Gppp- Skripta Za i Kolokvij

7/25/2019 Gppp- Skripta Za i Kolokvij

1/34

UVODNA RAZMATRANJA

1. POJAM I PREDMET GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA

Graansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne.

Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadlenost. ! funkcionalnespadaju pravila kojima se ureuje postupak.

Izvori graanskog procesnog pravamogu se podijeliti na formalne i fakti"ke. #ormalni su ustav,zakoni i podzakonski akti. ! fakti"ke spadaju sudska praksa $ iudicatura% i pravna nauka $iurisprudens%.

2. METODI OSTVARIVANJA GRAANSKOG PRAVOSUA

G&& je grana prava, a graanski postupak je njen predmet. 'ao grana prava, G&& je skup normi,ustanova i propisa povezanih u jednu logi"ku cjelinu. Graanski postupak se sastoji od sistemaradnji koje se nazivaju procesno-pravnim radnjama. &ostoji vi(e vrsta graanskih postupaka, od

kojih su se neki razvili u samostalne graanske postupke. )o su: parni"ni, vanparni"ni i izvr(nipostupak.

*adraj sudske funkcije u parni"nom postupku je u odluivanju, koje se sastoji u tome da se nautvreno "injeni"no stanje primjenjuje odgovaraju+a pravna norma sa ciljem za(tite ugroenog ilipovrijeenog prava. ! vanparni"nom postupku sadraj sudske funkcije primarno je u ureivanju,stvaranju i mijenjanju graanskopravnih odnosa. *adraj sudske funkcije u izvr(nom postupku jeu egzekutivnom postupanju suda kao dravnog organa. )u se postie ostvarenje prava na na"in(to se subjekt obaveze u propisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrenoj u izvr(nojsudskoj odluci ili nekoj drugoj izvr(noj ispravi.

3. MJESTO GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA

G&& je u najblioj vezi sa ustavnim, graanskim materijalnim pravom, te krivi"nim i upravnimpravom.

Odnos prema ustavnom pravu. !stavima se vr(enje sudske funkcije povjerava redovnimsudovima, a utvruju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije $zakonitost,sudska nezavisnost, zbornost, dvostepenost itd%. *vi ovi principi se konkretiziraju kroz normeprocesnog prava. a"elo sudske nepristrasnosti i na"elo kontradiktornosti su dva najvanijaprincipa koji su na nivou ustavnih na"ela, a zastupljeni su u normama organizacionog ifunkcionalnog procesnog prava.

Odnos GPP prema materijalnom graanskom pravu. o odvajanja G&& od graanskogmaterijalnog prava do(lo je tek u /.vijeku. 0azlikovanje procesnog od materijalnog graanskogprava ima kako teorijski, tako i prakti"ni zna"aj. pr. procesne radnje se ne ispituju u pogledunjihove valjanosti kao poslovi graanskog prava, ve+ u pogledu njihove dopu(tenosti. 'ad jeprocesna radnja dopu(tena, ona ne+e uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo.Osim toga, u pogledu teritorijalnog vaenja normi procesnog prava uvijek vai na"elo lex fori, a upogledu vaenja normi materijalnog prava na"elo lex causae.

Odnos graanskog postupka prema materijalnom pravu. &redmet materijalnog prava su normekojima se reguli(e nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. &redmet normi procesnog


2/34

prava je utvrivanje organa kojima se povjerava vr(enje pravoza(titne funkcije i postupak u komese ostvaruje ta funkcija. Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrenog pravnogporetka u dru(tvenim odnosima. 1ato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, "ijemostvarenju slui. stovremeno, postupak posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu namaterijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosi ostvarivanju i daljem razvojupostoje+eg pravnog poretka, a time i ukupnih dru(tvenih odnosa.

Forma i formalizam u postupku. &ravu je svojstvena forma zbog toga (to bez forme ne bi mogloostvarivati svoju osnovnu funkciju 3 obezbjeenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. !procesnom pravu je pravna forma jo( vi(e izraena. 0adnje kojima subjekti postupka ostvarujusvoja procesna prava i obaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na podru"juprocesnog prava vai princip stroge forme. * druge strane, na podru"ju materijalnog prava vaiprincip slobodne forme.

&rincip stroge forme u parni"nom postupku je u slubi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost,pravna sigurnost i efikasnost. &ravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebisvrhom, tj. kad prestane sluiti naprijed navedenim ciljevima.

Odnos izmeu GPP i upravnog prava. &arni"ni postupak je najstarija pravna institucija, iz "ijegokvira se izdvojio prvo krivi"ni, a u novije vrijeme i upravni postupak. ! upravnom postupkuprisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta graanskog postupka. Osim toga,nema jasnog razgrani"enja izmeu parni"nog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji izmeugraanskog i krivi"nog postupka zahvaljuju+i odreenosti krivi"no-pravnog predmeta. ekaobiljeja na osnovu kojih se mogu uo"iti razlike izmeu upravnog i graanskog postupka su:

. &o jednom shvatanju, bitno obiljeje graanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, zarazliku od upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani dravni organ kao nosilac vlastikome je druga strana pot"injena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se dravni organimogu pojaviti kao ravnopravne stranke u meusobnom odnosu, ali taj odnos ne+e samim timbiti graanskopravni. &o drugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje graanskopravne odupravne stvari je u tome da li u konkretnom slu"aju organ dravne vlasti vr(i ovla(tenja kojasu mu zakonom povjerena, ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugisubjekt.

2. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriterijuformalno-pravnog razgrani"enja. &o formalno-pravnom kriteriju, graanskopravnimpredmetima se smatraju oni za "ije su rje(avanje nadleni sudovi u parni"nom postupku, aupravnim oni koji se rje(avaju u upravnom postupku.

! savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija meusobno pribliavaju u mnogimaspektima. 1a djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, vai na"elo zakonitosti.

'arakteristika odnosa izmeu upravnog i sudskog postupka jeste i meusobno dejstvo akata, tj.

dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni"nom postupku. 4ko se uparni"nom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je ve+ pravnosnano rije(ena uupravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnanosti. 5aii obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji o"uvanja jedinstva pravnogporetka.

0azgrani"enje nadlenosti izmeu sudova i upravnih organa vr(i se po pravilima o apsolutnojnadlenosti: ako je pokrenut parni"ni postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud +e seoglasiti apsolutno nenadlenim i odbaciti tubu. 5ai i obrnuto.


3/34

Odnos graanskog procesnog prava i krivi"nog procesnog prava

Slinosti i razlike. *li"nosti su uslovljene time (to i graansko i krivi"no pravosue vr(ejedinstveni sudovi, a razlike time (to se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje urazli"itim predmetima.

Ono (to je zajedni"ko za krivi"ni i graanski postupak prvenstveno su ustavna na"ela na kojimaje zasnovano organizacijsko i funkcionalno ureenje sudova: zakonitost, nezavisnost sudova,zbornost, dvostepenost itd. )akoe su im zajedni"ka i na"ela kojima se osigurava pravilnoostvarenje sudske funkcije. )o su na"ela: kontradiktornosti, usmenosti, javnosti, slobodne ocjenedokaza i materijalne istine.

0azlike izmeu krivi"nog i graanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta.&redmet graanskog postupka je raspravljanje i odlu"ivanje u sporovima iz graansko-pravnihodnosa, a predmet krivi"nog postupka je raspravljanje i odlu"ivanje o tome da li je u"injenokrivi"no djelo, da li postoji kriv"na odgovornost u"inioca, te izricanje sankcije. *vojstvokrivi"no-pravne stvari ima samo ono djelo koje je zakonom utvreno kao krivi"no djelo.

Osim toga, razlike izmeu graanskog i krivi"nog postupka manifestuju se i na podru"ju nekihna"ela. a"elo dispozitivnosti i raspravno na"elo su specifi"na na"ela parni"nog postupka. Onapostoje i u krivi"nom postupku, ali je njihov domet sasvim neznatan. Graanski postupak tubompokre+e subjekt osporenog ili povrijeenog prava, a krivi"ni postupak pokre+e javni tuilac poslubenoj dunosti. Ostvarenje krivi"nopravnih normi postie se samo u krivi"nom postupku. *druge strane, pravna za(tita povodom povrijeenog ili osporenog prava moe se posti+i i putemarbitrae. ! krivi"nom postupku ne postoje ustanove povla"enja tube, odricanja od tubenogzahtjeva, sudskog poravnanja i druge ustanoev kojima se ostvaruje na"elo dispozitivnosti uparni"nom postupku.

Vezanost suda u graanskom postupku za presudu donesenu u krivinom postupku. &ostoje 6situacije u kojima je sud u graanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivi"nom

postupku. )o su slijede+e situacije:- kad je istom radnjom prouzrokovano krivi"no djelo i neka graanskopravna posljedica7- kad krivi"no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni"nom postupku7- kad presuda donesena u krivi"nom postupku ima karakter pravno relevantne "injenicegraanskog prava.

4ko ista radnja proizvodi i krivi"nopravnu i graanskopravnu posljedicu, titulargraanskopravnog ovla(tenja ima 2 alternativne mogu+nosti:. da raspravljanje i odlu"ivanje o graanskopravnom zahtjevu pridrui krivi"nom postupku$adhezioni postupak%72. da pokrene samostalan graanski postupak.

4ko ako sud u krivi"nopravnoj stvari donese oslobaaju+u presudu ili obustavi postupak, on nemoe odbiti i graanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka, ve+ tu stranku upu+uje napokretanje parni"nog postupka. 0azlog tome je "injenica da je parni"ni postupak redovni na"inraspravljanja i odlu"ivanja o graanskopravnim zahtjevima, pa se samo u tom postupku moedonijeti odluka sa dejstvom res iudicata.

&ravosnana osuuju+a krivi"na presuda vee sud u parni"nom postupku, koji ne moe utvrivati"injenice koje bi isklju"ile odgovornost za (tetu uzrokovanu umi(ljajnim krivi"nim djelom. )adase ne moe umanjiti ni naknada (tete zbog slabog imovinskog stanja (ti+enika.


4/34

Graanska subjektivna odgovornost je stroija od krivi"ne. ! krivi"nom pravu po pravilu seodgovara za umi(ljaj, a izuzetno i za nehat. ! graanskom pravu se odgovara za sve oblikekrivice, zaklju"no sa objektivnom odgovorno(+u. *toga, kad je sud u krivi"nom postupku utvrdiopostojanje krivi"nog djela i krivi"ne odgovornosti, onda razlozi pravne sigurnosti iekonomi"nosti, kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parni"nog suda za "injeniceutvrene u krivi"nom postupku. * druge strane, ako je pred krivi"nim sudom donesena

oslobaaju+a presuda, parni"ni sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivi"ne odgovornosti nezna"i da istovremeno ne postoji ni graanska odgovornost.

4ko se krivi"no djelo i krivi"na odgovornost javljaju u graanskom postupku kao prethodnopitanje, sud u graanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivi"nom postupku i to bezobzira na to da li je ona presuuju+a ili oslobaaju+a. pr, nedostojnost za nasljeivanje nastupausljed odreenih krivi"nih djela nasljednika kao npr.umi(ljajno li(avanje ivota ostavioca,upotreba sile ili prijetnje u cilju sastavljanja testamenta i sl.

! odreenim situacijama se pravosnanoj presudi u krivi"nom postupku daje karakter pravnorelevantne "injenice, za koju se vee nastanak odreenih pravnih posljedica. pr.pravosnanapresuda kojom je jedan bra"ni drug osuen za krivi"no djelo kaznom zatvora due od 6 godine,

predstavlja pravno relevantnu "injenicu za koju porodi"no pravo veu posljedicu - pravo drugogbra"nog druga na razvod.


