Kriterijsko vrednovanje

8/11/2019 Kriterijsko vrednovanje

1/64

Kriterijsko vrednovanje

Upotreba kriterijskog vrednovanja

Rubrike

Ines Radanovi


2/64

Univerzalna skala vrednovanja?Moe biti napisana ili

5 odlian visokstupanj kompetencije iskustvo

4 vrlo dobar iznadprosjean stupanjkompetencije sposobnost

zadovoljavajui stupanjkompetencije zadovoljavajue

2 dovoljan ogranienstupanj kompetencije

nastajanje1 nedovoljan nemakljunih elemenata ili nisudovoljno razvijeni zaetak


3/64

OCJENA 1. MOGUNOST 2. MOGUNOST

NEDOVOLJAN -neusvojenost minimuma temeljnih pojmova;

- ne prepoznaje osnovnu tematiku

- ne izvrava zadatke, ne surauje, ne eli

govoriti, ne donosi zakljuke; pogreno

argumentira

DOVOLJAN - prepoznaje temeljne pojmove; odgovara po

sjeanju, bez dubljeg razumijevanja, do

rezultata dolazi uz pomonastavnika

- reproducira osnovne pojmove bez

razumijevanja; nesamostalan je, nita ne

moe potkrijepiti argumentima; nejasno

iznosi sadraj

DOBAR - reproducira temeljne pojmove; razumije

gradivo, ali ga ne zna primijeniti, niti

- snalazi se u osnovnim pojmovima, sluei

se inteligencijom i memorijom, ali s

PROCJENA STUPNJA UENIKIH POSTIGNUA (ZA POJEDINANE OCJENE)Element: usvojenost obrazovnih sadraja - BIOLOGIJA

Garai D. 2000.

o raz o v as m pr m er ma

- uz pomonastavnika rjeava jednostavnezadatke; nije dovoljno samostalan

o z rom na ne ovo an ra n e usvo o

nove informacije;-argumentira povrno i nesigurno

VRLO DOBAR - razumije gradivo, slui se usvojenim

znanjem; navodi vlastite primjere; samostalno

rjeava i sloenije zadatke

- usprkos loem predznanju i/ili skromnijim

sposobnostima izraavanja i zakljuivanja,

uenik je ostvario izniman napredak u

odnosu na inicijalnu provjeru, i to

ponajprije silnim trudom i upornou- aktivno sudjeluje u nastavi

ODLIAN - steeno znanje primjenjuje na nove,

sloenije primjere; uspjeno izvrava

korelaciju sa srodnim gradivom

- sposoban je prenositi znanje na druge

- slui se dodatnim izvorima znanja iinformacijama iz razliitih medija

-postavlja originalna rjeenja;

-potkrjepljuje sve argumentima;

-poduava druge; donosi zakljuke; steeno

znanje primjenjuje i na ostalim sadrajima;

-uoava i istie korelaciju nauenihsadraja s ostalim slinim sadrajima


4/64

Uvoenje novih nastavnih

strategija ira oekivanja rezultata uenja

paralelna potreba redefiniranja kakoemoprikupiti dokaze koji potvruju jesu li oekivanja

uz rad uenika i nastavnika ispunjena

Allen D. & Tanner K. 2006.

ono to su uenici u mogunosti uiniti

znanja i sposobnosti koja su rezultat vremenakoje je uenik proveo uei

cilj razvoj kljunih kompetencija


5/64

Ako elimo da uenici

izgrade sposobnost: obavljanja praktinih zadataka

izvoenja istraivanja

obrazloenja argumenata

izraavanja svojih ideja

demonstraci e r eavan a roblema


treba im omoguiti aktivnosti u ili uz nastavu s kojima evjebati:

primjenu znanja uz razvoj sposobnosti

sudjelujui u praktinim zadacima, simulacijama, raspravama,usmenim prezentacijama

neophodno je koristiti kriterijsko vrednovanje kao mjerilonapretka i/ ili postizanja ocjene uz zadatak


6/64

Procjena kao uenje aktivno ukljuuje uenike i nastavnika na temelju kriterija, s naknadnom prilikom da se procjene

usklade sa zadanim standardom

odvija se u tijeku uenja

ukljuuje i procjenu uenika i podrava samoprocjenu ivrnjaku procjenu

B.C. 2013.

poboljanje uenja

omoguuje vrijeme za samostalno korigiranje


7/64

Procjena za uenje

odvija se u tijeku nastave, dijagnostiki iformativno

slui za tekue planiranje

ne koristi se za ocjenu i izvjee o uspjehu

B.C. 2013.

ukljuuje kriterije propisane standardom (HKO) na temelju propisanih ishoda uenja

identificiranih u kurikulumu odraava izvedbu u

odnosu na odreeni zadatak uenja


8/64

Procjena uenja javlja se na kraju godine ili u kljunim fazama nastave

slui za ocjenjivanje i izvjee o uenju uenika

kriterijska procjena temelji se na propisanim ishodima uenja sumativna

evaluacija nastavnika u razredu

B.C. 2013.

normativna procjena temelji se na usporedbi postignua jednog uenika s

drugima uenicima pojavljuje se na standardiziranim

testovima kao to su Dravna matura i Nacionalni ispiti


9/64

Iz uionice:

Kada je uenik osporio uoavanje

malih razlika u njihovoj uspjenosti iupitao profesoricu zato je ocijenjens +4, a ne sa -5, ona se naalila:

"Ne zaboravite da je ocjenjivanjeumjetnost, a ne znanost."

