Click here to load reader

vrednovanje znanja učenika.ppt

  • View
    218

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of vrednovanje znanja učenika.ppt

  • M A T E M A T I K A SEMINAR - SARAJEVO , 22. 01. 2009. GODINE PRAENJE I VREDNOVANJE ZNANJA UENIKA METODE OCJENJIVANJA

  • Pri odreivanju nastavnih umijea vana su tri elementa: ZNANJE, ODLUIVANJE I RADNJE:Oni doprinose uspjenoj nastavi i mogu se saeti i opisati u sedam kategorija:Planiranje i priprema: umijea potrebna za odabir predvienih pedagokih ciljeva i rezultata i naina kako ih najlake postii.Izvedba nastavnog sata: umijea potrebna za uspjeno ukljuivanje uenika u uenje, osobito u odnosu na kakvou pouke.Voenje i tok nastavnog sata: umijea potrebna za organizaciju aktivnosti za vrijeme nastave kojima se odrava uenika panja, zanimanje i sudjelovanje.

  • Razredni ugoaj: umijea potrebna da bi se razvili i odrali motivacija i pozitivni ueniki odnos prema nastavi.Disciplina: umijea potrebna da se odri rad te da se rijee problemi uenikog neposluha.Ocjenjivanje uenikog napretka: umijea potrebna da se ocijeni ueniki napredak, a koja ukljuuju formativno (pomae uenikovom razvitku) i sumativno (evidentira postignua) ocjenjivanje.Osvrt i ocjena vlastitog rada: umijea potrebna da se prosuuje o vlastitoj nastavi kako bi se poboljala.

  • OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKAocjenjivanje uenikovog rada u toku i poslije nastave je temeljito, konstruktivno i pravodobnocilj povratnih informacija o ocjenama nije samo ispraviti i ukazati na probleme, nego i potaknuti uenika da se trudi i da ne izgubi samopouzdanje, a to ukljuuje komentare o uenikom radu, pomo ili rad s pojedinim uenicimaprimjenjuju se razni naini ocjenjivanja, formativni i sumativnipostoje razne vrste evidencije o napretku

  • uenicima se prua prilika da sami ocjenjuju svoj rad i napredakocjenjivanje uenikog rada slui tome da se odredi koja su to problematina podruja, koliko je poduavanje bilo uspjeno i je li uspostavljen vrst temelj za daljni napredakocjenjivanje se sastoji od umijea uenja i poduavanja te postupaka kojima se uenici slue da bi napredovali.

  • OCJENJIVANJE JE POVEZANO SA OSVRTOM I PROCJENOM VLASTITOG RADAnastavni satovi se evaluiraju zbog budueg planiranja i radanastavnik redovno razmilja o svom radu kako bi uoio podruja koja valja poboljatio svom sadanjem radu nastavnici razmiljaju i prosuuju na razne nainenastavnik redovno kritiki razmilja o tome bi li se njegovo vrijeme i trud mogli bolje iskoristitinastavnik redovno kritiki razmilja o postupcima i tehnikama kojima se bori protiv stresa

  • SVRHE OCJENJIVANJAOcjenjivanje je svaka aktivnost kojom se vrednuje uenikov uspjeh. Kakva je svrha ocjenjivanja?

    Najee svrhe su:Osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku.Uenicima osigurati pedagoke povratne informacije. Ocjenjivanje omoguuje uenicima da usporede svoj uspjeh s oekivanim standardom.Motivirati uenike. Ocjenivake aktivnosti mogu biti poticaj uenicima da dobro organiziraju svoj rad. Poticaj se moe uglavnom temeljiti na unutranjoj motivaciji, vanjskoj motivaciji ili na obje.

  • Osigurati evidenciju napretka.Redovno ocjenjivanje omoguuje vam da pismeno pratite ueniki napredak kroz due razdoblje.Posluiti kao izraz sadanjih postignua.Moe posluiti da se odredi standard postignutog uspjeha uenika u odreenom trenutku.Ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje.Ocjenjivanje moe posluiti kao znak jesu li uenici spremni za odreeni tip uenja.