5/34

Dio prvi

PARNINI POSTUPAK

OPA UENJA

. POJAM I PREDMET PARNINOG POSTUPKA

Graanski parni"ni postupak je op+i i osnovni metod raspravljanja i odlu"ivanja ugraanskopravnim sporovima. &rema 1akonu o parni"nom postupku, pravila ovog postupkaprimjenjuju redovni sudovi u raspravljanju i odlu"ivanju o sporovima koji nastaju iz li"nih iporodi"nih odnosa, radnih odnosa, te imovinskih i drugih graanskopravnih odnosa, osim ako suneki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadlenost drugih sudova. Obzirom narazli"ite graanskopravne odnose povodom kojih se raspravlja, parni"ni postupak je podijeljen naop+i i posebne postupke. &ropisi op+eg postupka primjenjuju se u situacijama za koje ne postojipropis iz nekog od posebnih postupaka.

!. "UNKCIJA PARNINOG POSTUPKA

&rema starijem, individualisti"kom shvatanju, krajnji cilj parni"nog postupka je za(titasubjektivnih graanskih prava. anas je nesporno da se u graanskom postupku ostvarujepravoza(titna funkcija kao zna"ajna drutvena djelatnost, ali se u postupku istovremeno prua iza(tita subjektivnih prava graana i drugih pravnih subjekata. 1a(titom subjektivnih pravaistovremeno se ostvaruje i postoje+i normativni poredak u dru(tvenim odnosima.

Ius dicere. *udska praksa zna"ajno doprinosi razvoju pravnog poretka. *vaka sudska presuda,osim (to je akt primjene prava, predstavlja i stvarala"ki "in konkretizacije op+e pravne norme napojedina"nu dru(tvenu situaciju. &ored za(titne, postupak ostvaruje i zna"ajnu vaspitnu ulogu.aime, sud u parni"nom postupku utvruje uzroke pravnih povreda i izri"e sankciju radinjihovog otklanjanja. Ovakvom aktivno(+u sud vaspitno uti"e na graane da se pona(aju u duhu

po(tivanja zakona i morala, uz podsticanje stranaka na mirno rje(avanje sporova.

#. PARNINI POSTUPAK$ PARNICA$ SPOR

&ojmomgraanski postupak ozna"ava se postupak kao pravna institucija, odnosno kao cjelovitametoda ostvarivanja sudske funkcije u graanskopravnim sporovima.

&ojmom parnica ozna"ava se konkretan postupak koji se vodi izmeu parni"nih stranaka, apovodom odreenog tubenog zahtjeva koji postavlja tuilac i od suda trai za(titu. &osredstvomparnice se parni"ni postupak prilagoava potrebama svakog pojedinog predmeta u vr(enju sudskefunkcije. &arni"ni postupak je postupak u kome se odlu"uje o $ne%postojanju subjektivnog prava,primjenom materijalnog prava na postoje+e "injeni"no stanje.

&rema naj(irem shvatanju, sporje svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjevsukobljava sa odreenim otporom ili suprotstavljanjem. )o je uvijek odreeni stepen neslaganjaizmeu 2 subjekta u pravnom odnosu. Obi"no prethodi parnici, ali ne mora dovesti do nje.*ubjekti spora mogu svoj spor rije(iti sporazumom ili putem arbitrae. *amo ako jedan odsubjekata zatrai sudsku za(titu, tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. 8ada separnica pokre+e povodom spora, ona je u svojoj egzistenciji od njega nezavisna. Graanskopravniodnos povodom kojeg je do(lo do parnice moe se i ugasiti, ali to samo po sebi ne+e imati uticajana postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa.


6/34

%. S&VATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNINOG POSTUPKA

Parnica kao pravni odnos. *hvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njema"kiprocesualista Oskar 9ulo. 'ao pravni odnos parnica nastaje na osnovu mno(tvaprocesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. &rocesne ili parni"ne radnje imaju funkciju

pravnih "injenica, jer norme procesnog prava za njihovo preduzimanje veu nastanak procesnihprava i obaveza. )a prava i obaveze dovode subjekte postupka u meusobne procesnopravneodnose. *vakom slijede+om parni"nom radnjom ostvaruje se neko pravo ili izvr(ava obaveza izprethodne radnje, a istovremeno se stvaraju nova prava i obaveze koje trae preduzimanje novihradnji. )ako se parnica odvija i pribliava dono(enju presude kao zavr(nog akta.

! teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. &rema starijem,civilisti"kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izmeu stranaka, a sud je samopasivni posmatra". &rema publicisti"kom shvatanju, parnica je odnos izmeu stranaka sa jedne isuda sa druge strane, ali ne i odnos izmeu samih stranaka. &o shvatanju trostranog pravnogodnosa, parnica se zasniva izmeu svake stranke i suda, a posredstvom suda i izmeu samihstranaka. 0adnje koje stranke preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu, ali se njima

proizvode procesnopravne posljedice kako prema sudu tako i prema suprotnoj stranci.

Parnica kao pravni poloaj. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija kojaprethodi pravnom odnosu. *udska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnanosti.)ek tada se parnica kao pravni poloaj pretvara u pravni odnos, u kome su definisana prava iobaveze stranaka.

&rema ovom shvatanju, procesne norme predstavljaju samo tehni"ko sredstvo u rukama sudije,koji zauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos. &ritom sud usvrhu kona"nog odlu"ivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. *hodno navedenom,procesnopravne norme nisu imperativne, ve+ vi(e imaju karakter kriterija prema kojima sudijacijeni procesna djelanja stranaka u cilju dono(enja odluke.

Ovo u"enje trpi znatne zamjerke: $% zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi,$2% su(tina parni"nih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogu+nost u pogledu reakcije suda7$6% autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti.

Parnica kao razvoj. &rema ovom shvatanju, postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice:unutra(nji i vanjski. !nutra(nji razvoj parnice odreen je sadrajem procesnih radnji parni"ara,njihovog poloaja i izgleda na uspjeh. a osnovu ovih parametara moe se odrediti karakterparnice i priroda spora $"injeni"ni, pravni, mje(oviti%. akle, unutra(nji razvoj parniceindividualizira svaki spor ponaosob.

5anjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice, koje se sastoji u

nizu procesnopravnih situacija koje su meusobno uslovljene, smjenjuju jedna drugu i tako "inetok parni"ne procedure.

Generator razvoja parnice je suprotnost interesa izmeu parni"ara. )uilac preduzima ofanzivneparni"ne radnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim. )ueni nastoji valjanooponirati i argumentirano se suprotstaviti tubenim navodima. a taj na"in stranke ;guraju;parnicu naprijed, uti"u+i na njen razvoj. *ud odrava ekvidistancu prema tuitelju i tuenom i nakraju presuuje spor.


7/34

Parnica kao ugovor. 'ontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor graanskog pravazaklju"en izmeu stranaka. Osnovni nedostaci ovog u"enja su: $% parnica je osamostaljen pravniodnos, po pravilu neovisan od graanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi7 $2% parnicanastaje ulaganjem tube i litispendencijom, i nije nuna posljedica realizacije ugovorne obaveze7$6% parni"ari mogu biti i subjekti koji nisu stranke u graanskopravnom odnosu. &arni"nipostupak moe pokrenuti svaki subjekt koji tvrdi da je njegovo subjektivno pravo ugroeno ili

povrijeeno7 $ngleska teorija je odbacila pristup liberalnog tuma"enja iopredijelila se za gramati"ko tuma"enje, gdje sudije uglavnom rije"ima daju zna"enjedefinirano u rje"niku i ne tuma"e slobodno namjeru zakonodavca, odnosno stranaka.zvjesnost se u ?ommon @a-u postie ne samo pravilima logike, ve+ i op+om spremno(+usudija da ranije odluke smatraju obaveznim.


8/34

*lijede+i bitan faktor u primjeni precedentnog prava je razum $ reason%. 4ko se pred sudom naeslu"aj za koji ne postoji ni jedan precedent na koji bi se sudija pozvao, sud +e potraiti razumnorje(enje i rije(iti konkretan pravni problem. Otuda izreka ;@a is the reason; u angloameri"kompravu.

- odatni faktor u primjeni precedentnog prava je pravi"nost $equity%, koju nazivaju i

;savje(+u; prava. 8eutim, pravi"nost nije zaseban izvor ?ommon @a-a, jer sudiji nije datamogu+nost da u konkretnom slu"aju odbije primijeniti pravno pravilo stvoreno precedentompod izgovorom da zahtjevima pravi"nosti ne+e biti udovoljeno.

- 0azlika izmeu ?ommon @a-a i ?ivil @a-a je u snazi koju ova dva prava daju sudskimprecedentima. ! ?ommon @a su precedenti glavni izvor prava, (to nije slu"aju ?ivil @a-u.

- *udska odluka u kojoj nije naveden ni jedan precedent je u ?ommon @a-u anomalija, pa sete odluke u sudskoj praksi navode zbog svog izuzetnog karaktera. *udska odluka mora imativaljan pravni ratio decidendi $u engleskom pravu the reason for decision, u ameri"komholding%, ali i obiter dictum, tj. obrazloenje.

Odluke niih sudova $inferior courts% po pravilu ne predstavljaju obavezne precedente.

). O*(ICI ZA+TITE SU*JEKTIVNI& GRAANSKI& PRAVA

Samopomo! je u savremenim zakonodavstvima po pravilu nedopu(tena. zuzeci su: nunaodbrana, krajnja nuda, dozvoljena samopomo+ i ius retentionis.

"akonom ureena pravna za#tita se ostvaruje u odgovaraju+im postupcima $sudskim iadministrativnim%, te putem arbitraa. !skra+ivanje prava na tubu, odnosno na ostvarenje pravneza(tite je nedopustivo u savremenom pravu, jer bi to (irom otvorilo vrata primjeni samopomo+i.1,. PRAVOZA+TITNI ZA&TJEV

&ostoje razli"ita gledi(ta o pojmu i pravnoj prirodi pravoza(titnog zahtjeva. Osnovni teorijski pristupi ovomproblemu su monistiki i dualistiki. ! monisti"ke koncepcije spadaju pandektna teorija, civilisti"ki ipublicisti"ki monizam. &redstavnik pandektne teorije je *avignB. &o ovoj teoriji, tuba je samo pojavnioblik materijalnog prava, a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva. &ovredom subjektivnogmaterijalnog prava dolazi do njegove metamorfoze u pravo na tubu. 'ao izraz povrede materijalnog

prava, tuba ima obligacioni karakter. &redmet spora je graanskopravno potraivanje koje je istaknuto kaokondemnatorni tubeni zahtjev.

$ivilistika teorija slijedi *avignB-jevo u"enje i negira samostalnost prava na tubu, smatraju+i da pravo natubu i subjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. &redmet spora i dalje nije

procesualisti"ki, nego civilisti"ki pojam.

Pu%licistiki monizamsu(tinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji. &ravo uop+e svodise na proces, a subjektivno materijalno pravo na pravo na tubu, ili "ak na rezultat pravosudne djelatnosti.

)eorije civilisti"kog monizma tubu reduciraju isklju"ivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2

vrste presuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tubeni zahtjev. anas su uglavnomprevaziene. * druge strane, teorije publicisti"kog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozidrave i kao takve nisu mogle dati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravoza(titnog zahtjeva.