Susan K. (2007)


10/64

Ima li omo!i?

Ocjenjivanje studentske izvedbe pri provjeriznanja i izvrenu odreenog zadatka moe biti

pojednostavljeno putem rubrika kao kriterijskogalata za procjenu, bodovanje ili ocjenjivanje.

Andrew T. (2009)


11/64

"u#rike u uionici

mogu napraviti procjenu vieg smisla

razjasniti oekivanja

dati bolju povratnu informaciju

rubrike su matrice ko e odreu u to se oeku e

u situaciji uenja za uenike rubrike pojanjavaju esto

tajanstvenu ocjenu na kraju nastavnog sata

provjere, projekta, eseja ili prezentacije daju uvid i smjernice o tome to je vano u

znanstvenom kontekstu


12/64

$rednovanje isanim rovjerama

zadatak procjene uenja opiran

pisane provjere koje se temelje na zadacimaviestrukog izbora, ako se koriste na klasiannain mogu dati povratnu informaciju o tometo uenici zna u u obliku re rodukci e kl unih


pojmova potekoe pri pripremanju i ocjenjivanju

provjera konceptualnog razumijevanja

zadacima viestrukog izbora (miskoncepcijekao distraktori) u obliku dvoslojnog pitanja kojetrai dodatno obrazloenje izabranog odgovora


13/64

Koncet:odnos linova

u ivotnim rocesima #iljketijekom no!iMarija je naveer (oko 19 sati) stavila plastinu vreicu preko tegle s

biljkom. Vezala je vreicu oko stabljike tako da je uz biljku ostao dio

zraka, ali iz vreice i u vreicu nije mogao strujati zrak iz okoline (vidi

prikaz na slici). iljka je stajala u tami cijelu no. %to misli& da se

!"#

$%#

'#ja&njenje

"%

Koncetualna ta#licaTONO

NETONO

dogodilo s linovima (kisikom i ugljinim dioksidom) tijekomno!i u lastinoj vre!ici? 'tavi oznaku ispod odgovora s kojima se

slae*.

+bjasni svoj odgovor.

Plin a) sepoveala

b) sesmanjila

c) je ostalaista

1. Koliina kisika2. Koliina CO2

Projekt IDIZ, PMF, AZOO 2013.Usvajanje biolokog koncepta fotosinteze tijekom osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja


14/64


15/64

Pitanje otvorenog odgovora

Odgovor Kriterij Bodovi

Uzorno

Jasnoa misli potpuna i pokazuje razumijevanje svih procesa, postavljarazumne hipoteze ili promiljena pitanja, zakljuci su potkrjepljeni

prikazanim podacima, pokazuje kreativnost i/ili prilae vie grafikih prikaza

podataka ili pojmova.

11

Kompetentno

Jasnoa misli prisutna i pokazuje razumijevanje glavnih procesa, ukljuuje

dore hipoteze ili pitanja, prikazuje prihvatljive poveznice i zakljuke, moe

sadravati grafike prikaze.

1!

"ovren zadatak, ali ojanjenja mogu iti malo dvosmislena ili nejasna,

moe sadravati neke nedovrenosti i neprimjerenosti ili nejasnoe u

Prilagoeno prema Georgia State University

ojanjenju, primjeni i postavljanju hipoteza, razumijevanju procesa,

odnosno donoenju zakljuaka.

Gotovo

zadovoljavajue

$spjenan poetak, ali izostavljeni znaajni dijelovi ili nije potpuno zavreno,

moe zloupotrijeiti znanstvene pojmove uz poneku manju miskoncepciju,

prikazi mogu iti netoni ili izostavljeni, netona ili nepotpuna analiza,

poveznice i zakljuci.

%

Nedovreno

&jeenje i ojanjenje nepotpuno ili nejasno ili sadri vee propuste zog

konceptualnog nerazumijevanja i nepravilne upotree znanstvenih pojmova

uz neprikladni prikaz hipoteza.

'

Neuinkovito

&jeenja ne odraavaju niti najvanije elemente zadatka, nisu prepoznate

potrene informacije, prepriano pitanje ez pokuaja rjeenja. (

Bez odgovora )ije niti zapoeto rjeavanje zadatka. !


16/64

uitelj moe koristiti kriterije za obiljeavanjezadataka provjere i aktivnosti na nastavi tijekom

izrade pripreme kriteriji se mogu raspravljati unaprijed s

uenicima i ako e otrebno, onovo nakon

B.C. 2013.

