Click here to load reader

Vrednovanje obveznica

  • View
    2.151

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Vrednovanje obveznica

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

VREDNOVANJE OBVEZNICA SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2009.

II

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

VREDNOVANJE OBVEZNICA SEMINARSKI RAD

Opatija,

SADRAJ POPIS ILUSTRACIJA...................................................................................................I Popis slika..................................................................................................................II Popis tablica...............................................................................................................II UVOD...........................................................................................................................1 1. VANIJA OBILJEJA OBVEZNICA.....................................................................2 1.1. Pojam i vrste obveznica......................................................................................2 1.2. Kreditni rejting...................................................................................................6 2. VREDNOVANJE OBVEZNICA..............................................................................8 2.1. Cijena i prinos obveznica...................................................................................8 2.2. Vrednovanje trine vrijednosti obveznica......................................................10 2.2.1. Krivulja stope prinosa...............................................................................10 2.2.2. imbenici krivulje stope prinosa...............................................................11 ZAKLJUAK.............................................................................................................12 LITERATURA.............................................................................................................15

POPIS ILUSTRACIJA

I

Popis slika Slika 1. Bonitet i kamatna stopa u odnosu na vrstu obveznice.....................................3 Slika 2. Osnovni oblici krivulje stope prinosa............................................................11 Popis tablica Tablica 1. Pregled municipalnih obveznica uvrtenih na Zagrebaku burzu................5 Tablica 2. D&B Rejting i ocjena rizika zemalja Jugoistone Europe...........................7 Tablica 3. Primjer kretanja prinosa obveznica..............................................................9

II

UVOD

Obveznica je dugovni instrument kojim se izdavatelj obveznice obvezuje vratiti primljenu svotu novca u odreenom fiksnom roku dospijea, a u meuvremenu vlasniku obveznice isplaivati tono odreenu kamatu koja je fiksna za cijeli period i isplauje se periodino do dospijea obveznice kada se vri i povrat glavnice. Proces vrednovanja obveznica podrazumijeva odreivanje vrijednosti sredstva kroz izraunavanje sadanje vrijednosti oekivanih buduih novanih tokova od konkretnog sredstva koritenjem eljene stope prinosa ulagaa kao diskontne stope. eljenu stopu prinosa investitora ini stopa bez rizinog prinosa uveana za premiju za rizik kao kompenzaciju za procijenjeni rizik investitora. Vrijednost konkretne obveznice ini sadanja vrijednost buduih primanja od kamate i glavnice. Svrha istraivanja ovog seminarskog rada jest ukazati na vanost poznavanja novanog toka obveznica, vrsta obveznica te njihovih cijena i prinosa, kao relevantnih elemenata obveznica na tritu vrijednosnica. Ciljevi istraivanja jesu: istraiti vanija obiljeja obveznica te razmotriti trinu vrijednost obveznica odnosno analizirati nain vrednovanja obveznica. Seminarski rad je pored uvodnih i zakljunih razmatranja koncipiran kroz dva meusobno povezana poglavlja. U prvom dijelu, VANIJA OBILJEJA OBVEZNICA, pojanjena je obveznica kao vrijednosnica, naznaene su vanije vrste obveznica te je ukazano na vanost koju ima rejting obveznica za izdavaa i potencijalnog investitora. VREDNOVANJE OBVEZNICA naslov je drugog dijela u kojem se najprije razmatraju cijena i prinos obveznica, a potom se istrauje trina vrijednost obveznica analizom krivulje stopa prinosa kao i imbenika koji utjeu na te krivulje. Seminarski rad je prikaz saznanja o predmetu istraivanja temeljem prouavanja dostupne strune literature. Rad je pisan uz pomo sljedeih znanstvenih metoda: analize, sinteze, generalizacije i specijalizacije, indukcije i dedukcije, deskripcije, komparacije te kompilacije. Tue spoznaje, stavovi, zakljuci, teorije i zakonitosti koji su navedeni u radu povezani su fusnotama s koritenim bibliografskim jedinicama.