&ualistike koncepcije polaze od pretpostavke da je pravoza(titni zahtjev razli"it $odvojen% odmaterijalnog prava. akle, pravo na tubu je razli"ito od subjektivnog materijalnog prava. ! ovakvashvatanja spadaju:

'. (eorija o apstraktnom pravu na tu%u $egenkolb% ) po ovoj teoriji, pravo na tubu je radikalnoodvojeno od subjektivnog materijalnog prava. Ono pripada svakom subjektu, neovisno od materijalnog

prava, a apstraktna pravda zahtijeva dono(enje presude. Op+e pravo na pravnu za(titu tjera tuenog da se


9/34

upusti u parnicu, neovisno o postojanju ili osnovanosti tubenog zahtjeva. *hodno tome, tuba bi se moglapodnijeti i na osnovu samo CtobonjegD prava.

*. (eorija o konkretnom pravu na pravnu za#titu ) pravoza(titni zahtjev nije apstraktan, ve+ je konkretnakategorija: tuitelj na osnovu konkretnog graanskopravnog $vanprocesnog% odnosa podnosi javnopravnizahtjev Esudu radi dono(enjaza njega povoljne odluke odreenog sadraja. )ueni isto to pravo sti"e u

trenutku kad tuitelj protiv njega podnese neosnovanu tubu.+. Pravo na pravosue $0osenberg%, Ovo shvatanje u su(tini negira postojanje pravoza(titnog zahtjeva.&ravo stranke na pravnu za(titu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upu+uje sudu. unost suda jeda postupa po zahtjevu stranaka za pruanjem pravne za(tite, u skladu sa materijalnim i procesnim pravomkoje treba primijeniti. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravoza(titnog zahtjeva kao pravastranke na povoljnu pravnu za(titu.

! savremene koncepcije spadaju:

'.nova monistika- sintetina ili materijalno)procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnogovla(tenja i prava na pravnu za(titu. Ova teorija smatra da je pravoza(titni zahtjev s jedne stranestrukturalni dio materijalnog prava, a s druge strane on je sastavni dio tube. akle, ovla(tenik ima 2ovla(tenja: $% da od svog partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadrajem pravnog odnosa i $2%da od dravnih organa zahtijeva za(titu svojih prava.

*. enje o pravu na tu%uutvruje nove pravce savremene procesualisti"ke misli. &ravna priroda pravana tubu ima svoju pravno-dogmatsku, pravno-sociolo(ku i pravno-politi"ku dimenziju. &ravo na tubu bila

bi sloena i dinami"na procesnopravna pozicija tuitelja u parnici. jegov pravnodogmatski sadraj sastojise u dunosti suda da, uz ispunjenje zakonskih pretpostavki, preduzima odreene procesne aktivnosti.&ravo na tubu je javnopravne $procesnopravne prirode%. *ubjektivno materijalno pravo, pravo na tubu iobaveze suda prema dravi su u lancu meuzavisnosti.

11. PROCESNE PRETPOSTAVKE

Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvreni normama procesnog prava, a od kojih zavisidopu#tenost raspravljanja i odlu"ivanja o tubenom zahtjevu. &otrebno ih je strogo razlikovati odmaterijalnih pretpostavki, tj. uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlu"ivanja. &rve su odreeninormama procesnog, a drugi normama materijalnog prava.

&rocesne pretpostavke mogu biti op+e i posebne. Op+e moraju postojati u svakoj parnici, dok su posebnepropisane samo za neke vrste sporova ili samo za odreena pitanja. )akoe mogu biti pozitivne i negativne.&ozitivne moraju postojati da bi bilo dopu(teno raspravljanje u parnici, a negativne predstavljaju procesnesmetnje za dopu(tenost parnice $tj.ne smiju postojati%.

Op+e pretpostavke se ti"u svih bitnih elemenata parnice: suda, stranaka i predmeta spora.

! procesne pretpostavke koje se tiu sudaspada nadlenost $meunarodna, stvarna, mjesna ifunkcionalna%.

retpostavke koje se tiu stranaka su! postojanje stranke, strana"ka i parni"na sposobnost,odnosno postojanje urednog zastupanja ako nema parni"ne sposobnosti, te postojanje ovla(tenja

za voenje konkretne parnice $legitimatio ad processum " procesna legitimacija%. &ostojanjestvarne legitimacije $legitimatio ad causam% nije procesna pretpostavka, ve+ uslov od kojeg zavisiosnovanost tubenog zahtjeva.

retpostavke koje se tiu predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji. jihovo postojanjespre"ava voenje parnice. )o su: postojanje presuene stvari $res iudicata%, postojanje parnice $lispedens%, te postojanje pravnog interesa za tubu $tuilac ima pravni interes da ustane tubom tekonda kad tueni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traenju%.


10/34

Posljedice nedostatka procesni/ pretpostavki. edostatak bilo koje procesne pretpostavke zaposljedicu ima nemogu+nost raspravljanja i odlu"ivanja. edostaci nekih procesnih pretpostavki+e odmah dovesti do odbacivanja tube kao nedopu(tene $res iudicata i lis pedens%. 4ko senedostaci odnose na stranke, do odbacivanja tube +e do+i samo ako sud nije uspio da otkloni tenedostatke. 4ko se nedostaci ti"u relativne nadlenosti $stvarne i mjesne%, sud +e tubu dostavitinadlenom sudu i na taj na"in otkloniti nedostatak.

O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi ra"una po slubenoj dunosti, (to ne isklju"ujemogu+nost strankama da ukazuju sudu na nedostatke. aprotiv, na procesne pretpostavke koje seti"u predmeta spora, sud naj"e(+e saznaje po prigovoru tuenog.

a postojanje pretpostavki sud na"elno pazi tokom cijelog postupka. zuzetno, samo na nekepretpostavke $npr.mjesna nadlenost% sud pazi samo do odreene faze u postupku.

12. INCIDENTA(NO PITANJE

"naenje u parninom postupku. &rethodna, incidentalna ili prejudicijelna pitanja su pravnapitanja koja nisu neposredan predmet odlu"ivanja u parnici, ali se nalaze u funkciji odlu"ivanja o

tubenom zahtjevu. &rethodno pitanje moe biti samo pravno pitanje $dakle ne i "injeni"no% kojesamo po sebi "ini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlu"ivanja. pr.u parnici povodom tube u kojoj je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine,moe se kao prethodno postaviti pitanje da li tuilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari.

Odluka o prethodnom pitanju "ini sastavni dio "injeni"ne podloge spora. 'ao takva ne sti"esvojstvo pravosnanosti i unosi se u obrazloenje, a ne u dispozitiv sudske odluke.

Incidentalna ovla#tenja suda u parnici. &ravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnihpitanja naj"e(+e spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za "ije rje(avanje je sud ina"e nadlean. !takvom slu"aju, sud u parni"nom postupku moe o tom pitanju odlu"ivati dvojako: u funkcijiprethodnog pitanja, ili kao o glavnom pitanju. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud +e

odlu"ivati samo ako to stranke zahtijevaju. ! suprotnom +e sud o tom pitanju odlu"ivati kao oprethodnom pitanju, a sa ciljem dono(enja odluke o tubenom zahtjevu kao glavnom pitanju.)ada se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazloenje sudske odluke i ona nema autoritetpresuene stvari.

4ko se u parni"nom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije unadlenosti suda pred kojim se postavlja, ve+ u nadlenosti nekog drugog suda ili drugog organa,onda ovla(tenja suda u rje(avanju tog pitanja zavise od toga da li je nadleni organ ve+ doniopravosnanu odluku ili ne.

&ravosnana odluka koju je donio nadleni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kaoprethodno pitanje. 4ko nadleni organ nije donio odluku, sud ima ovla(tenje da odlu"uje o tom

pitanju, ali samo kao o prethodnom pitanju. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanjesamo u parnici povodom koje je to pitanje rije(eno.

*ud nije obavezan da u svakom konkretnom slu"aju donosi odluku o prethodnom pitanju. Onmoe, rukovode+i se razlozima svrsishodnosti, prekinuti postupak i sa"ekati da nadleni organmeritorno odlu"i o tom pitanju. *ud +e tako postupiti ako je pred nadlenim organom ve+pokrenut postupak u kome se o prethodnom pitanju odlu"uje kao o glavnom pitanju. a taj na"inse izbjegava rizik dono(enja razli"itih odluka o istom pitanju. aknadna odluka nadlenog


11/34

organa, ako je razli"ita od odluke o prethodnom pitanju, predstavlja osnov za podno(enje zahtjevaza obnovu postupka.

13. VA-ENJE NORMI PROCESNOG PRAVA

S o%zirom na prostor. ! pogledu vaenja normi procesnog prava vrijedi na"elo lex fori, tj.

primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak, bez obzira na to ko su stranke u sporu.Ovo na"elo je univerzalno prihva+eno u svim pravnim sistemima.

a podru"ju procesnog prava lex fori vai uvijek, a kad je u pitanju primjena materijalnog prava,kolizione norme 8&& dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po na"elu lexcausae. &roblem obavljanja procesnih radnji izvan drave rje(ava se institucijom meunarodnepravne pomo+i.

S o%zirom na lica. *va lica koja se nalaze na teritoriji na(e zemlje po pravilu su pod jurisdikcijomdoma+ih sudova. )o zna"i da sva lica, bez obzira na dravljanstvo, mogu da tue i da budutuena. zuzeci su lica koja uivaju diplomatski imunitet. Ovaj izuzetak na podru"ju graanskogpravosua zna"i da lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tuena, ali mogu tuiti.

8eutim, postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju podjurisdikciju doma+ih sudova. Ova lica mogu tuiti i biti tuena u slijede+im slu"ajevima:. u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije 9iF72. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova 9iF u nekom konkretnompredmetu $npr. kad sklapaju odreeni pravni posao%.

! slu"aju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta, obja(njenje daje #ederalno ministarstvopravde.

S o%zirom na vrijeme. ! pogledu vremenskog vaenja vrijedi op+e na"elo da pravne normenemaju povratno dejstvo, osim u slu"ajevima kada to sam zakon izri"ito dozvoljava. &ravilo je da

+e se parnica koja je pokrenuta za vrijeme vaenja starog zakona nastaviti i okon"ati premapravilima novog zakona.

&rincip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava $tempus regit actum% izvodi sena osnovu "injenice da norme novog zakona ne vae za procesne radnje preduzete prije stupanjazakona na pravnu snagu.

'ako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstvanormi procesnog prava, u prelaznim i zavr(nim odredbama se obi"no utvruje kada +e sezapo"eta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je zapo"eta, a kada +e se nastavitiprema pravilima novog zakona. &o na(em 1&&, ako je prije stupanja na snagu novog zakonaprvostepeni sud izrekao presudu koja jo( nije postala pravosnana, postupak +e se nastaviti po

starom zakonu do pravosnanosti presude. 4ko presuda nije bila donesena ili ako je drugostepenisud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepeno odlu"ivanje, postupak +e se voditi premapravilima novog zakona.

1. OSNOVNA NAE(A

*va na"ela G&& mogu se podijeliti u nekoliko grupa:

. specifi"na ili odreuju+a na"ela G&& - na"elo dispozitivnosti i raspravno na"elo7


12/34

2. na"ela koja su podignuta na nivo ustavnih na"ela - kontradiktornost, javnost, pruanje pomo+ineukim strankama7

6. na"ela koja su manje-vi(e karakteristi"na i za druge postupke - na"elo usmenosti, slobodneocjene dokaza, materijalne istine, ekonomi"nosti, sudskog upravljanja postupkom itd.

