STRATEGIJSKI MENADMENTSTRATEGIJASTRATEGIJA grki znai ratna vjetina, nauka o voenju rata. Strategija je nauka koja istrauje i izrauje politike, ekonomske i specijalno ratne elemente koji su u uzajamnoj vezi. Nositelji strategijskog menadmenta su: Top menadment + vlasnici ako su dio menadmenta!!! Srategijski menadment ima funkciju: Utvrivati dugorone ciljeve poduzea ili gospodarske cjeline Definirati naine kako ostvariti dugorone ciljeve, tj. odgovara na pitanje kako stii do cilja. Strategijom se definiraju granice u skladu s raspoloivim potencijalnim, tj.prirodnim i drutvenim mogunostima. To znai da bi strategijska razmiljanja i strategijsku politiku trebalo smjestiti u konkretno okruenje i uskladiti je sa prirodnim i drutvenim uvjetima. Strategija predstavlja kulturu organizacije a to znai: 1. Kodekse ponaanja 2. Poslovnu etiku 3. Kvalitetu proizvoda i usluga 4. Imid 5. Odnose unutar i sa okolinom Startegija predstavlja i poslovni rizik!!! Novac nije kapital sve dok ga ne uloimo!! OBLICI I VRSTE STRATEGIJE Postoje 3 vrste strategije: 1. Strategija poduzea 2. Strategija pojedinih djelatnosti 3. Strategija upravljanja poduzeem Funkcionalne strategije ( znae praktine poslove koje emo primijeniti ) se dijele na: 1. Kontroling postavimo pokazatelje kontrole analizu odstupanja ispravljanje odstupanja 2. Strategije proizvodnje (usluga) znae odgovor na pitanje to, kada, koliko, cijena. Nositelji kontrole su menadment (u poduzeu) i revizije (izvan poduzea). 3. Strategije kadrova a znai kupovinu kadrova, nagraivanje, mladi kadrovi, stari kadrovi, 4. Strategija razvitka predstavlja ivotni ciklus na razini odjela, radnog mjesta. 5. Strategija marketinga sadri dokument kontrole koji definira nositelja, te sustav samokontrole: to znai znati tko, kad i ime kontrolia.

1

Upravljake managerske strategije se dijele na: Ove strategije imaju za zadatak usklaivanje sa stratekim ciljevima.Razlikujemo: 1. Strategija organizacije gdje je zadatak managera da definira organizacijsku strukturu na nain da uvaava poznate initelje organizacije i da ih aplicira na oblik i strukturu organizacije tvrtke. Organizacija mora biti fleksibilna na nain da se moe prilagoditi primjeni initelja i prilagoditi ciljevima stratekog azvoja tvrtke. 2. Politika kadrova koja ima zadatak da uskladi kadrovsku politiku sa stratekim ciljevima tvrtke pri tom uvaavajui ranije definiranu strategiju kadrova. 3. Motivacije su nastanak kadrovske politike koja je usklaena sa strategijom i ciljevima unutar kadrovske strategije. 4. Komunikacije gdje je sustav komunikacija podijeljen na unutarnje (meu odjelima, pojedincima) i vanjske (druge firme) komunikacije, a odreuje razine i tokove komunikacija, unutar i izvan tvrtke. 5. Stilovi odluivanja mogu biti autokatski i demokatski. U poslovnoj strategiji tvrtke je bitno odrediti nain odluivanja, kao i koji je razlog odluivanja o pojedinim poslovnim odlukama. Teoija linosti i teorija rukovoenja razlikuju uspjene od neuspjenih menadera. Kadrovska djelatnost obuhvaa: Kadrovski raspored (pribavljanje, izbor, uvoenje, raspored) Kadrovski razvoj (obrazovanje) Kadrovske odnose (ugovore, prava) Kadrovsku politiku ( motiviranje, ocjenjivanje uspjenosti, vrednovanje i kontrola). Stilovi odluivanja su: Autoritativno Konzultativno Demokratsko (veina glasova) Konsenzusom (jednoglasno)

2

STRATEGIJE PODUZEAStrategija poduzea je usmjeena na integraciju poduzea u ukupnu drutvenu strukturu. Strategija poduzea je usmjerena na odreivanje djelatnosti i organizacijskog ustroja radi postizanja utvrenog cilja. Pri utvrivanju strategije potrebno se okreniti prema odreenim odredbama: Odrediti ili odabrati poslovnu djelatnost Odrediti trite i odabrati nain pozicioniranja (netko moe biti lider ili sljedbenik, a to je stvar ambicija) u poslovnoj djelatnosti Odrediti model poslovanja u odabranoj djelatnosti Modeli poslovanja strategijskog poslovanja mogu biti: 1. Strategija integracije koja se dijeli na integracije unaprijed, unazad i na horizontalnu. Integracija unaprijed osigurava vlasniku kontrolu ili poveanu kontrolu nad distributerima ili maloprodajom. Integracija unazad je usmjerena na vlasniku kontrolu ili poveanu kontrolu nad dobavljaima. Horizontalna integracija je usmjeena na vlasniku kontrolu ili poveanu kontrolu konkurenata. Odreivanje poslovne djelatnosti obuhvaa: okruenje ( u kojima se nalazi poduzee ) sklonosti (naslijeene, nauene) trite (to se potrauje) visina potrebnog kapitala. 2. Rastua strategija koja se dijeli na penetracijsku, razvitak trita i razvitak proizvoda. Trina penetracija (postojee) je usmjerena na poveanje trinog udjela za postojee proizvode ili usluge na postojeim tritima kroz intezivnije marketinke nastupe. Razvitak trita predstavlja uvoenje postojeih proizvoda ili usluga na nova zemljopisna podruja. Razvitak proizvoda je usmjeren na poveanu prodaju poboljanih ili modificiranih proizvoda ili usluga. 3. Strategija diverzifikacije koja se dijeli na koncentrinu, konglomeratsku( spoj raznovrsnih gospodarskih djelatnosti) i horizontalnu. Koncentrina diverzifikacija podrazumijeva uvoenje novih proizvoda ili usluga sukladnih postojeem proizvodnom progamu (npr. auto + dijelovi, kozmetika). Konglomeratska diverzifikacija znai uvoenje novih proizvoda ili usluga izvan proizvodnog programa. Horizontalna diverzifikacija znai uvoenje novih proizvoda ili usluga izvan postojeeg programa za sadanje kupce (koritenje povjerenja naih kupaca). Zajedniki rizik nastaje kada 2 ili vie tvrtki osnovaju zajedniko poduzee adi kooperacije. 4. Defenzivna stategija koja se dijeli na strategiju ogranienja, naputanja i likvidacije. Strategija ogranienja podrazumijeva reorganizaciju kroz smanjenje trokova i imovine da bi se zaustavio pad prodaje i profita. Strategija naputanja znai prodaju imovine poduzea (privremeno, tajno ili u djelovima). Stategija likvidacije znai prodaju imovine i prava poduzea. Moe biti planirana kada se istae resursi ili prisilna.

3

5. Strategija zaokreta se primjenjuje u posebnim situacijama kada poduzee posluje ispod razine svojih kapaciteta ili mu prijeti opasnost od toga.Postoji dva osnovna modela strategije zaokreta: operativni i strategijski. Operativni model obuhvaa skup mjera koje trebaju da osiguraju uinkovitost u kratkom roku kao to su porast prihoda, uvoenje sustava kvalitete, sniavanje trokova, porast ili snienje cijena, prodaja imovine, otkazivanje ugovoa o radu i sl. Strategijski model se primjenjuje kada se neuinkovitost poduzea skriva u nekvalitetno definiranim ciljevima ili strategijama poduzea. Obino takav model poduzima vlasnik. Takav adikalni zaokret u poslovanju poduzea esto iziskuje i zamjenu menadera tima u poduzeu.

STRATEGIJA I STRATEGIJSKO UPRAVLJANJEStrateg je tip poduzetnika koji je spreman pustiti se u visoki rizik u nekom pothvatu. To je osoba koja donosi odluke na temelju rezultata duljeg racionalnog promiljanja. To je u pravilu vrlo angairan ovjek, eljan uspjeha, obrazovan, kreativan i sposoban predvidjeti dogaaje (vizionar). Dobar poduzetnik je svjestan da ne moe sam kontrolirati funkcioniranje cijelog poduzea pa je esto sklon dati veliku slobodu odluivanja decentraliziranim organizacijskim jedinicama kao to su strategijske poslovne jedinice , profitni centri itd. Strategijsko upravljanje podrazumijeva skup upavljakih odluka i upravljakih akcija u funkciji dugoronog funkcioniranja poduzea, tj. njegove dugorone poslovne i razvojne politike. Strategijsko upravljanje se moe odnositi na cjelovit proces poslovanja i razvitka poduzea ili na njegove pojedine dijelove, organizacijske jedinice, resurse, prostore i vrijeme. Ono je dakle, multidimenzionalno a moe biti i transdimenzionalno. U vezi s tim se pojavljuje strategijsko planiranje i strategijsko odluivanje. Strategijsko planiranje obuhvaa zadatake, ciljeve, sredstva, vrijeme, naine i oblike djelovanja na ostvarivanju strategijskih ciljeva poduzea. Sve je to na dugi rok, kojim se obuhvaaju svi aspekti i bitne komponente poduzea u duljem vremenskom razdoblju. Strategijsko odluivanje je sastavnica strategijskog upravljanja. Upravo takve odluke odreuju ciljeve i strategiju poduzea s pogledom na budunost.Donose ih najvii organi upravljanja, odnosno vrhovni menadment poduzea.

