumentirane naplate. Osobe kod takvih plaanja iste su kaoi kod unutarnjeg poslovanja ekovima samo to posluju na meunarodnoj razini.

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    23/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    23

    ekovi meunarodnih plaanja su: 1) bankovni ekoviek kod kojeg su trasant i trasatdvije razliite inozemne banke u istoj a rjee u dvije strane zemlje; u RH to su ekovikoje strane banke trasiraju na druge ino-banke u istoj ili rjee u dvije strane zemlje,ekovi koje USA-banke trasiraju na nae iseljenike organizacije u USA, zatim ekovikoje strane banke trasiraju na nae banke u zemlji (tzv. loro ekovi) i ekovi koje domae

    ovlatene banke trasiraju na svoje direktne korespodente u inozemstvu (tzv. nostroekovi); prema valuti na koju glase dijele se na ekove na konvertibilne valute, ekove naobraunske (klirinke) valute i ekove na kune, 2) osobni (personalni, privatni)nebankovni ekoviekovi koje osobe u inozemstvu trasiraju na neku banku u svojojzemlji; imaju relativno slabu sigurnost pa se u RH preuzimaju samo na in kaso naplatu;kako bi se poveala likvidnost banka-trasat akceptira ek i na taj nain prihvaeniprivatni inozemni ek postaje certificirani ek; kod njega se koriste odreeni surogatiakcepta a to su vidiranje(potvruje banka da izdavalac ima pokrie) i markiranje(koristise poslije zakljuenog dnevnog obrauna u clearing prometu a sastoji se od davanjapotvrde na eku o opstojnosti pokria u tom trenutku), 3) putni (traveller's) ekovilimitirani instrumenti plaanja koji se koriste u meunarodnom putnikom platnom

    prometu; nominalna vrijednost im je otiskana u okruglim brojkama i mogu se unoviti uraznovrsnim nacionalnim valutama; za razliku od drugih ekova, ove korisnik kupuje iplaa ih pri preuzimanju; izdaju ih banke i turistike agencije), 4) euroekovi unificirani bankovni ek koji se upotrebljava u meunarodnom prometu kao jednostavnosredstvo plaanja i obavezno ga prati euroek garantna kartica; slui za bezgotovinskoplaanje ili podizanje gotovine diljem EU; limit je naveden na poleini euroek garantnekartice; mogu se ispunjavati u raznim valutama, 5) specijalni ekovidijelimo ih na:treasurer ekove (koriste se za isplate socijalnih davanja u USA), memorandum ekove(izdaju zajmoprimci kao garanciju zajmodavcu; uobiajeni u USA), currency credit card(instrument meunarodnih plaanja slian putnikom eku a glasi obino na $100 srokom valjanosti od 3 mjeseca; trasira ga Skandinavska banka, Stockholm na samu sebe),

    bank money order (bankovni nalog plaanja od kojih je ista banka i trasat i trasant) ipostal money order (potanska meunarodna uputnica), 6) loro ekovi trasiraju ino-banke na nae domae banke; ino-banka je trasant a RH banka trasat; korisnici su upravilu fizike osobe; mogu se trasirati na konvertibilne i klirinke valute te kune i nostroekovi trasiraju nae banke na ino-banke; RH banke trasanti a inobanke trasati;primjenjuju RH ovlatene banke pri trasiranju ekova koji glase na konvertibilne valute i7) kvazi ekovidijelimo ih na SOS international cheques(izdaju auto klubovi), touringbonovi, vauer(nije ek ve obina blagajnika dokaznica) i kreditna karta.

    97.PRIJENOS EKA ILI MJENICEU ekovnom prometu prijenos eka vri se na dva naina: 1) redovitim ili vlasnikimindosamentomkorisnik eka prenosi sva svoja prava iz eka na novog vlasnika; taj seprijenos moe obaviti na dva naina: potpunom naleom (dosadanji vlasnik dajeprijenosnu izjavu na poleini navodei ime novog vlasnika nakon ega to potpisuje) inepotpunom odnosno bijelom ili bianco naleom(ne sadri ni prijenosnu izjavu ni imeindosatara ve samo naziv ili tvrtku te potpis indosanta) i 2) punovlasnimindosamentom vlasnik eka ostvaruje svoja prava iz eka posredstvom zastupnika.Zakon o eku odreuje da indosament mora biti bezuvjetan a ako je ogranien nekomklauzulom, ona se smatra nenapisanom. Ako se na odreenom eku koji glasi na ime

  • 7/26/2019 FIT 2. Kolokvij Skripta s Pitanjima

    24/24

    FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

    obavi onoliki broj indosamenata da vie ne preostaje prostora za nove, tada se to rjeavaproduetkom ili alonom(papir istih dimenzija kao i ek koji se na njega zalijepi; morastajati napomena da je to nastavak). U mjeninom prometu razlikujemo tri vrsteindosamenta: 1) redoviti (vlasniki) indosament na indosatara se prenose svamjenino-obvezna prava na mjeninu trabinu i to potpunim indosamentom (zakoniti

    imalac mjenice ispisuje puni naziv novog imatelja) ili nepotpunim ili biancoindosamentom(sadri samo potpis indosanata na poleini); prava koja indosatar dobivavezana su uz uinke pa tako imamo uinak indosabilnosti (svaki stjecatelj dobiva punopravo prijenosa), obligatorni uinak (daje indosataru samostalno pravo raspolaganjamjeninom trabinom) i garancijski uinak (omoguuje regresno pravo premaindosamentima prednicima, 2) punovlasni (prokura) indosamentprijenos mjenice sposebnom nakanom; korisnik mjenice ovlauje novog imaoca indosatara da mu kaonjegov opunomoenik ostvari neko od subjektivnih mjeninih prava; uz imeopunomoenika stavlja se klauzula vrijednost na naplatu i 3) zaloni indosamentkorisnik mjenice preputa svome vjerovniku trabinu po odnosnoj mjenici da bi mu timepruio sigurnost tj. zalog pravodobnog vraanja duga; uz njegovo ime se ispisuje

    klauzula vrijednost za osiguranje ili vrijednost kao zalog.