'0.'. &ispozitivnost i oficijelnost

"naaj naela. a"elo dispozitivnosti se manifestuje u vi(e aspekata: u pokretanju postupka,odreivanju predmeta parnice, u pogledu raspolaganja tubenim zahtjevom, te u pogledu kretanjai okon"anja postupka.

Pokretanje postupka. &arni"ni postupak se uvijek pokre+e na inicijativu titulara ugroenih ilipovrijeenih subjektivnih graanskih prava, a nikada na inicijativu suda. &ostupak se pokre+eprocesnom radnjom "iji je pravno tehni"ki naziv tu#ba.

Odreivanje predmeta parnice. *ud u parni"nom postupku prua za(titu samo u granicama

zahtjeva koje su stranke postavile tokom postupka. On ne moe tuitelju dosuditi vi(e odtraenog, niti ne(to drugo osim onoga (to je traio. a"elo dispozitivnosti vai i u albenompostupku - sud pobijanu presudu preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac albe pobija.

1aterijalne procesne dispozicije. *tranke tokom cijelog postupka disponiraju $raspolau%tubenim zahtjevom. ! dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tubenog zahtjeva,priznanje tubenog zahtjeva, te sudsko poravnanje.

Formalne 2iste3 procesne dispozicije. ! na(em pravu se primjenjuje na"elo sudskog upravljanjapostupkom. 8eutim, stranke imaju odreene mogu+nosti da svojom voljom uti"u na razvoj iokon"anje postupka. *tranke npr. mogu svojim saglasnim voljama ili odreenim dranjem uparnici dovesti do mirovanja postupka ili mogu povla"enjem tube dovesti do okon"anja

postupka isl. iste procesne dispozicije su neke od dispozitivnih parni"nih radnji stranaka koja seograni"avaju na samu parnicu i pravno su relevantne samo dok parnica traje.

&omet naela oficijelnosti u parninom postupku. Odreeni graanskopravni odnosi su uinteresu kako samih stranaka, tako i dru(tvene zajednice. 1bog toga su u odreenoj mjeriograni"ena disponiranja stranaka u sporovima iz takvih odnosa $npr.bra"ni i porodi"ni odnosi%. *tim u vezi sud je obavezan da prati da li se disponiranja stranaka kre+u u granicama koje supravno dozvoljene i da onemogu+i sve dispozicije koje su u suprotnosti sa postoje+im pravnimporetkom.

Povrede dispozitivnosti. *ud je prvenstveno duan da sprije"i one dispozicije koje su same posebi u suprotnosti sa postoje+im pravnim poretkom. 8eutim, takoe je duan sprije"iti

dispozicije koje su same po sebi dopu(tene, ali imaju za cilj da proizvedu nedopu(tene pravneposljedice.

ajtee posljedice prekora"enja na"ela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganjezahtjevom za pruanje pravne za(tite $priznanje tubenog zahtjeva, odricanje od tubenogzahtjeva, sudsko poravnanje%. Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjedna"ava sa pravosnanompresudom.


13/34

Odlu"ivanje zasnovano na osnovu nedopu(tenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutnobitnu povredu postupka.

'0.*. 4aspravnost i istranost

Odreenje pojmova. a bi sud mogao donijeti pravilnu odluku, on mora utvrditi pravno

relevantne "injenice i zatim ih podvesti pod odgovaraju+u pravnu normu. ! tom cilju je potrebnodati odgovor na 2 pitanja: "injeni"no i pravno.

&ruanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaenju odgovaraju+e pravne norme iutvrivanju njenog sadraja. Ono u cjelosti spada u okvire dunosti suda po principu iura novitcuria $sud poznaje pravo%.

a bi mogao dati odgovor na "injeni"no pitanje, sud mora imati "injenice i dokaze kojimautvruje njihovu istinitost. 4ko je dunost prikupljanja "injenica i dokaza $procesne grae% nastrankama, radi se o raspravnom na"elu, a ako je to dunost suda onda govorimo o istranom iliinkvizitornom na"elu.

&rema raspravnom na"elu, sud je vezan za "injenice i dokaze koje prezentiraju stranke, tj.ovla(ten je da pri dono(enju odluke u obzir uzme samo te "injenice. 0adikalna primjena ovogna"ela vodila bi podjeli dunosti izmeu suda i stranaka po principu da mihi facta, dabo tibi ius$daj mi "injenice, da+u ti pravo%.

&o istranom na"elu, sud je duan da po slubenoj dunosti prikuplja "injenice i dokaze, tj. nijevezan za "injenice i dokaze koje prezentiraju stranke.

"naaj i funkcija. 0aspravno na"elo u na(em graanskom postupku ima mjesto osnovnog na"ela.*tepen aktivnosti suda u prikupljanju "injenica zavisi od prirode predmeta spora. 4ko je predmetspora zahtjev kojim stranke mogu disponirati, sud je vezan za "injenice koje mu strankeprezentiraju. *ud je duan da na pogodan na"in navede stranke da dopune svoje "injeni"ne

navode, ali ne moe sam prikupljati "injenice, niti zasnovati odluku na "injenicama koje mustranke nisu prezentirale.

! sporovima u kojima je ograni"eno na"elo dispozitivnosti dolazi do izraaja aktivna uloga sudasa inkvizitornim ovla(tenjima. pr. u bra"nim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za"injenice koje mu stranke prezentiraju.

a podru"ju prikupljanja dokaza, inkvizitorna ovla(tenja suda su znatno vi(e izraena nego napodru"ju prikupljanja "injenica, i to bez obzira na prirodu spora. *tranke su dune da ponudedokaze, ali sud nije vezan isklju"ivo za te njih, ve+ je ovla(ten da izvodi i druge dokaze kojesmatra zna"ajnim za odlu"ivanje.

Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini. 'ombiniranje raspravnog i istranog na"ela su uslubi na"ela materijalne istine. *ud bi bez saradnje stranaka te(ko dolazio do "injenica i dokaza,bez obzira na njegova istrana ovla(tenja. 8eusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke naprezentiranje "injenica i dokaza koji im idu u prilog, a na taj na"in sud prikuplja potrebnuprocesnu grau.


14/34

'0.+. 5ontradiktornost

Pojam o%ostranog saslu#anja stranaka. ! osnovi na"ela kontradiktornosti je zahtjev da seobjema stranaka prui mogu+nost da se izjasne o svim elementima odlu"ivanja. Ovaj zahtjev je uslubi ravnopravnosti stranaka i pravilnog dono(enja presude u sporu. a"elo kontradiktornostipodrazumijeva da se svakoj stranci mora omogu+iti da u zakonom propisanom roku i formi moe

preduzimati sve radnje koje moe preduzeti i suprotna strana, te da se moe izjasniti o svimradnjama koje se preduzimaju u postupku a koje su relevantne za dono(enje presude. )opodrazumijeva i mogu+nost stranke da se izja(njava o radnjama samog suda, obzirom na njegovuaktivnu ulogu u postupku.

6itiskontestacija. &o(tivanje na"ela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemimapodrazumijeva da se strankama osigurava samo pravo $tj.mogu+nost%, a ne i obaveza da seizjasne u postupku. 'ori(tenjem ovog prava, stranke znatno doprinose razja(njavanju svihelemenata spora. * druge strane, pasivnim dranjem $pogotovo tuenog% oteava se i usporava radsuda u postupku. 1bog toga, da bi otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno dranjetuenog, procesni sistemi poznaju razli"ita rje(enja, od kojih su preovlauju+a 2: principafirmativne i princip negativne litiskontestacije.

&rema na"elu afirmativne litiskontestacije, ako se stranka ne izja(njava o navodima, tvrdnjama izahtjevima suprotne stranke, smatra se da priznaje te navode, tvrdnje odnosno zahtjeve. akle,ovo na"elo odgovara materijalnopravnom na"elu qui tacit consentire videtur $ko +uti smatra se dapriznaje%.

a"elo negativne litiskontestacije iz pasivnog dranja stranke izvodi zaklju"ak da ta strankapori"e navode i zahtjeve suprotne stranke.

a(e pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 na"ela, ali je blie stanovi(tunegativne litiskontestacije. a"elo afirmativne litiskontestacije ima ograni"en domet primjene,npr.kod dono(enja presude zbog izostanka.

4ealizacija kontradiktornosti u postupku. ! sve faze postupka ugraeni su zahtjevi na"elakontradiktornosti, koje je jedno od osnovnih i odlu"uju+ih na"ela graanskog parni"nog postupka.Ovo na"elo posebno dolazi do izraaja na glavnoj raspravi, zajedno sa na"elom usmenosti,neposrednosti i javnosti. G&& sadri veliki broj pravila koja su po svom sadraju pravnotehni"keprirode $npr.odredbe o dostavljanju%. *va takva pravila su u slubi ostvarivanja na"elakontradiktornosti i njihov zna"aj se ne bi trebao potcjenjivati niti progla(avati formalizmom.

Povreda naela kontradiktornostiima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje semogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi, a podno(enje prijedloga za obnovu postupkausljed povrede ovog na"ela nije vezano za objektivni rok. *ud o ovoj povredi vodi ra"una poslubenoj dunosti.

*ud je ovla(ten da odstupi od primjene na"ela kontradiktornosti samo kad je to izri"ito odreenozakonom.

'0.0. smenost i pismenost

Vrijednost naela. ! na(em parni"nom postupku usmenost je osnovno na"elo. Onopodrazumijeva da sud po pravilu svoju odluku moe zasnovati samo na osnovu procesne graekoja je bila predmet usmenog raspravljanja. a"elo usmenosti ostvaruje se na ro"i(tu. &ostoje 2


15/34

vrste ro"i(ta: pripremno $fakultativno% i ro"i(te za glavnu raspravu $obligatorno%. &ripremnoro"i(te je primarno u funkciji razja(njavanja i rasvjetljavanja spornog "injeni"nog stanja, a ro"i(teza glavnu raspravu je u funkciji utvrivanja istinitosti "injeni"nih tvrdnji stranaka.

a glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vje(taci istupaju usmeno,isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se "itaju itd.

5omplementarnost naela.a"elo pismenosti komplementarno je na"elu usmenosti i za cilj imaotklanjanje odreenih nedostataka u na"elu usmenosti. *tranke izvan ro"i(ta preduzimaju radnje uobliku podnesaka u kojima iznose "injeni"ne tvrdnje i dokaze $npr.tuba%, ali sud odluku donosina osnovu "injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi.

&ismeni oblik zahtijevaju radnje "iji se sadraj ne moe dovesti u pitanje ni duim protekomvremena. )akve radnje su tube, sudske odluke i pravni lijekovi. *adraj usmeno preduzetihradnji na ro"i(tu se pismeno zasvjedo"ava u sudskom zapisniku. 9ez pismenog biljeenja ovihradnji ne bi se mogla preispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnihlijekova.

Povreda naela usmenosti. 4ko sud donese presudu bez odravanja glavne rasprave, topredstavlja apsolutno bitnu povredu parni"nog postupka. *ve ostale povrede o formi postupanja upostupku predstavljaju relativno bitnu povredu.

*amo izuzetno, ako to zakon izri"ito dozvoljava, moe se kontradiktorna presuda donijeti i bezodravanja glavne rasprave. )o je npr. slu"aj u postupku u privrednim sporovima, ako sud nakonprijema odgovora na tubu utvrdi da meu strankama nije sporno "injeni"no stanje.