STRATEGIJA POSLOVNE JEDINICE CENTA ODGOVORNOSTI 4

(STRATEGIJA PROFITNIH CENTARA) Stategijske poslovne jedinice su organizacijek jedinice poduzea od stratekog znaenja. Mogu se organizirati kao neprofitni centri. Nastaju divizionalizacijom organizacijske strukture poduzea i decentralizacijom upravljanja. Svaka strategijska jedinica odgovara za poslove svog djelokruga, snosi dio ukupne odgovornosti za poslovanje i razvitak poduzea te ima pravo i na odgovarajui profit. Oganiziranje poduzea prema sustavima centara odgovornosti (npr.grupa od 10 zaposlenih) zahtjeva model sloenog rukovoenja koji se koncepcijski temelje na modelima sinergije u postizanju ciljeva cjeline i pojedinih dijelova s visokim stupnjevima decentalizacije sustava rukovoenja. U modelu organiziranja poduzea prema centrima odgovornosti se susreu: - prihodni centri ( informacija centara prema prihodima) - trokovni centri (informacija centara prema trokovima) - profitni centri ( definira im se trite, posl.prostor te ne mijea se sa drugim profitnim centrima poput filijala za distribuciju, proizvodnju, itd. Npr. praonica rublja u hotelu moe prati npr. rublje i za bolnicu) - investicijski centri ( traju dok se ne zavri investicija ) U poduzeima su najee zastupljeni profitni centri.Organiziranjem profitnih centara u poduzeu, dolazi do poveanja poduzetnike snage cjelokupnog poslovnog sustava.U poduzeu se vodi interna ekonomija izmeu pojedinih profitnih centara koja omoguuje sigurnost trita i proizvodnju za poznatog kupca uz najniu trinu cijenu. Model proftinih centara zahtjeva oblikovanje upravljake strukture koja e biti u stanju koordinirati sustav tih centara. Odnosi u poduzeu koji je organiziran u smislu profitnog centra se reguliaju ugovorima. Ciljevi organizacije profitnih centara: jaanje poduzetnike snage maksimalizacija profita koritenje svih potencijalnih zaposlenika( profitni centri se formiraju prema sklonostima zaposlenika) koritenje potencijala rukovoditelja uinkovito odluivanje glavne uprave bre komunikacije u organizaciji ostvarenje mogunosti interne ekonomije ( to su interni odnosi u odnosu na trite) sigurnost trita i proizvodnja za poznatog kupca uz najniu trinu cijenu Svaki profitni centar trebao bi se sastojati od svih bitnih poslovnih funkcija.Meutim, ako se u sustavu riukovoenja i komunikacija koristi suvemena informacijska tehnologija onda je mogue za sve centre uspostaviti zajednike poslovne funkcije, kao to su financijska funkcija, planska funkcija, kadrovska funkcija, sluba marketinga, raunovodstvena funkcija, itd. Svaki centar ne mora imati sve funkcije. Sustav profitnih centara da bi bio uinkovit, zahtjeva odgovarajui upravljako -informacijski sustav. Takav sustav omoguuje tenutano dobivanje svih potrebnih poslovnih informacija radi uspostavljanja zajednike strategije, rezultata poslovanja i kontrole postavljenih zadataka svih profitnih centara.

5

ODLUIVANJE I ODLUKEPostavlja pitanje tko e odluku izvriti? Kako e se kontrolirati izvrenje i uinkovitost odluka? Osnova svakog upravljanja i rukovoenja je uinkovito odluivanje. Glavna zadaa rukovoditelja je donoenje odluka i kontroliranje njihova izvrenja. Odluivanje oznaava proces pripreme i donoenja odluka. Donoenje odluka se moe definirati kao izbor izmeu vie alternativa. Sposobnost rukovoditelja za razvijanje alternativa je uvjet za njihovo pravilno vrednovanje. U postupku vrednovanja alternativa, rukovoditelji primjenjuju analizu, istrraivanje i iskustvo. rezultat procesa odluivanja je odluka. Kvaliteta odluke ovisi o logici odluivanja te o nainu i brzini odluivanja rukovoditelja.Svaki rukovoditelj ima osobni kapacitet donoenja odluka razliite kvalitete. Odluke moemo podijeliti na: Stategijske odluke ili dugorone odluke su najvanije odluke u poduzeu. One pripadaju u upravljake odluke koje donose organi upavljanja u poduzeima. U d.d. to su skuptine dionikih drutava. Ove odluke se najee donose u suradnji s vrhunskim menadmentom. Taktike odluke imaju zadatak omoguiti realizaciju strategije i strategijskih odluka te postizanje ciljeva poduzea. Taktike odluke donosi vrhovno rukovodstvo u suradnji sa srednjim rukovodstvom. Operativne odluke provodi operativno (nie) rukovodstvo na temelju taktikih odluka. U vezi s nainom odluivanja razlikujemo: Programirano odluivanje koje je prema unaprijed utvrenim pravilima. Neprogamirano, tj. ono za koje ne postoji unaprijed utvrena pravila. Pri donoenju odluka razlikujemo INTUITIVNO i RACIONALNO odluivanje. Obino se operativne odluke donose intuitivno, a taktike i strategijske odluke se donose racionalno. Proces odluivanja se sastoji od: Utvrivanja problema Utvrivanja alternativa odluka Izboa odluka Provedbe pdluka Ocjene uspjenosti odluka

STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVITKA6

( Razvitak zemlje u odreenom razdoblju )Strategija gospodarskog razvitka se dijeli na: 1. Dugoronu strategiju 2. Kratkoronu strategiju 3. Opu strategiju koja predstavlja strategiju ukupnog gospodarskog razvitka jedne drave, tj. usklaeni razvitak svih gospodarskih grana i djelatnosti u cilju uravnoteenog razvitka gospodarstva jedne drave. U vezi s tim, moe postojati strategija otvorenog ili zatvorenog gospodarstva, intezivna ili ekstezivna (koja ide u irine, dubine), usmjerena postrono, usmjerena kapitalno ili usmjerena na znanje, te ona koja kombinira elemente pojedinih usmjerenja. 4. Parcijalna strategija predstavlja strategiju unutar jednog segmenta gospodarstva kao to su: segment stanovnitva, prirodnih bogatstava, akumuliranja kapitala i tehnologije, energetike, poljodjelstva, izvozne strategije, monetarne i kreditne strategije, strategije pojedinih oblasti i grana, ostalih strategija. Sve segmente se mora meusobno uskladiti. Najbitniji elementi strategije gospodarskog razvitka jesu: utvrivanje prioriteta! Primjerice: deficit platne bilance, (ne)zaposlenost, infrastruktura, itd.

PODUZETNITVO I PODUZETNIK

7

Poduzetnitvo predstavlja ukupnost poduzetnikovih organizacijskih, nadzornih, usmjeravajuih, voditeljskih i upravljakih funkcija. Poduzetnitvo je ne samo poslovna nego i razvojna aktivnost. Suvremeno poduzetnitvo se nikada ne miri sa postojeim ve ono tei prema postignuu i uspjehu, kreativnosti, inicijativi, preuzimanju rizika i odgovornosti, poduzetnikim pothvatima, samostalnosti i nezavisnosti. Poduzetnitvo razvija povjerenje u ljude i potebu za uspjenim koritenjem ljudskih potencijala. Poduzetnitvo jeste izazov a on se sastoji u slijedeem: neoekivanost ili nepredvidivost dogaaja neskladu izmeu sadanje i budue realnosti inovacijama u vezi s potebama procesa promjenama u vezi s potrebama procesa promjenama u proizvodnoj i trinoj strukturi demografskim promjenama (obrazovansot, kultura, navike, standard, br.stanovnika, natalitet ) promjenama u novim znanjima u tehnologijama i marketingu promjenama u razmiljanju ljudi Poduzetnik je motiviran najvie eljom za pobjedom i uspjehom u ostvarivanju ciljeva svog pothvata i aktivnosti. Poduzetnik je nositelj poduzetnitva te osoba koja ima sposobnost i odgovornost poslovnog ovjeka. Njegova sposobnost se oituje u sljedeem: kreativnosti inovativnosti brzom uoavanju problema nadaren poslovnim duhom opsjednut razvojnim nemirom i tenjom da postigne cilj bogat znanjem o poslovima i ljudima oprezan ali ne bojaljiv vjeruje u ljude uspjeno komunicira samouvjeren je marljiv je i uporan u radu zna postaviti prave ciljeve u pravo vrijeme sposoban je razumijeti signale u okruenju