1

1. VANIJA OBILJEJA OBVEZNICA Vrijednosni papiri koriste se u praksi gotovo u svim gospodarski razvijenim zemljama. U najopenitijem smislu vrijednosni papir je isprava o graanskom pravu koje je u ispravi inkorporirano, a realizacija tog prava mogua je samo imatelju isprave. Prema sadraju prava koje je vezano uz vrijednosni papir postoje stvarnopravni, obveznopravni i korporativni ili vrijednosni papiri s pravom uea (''vlasniki'' vrijednosni papiri).1 U uem smislu to su papiri koji ine instrumente dugoronog financiranja poslovanja poduzea i drugih pravnih osoba: dionice i obveznice. Nastali su prije vie stoljea kad se javila potreba tonog odreenja imovinskih vrijednosti te njihova sigurnog i komotnog prenoenja. Vrijednosnice se razlikuju prema:2 1) karakteru financijskog odnosa koji se njima uspostavlja (zajmovni i korporacijski), 2) vremenu trajanja financijskog odnosa uspostavljenog emisijom vrijednosnih papira (kratkoroni i dugoroni), 3) karakteru naknade za sredstva uloena u vrijednosne papire (fiksna i varijabilna), 4) nainu na koji je naznaena osoba korisnik prava iz vrijednosnih papira (na ime i na donositelja) i 5) mogunostima konverzije vrijednosnih papira u druge vrijednosne papire (konvertibilni i nekonvertibilni). Ukoliko su nekom ekonomskom subjektu potrebna sredstva i ukoliko se odlui na emisiju vrijednosnih papira, postavlja se pitanje kojim e se vrijednosnicama financirati. U sluaju centralnih ili lokalnih jedinica vlasti odluka je prilino laka s obzirom da one u principu izdaju obveznice. Za privatne korporacije odluka je neto tea i ovisi o nekoliko imbenika: cilju financiranja, ekonomskoj snazi emitenta, ekonomskom okruenju, trokovima emisije i slino. U nastavku ovog dijela rada analiziraju se 1) pojam obveznica, 2) vrste obveznica i 3) kreditni rejting. 1.1. Pojam i vrste obveznica Obveznica (obligacija) je pisana isprava kojom se emitent obvezuje da e osobi na ije ime glasi ili po njenoj naredbi odnosno donosiocu isplatiti odreenog dana iznos upisan na obveznici odnosno iznos anuitetnoga kupona.3 Obveznica je kreditni instrument i u biti je ugovor o kreditu. U sluaju da je izdavalac drava, moe sluiti i kao plateno sredstvo prema dravi za poreze i druge dabine. Moe glasiti na ime ili na donosioca, a izdaje se u gotovim apoenima. U razvijenim zemljama razvio se golem broj razliitih vrsta obveznica koje osim drave izdaju i banke, te razne financijske kue. Osiguravajua drutva u svojem financijskom poslovanju esto ulau u obveznice s ciljem da se zatite i oplemene novac prikupljen iz premije osiguranja i ostalih vrsta prihoda. Obveznica je, u pravilu, vrsta dugoronog vrijednosnog papira. To je pisani dokument koji nalae izdavaocu (emitentu) obveznice da plati njezinu imaocu odreeni iznos novca naznaen na obveznici i ugovorene kamate, na samo jedan budui datum (datum dospijea) ili1

2 3

A., Jurman, ''Ulaganja sredstava hrvatskih banaka u vrijednosne papire'' Rijeka, Zbornik radova, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, vol. 23., 2005., 2., str. 315 F., Bahtijarevi-iber, P.,Sikavica, Leksikon menedmenta, Masmedia, Zagreb, 2001.,102. ., Mrkui, A., Petri-Mrkui, Burzovno poslovanje, Informator, Zagreb, 1990., str. 42.

2

na niz buduih datuma. U prvom sluaju radi se o obveznici bez kupona (jednokratno isplativoj obveznici), dok je u drugom sluaju rije o obveznici s kuponima (viekratno isplativoj obveznici). Obveznica bez kupona (zero cupon bond) je ona kojom se emitent obvezuje da e izvriti samo jednu isplatu na odreeni budui datum i ta isplata jednaka je nominalnoj vrijednosti obveznice. Prednost za emitenta je to nema godinjih isplata, ali meutim kada obveznica dospije, u sluaju nedostatka novanih sredstava, emitent moe doi u stanje nelikvidnosti i insolventnosti. Ukoliko se prodaju prije dospijea, prodaju se uz duboki diskont. Ako je rije o obveznici s kuponima, emitent se obvezuje isplaivati kamate u ugovorenim (polugodinjim ili godinjim) iznosima, dok se glavnica podmiruje na dan dospijea. Postoji vie kriterija prema kojima se obveznice mogu klasificirati. Tako se s obzirom na vlasnitvo mogu podijeliti na obveznice na ime i obveznice, na donosioca; s obzirom na kamatu, razlikuju se obveznice s fiksnom kamatom, promjenjivom kamatom i obveznice bez kupona; s obzirom na otplatu, obveznice mogu biti s jednokratnim dospijeem i s anuitetnom otplatom; s obzirom na osiguranje, one mogu bili osigurane ili bez osiguranja. Obveznice se u odnosu na vrste mogu podijeliti na:4 (1) klasine obveznice, i (2) ostale obveznice. 1) Klasine se obveznice dijele prema emitentu na: I. Dravne obveznice (state and local government bonds), to su obveznice centralne vlade ili federalnih vlasti, II. Komunalne obveznice (municipal bonds), izdaju ih javno-pravne financijske organizacije, ali centralna vlada ne garantira vraanje duga i plaanje kamate, III. Hipotekarne obveznice/zalonice (mortgage bonds), izdaju ih javno-pravne financijske organizacije, a garanciju vraanja predstavlja hipoteka, odnosno pravo zaloga na nekretnine, IV. Bankarske obveznice emitiraju ih banke, tedionice i druge financijske organizacije i V. Obveznice poduzea (corporate bonds) izdaju ih velika i mala poduzea. S obzirom na bonitet, odnosno kreditnu sposobnost dunika, dravne obveznice pruaju najveu sigurnost da e kamate biti plaene a iznos duga o dospijeu vraen, jer je drava n