'0.7. 8eposrednost i posrednost

&ejstvo neposrednosti. &rema na"elu neposrednosti, sud svoju odluku po pravilu moe zasnivatisamo na osnovu neposrednog raspravljanja. )o u krajnjoj liniji zna"i:

. da u dono(enju odluke mogu u"estvovati samo sudije koje su u"estvovale na glavnojraspravi7

2. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku sti"e neposrednim zapaanjem, bezposredovanja tre+eg.

&una vrijednost na"ela neposrednosti dolazi do izraaja u primjeni zajedno sa na"elom usmenosti.5rijednost na"ela neposrednosti posebno dolazi do izraaja u oblasti izvoenja dokaza. okazi seizvode na glavnoj raspravi, pred vije+em koje je nadleno da sudi o tubenom zahtjevu. *hodnotome, dokazi se ne mogu izvoditi na pripremnom ro"i(tu.

&ejstvo posrednosti. &rema na"elu posrednosti, sud svoje saznanje o "injeni"nom osnovu za

odlu"ivanje sti"e posredstvom tre+eg. Odstupanje od na"ela neposrednosti u korist na"elaposrednosti dozvoljeno je samo u vrlo ograni"enoj mjeri. ajvanija odstupanja se odnose naizmjenu u sastavu vije+a tokom glavne rasprave, te na mogu+nost posrednog izvoenja dokaza.

4ko se vije+e izmijeni tokom glavne rasprave, glavna rasprava mora ponovo zapo"eti.8eutim,vije+e moe odlu"iti, nakon (to se o tome izjasne stranke, da se ve+ izvedeni dokazi ne izvodeponovo nego da se samo pro"ita zapisnik o izvoenju tih dokaza.


16/34

Odstupanje od principa neposrednog izvoenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postojevani razlozi. 5ije+e tada moe odlu"iti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vije+a


17/34

ili zamoljenim sudijom. ! takvim slu"ajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno"itaju na glavnoj raspravi.

&ovreda neposrednosti predstavlja+e apsolutnu povredu parni"nog postupka samo onda ako je udono(enju presude u"estvovao sudija koji nije u"estvovao na glavnoj raspravi. a"eloneposrednosti je zadovoljeno ako je prilikom dono(enja odluke vije+e u istom sastavu u kome je

bilo na posljednjem ro"i(tu glavne rasprave. akle, ako se sastav vije+a izmijeni nakonposljednjeg ro"i(ta, a prije dono(enja odluke, sud mora ponovo otvoriti raspravu.

'0.9. :avnost

:avnost kao procesnopravna garantija. a"elo javnosti je kao pravo utvreno ustavom, a kaoprocesnopravna garantija 1akonom o parni"nom postupku. a"elo javnosti kao pravo omogu+avasvakom punoljetnom graaninu da prisustvuje raspravi pred sudom, te da o sadraju i rezultatimarasprave bude informiran putem medija.

! osnovi na"ela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tubenomzahtjevu po pravilu moe donijeti samo na osnovu usmene rasprave.

Iskljuenje javnosti. zuzeci od na"ela javnosti uspostavljaju se u svrhu "uvanja slubene,poslovne ili li"ne tajne, zatim osiguranja javnog reda, te iz razloga morala. ! slu"aju postojanjaovih razloga, oni ne+e sami po sebi $ex lege% dovesti do isklju"enja javnosti, ve+ sud u svakomkonkretnom slu"aju ocjenjuje opravdanost isklju"enja javnosti sa cijele rasprave, ili samo jednogdijela. zuzetak su bra"ni i paternitetski sporovi, kod kojih je javnost isklju"ena ex lege, a zbogustavnog na"ela nepovredivosti li"nog i porodi"nog ivota. ! ostalim slu"ajevima sud oisklju"enju javnosti odlu"uje rje(enjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno, a protivovog rje(enja nije dozvoljena posebna alba.

sklju"enje javnosti se ne odnosi na stranke, njihove zastupnike, umje(a"e. *udsko vije+e moeodlu"iti da glavnoj raspravi, na kojoj je isklju"ena javnost, prisustvuju pojedine slubene osobe,

nau"ni ili javni radnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. Osim toga, sud na zahtjevstranke moe odobriti da raspravi prisustvuju najvie $ lica koja stranka ozna"i.

Povreda naela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parni"nog postupka samo akoje javnost nezakonito isklju"ena sa glavne rasprave. ! svim ostalim slu"ajevima povrede ovogna"ela mogu biti samo relativno bitne povrede postupka.

'0.;. Pruanje pomo!i neukim strankama

Vrijednost naela. #ormalna jednakost stranaka ostvaruje se na"elom kontradiktornosti, tj.obostranog saslu(anja stranaka. a"elo pruanja pomo+i neukim strankama ima za cilj ostvarenjefakti"ke $stvarne% jednakosti stranaka u postupku, obzirom na razli"it nivo op+eg ili stru"nog

pravnog obrazovanja, razli"ite ekonomske mogu+nosti za angaovanje stru"nog punomo+nika isl. ! ve+ini pravnih sistema pruanje besplatne pravne pomo+i je javnopravna ustanova, tj.drava je na sebe preuzela obavezu da snosi tro(kove pravne pomo+i koju u postupku dobivajusiroma(ne i neuke stranke.

8uno punomo!stvo. 8nogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nunog punomo+nika$npr. talija, #rancuska, jema"ka itd%. O ustanovi nunog punomo+nika govori se kad jednaparni"no sposobna stranka ne moe neposredno pokrenuti parni"ni postupak, niti preduzimatiradnje u parnici $nema postulacionu sposobnost%, ve+ to moe "initi samo preko kvalificiranog


18/34

stru"nog punomo+nika. ! na(em pravu ustanova nunog punomo+nika je napu(tena i svakaparni"no sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. &ruanje pravne pomo+istavljeno je u dunost sudu.

&omet naela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. *ud je obavezan da upozori neukustranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po 1&&. *ud je duan da upozori

neuku stranku koje parni"ne radnje moe preduzeti, a posebno na posljedice propu(tanjapreduzimanja parni"nih radnji. *ud +e stranci ukazati i na (tetne posljedice nepravilnogzastupanja, ako uo"i da njen punomo+nik $koji nije advokat% nije u stanju vr(iti svoju dunost.

*u(tina je dakle da se domet zahtjeva u pruanju pravne pomo+i kre+e u domenu procesnih pravai ne smije pre+i na podru"je materijalnog prava. *ud ne moe pou"avati stranke o onim pravilimana osnovu kojih presuuje na "ijoj je strani pravo, jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost.

. Savjesno kori#tenje procesnim pravima

Pojam zloupotre%e prava. ! praksi se neodrivim pokazalo individualisti"ko shvatanje oneograni"enosti subjektivnih prava. 'ao pravna ustanova, zabrana zloupotrebe prava prvi put jeugraena u njema"ki graanski zakonik iz A/H.godine, a kasnije dobiva mjesto i u drugimzakonodavstvima.

a( 1akon o obligacionim odnosima izri"ito reguli(e zabranu zloupotrebe prava: u"esnici uobligacionim odnosima su duni da se pridravaju na"ela savjesnosti i po(tenja, zabranjeno im jevr(enje prava protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je duan da se suzdravaod postupaka kojima se drugom moe uzrokovati (teta.

"loupotre%a procesni/ prava pojmovno je isto (to i zloupotreba prava uop(te: to je kori(tenjeprocesnim pravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena, odnosnosuprotno cilju postupka kao cjeline. 1&& nalae strankama dunost da govore istinu i da sesavjesno koriste pravima koja su im priznata u postupku, a sudu nalae da onemogu+i svakuzloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Vidovi nesavjesnog parnienja. ! literaturi se razli"iti slu"ajevi nesavjesnog vr(enja procesnihradnji grupi(u u nekoliko grupa i to:


19/34

. Zo/po0r pro456i7 ov8069 6 0r:69 prv6 ;80i0 < titular odreenog pravaustaje tubom bez postojanja pravoza(titne potrebe $pravnog interesa%, ili ustaje tubom radiostvarenja potraivanja bezna"ajne imovinske vrijednosti.

2. N5v956o =ori8069 pro456i7 ov8069 / 0o=/ po50/p= poo:9 / pr6i4i prvr6i? r@69?


20/34

nakon opomene ometa rad suda, vrijea sud ili druge u"esnike u postupku ili se ne pokoravanaredbama predsjednika vije+a za odravanje reda.

@ice koje u podnesku vrijea sud, stranku ili drugog u"esnika u postupku, sud moe kaznitinov"anom kaznom do 6EE '8.

ov"anom kaznom do =EE'8 mogu se kazniti svjedok i vje(tak, u slu"aju neizvr(enja obaveza$svjedok ako se ne odazove na uredan poziv suda, neopravdano se udalji ili odbije svjedo"iti7vje(tak ako neopravdano odsustvuje sa ro"i(ta na koje je uredno pozvan ili odbije vje(ta"iti%.

N=6@ 800. 1&& ne propisuje izri"ito naknadu (tete kao sankciju zbog zloupotrebe procesnihprava, ali ona proizilazi iz op+ih principa graanskog prava.

'0.'?. Sudsko upravljanje postupkom

Sistemi upravljanja postupkom. !pravljanje postupkom moe se posmatrati sa formalnopravnogi sa materijalnopravnog aspekta. ! formalnopravnom pogledu, upravljanje parnicom se ti"enjenog spolja(njeg toka, vremenskog odvijanja i po(tivanja procesnih formi. !

materijalnopravnom pogledu upravljanje parnicom se ti"e prikupljanja procesne grae, "injenica idokaza.

Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata, moe se razlikovatinekoliko sistema upravljanja postupkom:

1. Sistem zakonskog upravljanja postupkom bio jekarakteristian za starije procesne sisteme. Zakon jestrogo odreivao razvoj postupka, od poetka do kraja,tako da se svaka parnica odvijala na isti nain bez obzira

na raznovrsnost predmeta raspravljanja. Proputanjeneke propisane procesne aktivnosti je za posljedicu imaloprekluziju procesnih ovlatenja, te su stranke bileprinuene da preduzimaju procesne radnje kako biizbjegle nastup prekluzije. Obzirom na vrijeme kad jeprimjenjivana, ova strogost procesnih formi imala je svojeopravdanje titila je stranke od samovoljnosti sudija!feudalaca.

2. Si50? 50r6=o> /prv969 po50/p=o?


21/34

u okviru tih stadija, a sudu se prepu(ta da u konkretnom slu"aju odlu"uje koje radnje +e preduzetii kojim redoslijedom.

'0.''. Slo%odna ocjena dokaza

&rocesno pravo poznaje sistem slobodne ocjene dokaza i sistem legalne ocjene dokaza.! sistemu slo%odne ocjene dokaza do istine o pravnorelevantnim "injenicama sud dolazi naosnovu vlastitog uvjerenja, koga sti"e putem savjesne ocjene svakog dokaza zasebno, kao i naosnovu rezultata cjelokupnog postupka. ! sistemu slobodne ocjene dokaza sud odlu"uje:

a% koja dokazna sredstva +e upotrijebiti za utvrivanje odreene "injenice7

b% dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva u konkretnom slu"aju, a na osnovu pravila logike iop+eg ivotnog iskustva.

a bi sud mogao jednu "injenicu smatrati ta"nom, on mora ste+i u%jeenje 2uvjerenje-izvjesnost3 o njenom postojanju. !bjeenje, uvjerenje ili izvjesnost je takav stepen saznanja kojine dopu(ta opravdanu sumnju u suprotno. Vjerovatnost, kao nii stepen saznanja, dozvoljavamogu+nost postojanja opravdane sumnje, ali kod suda postoji utisak koji pretee u jednom ilidrugom pravcu, tj. daje "injeni"na tvrdnja ta"na ili neta"na.