RIZIK I NEIZVJESNOST U PODUZETNITVU

8

Rizik se definira kao stanje u kojem postoji mogunost negativnog odstupanja od poeljnog ishoda koji se oekuje. Rizik je vjerojatnost da se nee dogoditi neto na nain kako smo mi to namjeravali te rezultat moe biti bolji ili gori od oekivanog. U korporativnom smislu rizik je neispunjavanje ciljeva i mora ukljuiti anse i prijetnje okruenja. Rizik ukljuuje neiskoritavanje mogunosti, nepostizanje ciljeva, nezadovoljstvo klijenata, nepoeljan publicitet, prijetnju fizikoj sigurnosti, loe upravljanje, nedostatak opreme, krenje zakonskih odgovornosti, prijevaru, nedostatke u financijskim kontrolama i izvjetajima. Za pojam poduzetnitva vezani su izrazi neizvjesnost i rizik koji asociraju : opasnost, mogunost i vjerojatnost.Opasnost od neeljenih buduih posljedica za ono to se radi u sadanjosti. Ta opasnost je ono to odreeni posao ini rizinim. Rizik ima 4 osnovno znaenje: Openito znaenje koje upuuje na opasnost od nastupa nekog dogaaja koji se nije oekivao i od kojeg je nastala neka teta ili gubitak. Poslovno znaenje predstavlja rizik u poslovnom ivotu koji moe biti prouzrokovan loim odlukama ili zakazivanjem ljudskog initelja. Financijsko znaenje predstavlja rizik u podruju poslovnih financija koji podrazumijeva opasnost da posao krene pogrenim putem i da prouzroi tetu ili gubitak u financijskom poslovanju. Osiguravajue znaenje predstavlja osiguranje od opasnosti koje obavlja odreena profesionalna osiguravajua organizacija. Koncept rizika se sastoji od 3 elementa: 1. Percepcija da bi se neto moglo dogoditi 2. Vjerojatnost da se neto dogodi 3. Posljedice onog to bi se moglo dogoditi Posljedice odluka koje donosi menadment mogu biti: Izvjesnost ili sigurnost to znai stanje koje ima samo jedan mogui ishod a taj se ishod tono zna. Neizvjesnot je sluaj kada odluka ima vie moguih rezultata te se ne moe procjeniti vjerojatnost njihovog ostvarivanja. Rizik je stupanj sigurnosti sa kojim se moe predvidjeti ishod i posljedica doneene odluke. Vjerojatnost se moe procjeniti na osnovi ranijeg iskustva, tj. razliitih tehnika procijene rizika. Oblici i vrste rizika: Prenosivi rizici su oni koji se mogu prenositi na pofesionalne osiguravajue organizacije uz 4 uvjeta: 1. Mogunost identifikacije opasnog dogaaja koji bi ubudue mogao slijediti i imati tetne posljedice. 2. Vjerojatnost ponavljanja istovjetnog budueg dogaaja sa tetnim posljedicama. 3. Postojanje brojnih subjekata ugroenih opasnou od nastupa istovjetnog dogaaja. 4. Vremenska i prostorna rasprostranjenost moguih dogaaja i subjekata koji pogaaju. Neprenosivi rizici su oni koj se ne moe prenositi na osiguravajue organizacije, ve njih mora snositi svaki subjekt koji je njime pogoen. Oni nastaju kao posljedica jedinstvenog dogaaja koji se pojavljuje samo jedanput sa posve istovjetnim znaajkama. Rije je o dogaaju koji je specifian za neku gospodarsku granu ili funkciju u poduzeu. Neprenosivi rizici se javljaju

9

uglavnom unutar poduzea, ali i izvan njega , kao djelovanje na poduzee iz okruenja. Za ove rizike se formiraju sredstva priuve za pokrie negativnih posljedica. Poslovni rizici Bussines risk je rizik ostvarivanja bruto financijskog rezultata poduzea. Oituje se u opasnosti da se raznim poslovnim aktivnostima ne ostvari i oekivano i eljno te da stoga nastupi neto nepredvieno to bi negativno utjecalo na poslovanje poduzea. Uzroci mogu biti u samom radu i poslovanju poduzea, posljedicama prijanjih i sadanjih odluka ili loeg izvravanja odluka, negativnih utjecaja vanjskih initelja ili loih prosudbi o njihovoj vanosti, itd.

Redni br. 1.

Unutarnji poslovni rizici Rizik organizacije poduzea: rizik kvalitete poduzea rizik elastinosti poduzea rizik jednostranosti organizacije rizik nepostojanosti organizacije Rizik strukture sredstava poduzea kvantitativni rizik - a to je rizik rentabilnosti likvidnosti, zaliha rizik prekida proizvodnje kvalitativni, tj. Vrijednosni rizici rizik jednostranosti strukture rizik nestabilnosti rizik financijskih sredstava Rizik strukture sredstava poduzea rizik strukture financijskih sredstava rizik jednostranosti Rizik kadrova kvalitativan kadrovski rizik kvanitativni kadrovski rizik rizik kadrovske strukture rizik u upravljanju kadrovima Robni rizik rizik pada cijena rizik promjena elja potroaa rizik tehnikog zastarjevanja rizik pojave konkurencije rizik sezonskog karaktera robe Rizik upotrebe resursa npr.kada angairamo previe sredstava u

Vanjski poslovni izici Gospodarski rizik: nemogunost naplate prodane robe izvozni rizici neprenosivi rizici Trini rizici apsolutni i relativni prostorni trini rizici vremenski trini rizici kvantitativni trini rizici kvalitativni trini rizici

2.

3.

Rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora rizik ispunjenja ugovora prodavatelja rizik kupeva izvrenja ugovora prijevozni (transportni )rizici osnovni dopunski manipulativni rizici Izvozni rizici neprenosivi rizici 10

4.

5.

bilo kojem segmentu proizvodnje Ravnomjeran i proporcionalan odnos vrijednosti u proizvodnji Kada resursi nisu dovoljno iskoriteni 6. 7. Rizik ulaganja kapitala Idemo u najmanje rizian projekt Rizik uspjenosti je relativan pojam a ovisi sa im je usporeujemo To je rizik da se ne povrati uloeni kapital Ukljuuje i rizik rentabilnosti Rizik inovacija Da inovacija ne bude primjenjiva Da se ne ostvari oekivani rezultat

rizik zbog naplate politiki rizici valutni teajni konverzije Politiki i socijalni rizik neprenosivi rizici npr. Poveanje prava zaposlenika

8.

Unutarnji poslovni rizici proistjeu iz opasnosti unutar samog poduzea u procesu rada, poslovanja i razvitka, te rukovoenje i upravljanje rizikom. Najee se pojavljuju u vezi sa organizacijsom poduzea, strukturom sredstava i zaposlenika. Dijelimo ih na: 1. Rizik organizacije poduzea koji predstavlja poseban rizik koji se sastoji u opasnosti da organizacija poduzea ne odgovara uvjetima poslovanja i njegovim potrebama. Ovaj e rizik ovisiti o veliini poduzea kao i o meusobnoj usklaenosti pojedinih dijelova i funkcija poduzea. 2. Rizik strukture sredstava poduzea se iskazuju kao kvantitativni i kvalitativni te proizlaze iz analize poslovanja i bilance poduzea. 3. Rizik kadrova se oituje u opasnosti da poduzee bude oteeno zbog neodgovarajue strukture zaposlenika, njihove nesposobnosti ili umanjenje sposobnosti, nemotivianost za rad zbog loe stimulacije, itd. 4. Robni rizik je smjeten u podruje odreivanja koliine, kvalitete i vrednovanja zaliha robe. Proistjee iz potekoa sa kojima se poduzee susree te posebno njege robe s obzirom na njena fizioloka, estetska, kemijska ili bioloka svojstva. Rizik je vei to poduzee ima iri robni asortiman. Za uvanje robe su potrebna znanja i iskustva. Ako ona izostanu, tada nastaju tete pri skladitenju(kvarenje, kalo) 5. Rizik upotrebe resursa proistjee iz opasnosti da pojedini resursi nisu dovoljno iskoriteni. 6. Rizik ulaganja kapitala je vezan uz svako ulaganje u gospodarstvu i spada u neprenosive rizike. 7. Rizik uspjenosti predstavlja opasnost da se iz bilo kojeg razloga ne ostvari oekivana stopa povrata uloenog kapitala. To ukljuuje i rizik rentabilnosti. 8. Rizik inovacije nastaje iz opasnosti da inovacija ne bude primjenjiva ili da se ne ostvari oekivani rezultat.