  • OPASNOSTI OCJENJIVANJAPrva i najvanija opasnost je da se uenici koji iz povratnih informacija o vlastitom napretku zakljue da zaostaju za svojim kolegama. Zbog toga se mogu razoarati i otuiti od kole.Druga je opasnost da postupci za ocjenjivanje uenikog napretka mogu oduzeti previe vremena i energije koju bi bolje mogli utroiti na druge aktivnosti.Trea je opasnost da nastavnici i uenici mogu veu panju obratiti dobrim uenicima.

  • VRSTE OCJENJIVANJAKao posljedica raznovrsnih ocjenjivakih aktivnosti koje se koriste u kolama, najee se spominju najvaniji pojmovi: Formativno ocjenjivanje. Ocjenjivanje kojemu je cilj poboljati uspjeno uenje uenika. To se moe postii da se uenicima pomogne povratnom informacijom ili da nastavnici dobiju povratne obavijesti koje e im omoguiti da ubudue djelotvornije zadovolje uenikove pedagoke potrebe. Takvo ocjenjivanje je usmjereno na pronalaenje greaka, potekoa ili manjkavosti u uenikom radu i prua savjete kako bi se rad u budunosti poboljao.Sumativno ocjenjivanje. Ocjenjivanje koje odreuje standard postignua dostignut u odreenom trenutku, a najee se vri na kraju obrazovnog razdoblja (polugodita ili godine).

  • Normativno ocjenjivanje. Uenikov uspjeh se mjeri u usporedbi s uspjehom drugih uenika. Naprimjer, ako se ocjenom odlian oznaava razina znanja koju postie najboljih deset posto uenika, to bi znailo da e, bez obzira na uenike rezultate, najboljih deset posto uvijek dobiti ocjenu odlian.Ocjenjivanje na temelju mjerila. Uenikov se uspjeh ocjenjuje na temelju toga je li zadovoljan odreeni opis postignua (mjerilo). To znai da e svi uenici koji su zadovoljili to mjerilo biti ocijenjeni pripadajuom ocjenom, bez obzira na uspjeh drugih uenika. Tipini primjeri su stupnjevani testovi iz matematike i jezika.Dijagnostiko ocjenjivanje. Ono se preklapa s formativnim ocjenjivanjem, ali precizno odreuje potekoe u uenju, ili probleme. Odreenim testovima mogu se odrediti pojedine potrebe i povezati s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.Interno ocjenjivanje. Ocjenjivake aktivnosti koje je osmislio i proveo nastavnik kao dio njegovog nastavnog rada.

  • Eksterno ocjenjivanje. Ocjenjivake aktivnosti koje su osmislili ispitivai izvan kole, iako ih esto izvode sami nastavnici, ali ih vanjski ocjenjivai provjeravaju na temelju nasuminih uzoraka.

    Neformalno ocjenjivanje. Ocjenjivanje utemeljeno na praenju rada u razredu.

    Formalno ocjenjivanje. Ocjenjivanje koje se unaprijed najavi. To prua uenicima priliku da ponove gradivo i da se pripreme za ocjenjivanje.

    Trajno ocjenjivanje. Zavrna se ocjena temelji na standardu postignua u raznim oblicima ocjenjivanja tokom dueg razdoblja.

  • Jednokratno ocjenjivanje. Zavrna se ocjena temelji na standardu postignua iskljuivo na kraju.

    Objektivno ocjenjivanje. Ocjenjivanje s visokim stupnjem podudarnosti ocjena razliitih ocjenjivaa. Najbolji su primjeri toga testovi viestrukog izbora.

    Ocjenjivanje postupaka. Ocjenjivanje aktivnosti kojim se ocjenjuju temelji na neposrednom promatranju rada uenika.

    Ocjenjivanje na temelju zavrnog proizvoda. Ocjenjivanje utemeljeno npr. pismenom radu, projektu, crteu ili ispitnom materijalu, koji se predaju sa svrhom da ih se ocijeni.