! sistemu legalne ocjene dokaza, sud je vezan za zakon, kako u pogledu upotrebe pojedinihdokaznih sredstava, tako i u pogledu njihove dokazne snage. !loga suda u postupku dokazivanjase svodi na to da izvede onoliko dokaza odgovaraju+e dokazne snage, koliko je prema zakonupotrebno da se odreena "injeni"na tvrdnja smatra ta"nom.

! sistemu legalne ocjene dokaza se razlikuju 2 varijante: pozitivna i negativna ocjena dokaza.&rema varijanti pozitivne legalne ocjene dokaza, sud moda odreenu "injenicu uzeti kao ta"nukad se u procesu izvoenja dokaza ispune uslovi koje zakon odreuje kao pretpostavku da bi sedata "injenica smatrala ta"nom. &o varijanti negativne legalne ocjene dokaza, zakonskimpropisima se odreuje minimum zahtjeva, bez "ijeg ispunjenja sud ne moe odreenu "injenicusmatrati dokazanom. 8eutim, ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud, ako sud istovremeno isam nije stekao uvjerenje o njenoj ta"nosti.

! na(em pravu ne postoje ograni"enja u pogledu primjene dokaznih sredstava: sud u svrhudokazivanja moe upotrijebiti svako dokazno sredstvo do kojeg je do(ao na zakonit na"in. Ito seti"e dokazne snage, sud je jedino vezan dokaznom snagom javnih isprava, "iji se sadraj smatraistinitim dok se ne dokae suprotno.

orme procesnog prava utvruju mjere kojima se spre"ava mogu+nost da se slobodno sudijskouvjerenje pretvori u proizvoljnost. ajvanija od tih mjera je obrazlo#enje sudske presude.

'0.'*. 1aterijalna istina

Sadraj naela. a"elo materijalne istine je temeljno na"elo parni"nog postupka. Ono pred sudpostavlja dunost da potpuno i istinito utvrdi sporne "injenice od kojih zavisi osnovanosttubenog zahtjeva $pravno relevantne "injenice%.


22/34

Ostvarivanje naela. Ostvarenju na"ela materijalne istine svoj doprinos daju ostala na"elaparni"nog postupka, a posebno na"elo kontradiktornosti, pou"avanja neukih stranaka, usmenosti,neposrednosti, inkvizitornosti i slobodne ocjene dokaza.

&riznate "injenice nisu predmet dokazivanja, pa u tom smislu i ne podlijeu zahtjevima na"elamaterijalne istine. &rema prosje"nom iskustvu, stranci njen vlastiti interes ne dozvoljava da

prizna "injenice koje joj ne idu u prilog, kao (to joj vlastiti interes ne dozvoljava ni da pre(uti"injenice koje joj idu u prilog. 1bog toga ne postoje pravno-politi"ki razlozi za utvrivanjeta"nosti priznatih "injenica. zuzetak je mogu+ jedino ako je utvrivanje istine samo po sebi ciljpostupka.

4ko sud ne udovolji zahtjevu na"ela materijalne istine, donije+e presudu u kojoj "injeni"no stanjenije potpuno i pravilno utvreno, (to predstavlja razlog za pobijanje presude $zbog pogre(no inepravilno utvrenog "injeni"nog stanja%. 4ko je do pogre(no i nepotpuno utvrenog "injeni"nogstanja do(lo usljed povrede ustanova parni"nog postupka kojima se osigurava ostvarenje na"elamaterijalne istine, to +e predstavljati bitnu povredu postupka.

1!. O NEKIM ASPEKTIMA RAZVOJA I PREO*RA-AJA GRAANSKOG

PARNINOG POSTUPKA U *i&

Graanski parni"ni postupak za 9iF stupio je na snagu AA6.godine. 0aen je po uzoru naaustrijski parni"ni zakonik. 1asnivao se na na"elima materijalne istine, neposrednosti,kontradiktornosti, usmenosti, javnosti i slobodne ocjene dokaza.

akon ovoga, na prostorima 9iF primjenjivan je 1akonik o sudskom postupku u graanskimparnicama 'raljevine Jugoslavije iz /2/.godine, a predstavljao je recepciju austrijskogparni"nog zakonika iz A/=.godine.

&o okon"anju svjetskog rata, prvih E godina nije donesen 1&&, ve+ se sudska praksa zasnivalana op+im pravnim pravilima predratnog prava. )o je rezultiralo neefikasnim sudovanjem, pa je

/==.godine donesen 1akon o ubrzanju parni"nog postupka pred redovnim sudovima, a/=K.godine 1akon o parni"nom postupku.

ovi 1&& donesen je /KK.godine. 9io je zasnovan na istim na"elima kao i 1akon iz /=K, s tim(to je prilagoen odreenim rje(enjima ustava iz /Kksperti 5ije+a >vrope su ocijenili da je tekst 1akona usklaen sazahtjevima pravi"nog suenja po odredbama >vropske konvencije o ljudskim pravima.


23/34

*!9J>') &40OG &O*)!&'4

1#. PRAVOSUDNA "UNKCIJA

Pojam i su#tina. *udska funkcija se moe definisati kao djelatnost konkretizacije op+ih pravnihnormi na pojedina"ne situacije. Ovakvo odreenje moe posluiti za razlikovanje sudske odzakonodavne, ali ne i od upravne funkcije. 'ad je u pitanju razlikovanje sudske i upravnefunkcije, ona se moe odreivati prema su(tini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskimobiljejima.

Sudska funkcija u materijalno)pravnom smislu odreuje se prema sadrini sudskog akta. * timu vezi, sudska funkcija se moe definisati kao raspravljanje i donoenje odluke kojom se izriesankcija u sluaju povrede prava, odnosno izrie ta je pravo meu strankama. &ritom se sudskafunkcija odreuje kao djelatnost:a% Graansko sudovanje - odlu"ivanje u graanskim sporovima7b% 'rivi"no sudovanje - izricanje mjera u"iniocima krivi"nih i drugih kanjivih djela7c% !pravno sudovanje - rje(avanje upravnih sporova.

Sudska funkcija u formalno)organizacijskom smislu ima 6 odreuju+a obiljeja: sud, postupak isvojstvo sudske odluke. a osnovu tih obiljeja se sudska funkcija moe definisati kao djelatnostkoju vre sudovi u zakonom odreenom postupku sa autoritetom presuene stvari %res iudicata&.

ajvanije obiljeje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudskufunkciju vr(e sudovi. a li se jedna institucija moe smatrati sudom, ne zavisi od toga da li ona"ini dio sudskog sistema, ve+ da li ima osnovna obiljeja suda. 1bog toga, svaka tvorevina, biloda je dravna ili dru(tvena i bez obzira da li je dio klasi"nog sudskog sistema ili ne, jeste sud akoposjeduje bitna obiljeja suda: nezavisnost i nepristrasnost. ezavisnost i nepristrasnost vai iprema ;vani;, i prema ;unutra;, tj. prema drugim organima $prvenstveno upravnim% i premastrankama.

&ored nezavisnosti i nepristrasnosti, jedno od bitnih obiljeja suda u formalno-pravnom smislu jei postupak. 1ahtjevi koje postavlja postupak se kre+u oko primjene nekih osnovnih na"elapostupka, a prvenstveno na"ela kontradiktornosti.

Odluke suda imaju snagu pravosnano presuene stvari $res iudicata%. *tranke u sporu su vezanetom odlukom i ne mogu traiti da se u istom predmetu donese nova odluka razli"itog sadraja.

a osnovu navedenih obiljeja moe se blie definisati sudska funkcija kao djelatnost sudovakao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vre u sudskom postupku, a koja se sastoji u

raspravljanju i odluivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuene stvari.

1%. REDOVNI SUDOVI

! pravosudnom sistemu #9iF sudsku funkciju u graanskopravnim stvarima vr(e redovni sudoviop+e nadlenosti: op+inski, kantonalni i 5rhovni sud #ederacije. 0edovni sudovi su jedina vrstasudova u na(em pravnom sistemu $ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebniorgani%.


24/34

1'. AR*ITRA-E B IZA*RANI SUDOVI

'=.'. Pojam

4rbitraa je pravosudno nedravno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mupresuivanje u njihovom odreenom imovinsko-pravnom konfliktu, u kome one mogu slobodno

disponirati svojim pravima.

'=.*. @itni elementi

- 4rbitraa je nedravni sud, koji spor meu strankama rje(ava presudom7- Osnov za derogiranje redovne sudske nadlenosti i povjeravanje spora arbitrai je u

autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima7- &ravni osnov za arbitrano rje(avanje sporova je sporazum stranaka7- &ostupak pred arbitranim sudom predstavlja suenje u konkretnom slu"aju tek nakon (to mu

stranke sporazumno daju investituru za suenje i traje do okon"anja zadatka koji mu jepovjeren.

'=.+. "a#to ar%itrano rje#avanje sporovaA

0azlozi su pravno-politi"ke, filozofsko-ekonomske i pragmati"ne prirode:- partneri ele ostati u prijateljskim odnosima7- sastav arbitrae, na "iji izbor stranke imaju uticaj, stru"nost arbitra, diskrecija7- po pravilu jednostepeni postupak, manje formalna procedura i nii tro(kovi7- pravila postupka odreuju stranke ili arbitri na osnovu ovla(tenja stranaka.

! teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitranog sudovanja:- opasnost od sudske neobjektivnosti7- ograni"ena mogu+nost pobijanja arbitranih odluka u postupku po vanrednim pravnimlijekovima7

- mogu+nost da ekonomski ja"i partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitrau putemtipskih ugovora.

! praksi je uo"ljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitraama.

'=.0. Pravna priroda ar%itrae

&ravna priroda arbitrae je u teoriji sporna. )uma"e je 2 suprotstavljene koncepcije:

- kontraktualna $civilisti"ka%, prema kojoj arbitraa u su(tini nije sud, ve+ graanskopravnimedij stranaka. Odluka arbitrae nije presuda, nego ugovor koji su stranke potpisale prekoarbitra, a ima zna"aj poravnanjasui generis, kome pravni poredak priznaje dejstvo7

- jurisdikciona $publicisti"ka%, prema kojoj je arbitrana presuda u svemu izjedna"ena saodlukom dravnog suda. Ova koncepcija je dosad bila dominiraju+a i u na(em pravu.

! teoriji postoji i tre+e, kompromisno shvatanje koje insistira na mje(ovitoj, ugovorno-procesnojprirodi arbitrae.


25/34

'=.7. Vrste ar%itraa

Osnovna podjela arbitraa je na povremene $ad hoc% i institucionalne $stalne% arbitrae.ajzna"ajnije stalne arbitrae su: >vropski arbitrani sud u *trazburu, 4rbitrani sud u @ondonu,4rbitrani sud 8eunarodne trgova"ke komore u &arizu itd. ! 9iF je to 4rbitrani sud pri&rivrednoj komori 9iF u *arajevu.

&o kriteriju pravnih izvora, arbitrae se dijele na formalne $ritualne% i neformalne $iritualne%arbitrae. zvori(te formalnih arbitraa je procesualno, dok se neformalne zasnivaju nacivilisti"koj koncepciji.

'epravne, kvazi arbitra#e predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rje(avanjaodreenih sporova. )o su tzv.obligatorne ili prisilne arbitrae. rugi oblik nepravnih arbitraa suone koje rje(avaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica, tearbitrium boni viri,kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o "ijem se sadraju strankenisu mogle dogovoriti.