11

9. 10.

11. 12.

13. 14.

15. 16.

17. 18.

12

19. Rizici novih proizvoda su: 1. Rizik tehnikog razvoja nastaje kada se proces razvoja proizvoda rijeava iskljuivo ocjenom proizvodno tehnolokih prednosti, mogunosti i rjeenja (izbor opreme i tehnologije) 2. Trini rizik podrazumijeva prihvaanje trita 3. Rizik ivotne vanosti premije proizvoda podrazumijeva rizik ivotnog puta proizvoda, tj. da li e se isplatiti sve to je incestirano tokom ivotnog puta. 4. Rizici kalkulacije predstavlja rizik pri donoenju odluke kojom se predvia rentabilnost proizvoda. Vanjski poslovni rizici imaju izvor izvan poduzea, tj. u njegovom okruenju a mogu znatno utjecati na uapsjeno poslovanje i razvitak poduzea. Tu se ubrajaju: 1. Gospodarski rizik koji znai opasnost da se ne naplati roba koju je kupac primio te je to najee izvozni rizik. Ovaj rizik se moe samo smanjiti vlastitim mjerama politike rizika koju vodi poduzee. 2. Trini rizik moe biti apsolutni i relativni, prostorni i vremenski, kvantitativni i kvalitativni. 3. Rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora odnosi se na opasnost da se ne ispune ugovorene obaveze. 4. Transposrtni rizici je gubitak koji pogaa samo poduzee i to je neprenosivi rizik 5. Politiki rizici nastaju aktivnou dravnih organa ili nekih izvanrednih dogaaja u zemlji.Ovo su neprenosivi rizici. Upravljanje rizikom je sastavni dio svakog poduzetnikog pothvata i neto to se ne moe ukloniti. U svakom poduzetnikom pothvatu treba utvrditi odnos izmeu rtava i efekata. Treba iznalaziti nain da se rizik smanji na najmanju mjeru, tj.ukratko, treba upravljati rizikom. Cilj te funkcije jeste osigurati podrku u procesu odluivanja na osnovi koje e se utvrditi opasnosti i naini kako reagirati na mogue i nepredvidive probleme. Rije je o organizaciji upravljanja rizicima kao i samim procesom upravljanja. Osnovna pravila koja treba potovati pri upravljanju rizicima su: - postupci menadmenta ne smiju ograniavati proces preuzimanja rizika kako se ne bi ometao razvitak poslovanja - poslovne funkcije koje preuzimaju rizik moraju biti odvojene od funkcija koji kontroliraju rizik kako se ne bi dovela u pitanje objektivnost u prosudbi o rizicima - poticanje upravljanja rizikom, a ne njegovo upravljanje sa poslovanjem.

13

POVIJESNI RAZVITAK PODUZETNITVA1. razdoblje obiljeava procvat poduzetnitva u liberalnim fazama kapitalistikog razvitka. 2. razdoblje obiljeava masovna proizvodnja te je u tom razdoblju uloga poduzetnika zanemariva. 3. razdoblje je vrijeme znanstveno tehnoloke revolucije i informatiko komunikacijske revolucije.Ponovo oivljava poduzetnitvo te se u prvi plan stavlja ovjek, njegovo znanje i kreativnost. Tipovi poduzetnika su: Poduzetnik pionir a on je osniva tvrtke, pun energije, ideja i odlunosti, jaka je linost, egocentrik, individualac.Ako je zaokupljen nekom idejom on ju nastoji pod svaku cijenu i ostvariti.On je osoba koja sve pokree. Poduzetnik maher je poeljan u fazi rasta poduzea. On je autoritativna linost, ambiciozna osoba, organizator, ali nema vizije i ideje. Poduzetnik strateg je poeljan u fazi kada dolazi do diferencijacije. On ima elju za usjehom, kreativan je i dalekovidan, dava veu slobodu drugima, nemoe sam kontrolirati cijelo poduzee, sklon je decentralizaciji poduzea na organizacijske jedinice kao to su poslovne jedinice, profitni centri, stategijske jedinice, itd. Poduzetnik trener je poeljan u fazi kada dolazi do konsolidacije (uvrivanje). Ovaj poduzetnik iri pozitivno emocionalno ozraje. Razvija harmoniju i meuljudske odnose. Motivira i kontrolira, konsolidira poduzee a nedostaci su mu to nema kreativnosti, odlunosti i hrabrosti. Uvjeti za razvijanje poduzetnitva podrazumijevaju: slobodu poduzetnitva u slobodnom gospodarstvu. To obuhvaa pravo na osnivanje poduzea, odabir predmeta poslovanja, sklapanje poslova, odabir organizacijskog oblika, stjecanje imovine i slobodu ulaganja. Za razvoj slobodnog poduzetnitva je potrebno osigurati: Ekonomske uvjete vlasnitvo, kapital, konkurencija, trinu strukturu. Socioloke uvjete obrazovansot ljudi, drutvenu strukturu, etiki sustav, mobilnost stanovnitva. Politike uvjete stupanj demokacije, liberalizaciju drutva, politiki pluralizam i politiku slobodu. Smjerovi poduzetnitva su: Individualno poduzetnitvo kojeg karakteriziraju vlasnike, upravljake i rizine funkcije. Njega karakterizira i financijska struktura koja podrazumijeva vlastita sredstva, sredstva partnera i jointventure kapital. Korporacijsko poduzetnitvo koje proizlazi iz postojee organizacije. Njegove su karakteristike da oslobaa poduzetniku energiju, budi inicijative, stvara poduzetniku sinergiju, iri poduzetniki duh na ire slojeve zaposlenika. Skupno drutvo podrazumijeva veliki broj osoba sklonih poduzetnitvu koje vie postiu kada su lanovi skupine nego kao pojedinci.Oni mogu prebroditi strah od neuspjeha, poveavaju samopouzdanje i elju za postignuem.

14

PODUZETNITVO U USLUNIM DJELATNOSTIMAUsluga je djelovanje kojim se zadovoljavaju odreene potrebe fizikih i pravnih osoba. Usluge dijelimo na materijalne i nematerijalne. Materijalne podrazumijevaju one koje se veu uz proizvod i prijevoz, turizam, ugostiteljstvo, popravke sredstava za rad, itd. Nematerijalne podrazumijevaju one koje se obavljaju bez posredovanja materijalnih proizvoda (znanost, obrazovanje, zdravstvo, socijalne usluge, javne institucije, umjetnost, razonoda, itd.). Usluge zadovoljavaju ljudske potrebe. Usluga je tijek, proces injenja.Dobro znai neku stvar, neto to se moe dodirnuti, uskladititi.To znai da usluga iskae iz dobra a dobro iskae iz usluge. Nova dobra stvaraju nove usluge, a nove usluge stvaraju nova dobra.Sve to rezultira tehnolokim napretkom. Dijelu se na: Primarne usluge usluge iz procesa proizvodnje Intermedijalne posreduju izmeu prometa i razmjene dobara Finalne ili potrone namijenjene su osobnoj potronji Nematerijalne usluge

IZRADA PODUZETNIKOG PLANAU uvjetima trinog gospodarstva, poduzetnitvo i menadment obiljeavaju neizvjesnost i rizik u poslovanju i razvitku poduzea. Rizici su brojni u svim djelatnostima u poduzeu, u svim bitnim imbenicima poslovnog procesa i ciljevima koje je poduzee postavilo. Cilj novca je da se okree u biznisu. Najvei rizik u poduzetnitvu je iz straha od rizika nita ne poduzeti. Dakle, najvei je rizik biti nesposoban preuzeti rizik i izraditi poduzetniki plan ( business plan ). Pri izradi plana je najvanija ideja i trite. Uz to je potrebno analizirati osobne sposobnsoti i slabosti tima koji e taj projekt izraditi jer nije svaki plan svakome primjeren. Zatim treba dati pozornost svom iskustvu, naobrazbi i eljama. Poduzeniki plan daje odgovore na slijedea pitanja: 1. Zato ii u taj projekt ili zato ii ba u taj projekt? Temeljno sa ime idemo u projekt jeste isplativost projekta. Treba voditi rauna o svim aspektima aspekt investicija, zaposlenosti, partnera, itd. 2. Koje e potrebe taj plan, proizvod ili usluga zadovoljiti? Treba tono opisati vlastite potrebe, ili potrebe grada.Treba opisati je li novi proizvod ili plagijat. 3. to e to znaiti za trite? Dati odgovore na pitanje da li postoji potreba na tritu, da li biti lider ili ne, da li napraviti novi proizvod na starom tritu ili stai proizvod na novom tritu, itd. 4. Da li je osigurana potrebna infrastruktura za izvedbu toga plana? A to su elementi okruenja koji odreuju uspjeh projekta. 5. Da li postoje potrebni kadrovi? Odrediti koje su njihove psiholoke i strune predispozicije, njihova cijena, itd. 6. Da li je istraeno trite? Utvrivati pravce kretanja na tritu, sliku trita, to se trai , vriti analize trita, itd.