  • Tipovi ocjenjivanja najee dolaze u kontrastivnim parovima: FORMATIVNO - SUMATIVNIUTEMELJENIM NA NORMAMA - MJERILIMAUNUTARNJI - VANJSKINESLUBENI - SLUBENITRAJNI - JEDNOKRATNIOCJENJIVANJE POSTUPKA - OCJENJIVANJE ZAVRNOG PROIZVODA.

  • NEGATIVNA OBILJEJA POSTOJEIH OCJENJIVAKIH POSTUPAKA:prenaglaenost normativnih postupaka, pa su uenici kojima je rad u koli teak osueni na niske ocjene

    prenaglaenost sumativnog ocjenjivanja, pa pismeni izvjetaji ne pomau uenicima da shvate kakve probleme imaju i kako ih mogu rijeiti

    prenaglaenost kognitivnog, na sadraj usmjerenog kolskog kurikuluma, koji ne priznaje druge vrste postignua

    uenici su pasivni primatelji ocjenjivakih postupaka na koje malo utjeu i ne znaju koja se mjerila primjenjuju

    pojedina postignua i problemi su skriveni, to umanjuje informacijski sadraj sumativne izjave.

  • ZAKLJUAK:MNOGI AUTORI ZA POBOLJANJEOCJENJIVAKIH POSTUPAKA NAVODE: VIE FORMATIVNOG OCJENJIVANJAOCIJENITI VIE ASPEKATA POSTIGNUABOLJA ODREENOST PEDAGOKIH CILJEVAINDIVIDUALIZIRANIJA BRZINA UENJAUKLJUIVANJE UENIKA KAO PARTNERA U OCJENJIVANJE

  • MJESTO I ULOGA TESTA ZNANJA U KOLSKOJ PRAKSI

  • Subjektivno i objektivno provjeravanje u koliProvjeravanje je sistematsko prikupljanje podataka o tome kako se uenici pribliavaju eljenim postignuima, odnosno odgojno - obrazovnim ciljevima. U kolskoj praksi vri se subjektivno i objektivno provjeravanje.Subjektivnim provjeravanjem u koli uitelj se slui kada utvruje postignua uenika na osnovu svog linog utiska i na osnovu kriterija kojeg je sam postavio. Pod utjecajem je znaaja kojeg pridaje predmetu, njegovog temperamenta te strunog i opeg ivotnog iskustva. Subjektivne forme provjeravanja su: usmeno i pismeno provjeravanje. Objektivnim provjeravanjem nastoji se iskljuiti subjektivni faktor linosti uitelja.

  • Usmeno provjeravanjeUsmeno provjeravanje je vrlo nepouzdano za donoenje konane odluke. Meutim, moe pruiti prvu dijagnostiku orijentaciju o ueniku i potai diskusiju u razredu. Nedostaci: sva pitanja nemaju podjednaku vrijednost; neefikasno je; omoguava intervenciju i favoriziranje; zahtijeva previe vremena; ne ostavlja nikakav objektivan trag uenikovog odgovora; ne postoji mogunost kontroliranja teine pitanja.

  • Pismeno provjeravanjePismeno provjeravanje je vrlo priznat vid provjere znanja u koli. Uitelj sam konstruira pitanja koja se odnose na nastavno gradivo. Moe se koristiti u svakom nastavnom predmetu uz potivanje izvjesnih pravila:namjena rada treba biti jasna uitelju i ueniku sadraj pismenog rada treba da zavisi od njegove namjene; treba biti adekvatan ciljevima nastave i mogunostima uenika; pitanja moraju biti konkretna i jasna. Nedostaci: obuhvaaju samo mali dio gradiva; iziskuju mnogo vremena za pregled; prisutnost subjektivnih faktora u ocjenjivanju (raspoloenje uitelja, rukopis, urednost, stil itd).

  • Objektivno mjerenje - testTest predstavlja niz nastavnih situacija na koje uenik treba da reagira na jedan odreeni nain da bi ih uspjeno rijeio. Prednosti upotrebe testa:njime se moe vrlo pouzdano i detaljno utvrditi ishod nastave. iskljuena je lina jednadba ocjenjivaa.bodovanje je brzo i automatizirano.uenici ne mogu maskirati svoje znanjeNedostaci : zanemareno