Osim navedenog, bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vr(e

tzv.arbitratori ili arbitri-stru"njaci. Ovi stru"njaci kao vje(taci ili procjenjitelji daju svoje mi(ljenjeo odreenom pitanju. )o mi(ljenje je obavezno, kako za arbitrani sud tako i za stranke.

Od arbitrae je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vije(a, koje se moe definisati kaodru(tveni medij za posredovanje izmeu lica u sporu, koji nema funkciju suenja.

&oma!e i ar%itrae s elementom inostranosti. ! teoriji ne postoje saglasna stanovi(ta oopredjeljuju+im faktorima na osnovu kojih se arbitraa kvalificira kao nacionalna ili saelementom inostranosti, bez obzira da li su ti faktori subjektivni $stranke u sporu% ili kauzalni$svojstva predmeta spora%. ajzna"ajnije meunarodne konvencije o arbitrai, koje izmeuostalog tretiraju ovu problematiku su: jujor(ka konvencija o priznanju i izvr(enju straniharbitranih odluka iz /=A, >vropska konvencija o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai iz /H, te

pravila !?)04@ $!nited ations ?ommission on nternational )rade @a 4rbitration 0ules%.

'=.9. Pojam i modaliteti ar%itranog sporazuma ) compromissum

4rbitrani sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuivanje njihovog spora povjerearbitranom sudu, derogiraju+i pritom nadlenost redovnog suda. 4rbitrani sporazum moe bitisamostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora.

! teoriji postoje 2 gledi(ta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru. &remaprvom, kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijelisudbinu glavnog ugovora. rugo, savremenije shvatanje, ovu klauzulu cijeni autonomno, kaoprocesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora. &roblem postojanja i validnosti arbitranog

sporazuma po pravilu se moe rje(avati u postupku pred redovnim sudom.

'=.;. 8adlenost ar%itranog suda

1asniva se na ugovoru stranaka. &osebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitranogsudovanja. &o odredbama jujor(ke konvencije, svaki spor se moe iznijeti pred arbitrau, bezobzira na njegovu prirodu. 1ato neki procesualisti zaklju"uju da predmet arbitrae mogu biti svisporovi, osim onih "ije bi raspravljanje od strane arbitranog suda bilo u suprotnosti sa javniminteresom.


26/34

5ompenenz)kompetenz pro%lem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitrani sud nadlean daodlu"uje o vlastitoj nadlenosti za suenje u konkretnom sporu. 5e+ina teoreti"ara je saglasna daarbitranom sudu treba priznati to pravo, uz mogu+nost naknadne dravne $sudske% kontrole.

Osim toga, postoji dilema da li je arbitrani sud ovla(ten da sudi o valjanosti arbitranogsporazuma, te o valjanosti glavnog $osnovnog% ugovora i posljedicama njegove eventualne

ni(tavosti. ! pogledu prva dva segmenta, odgovor je potvrdan, a kad su u pitanju pravneposljedice ni(tavosti, mi(ljenje je da bi za takvo odlu"ivanje arbitraa morala imati izri"itaovla(tenja.

'=.=. Sastav i imenovanje ar%itranog suda

Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan $po pravilu ili 6%. )ako npr.odreujupravila stalnog meunarodnog arbitranog suda u 9e"u, poznatija kao ;9e"ka pravila; iz//.godine. &rema 4rbitranim pravilima >vropskog arbitranog suda, ako sudi vije+e od 6arbitra, svaka strana bira po jednog arbitra, a predsjedavaju+eg vije+a stranke imenujusporazumno.

'=.>. Br%itrani postupak

'od ad hoc arbitraa postupak odreuju same stranke, a ako to ne u"ine, pravila odreuju arbitri.'od institucionalnih arbitraa pravila postupka utvrena su pravilnikom.

'=.'?. Primjena materijalnog prava

>vropska konvencija o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai strankama daje slobodu da ugovorenacionalno pravo koje +e sud primijeniti na njihov spor. 4ko one to ne u"ine, arbitri +e primijenitipravo na koje upu+uje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnomslu"aju, vode+i ra"una o ugovornim odredbama i trgova"kim obi"ajima.

'=.''. Suenje po pravinosti u ar%itranom pravu ) stranke mogu ugovoriti primjenu na"elapravi"nosti $ex equo et bono%.

'=.'*. Presuda ar%itranog suda i poravnanje stranaka

&resuda arbitranog suda prema strankama $ali ne i tre+im osobama% ima snagu pravosnanesudske presude $ukoliko ugovorom nije predviena mogu+nost pobijanja te presude predarbitraom vi(eg stepena, (to je rijetkost%. &resuda arbitranog suda predstavlja izvr(ni naslov.nstitucionalne arbitrae same stavljaju klauzulu pravosnanosti i izvr(nosti svojih presuda, a napresude ad hocarbitraa klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadlean da nije zaklju"enarbitrani sporazum. *tranke mogu okon"ati spor i poravnanjem pred arbitranim sudom, kojiima svojstvo izvr(ne isprave.

'=.'+. Po%ijanje ar%itrane presude

8ogu+e je ostvariti samo tubom za njeno poni(tavanje, o "emu odlu"uje sud koji bi bio nadleanda postupa u predmetnom sporu u slu"aju da arbitrani sporazum nije zaklju"en. * tim u vezivae neka op+eprihva+ena pravila:

- arbitrana presuda se u principu ne moe preispitivati zbog nepravilno utvrenog "injeni"nogstanja i pogre(ne primjene materijalnog prava, izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje7


27/34

- procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitrane presude naj"e(+e su odreene izri"ito, ilipozivanjem na razloge za ponavljanje parni"nog postupka7

- nakon poni(tenja arbitrane presude, novi postupak je dozvoljen pred arbitranim sudomsamo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poni(tena.

*matra se da nakon poni(tenja arbitrane presude arbitrani sporazum moe konvalidirati, alisamo ako se razlog poni(tenja ne odnosi upravo na taj arbitrani sporazum.

1). PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJE(ATNOSTI SUDOVA

'>.'. Op!e napomene

Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima, od kojihsu najvaniji legalitet, sudska nezavisnost, javnost raspravljanja, pravo na albu, jednakostgraana pred sudom, pravo na upotrebu jezika, inkompatibilnost, sudska nepristrasnost i izuze+esudija.

'>.*. 6egalitet

*u(tina principa zakonitosti se sastoji u pot"injavanju i vezanosti sudova u vr(enju sudskefunkcije za zakon. &rincip da je sud vezan za zakon vai i za procesno i za materijalno pravo.5ezanost za zakon ne zna"i da je uloga suda mehanicisti"ka. aprotiv, ta uloga je stvarala"ka jerje sudija taj koji utvruje sadrinu pravne norme putem tuma"enja.

'>.+. Sudska nezavisnost

! vr(enju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. ezavisnost je dvostruka:organizacijska i funkcionalna. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome (to su sudovisamostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast.

#unkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slu"aj.sklju"ivo pravo sudije je da na "injeni"no stanje, koje utvruje primjenom na"ela slobodneocjene dokaza, primijeni odgovaraju+u pravnu normu. *misao i sadraj te norme sudija utvrujeputem vlastite interpretacije.

&rincip nezavisnosti se izraava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, ve+ i unutarsamih sudova. 5i(i sud u postupku instancionog odlu"ivanja imaju pravo da niim sudovimaukazuju na nedostatke u suenju, ali nii sud nije vezan za pravna shvatanja vi(eg suda izraena utim primjedbama. 8eutim, na"elna pravna shvatanja i mi(ljenja, mada nisu formalno obaveznaza vi(e sudove, ipak imaju veliki zna"aj za ujedna"avanje sudske prakse.

'>.0. :avnost raspravljanja

Javnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. o isklju"enja javnostimoe do+i samo u zakonom odreenim slu"ajevima. Javno(+u se osigurava nadzor nad radomsudova, kao i vr(enje vaspitne funkcije sudova.


28/34

'>.7. Pravo na al%u

&ravo na albu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda "ovjeka i graanina.Lalba se moe isklju"iti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je za(tita prava izakonitosti obezbijeena na neki drugi na"in.

'>.9. :ednakost graana pred sudom ) ustavni princip je da su svi graani jednaki predzakonom.

'>.;. Pravo na upotre%u jezika

!stav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa"injenicama upoznaje na svom jeziku. unost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevoenjena njen jezik svega (to se iznosi na ro"i(tu, kao i usmeno prevoenje sadraja isprava koje se naro"i(tu koriste kao dokazi. )ro(kovi prevoenja padaju na teret sredstava suda.

'>.=. Inkompati%ilnost

*udija ne moe vr(iti slubu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti moe bitidelegat u skup(tini koja ga je izabrala. jemu se zabranjuje da uporedo sa vr(enjem sudskefunkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u dravnim organima, politi"kim ili dru(tvenimorganizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni poloaj sudije.

'>.>. Sudska nepristrasnost i izuze!e sudija

Pojam i znaaj. epristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuivanje i pravilnodono(enje odluke. ! teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost vanija i od samesudske nezavisnosti.

&ravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija bi+e povrijeeno u situacijama u kojima se sudija sa

jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov poloajnepristrasnog tre+eg. &ostoje 2 vrste razloga za izuze+e: po sili zakona $ex lege% i po ocjeni suda.

4azlozi za izuze!e po zakonumogu se podijeliti na nekoliko grupa:. *ituacije u kojima sudija u"estvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. )i razlozi

su:- ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomo+nik stranke,- ako je sa strankom u odnosu suovla(tenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika7

2. *udija se nalazi u nekom porodi"nom odnosu sa strankom u sporu. )o su slu"ajevi:- ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomo+nik srodnik po krvi u pravoj liniji bez

ograni"enja, u pobo"noj do


29/34

4azlozi za izuze!e po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuze+a sudije, i svakadruga okolnost moe biti razlog za izuze+e ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije.*udu je ostavljeno da u svakom konkretnom slu"aju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnostidovode u pitanje nepristrasnost suda.

8epristrasnost kao procesna pretpostavka. a razloge za izuze+e po sili zakona sud pazi po

slubenoj dunosti tokom cijelog postupka. im sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga,duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji +e muodrediti zamjenika. 4ko se radi o izuze+u predsjednika suda, on +e sebi odrediti zamjenika iz redasudija istog suda, a ako to nije mogu+e, obavijesti+e vi(i sud. 5i(i sud u takvom slu"aju odlu"ujeda u postupku postupa neki drugi sud iste stvarne nadlenosti sa njegovog podru"ja.

4ko sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, anije razlog za izuze+e ex lege, obavijestit +e o tome predsjednika suda, koji +e odlu"iti o izuze+u.o dono(enja rje(enja predsjednika suda, sudija moe preduzimati samo one radnje koje ne trpeodlaganje.

zuze+e moe traiti i stranka, i to "im sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okon"anja

rasprave pred prvostepenim sudom. 4ko rasprave nije bilo, onda do dono(enja odluke. 1ahtjev zaizuze+e vi(eg suda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako sepred vi(im sudom odrava rasprava, onda do oko"anja glavne rasprave. 1ahtjev za izuze+e morabiti obrazloen.

O zahtjevu za izuze+e odlu"uje predsjednik suda. 4ko se radi o izuze+u predsjednika suda, ondaodluku donosi predsjednik neposredno vi(eg suda. O izuze+u predsjednika 5rhovnog suda #9iFodlu"uje op+a sjednica tog suda. &rotiv rje(enja o izuze+u nije dopu(tena posebna alba $bezobzira da li je zahtjev za izuze+e prihva+en ili odbijen%.