15

7. Da li je odreena trina strategija? Da li je utvren cilj i tu strategiju treba prilagoditi prostoru naeg djelovanja. 8. Tko su kupci? Da li su domai ili strani, stari, novi, itd. 9. Tko su nam dobavljai? Da li su iz zemlje ili inozemstva? Treba znati propise zemalja koji su nam partneri. 10. Kakva nam je konkurencija? Nju teba dobro ispitati. 11. Koliko e sve to kotati? Kolika je cijena svega od 1 10 toke.Teba utvrditi cijenu svih elemenata proizvoda. Treba zadovoljiti cijenu kotanja i cijenu realizacije ( npr.prijevoz, osiguranje, pediciju, itd.). 12. Kakav je odnos prihoda i rashoda? Treba izraditi platnu bilancu.Iz razlike prihoda i rashoda se dobije odgovor da li proizvod uope stvara neku vrijednost. 13. Kako e se financirati Ovdje treba uzeti u obzir primanja i izdatke (financijski efekt). Zato izraujemo bilancu. Kalkulacija i bilanca je strogo uvana tajna zbog konkurencije. 14. Koji su predvieni mogui rizici i kako se osigurati.

OSNOVNI ELEMENTI PODUZETNIKOG PLANA1. NASLOVNA STRANICA obuhvaa: grafiki prikladni dizajn naslov, adresu i kontakt podatke tvrtke(telefon, telefaks, e-mail, itd.) istaknutim slovima napisano PODUZETNIKI PLAN ili POSLOVNI PLAN naveden broj izraenih primjeraka datum, godina i mjesto izrade 2. UVODNE STRANICE moraju izraditi kazalo i sadraj projekta 3. PODACI O INVESTITORU pokazuju: katak povijesni razvoj tvrtke ustrojstvo (organizacijski oblik) investitora osnovne pokazatelje poslovanja za 3 do 5 godina navesti trendove u poslovanju 4. SVRHA I OPIS POSLOVNE IDEJE kratak opis proizvoda ili usluga koji e se proizvoditi podobnost poduzetnika ili njegovog poduzetnikog duha utjecaj projekta na okoli i kako ga zatititi materijalne i prostorne mogunosti za izvoenje poslovnog projekta 5. PROCJENA RIZIKA izvori zakona izvori financiranja ljudski potencijal

16

mogunosti i naini naplate potraivanja ostali rizici ( bilo je govora o rizicima )

6. ANALIZA TRITA trite potranje (prodajno trite ili trite realizacije) trite ponude ( nabavno trite ili trite inputa ) procjene pozicije na tritu naih proizvoda ili usluga procjena marketing miksa 7. TEHNIKO TEHNOLOKE ZNAAJKE PROJEKTA: OPIS PROCESA RADA (OPIS RADNIH OPERACIJA) specifikacija strojeva i opreme procjena proizvodnih kapacitetaspecifikacija ulaznih sirovina i reprodukcijskog materijala izrada energetske bilance (elektrine energije, goriva, vode, plina, itd.) 8. LOKACIJA PROJEKTA mikro lokacija (ulica, kvart, grad i upanija) makro lokacija (drava ili regija) 9. KADROVSKI POTENCIJAL opis menaderskog tima, njegova struktura i potencijal opis strukture i kvalitete ostalih kadrova opis strukture potrebnih kadrova 10. EKONOMSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI Obuhvaaju strukturu, veliinu i dinamiku ulaganja: Struktura ulaganja odgovara na pitanja poput koliko e biti potebno obrtnih sedstava i kakva je njihova struktura (sirovine, materijali, sitni inventar, kupci, dobavljai, itd.). Zatim koja su to potrebna sredstva i kakva je njihova struktura ( koliko treba zemljita, zgrada, potrebnih instalacija i opreme, itd.). Veliina ulaganja odgovara na pitanja poput koliko e trebati financijskih sredstava za financiranje ukupnih obrtnih sredstava, koliko e biti potrebno ukupno kapitala za obrtna sredstva, itd.?Zatim se postavlja pitanje koliko e trebati kapitala za investicije u sredstva za rad, zemljite i opremu? Dinamika ulaganja odgovara na pitanja poput kojom vremenskom dinamikom e se odvijati proces ulaganja u izvedbu poslovnog plana? Zatim, koliko e se financijskih sredstava tebati uloiti za svaku fazu ili vremensko razdoblje ( po godinama, kvartalno, mjeseno, itd.). Izvori financiranja mogu biti: - vlastita ili tua sredstva. Zatim mogu biti vlastita sredstva vlasnika tvrtke ili korporacije,dioniara ili udjeliara, kreditna sredstva, banaka ili poslovnih partnera, zaposlenika i vlasnika, itd. - pema rokovima dospijea za otplatu dijelimo ih na kratkorona, srednjorona i dugorona sredstva. - prema obvezama ih dijelimo na povratna i nepovratna. Bitni su uvjeti financiranja jer se na temelju njih odreuje spremnost i sposobnost investitora da li moe prihvatiti takav projekt i da li e se moi uklopiti u zadane uvjete. Pod uvjetima kreditiranja projekta podrazumijevamo:

17

- rokove otplate i dospijea anuiteta (rata i kamata) - nain obrauna kamata (dekurzivno ili anticipativno obraun kamata na poetku se pribraja glavnici sa ime se poveava obveza i produava otplata , da li se kamata u sluaju zakanjenja otplate pribraja glavnici ili ne, itd.) - kako je sigurno vraanje kredita? Kojim sredstvima osiguranja, zalogom, hipotekom? Tko su jamci i kakav je njihov status u redosljedu plaanja ( solidarni jamci gdje banka naplauje sa dostupnoga rauna ). Bilanca stanja ( prije investiranja ) Prije poetka novih investicija se sastavlja bilanca stanja.Iz te bilance vidimo strukturu aktive i pasive (sredstva i izvore). Na osnovu tog stanja se procjenjuje financijska situacija kod investitora a ona se mjeri: pokazateljima financijske stabilnosti, pokazateljima financijske sigurnosti, pokazateljima likvidnosti i pokazateljima solventnosti. dugoroni izvori sredstava pokazatelj financ.stabilnosti = -------------------------------------- > - 1 dugorone rezerve sredstava pokazatelj samostalnosti = vlastiti izvori ----------------------------------ukupni izvori

pokazatelj zaduenosti

tui izvori = ----------------------------------------ukupni izvori

Bilanca stanja (nakon investiranja) Iz poslovnog plana se uzimaju podaci za sastavljanje bilance stanja, nakon to e se ostvariti planirani uinci i efekti koji se oekuju. Analizom te bilance (pred bilance) i usporedbom s prethodnom dolazimo do saznanja do kojih promjena e doi u financijskoj situaciji kod investitora kada se poslovni plan ostvari. Ta analiza izrauje se za svaki planski period i to najmanje za vremensko razdoblje od jedne godine a dobro je aditi bilnce i za krae razdoblje od godine, ako je plan tako dinamiziran. Nove investicije bi trebale utjecati na stanje prije novih investicija a to znai da bi se trebali popraviti : pokazatelji financijske stabilnosti, pokazatelji financijske sigurnosti, pokazatelji sigurnosti, pokazatelji solventnosti. 11. JAMSTVENI DOKUMENTI Oni su nuni radi osiguranja i dokaza boniteta imovine kojom investitor osigurava povrat traenih kredita za nove investicije. To mogu biti i raspoloivi instrumenti osiguranja kredita. Jamstveni dokumenti mogu biti slijedei: 1.Zemljino knjini izvadak Nekretnine (zemljite i zgrade) su upisane u zemljine knjige kod opinskih sudova (gruntovnoci). U zemljinim knjigama se vodi evidencija o katastarskoj opini ( stvarna povrina je 1 cm * 10 000 ) i zemljino knjini uloak ( broj zemljino knjinog uloka prikazuje broj pod kojih se vodi vlasnitvo zemlje vlasnik). Izvadak iz zemljinih knjiga se sastoji od 3 dijela: Posjedovnica koja sadri podatke o zemljitu, povrini, broju estica iz katastra i karakter zemljita (plodno, neplodno, gaevinsko, vonjak, vinograd, itd.)

18

Vlastovnica u kojoj se nalazi ime vlasnika nekretnine, te zabiljeke sporova oko prometa tih nekretnina. Teretovnica u kojoj su upisani tereti radi osiguanja povrata odreenih kredita.

