Strategijski Menadzment Aik Banka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Strategijski Menadzment

Citation preview

  • Milivojevi Lidija 2010/156Miloevi Dragutinovi Milica 2010/61

  • IstorijatAIK Banka A.D. Ni je nezavisna srpska banka, savremenog tipa, koja posluje vie od 25 godina. Osnovana je 1976. godine kao interna banka Agroindustrijskog kombinata Ni. Kao tedno-kreditna i zajednika finansijska organizacija, AIK Banka je kreirala poslovni ugled jake dilersko-brokerske kue.

  • 10. avgusta 1993. godine AIK Banka dobija licencu Narodne banke Jugoslavije (NBJ) i poinje sa radom kao banka. Prilagonavajui organizaciju novom Zakonu o bankama ifinansijskim organizacijama, 27. juna 1995. godine AIK Banka je registrovana kaoakcionarsko drutvo za obavljanje klasinih bankarskih poslova: depozitni, kreditni, diskontniposlovi, emisioni poslovi, depo i garancijski poslovi, platni promet sa inostranstvom

  • Uporedni finansijski izvetaji za 2010/2011/2012. godinu

  • Kao osnov za prezentovane podatke korieni su finansijski izvetaji koji su banke dune da dostavljaju Narodnoj banci Srbije. Na osnovu njih izraunavaju se vrednosti odgovarajuih pokazatelja finansijskog poloaja banke.

    Osnovni principi bankarskog poslovanja su:LikvidnostProfitabilnostSolventnost

  • LikvidnostIndikatori likvidnosti pokazuju sposobnost preduzea da izmiri dospele kratkorone obaveze.

    Profitabilnost i likvidnost predstavljaju uslovno reeno konfliktne principe.

    Viak likvidnih sredstava moe da ima negativan uticaj na profitabilnost jer se sredstva vezuju za aktivnosti koje imaju nie prinose, meutim u dananje vreme velike finansijske krize takvo ponaanje moe voditi u ostvarenje vee ukupne profitabilnosti imajui u vidu da profitabilniji projekti pod uticajem krize vrlo lako mogu biti obezvreeni i samim tim proizvesti negativne efekte po profitabilnost banke.

  • Osnovno merilo za likvidnost banke je odnos likvidne aktive prema ukupnoj aktivi koji treba da se kree u rasponu 30% do 35% ukupne aktive. U skladu sa tim, zadatak bankarskog menadmenta je da stvori takve uslove da banka ne doe u poziciju nelikvidnosti jer se informacije o likvidnosti banaka brzo ire, to moe negativno uticati na kreditni rejting banke a time i na celokupnu uspenost poslovanja banke. U Sluaju nae banke likvidnost je bila znaajno nia u 2010 godini kada je banka i ostvarivala najvei profit.

  • Pokazatelji tekue likvidnostikratkoronu aktivu ili kratkoronu pasivu spada sva imovina, odnosno plasmanibanke koji imaju ronost do godinu dana kao to su novac, likvidni vrednosni papiri, potraivanja od kupaca i zalihe. Povoljno je da taj pokazatelj bude to vei jer je u tom sluaju i likvidnost banke vea

  • Depoziti predstavljaju nestabilan izvor finansiranja zbog mogunosti njihovog povlaenja zbog toga je preduzee izloeno manjim rizicima ako su dati zajmovi banke pokriveni i ostalim izvorima finansiranja sem depozita. U sluaju nae banke racio zajmovi / depoziti je ispod 1 u poslednje dve godine pre svega zbog snanog pada datih kredita u poslednje dve godine u odnosu na 2010.Odnos datih kredita i primljenih depozita je jedan od najvanijih pokazatelja likvidnosti banke. to je taj pokazatelj vei, manja je likvidnost banke

  • ProfitabilnostNajznaajniji pokazatelji investiranja jesu pokazatelji profitabilnosti, koji se obino porede u razliitim vremenskim razdobljima. Neki od pokazatelja profitabilnosti su: Return on Equity (ROE), Return on Assets ROA (ili ROI), Leverage (multiplikator akcionarskog kapitala), Kamatna mara, kao i dodatni investicioni indikatori.

  • ROI predstavlja prinos na ukupne prihode jedne banke. Pokazuje odnos neto profita i ukupnih prihoda. Sagledava se uee neto profita u ukupnim prihodima jedne banke. Ukoliko je uee neto profita vee znai da je razlika vea i time je i profit vei. ROI = Neto profit/Ukupni prihodi

    2010.2011.2012.Neto profit5.590.8322.973.6763.641.848Ukupni prihodi10.604.7568.406.529 10.170.874ROI0,530,350,36

  • ROA = Neto profit/Ukupna aktivaOvaj pokazatelj meri prinos koji reinvestira kompanija odnosno pokazuje koliki prihod je ostvaren investiranjem. Ukoliko je pokazatelj ROA preko 2 ili 2.5% to ukazuje da je na tritu prisutan bankarski monopol, visoko rizini portfolio ili je neki vanredni dogaaj uzrokovao ovako visok prinos. Na primeru Aik Banke vidi se da je ROA u sva tri sluaja bio preko 2% to je vie od gornje granice, a uzrok tome je ekonomska i drutvena situacija u zemlji koja sa sobom uvek nosi veoma veliki rizik.

    2010.2011.2012.Neto profit5.590.8322.973.6763.641.848Ukupna aktiva141,583,435143,193,539154,352,343ROA3,95%2,08%2,36%

  • ROE= Neto profit/Akcijski kapitalU ovom primeru ROE iznosi oko 11-14% to pokazuje koliko je kompanija ostvarila profita u poslednja etiri kvartala u odnosu na uloeni kapital akcionara.S obzirom da vrednost ROE ne sme biti iznad 20-25%, jer ako je to sluaj onda je to upozorenje za menadment i pokazuje to da je banka pribegla veoma velikom zaduenju na finansijskom tritu to vidimo na primeru iz 2010. godine. U naredne dve godine ROE je ispod 20%.

    2010.2011.2012.Neto profit5.590.8322.973.6763.641.848Akcijski kapital25.390.56526.210.090 26.517.651ROE22,02%11,35%13,73%

  • EM = Ukupna aktiva/Akcijski kapital

    2010.2011.2012.Ukupna aktiva141.583.435143.193.539154.352.343Akcijski kapital25.390.56526.210.090 26.517.651EM5,585,465,82

  • SolventnostIndikator solventnosti je kapital.A > O Banka je solventna

  • Nivo potrebnog kapitala zavisi od koncepta koji se primenjuje u izraunavanju kapitala. U AIK banci se koriste dva koncepta:

    1. Regulatorni minimalni kapital to je iznos kapitala koji je na nivou zakonskogminimuma (u visini koja nije manja od dinarske protivvrednosti 10 miliona evraprema zvaninom srednjem kursu) i koji, uz obraun kapitalnih zahteva za kreditni,trini i operativni rizik, obezbenuje pokazatelj adekvatnosti kapitala na nivouregulatorno propisanog minimuma od 12%.

  • 2. Raspoloivi interni kapital Banke - predstavlja iznos kapitala Banke koji jeraspoloiv za pokrie svih materijalno znaajnih rizika kojima je Banka izloena ilimoe da bude izloena u svom poslovanju.

    , . , , , .

  • . . . .