4ko je sudija koji je trebao biti izuzet ve+ donio odluku, ta se odluka moe pobijati zbogapsolutno bitne povrede parni"nog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim

sredstvima.

Odredbe o izuze+u primjenjuju se i na druge u"esnike u postupku: zapisni"ara, prevodioca ivje(taka.

2,. SASTAV SUDA

Sastav prvostepenog suda. &rvostepeni sud po pravilu sudi u vije+u od trojice sudija, od kojih jejedan predsjednik vije+a. zuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi odreeni iznos,funkciju suda vr(i sudija pojedinac. &omenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do2E.EEE'8, a u privredno-pravnim do 6E.EEE'8. *tranke se mogu sporazumjeti da im sudijapojedinac sudi imovinskopravne i radnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora.

Sastav drugostepenog suda. rugostepeni sud kao albeni sud uvijek sudi u vije+u koje se sastojiod trojice sudija.

Sastav tre!estepenog suda. 'ad odlu"uje o zahtjevu za za(titu zakonitosti koji je podniokantonalni tuilac, kantonalni sud postupa u vije+u od = sudija. 4ko ne moe osigurati vije+esastavljeno od = sudija, o zahtjevu odlu"uje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija.


30/34

'ad odlu"uje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za za(titu zakonitostifederalnog tuioca, 5rhovni sud #9iF uvijek postupa kao sud tre+eg stepena, u vije+usastavljenom od = sudija.

Povreda pravila o sastavu suda. &osljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno upitanje na"elo zbornosti. 4ko je u sporu odluku donijelo vije+e, a trebalo je da odlu"uje sudija

pojedinac, odluka se ne moe pobijati. ! obrnutom slu"aju, presuda od strane sudije pojedincaumjesto od strane vije+a predstavlja apsolutno bitnu povredu parni"nog postupka, koja "inini(tavom i presudu i postupak koji joj je prethodio.

21. OSTA(I ORGANI OD ZNAAJA ZA PRAVOSUE

(uila#tvo je samostalan dravni organ "ija osnovna funkcija je gonjenje u"inilaca krivi"nih idrugih kanjivih djela, te preduzimanje zakonom odreenih mjera za za(titu interesa dru(tvenezajednice i ulaganje pravnih sredstava radi za(tite ustavnosti i zakonitosti.

ajve+i dio svoje funkcije javni tuilac ostvaruje u krivi"nom postupku. ! graanskom postupkuse uglavnom javlja u 6 uloge: kao stranka, kao tre+e lice i kada ulae vanredna pravna sredstva za

za(titu ustavnosti i zakonitosti.- )ao stranka u postupkujavni tuilac se javlja u ograni"enom broju slu"ajeva, kad je nekim

posebnim zakonom ovla(ten na podizanje tube $npr.poni(tenje braka iz javnopravnihrazloga%.

- )ao tre(e lice u parnici javni tuilac se moe pojaviti kao zakonski intervenijent u ciljupravilne primjene prinudnih propisa.

- ajvanija uloga javnog tuioca u graanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zatituzakonitosti.

Om%udsmen Federacije je institucija sa zadatkom da (titi ljudsko dostojanstvo i ustavomzagarantirana prava i slobode. ! parni"nom postupku se ombudsmen moe pojaviti u 2 uloge:

. 'ao pokreta" parni"nog postupka u slu"ajevima koje odreuje !stav #9iF7

2. 'ao tre+e lice u parnici ombudsmen se moe umije(ati u postupak koji je u toku, kad nae daza to ima osnova.

Organ starateljstva' se u parni"nom postupku moe pojaviti u ulozi stranke, zakonskogzastupnika, intervenijenta i punomo+nika.

Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu &orodi"ni zakon $kao i javnom tuiocu%priznajesvojstvo stranke u sporovima za poni(taj braka.

! svim situacijama u kojima neposredno preuzima vr(enje starateljskog prava, organ starateljstva

se pojavljuje u ulozizakonskog zastupnika parnino nesposobne stranke.

* ulozi intervenijentaorgan starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroli(e roditelje kaozakonske zastupnike u vr(enju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposrednodoprinosi (to boljoj i potpunijoj za(titi djece. ! postupku za izdravanje djece organ starateljstva

#unkciju organa starateljstva vr(i op+inski organ uprave nadlean za poslove socijalne za(tite.


31/34

moe u"estvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece. ! ulozi intervenijenta organstarateljstva je najblii poloaju stranke: preduzima radnje u svoje ime, a u interesu djece.

* ulozi punomo(nikaorgan starateljstva se moe pojaviti u postupku u kome stara i samohranalica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su duni da ih izdravaju.

Ovla(tenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vr(i radnik tog organa, kojegposebnim rje(enjem odreuje sam organ starateljstva.

Pravo%ranila#tvoje organ dru(tveno-politi"ke zajednice "ija se osnovna funkcija sastoji u tomeda preduzima zakonom odreene mjere i pravna sredstva radi pravne za(tite imovinskih prava iinteresa te &1 i drugih pravnih lica u slu"ajevima odreenim zakonom.

&ravobranila(tvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parni"nom,izvr(nom, krivi"nom i drugim postupcima pred sudovima.

! graanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke, i to po sili zakonaili po ovla(tenju zainteresiranih stranaka. &o sili zakona pravobranila(tvo zastupa &1 i njene

organe koji se finansiraju iz budeta i fondova koji imaju svojstvo dru(tveno-pravnog lica.

&o ovla(tenju stranke pravobranila(tvo moe zastupati i druga pravna lica u doma+im i inostranimpravnim poslovima. &ravobranila(tvo se u tim slu"ajevima moe prihvatiti zastupanja ako onone+e uticati na blagovremeno i uspje(no izvr(avanje zadataka koji su pravobranila(tvu odreenizakonom.

! zastupanju stranaka pravobranila(tvo je ovla(teno da preduzima sve radnje za koje je ovla(tenai stranka, ukoliko u zakonu nije ni(ta blie odreeno.

Ito se ti"e pravne prirode zastupanja pravobranioca, ako se u postupku pojavljuje po ovla(tenju,pravobranilac je u ulozi ugovornog punomo+nika. &ravobranioca kao zastupnika po sili zakona

moemo smatrati zastupnikomsui generis, mada u ovom slu"aju uloga pravobranioca ima najvi(eelemenata ustanove ;nunog punomo+nika;, koja je napu(tena u na(em pravu.

*'.0. Bdvokatura

Pojam i razvoj. jelatnost koju su u 0imu vr(ili advokati $oratores% bila je poznata jo( odnajranijih vremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu, a ne u njihovom zastupanju.4dvokati su svoje usluge davali besplatno, a vr(enje advokatskih poslova omogu+avalo jesticanje ugleda i po"asti na osnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim slubama. )emeljiadvokature kao pravne profesije udareni su u periodu carstva. 'asnije su advokati po"eli vr(iti ifunkciju zastupanja, te se izgubila razlika izmeu advokature i prokurature.

(ipovi advokature. anas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena. vojnaadvokatura karakteristi"na je za zemlje romanskog prava i >nglesku. &o tom sistemu, advokatskufunkciju vr(e 2 vrste advokata: jedni vr(e zastupanje u pravnotehni"kom smislu, a drugi pruajupravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima.

! ve+ini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature, u kome advokatsku funkciju vr(isamo jedna vrsta advokature.


32/34

8eunarodna unija advokata osnovana je /2K.godine, u okviru tada(njeg ru(tva naroda. apo"etku su njeni "lanovi bile samo advokatske komore, a od /H=.godine "lanovi unije mogupostati i advokati-pojedinci, kao tzv.korespodenti. !nija je /K.godine postala savjetodavnaorganizacija !-a sa sjedi(tem u 9riselu. jeni glavni organi su Glavna skup(tina, *avjet, 9iro i&redsjedni(tvo.

loga advokature. Osnovna funkcija advokature je pruanje pravne pomo+i. *astoji se u:sastavljanju podnesaka $tube, albe, predstavke, molbe itd%, sastavljanju isprava $ugovor,testament i sl%, te zastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima.

Bdvokatura kao javna i dru#tvena slu%a je nezavisna profesionalna sluba koja se ureuje1aknom o advokaturi. 4dvokatura ima karakter nezavisne slube, kako u organizacijskom tako iu funkcionalnom smislu. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome (to se advokatiorganiziraju u advokatske komore, samostalno odlu"uju o prijemu u advokaturu, privremenojzabrani i prestanku rada advokata.

#unkcionalna nezavisnost se ogleda u tome (to su advokati nezavisni u vr(enju pravne pomo+i.Ova nezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji. 4dvokat je duan da savjesno

prua pravnu pomo+ i da sa ciljem za(tite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja suzakonom dopu(tena.

slovi za vr#enje advokature se dijele na op+e i posebne. ! op+e spada dravljanstvo, a posebniuslovi su zavr(en pravni fakultet i poloen pravosudni ispit. *vojstvo advokata sti"e se upisom uimenik advokata.

4dvokat je duan pruiti pravnu pomo+ stranci koja mu se obrati. )u dunost mu name+e i pravoi etika. 4dvokat je duan odbiti pruanje pravne pomo+i u slijede+im slu"ajevima:

. 4ko bi to bilo inkompatibilno vr(enju advokatske funkcije. )o su slu"ajevi ako je u istojstvari ve+ pruao pomo+ suprotnoj stranci, te ako je u istoj stvari postupao kao sudija, javnituilac ili slubena osoba organa uprave7

2. 4ko bi pruanje pravne pomo+i bilo od (tete za interes stranke. 4dvokat je duan da strancikoja mu se obratila ukae na to da li je potrebno pokrenuti postupak za za(titu prava i kakvisu izgledi za uspjeh. ! duhu advokatske etike je da advokat odvra+a stranku od suvi(nogparni"enja, pa i po cijenu vlastitih ekonomskih interesa. 4ko ocijeni da se stranka obijesnoparni"i, advokat joj moe otkazati punomo+.

Organizacija advokature. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskihkomora. 4dvokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata. lanstvo u njima jeobavezno i svojstvo advokata se sti"e tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskojkomori.

22. NAD(E-NOST SUDOVA COMPETENTIA

**.'. Pojam

adlenost se pojmovno odreuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. !objektivnom smislu, nadlenost je djelokrug poslova jednog suda. ! subjektivnom smislu,nadlenost se moe posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. *a aspekta suda, nadlenostse ispoljava kao pravo i dunost odreenog suda da postupa u odreenoj pravnoj stvari. *a


33/34

aspekta stranke, nadlenost se odreuje kao pravo kao pravo da joj sudi zakonom odreeninadleni sud.

! funkcionalno-procesnom smislu, nadlenost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. 0elativnanadlenost se zatim dijeli na stvarnu, funkcionalnu i mjesnu.

**.*. Bpsolutna nadlenost 2iurisdictio3

Pojam. &ravilima o apsolutnoj nadlenosti utvruje se djelokrug poslova koji spadaju unadlenost sudova uop+e i vr(i se razgrani"enje prema spolja i to dvojako: prema svim drugimdoma+im dravnim organima i prema inostranim organima i sudovima.

4psolutna nadlenost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadlean dapostupa bilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. *udsku funkciju ujedinstvenom sistemu vlasti vr(e redovni sudovi. *toga pod pojmom apsolutne nadlenosti ilijurisdikcije podrazumijevamo nadlenost b

Documents

Gppp- Skripta Za i Kolokvij