2. Posjedovni list To je dokument koji se dobije u zavodu za katastar, geodetske uprave. U tom dokumentu je zapisano u ijem je posjedu predmetna imovina. Posjednik moe biti i sam vlasnik ali i ne mora. Posjednik je ona fizika ili pravna osoba koja imovinu dri u posjedu i s njom slobodno raspolae ili je koristi sam ili je dao nekom drugom korisniku na koritenje. 3. Procjena imovine Imovina koja se mora dati pod hipoteku, adi osiguanja povrata kredita, mora imati iskazanu realnu vrijednost. U prometu sa nekretninama se barata sa vrijednostima poput: knjigovodstvena vrijednost, trina vrijednost te vrijednost graenja. Da bi se utvrdila polazna vrijednost, prije same prodaje ili davanja nekretnine pod hipoteku, uobiajeno jeste da banke trae procjenu imovine koju e izraditi ovlateni sudski procjenitelj ili sudski vjetak. To jo nije trina cijena jer se ona formira tek na tritu prilikom prodaje, ali je temeljna pretpostavka da ta vrijednost moe dostii trinu cijenu u sluaju potrebe. 4. Osiguranje imovine Imovina koja se stavlja pod hipoteku, da bi je banke ili drugi kreditori prihvatili, trae da bude osigurana kod osiguavajuih drutava od uobiajenih rizika (poara, poplave, loma strojeva, itd.). Za osiguranje imovine osiguranik plaa osiguratelju premiju osiguranja a osiguratelj mu ispostavlja policu osiguranja. Polica osiguranja predstavlja ugovor o osiguranju iz kojeg proizlazi obveza osiguratelja da u sluaju osiguranog dogaaja nadoknadi tetu osiguraniku. Polica osiguranja se obino prenosi u korist kreditora. Prijenos police na kreditora je gaancija da e kreditoru biti isplaen iznos tete koja je nastala na imovini. Ako je teta vee vrijednosti od iznosa neotplaenog kredita, razlika e se isplatiti (vratiti) duniku. 5. Popis jamaca Uz zahtjev za kredit je potrebno banci kreditoru dostaviti popis moguih jamaca koje banka moe odabrati za jamca. U popisu jamaca moraju se navesti svi relevantni podaci o jamcu, njegovom identitetu i bonitetu te ostali podaci koje e banka kreditor zatraiti prije odabira jednoga ili vie jamaca. esto se dogaa da bonitet jamaca bude odluan za odobravanje ili ne odobravanje kredita od strane kreditora. 6. Popis svih vrsta vrijednosnih papira Postoji vie vrsta vrijednosnih papia sa kojima se moe osiguravati povrat kredita. Ako korisnik kredita s njim raspolae i nudi ih banci kreditoru on e ih popisati i u tom popisu naznaiti podatke o svakom vrijednosnom papiru. Banka e odabrati one koji joj odgovaaju i njih e traiti u zalog radi osiguanja. Najbolji su oni vrijednosni papiri koji imaju dobru kotaciju na tritu vrijednosnica ili na neformalnom tritu. To mogu biti: garancije drugih banaka, dionice drugih banaka, jamstva drugih jamaca, itd. 12. ZAKLJUAK U zakljuku se navode zakljuni, i sa kratkim natuknicama o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti odreenih dijelova poslovnoga plana. Napie se kratki saetak (sumarry) u kojem se skraeno opie najosnovnije i najvanije, radi lakeg itanja poslovnog plana. 13. DODATAK Uz dodatak se prilau razliiti dokumenti koji upotpunjavaju projekt (studije utjecaja na okoli, odreene analize, razliite ankete, miljenja zavoda, instituta, itd.)

19

PODUZETNIKO RUKOVOENJEUspjeno poslovanje u trinim uvjetima zahtjeva poduzetniko ponaanje, a ono od rukovoditelja u poduzeu trai ponaanje u skladu s naelima i svojstvima poduzetnitva. To znai: da je kreativan i inovativan da je trino usmjeren da je sposoban uoiti povoljne prigode da su okrenuti budunosti da krizu u poduzeu rjeavaju rastom i razvitkom da u sreditu svoje pozornosti imaju kupce da tee novostima da tee promjenama na bolje, itd.

Osnovne znaajke poduzetnikog menadera su: 1. Podreene zaposlenike treba tretirati kao najveu vrijednost poduzea 2.Teiti velikom entuzijazmu u realizaciji zadatka 3. Imati sposobnost donoenja velikog broja odluka 4. Znati uspostaviti dobru komunikaciju sa zaposlenima 5. Biti sposoban za brzo, ali ne i brzopleto, donoenje odluka 6. Posjedovati znanje i potrebu za razvijanjem kreativnosti i inovativnosti 7. Imati sposobnost za motivianje zaposlenika 8. Biti usmjeren na timski rad 9. Biti usmjeren u donoenju odluka na timove rukovoditelja

Svaki rukovoditelj ne mora biti i poduzetniki rukovoditelj, ali svaki suvremeni rukovoditelj mora posjedovati odreena poduzetnika svojstva. Mora imati mogunost da u vlastitom poduzeu prepozna pojedince koji imaju poduzetnika svojstva, te da je sposoban ujediniti te pojedince i povezati aktivnosti u ono to ini uspjeno poduzee.

20

Karakteristike nepoduzetnikog i poduzetnikog menadera Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Ne poduzetniki menader (rukovoditelj) Usmjeren na rjeavanje svakodnevnih problema Eksploatira bive uspjehe i slavu Optimalno koristi postojee resurse Upotrebljava iskljuivo interne resurse Neizvjesnost i promjene vidi kao prijetnju i nelagodu Koristi iskljuivo podatke i procjene Usmjeren na sadanjost i na prolost Parcijalan je i nesistematian Odava postojei status quo Usmjeren je na pravila i efikasnost Izvrava zadatke Usmjeren je na provoenje procedure Obiljeava ga precizno planiranje buduih aktivnosti Inertan je i posluno ambiciozan Izbjegava rizik Preferira prosjenost i ovisnost Trai podrku i odanost Preferira formalne komunikacije Nagauje korektno izvravanje zadataka Usmjeren je na proces Tai konformiranost i izbjegava konflikt

Poduzetniki menader (rukovoditelj) Usmjeren na koritenje mogunosti Stvara nove vizije Stvara i mijenja resurse Intezivno upotrebljava eksterne resurse kroz umreavanje Neizvjesnost i promjene vidi kao ansu Koristi i intuiciju (imaginaciju) Usmjeren je na budunost i na dugoronu perspektivu Ima globalnu sliku i perspektivu Nositelj je promjena Usmjeren je na inovacije i njihov profil Usmjeren je na ciljeve i akcije Anticipira budue dogaaje i kretanja Obiljeava ga stategijsko razmiljanje i usmjerenost Dinamian je, etian i poten Preferira i bira strune i talentirane suradnike Razvija motivaciju i odanost Stvara interne, neformalne krizne komunikacije Nagrauje ideje, znanje i timski rad Usmjeren je na uinkovitost Potie konfrontacije i razliita miljenja te uspjeno upravlja konfliktom

21

Stateki menadment znai misliti daleko. Cilj stratekog menadmenta jeste postii prednost pred konkurencijsom. Znaajka Dugorona strategija Konkurentska prednost Organizaciona struktura Istraivanje i razvoj Financijska korist Kadrovska politika Pristup problemima Stil managementa Pristup Kratkovidni menader Nije formalno ureena ili ne postoji Slijedi druge, ne brine o konkurentskoj prednosti Kruta, hijerarhijski usmjerena na status quo Kupovanje ideja i znanja Ostvarenje to vee kratkorone dobiti Radna snaga i roba lako se prima i otputa Otklanjanje posljedica, traenje rtvenog janjca Gaenje poara, uklanjanje kriznih arita Dalekovidni menader Raspravljana i napisana Biti prvi, postii i izdrati prednost Fleksibilna, prilagodljiva i usmjerena na promjene Vlastiti razvoj te stalno inoviranje Tenja da se iri trite i ostvari dugorona dobit Razvoj i kolovanje je najvaniji resurs Traenje uzroka - opa inicijativa Promiljanje dugoronih posljedica svake odluke

22

ZNAAJKE PODUZEA IZ KOJIH MOE PROIZII STRATEKA PREDNOSTPoduzee koje eli postii prednost pred drugima, tj. pred konkurencijom odlikuje se slijedeim karakteristikama: stalna potraga za novim tritima konstatan razvoj novih proizvoda ili usluga poboljavanje razine i kvalitete usluga (kvaliteta servisa) permanentan tehnoloki razvoj unapreenje i modernizacija kapaciteta unapreenje metoda prodaje unapreenje tehnike distribucije proizvoda ovladavanje prirodnim resursima poveanje opsega prodaje (stalan rast i razvoj) poveanje dobiti imbenici poslovne strategije obino ovise od: - oganizacijske strukture - kadrovske strukture - organizacijske kulture - kontrolnog sustava

OCJENA ISPLATIVOSTI INVESTICIJSKIH PROGAMAProces planiranja i ocjenjivanja prijedloga za ulaganje u materijalnu imovinu zove se o c i j e n a i s p l a t i v o s t i u l a g a n j a. Odluke o kapitalnom ulaganju komplicirane su zbog injenice da odluka mora biti donesena na temelju procjene buduih poslovnih rezultata. Takve odluke krucijalne su za dugorono zdravlje poduzea, jer su veliki novani iznosi vezani na dugi rok i njih je vrlo teko ili nemogue promijeniti. Kod donoenja odluka o kapitalnim ulaganjima razmatraju se i mnogi nefinancijski imbenici, kao na primjer daje se prioritet otvaranju novih radnih mjesta, izbjegava se otputanje radne snage, titi se okolina itd. meutim bitno je da ulaganja u materijalnu imovinu ( investicije ) ostvare zadovoljavajui prinos na uloena sredstva. - Vrijednost nove opreme iznosi ----------------450.000 kn - Planirani vijek trajanja ( korisni vijek trajanja -------------- 10 godina - Ostatak vrijednosti opreme na kraju vijeka upotrebe ( rezidualna vrijednost)------------------------------------------50.000 kn - Firma ABC procijenila je da e proizvodnja i prodaja novog proizvoda poveati neto korist za 50.000 kn godinje. Za ovaj primjer date su jo i slijedee pretpostavke:

23

- Procijenjeni prihod od prodaje novog proizvoda --------------------- 400.000 kn. Procijenjeni rashodi su: - Amortizacija nove opreme [( 450.000 50.000) + 10 godina ] ------- 40.000 kn - Ostali trokovi proizvodnje ------------------------------------------------- 220.000 kn. - Dodatni trokovi prodaje i opi trokovi ----------------------------60.000 kn _________________ Ukupni trokovi -------------------------------------------------------- 320.000 kn. - Dobit prije oporezivanja -----------------------------------------------80.000 kn. - Porez na dobit ----------------------------------------- ( 37 % ) ------30.000 kg. ________________ - PROCIJENJENO POVEANJE NETO DOBITI-----------------50.000 kn.

Neto novani tok je viak novanih primitaka nad novanim izdacima u danoj poslovnoj godini.(trgovina, nije dobit). U naem primjeru emo pretpostaviti da su svi prihodi primljeni u gotovini i da su svi trokovi, osim amortizacije, plaeni u gotovini. ABC firma bi trebala oekivati godinji neto novani tok od 90.000 kn iz prodaje iz prodaje novog proizvoda prihod troak dodat.tr. porez ( 400.000 220.000 60.000 30.000 ) = 90.000 bez amortizacije (jeste troak ali nije isplata) Primijetiti je da je neto novani tok vei od neto dobiti ( 50.000 kn.) to jest za iznos trokova amortizacije ( 40.000 ) To jest iz razloga to se novac dobiven iz prihoda nee koristiti za isplatu amortizacije. Obraunati iznos amortizacije se ne isplauje ve ostaje kao akumulirana sredstva a i mogu se koristiti za nove investicije ili za otplatu kredita za ranije investicijske programe. AMORTIZACIJA + DOBIT = NETO NOVANI TOK 40.000 + 50.000 = 90.000 Dug treba vratiti dan prije dospijea obaveza!!

24

1.

METODA RAZDOBLJE POVRATA

Razdoblje povrata je vrijeme koje je potrebno da bi se nadoknadio ukupni troak ulaganja iz rezultirajueg neto novanog toka u godini dana . To je dakle, ono vrijeme, izraeno u godinama, koje je potrebno da bi se godinjim neto akumuliranim sredstvima , a koja se jo uveavaju za ukalkuliranu (obraunatu) amortizaciju otplatili iznosi koji su uloeni ili potroeni za realizaciju investicijskog programa. Razdoblje povrata , za ovaj primjer, rauna se na slijedei nain: IZNOS ULAGANJA U PROGRAM ---------------------------------------------------------- = PROCIJENJENI NETO NOVANI TOK 450.000 -------------- = 5 godina 90.000

Temeljna pravila koja vrijede za ovu metodu su: Krae razdoblje povrata smanjuje rizik ulaganja, Vijek trajanja programa ( koritenje programa) mora biti dui od razdoblja povrata, vrijeme povrata nije jedini niti dovoljan faktor za odluku o prihvatljivosti programa)

U izboru izmeu razliitih programa ulagana i razliitih mogunosti i ansi, krae razdoblje povrata smatra se poeljnim jer to se prije nadoknadi iznos ulaganja, to e sredstva biti prije raspoloiva za nove i druge upotrebe. Kratko razdoblje povrata smanjuje rizik da e promjene ekonomskih uvjeta omoguiti potpunu naknadu ulaganja. Metoda razdoblja povrata u potpunosti ignorira vijek trajanja projekta te stoga i ukupnu profitabilnost ulaganja. Iz tog razloga, razdoblje povrata nikad ne bi smjelo biti jedini imbenik u razmatranju odluka o o velikim ulaganjima. Nedostatak ove metode je u tome to ne uzima u obzir mnoge initelje kao: Dinamiku buduih novanih tokova, Visinu kamatnih stopa u vremenu razdoblja povrata, Rauna se samo na temelju nominalnih vrijednosti.

Ovo su temeljni razlozi zbog ega se ova metoda uzima n e p o u z d a n o m. Radi toga je potrebno koristiti i ostale metode i pokazatelje isplativosti projekata. Ako ova metoda pokae da je projekt neprihvatljiv, tada odustajemo!!

25

2. METODA PRINOSA NA PROSJENA ULAGANJAPrinos na ulaganja prosjena je godinja neto korist iz ulaganja izraena kao postotak p r o s j e n o uloenih uloenog iznosa. ABC kompanija e uloiti 450.000 u novu opremu, amortizacija e svake godine smanjivati knjigovodstvenu vrijednost ove imovine za 10 % ili za iznos od 40.000. Budui da je godinji novani tok vei od neto koristi za ovaj iznos, troak amortizacije moemo promatrati kao osiguranje za naknadu iznosa koji je prvobitno uloen. Na taj nain uloeni iznos u opremu predstavljen je, u bilo koje vrijeme , sadanjom vrijednou imovine ( troak ulaganja manje akumulirana amortizacija ). Kada se upotrebljava linearna metoda otpisa ( linearna amortizacija), ostatak vrijednosti imovine smanjuje se ujednaeno tijekom vijeka trajanja imovine. Na taj nain, prosjena knjigovodstvena vrijednost jednaka je aritmetikoj sredini troka nabave imovine i njena vrijednost. Kada je oekivani ostatak vrijednosti jednak nuli, prosjeno ulaganje jednostavno je polovica vrijednosti originalnog ulaganja. Matematiki, prosjeno uloeni iznos tijekom vijeka trajanja imovine moe se odrediti na slijedei nain: ORIGINALNI TROAK* + OSTATAK VRIJEDNOSTI** PROSJENO ULAGANJE = ---------------------------------------------------2

* Originalni troak = Vrijednost ulaganja u program ili investicijska vrijednost. ** Ostatak vrijednosti = Neamortizirana ( neotpisana ) ili rezidualna vrijednost opreme nakon isteka vijeka upotrebe ili ivotnog vijeka projekta. Ovako izraeno, ABC kompanija prosjeno e ulagati u ovu opremu (450.000 + 50.000 ) : 2 = 250.000.00 Za ovo prosjeno ulaganje moemo izraunati i oekivanu stopu prinosa ili stopu neto dobiti. PROSJENO PROCIJENJENA NETO DOBIT ----------------------------------------------------------= PROSJENO ULAGANJE 50.000 -------------- = 20 % 250.000

26

Da li je 20% zadovoljavajua stopa prinosa na navedena ulaganja, odgovor e ovisiti od: Stope prinosa na alternativna ulaganja Rizika koji je sadran u stopi prinosa Trokova kapitala i ostalih trokova vezanih za projekt.

Za donoenje odluke o prihvaanju projekta menadment obino preferira: Ulaganja s najniim rizikom. Ulaganja s najveom stopom prinosa Ulaganja s najkraom stopom povrata.

NEDOSTACI OVE METODE SU: Zanemarivanje dinamike buduih novanih tokova. Da li e novani primici nastati u dovoljnoj visini za nvrijeme ili nakon vijeka projekta. Da li se cijena imovine mora platiti unaprijed ili otplatom tijekom nekoliko godina ili na neki drugi nain.

Da bi smo odgovorili na spomenute dileme ili nejasnoe moramo prijei na slijedeu metodu koja obuhvatna i daje vie kvalitetnih parametara.

3. DISKONTNA METODA ( DISKONTIRANJE BUDUIH NOVANIH TOKOVA )Diskontiranje je postupak ( matematika operacija ) ili tehnika kojom se budui novani primici svode na sadanju ( dananju ) vrijednost. Jedna novana jedinica vrijedi realno danas vie nego za godinu dana, vrijedi vie nego sutra. Odreeni iznos u nominali za godinu dana realno je manji od dananje vrijednosti ( dananje realne vrijednosti. Koliko vrijede budui novani primici ili izdaci danas izraunat emo postupkom koji se zova diskontiranje. Sadanja vrijednost = Iznos kojega bi netko platio danas za pravo da primi budui iznos ( budui primitak ) Koliki je tono iznos sadanje vrijednosti buduih primitaka ovisi o: Iznosu buduih izdataka, Razdoblju u kojem se ostvaruju budui iznosi ( broju godina ) Veliini zahtijevane stope prinosa od strane investitora ( INTERNA STOPA ). Internu stopu odree je sam investitor na temelju odreenih 27

parametara, a oni su: -Visina kamatnih stopa na tednju, -Visina alternativnih stopa prinosa, -Duljini vremena povrata uloenog kapitala.

Diskontiranje je proces odreivanja ( izrauna ) sadanje vrijednosti buduih novanih tokova. Diskontna stopa je mjera po kojoj se budui primici svode na sadanju vrijednost, a izraava se u % . Moe se promatrati kao investitorova zahtijevana stopa prinosa ( i n t e r n a s t o p a ). Prema metodi diskontiranja ( diskontnoj metodi ) ulaganja u program su poeljna ako su trokovi ulaganja manji od sadanje vrijednosti neto novanih primitaka. Ulaganja su nepoeljna ako su trokovi ulaganja vei od sadanje vrijednosti buduih novanih tokova ( Buduih neto novanih primitaka). Primjer:

Izraun: -

Vrijednost ulaganja --------------------------------- 450.000 Neto novani tok ( godinji)------------------------- 90.00 Vrijeme trajanja projekta ----------------------- 10 godina Ostatak vrijednosti opreme ( RV )-----------50.000 Zahtijevana stopa prinosa ( interna stopa )-------- 15 %

Sadanja vrijednost oekivanih neto novanih tokova ( 90.000 x 5,019* ) -------------------------------------------- 451.710 Sadanja vrijednost prihoda od prodaje opreme ( prihod od prodaje stare opreme ) ( 50.000 x 0.247**)----------------------------------------------- 12.350 UKUPNA SADANJA VRIJEDNOST BUDUIH NETO NOVANIH TOKOVA-------------- 464.060 Iznos koji se ulae u projekt -------------------------------- 450.000 _______________________________________________________ NETO SADANJA VRIJEDNOST ULAGANJA----14.060

28

Objanjenje: * Diskontni faktor kod jednakih godinjih neto rata. **Diskontni faktor za rentu na kraju n- tog razdoblja ( vidjeti kamatne tablice II i IV ).

Komentar analize isplativosti: Ova analiza pokazuje da sadanja vrijednost oekivanih neto novanih tokova ulaganja, diskontiranih po godinjoj stopi od 15% iznosi --- 464.000, to je maksimalni iznos koji ABC kompanija moe dopustiti za ulaganje u projekt uz oekivanje da e se ostvariti zahtijevana godinja stopa prinosa od 25 %. Budui da je stvarni troak ulaganja samo--- 450.000 moe se oekivati da e zaraditi vie od 15%. U ovom primjeru investitor je ostvario vei neto novani primitak u veliini od ---14.o6o to je vie od 15% kako je zadano internom stopom. To je potvrda da je projekt isplativiji i da je prihvatljiv, mjeren veliinom i n t e r n e s t o p e. Ocjena projekta: Kada je neto sadanja vrijednost jednaka nuli ulaganje osigurava stopu prinosa koja je izjednaena INTERNOJ STOPI ( ili diskontnoj stopi) Pozitivna n e t o s a d a n j a v r i j e d n o s t znai da ulaganje osigurava stopu koja je vea od DISKONTNE ILI INTERNE STOPE. Negativna n e t o s a d a n j a vrijednost daje prinos koji je manji od DISKONTNE ILI INTERNE STOPE. Vano je naglasiti da su prihvatljivi samo projekti s pozitivnom neto sadanjom vrijednou.

Neto sadanja vrijednost projekta predstavlja razliku izmeu ukupne sadanje ( diskontirane ) vrijednosti i trokova ulaganja u projekt( vrijednosti ulaganja) Trokovi investicijskog projekta ine sva ulaganja u taj poslovni poduhvat ( to je vrijednost investicije u projekt ) Prema teoriji trokova to nisu trokovi nego kapitalizirani izdaci, to se ne smije izjednaavati s trokovima poslovanja s raunovodstvenog aspekta.

29

TABLINI PRIKAZ DISKONTNIH FAKTORASadanja vrijednost 1 kune koja dospijeva za n razdoblja ( na kraju razdoblja)* ( Periodine rente nejednakog gotovinskog toka ) 1 p n C0 = (1 + ) 100 II. kamatna tablica Broj Razdoblja 1% 1,5% 5% 6% 8% 10% 12% 15% 20% n 1 0,990 ,985 ,952 ,943 ,926 ,909 ,893 ,870 ,833 2 0,980 ,971 ,9o7 ,890 ,857 ,826 ,797 ,756 ,694 3 0,971 ,956 ,864 ,840 ,794 ,751 ,712 ,658 ,579 4 0,961 ,942 ,823 ,792 ,735 ,683 ,636 ,572 ,482 5 0,951 ,928 ,784 ,747 ,681 ,621 ,567 ,497 ,402 6 0,942 ,915 ,746 ,705 ,630 ,564 ,507 ,432 ,335 7 0,933 ,901 ,711 ,665 ,583 ,513 ,452 ,376 ,279 8 0,923 ,888 ,677 ,627 ,540 ,467 ,404 ,327 ,233 9 0,914 ,875 ,645 ,592 ,510 ,424 ,361 ,284 ,194 10 0,905 ,862 ,614 ,558 ,463 ,386 ,322 ,247 .162 20 0,820 ,742 ,377 ,312 ,215 ,149 ,104 ,061 ,026 24 0,788 ,700 ,310 ,247 ,158 ,102 ,066 ,035 ,013 36 0,699 ,585 ,173 ,123 ,063 ,032 ,017 ,007 ,001 * Broj razdoblja = Predstavlja broj otplatnih obroka kreditnih rata ( broj kvartala, polugodita ili godina u kojima e se kredit otplaivati ili primati nejednake rente. Postotak se odnosi na veliinu diskontne stope za godinje razdoblje. Za ispod godinje razdoblje, godinja kamatna stopa dijeli se s brojem razdoblja u jednoj godini ( Brojem mjeseci , kvartala ili polugodita, dijeli se s 12, 4 ili 2 ) C0 = C1 ( 1 )t = Sadanja vrijednost svih diskontinuiranih periodinih renti . 1+ k BV (C n ) (1 + k ) n = sadanja vrijednost jedne rente u n- toj godini.

SV ( C0 ) =

k = 1+

p = Diskontni faktor 100

SV ( C0 ) = Sadanja vrijednost glavnice BV ( Cn ) = Budua vrijednost glavnice

30

Sadanja vrijednost 1 kn koju e primiti investitor periodino za n razdoblja ( Zbroj svih jednakih periodinih renti) C0 = r n 1 r (r 1) IV. kamatna tablica Broj razdoblja (n ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 20 24 36 1% 0,990 1,980 2,941 3,902 4,853 5,795 6,728 7,652 8,566 9,471 18,046 21,243 30,108 1.5% 0,985 1,956 2,912 3,854 4,783 5,697 6,598 7,486 8,361 9,222 17,169 20,030 27,661 5% 0,952 1,859 2,723 3.546 4,329 5,076 6,786 6,463 7,108 7.722 12,462 13,799 16,547 6% 0,943 1,833 2,673 3,465 4.212 4,705 6,582 6,210 6.802 7.360 11,470 12,550 14,621 8% 0,926 1,783 2,577 3,312 3,993 4,623 5,206 5,747 6,247 6,710 9,818 10,529 11,717 10% 0,909 1,736 2,487 3,170 3,791 4,355 4,868 5,335 5,759 6,145 8,514 8,985 9,677 12% 0,893 1,690 2,402 3,o37 3,605 4,111 4,564 4,968 5,328 5,650 7,469 7,784 8,192 15% 0,870 1,626 2,283 2,855 3,352 3,784 4,160 4,487 4,772 5,019 6,259 6,434 6,623 20% 0,833 1,528 2,106 2,589 2,991 3,326 3,605 3,837 4,031 4,192 4,870 4,937 4,993

* Gornje tabline vrijednosti predstavljaju iznose ukupnih ( jednakih ) renti za odreenu diskontnu stopu za n to razdoblje na dananji dan C0 za jednu kunu.

31