Kriteriji slui za instrukcijske i

evaluacijske otre#e u nastavi

ocjenjivanja pri izvjetaju o uspjenosti uenika uenici mogu napraviti samoanalizu ili

vrnjaku procjenu na temelju istih kriterija, a

zatim usporediti njihov rad sa standardom uinkovit (i pravedan) nain za izvedbu i

provjeru zadataka uz aktivnosti


17/64

%to su to ru#rike?

u pisanom obliku artikuliraju kriterije i standardekoji nastavnik koristi za procjenu uenikova rada

alat za bodovanje koji nastavnici koriste zaprocjenu uenja uenika tijekom i nakon nastavekoristei niz kriteri a i standarda izravno vezanih

Walvoord . 200!.Andrew T. 2009.

za predviene ciljeve uenja) nastavnici mogu ocijeniti uspjenost svakog

uenika na irokom rasponu rada i zadataka u

nastavi


18/64

Alat dizajniran

za nastavnike ili uenike? pomae nastavniku razlikovati relativnu

kvalitetu uenikova rada

pokazuje elemente i kriterije koje uenik trebazadovoljiti pri iskazivanju postignua iskazanogzbirom ishoda

"ewis . 20#0.

pomae ueniku razumjeti zadatak koji e se ocjenjivati

slui nastavniku pri procjenjivanju i ocjenjivanju rada uenika uz

rjeavanje zadanog zadatka ili aktivnosti


19/64

Koje su osnovne oso#ine?

bitne ili sredinje komponente discipline

istie dijelove zadatka koji su najvaniji

saeti opis onoga to ini kvalitetan rad iliobavljen zadatak

$der D. (2006)Lewis B. (2010)

kada su rubrike izraene i dogovorene kao alatu nastavi, proces ocjenjivanja je vrlo jasan itransparentan za sve koji su ukljueni u nastavu

rezultat procjene rubrikama moe biti izraenkao prosjek ili se pojedinane vrijednosti zasvaki element zbrajaju za konani rezultat


20/64

"u#rike i ishodi uenja?

ciljevi nastave prikazani u obliku ishoda uenjasu prvi i najvaniji dio dobro napisanog

nastavnog plana slue kao putokaz za onoto elite da uenici ostvare na kraju svojenastave

"ewis . 20#0.B.C. 2013.

propisani ishodi uenja su kontrolne toke kojee omoguiti koritenje kriterijski usmjerenihstandarda uspjenosti

pri stvaranju rubrika, ishodi uenja e sluiti kaoosnovni kriterij za ocjenjivanje rada studenata

ciljevi nastave uz svaki ishod trebaju biti

razraeni i pisani jasno i eksplicitno za touinkovitiju upotrebu rubrika


21/64


22/64

%to omogu!avaju? bodovanje kriterija koje je:

sumativno informacija o znanju uenika

formativno informacije o uenikim snagama islabostima

evaluativno naini za stvaranje naputaka kojinajbolje odgovaraju potrebama svakog uenika

Stanny C. 2013.

edukativno uenicima omoguavajurazumijevanje njihovog uenja


23/64

*o#ro#it?

vrijedni alat za vrednovanje

pruaju sustavan pristup koji uitelj moeslijediti u cilju ostvarenja smisla procjene

lako se moe koristiti za:samoproc en u en a

nastavniku za usavravanje pripreme zadataka

objektivniju konanu evaluaciju

roditelju kao povratna informacija analize

uspjeha uenika u izvrenju zadatka


24/64

Pois za kontrolu

umjesto sustava ocjenjivanja s brojanimocjenama, moete se odluiti za procjenu

uenikog rada pomou alternativnog oblikarubrika koje imaju oblik popisa

o is onaan a uen a e ednostavno

"ewis . 20#0.res%iani e al. 200!.

provjeriti ako nema kvaice pored stavke, toznai da odreena kvaliteta ponaanja ilirezultat uenja nedostaje

ima niz temeljnih znaajka zajednikih srubrikama

dobra polazna toka za poetak u konstruiranju

rubrika


25/64

Prave ru#rike

ono to se naziva "prave rubrike" razlikuje seod popisa za kontrolu po svojoj opsenosti

opis kriterija ili dimenzija kvalitete (elementi)obiljeavaju svaku razinu postignua (skalakriteri a


najjednostavniji oblik, koji je razvijen iz popisaza kontrolu koristi tablini format u kojem sukriteriji ili dimenzije kvalitete navedeni u

redovima, a uzastopna polja opisuju odre

enurazinu izvedbe za svaki kriterij procjene

jednostavne rubrike samo pokazuju uspjenost

pri zadovoljenju kriterija, to gaini dalekojasnijim nastavnicima i uenicima


26/64

Kategorije ru#rika

Razlikujemo tri osnovna oblika rubrika: holistike rubrike

analitike rubrike

vrlo se esto u praktinoj upotrebi koristi

Stanny C. 2013.

holistikih i analitikih rubrika


27/64

+olistike ru#rike

smjernice ocjenjivanja u obliku popisaoekivanih rezultata kriteriji

esto za konkretan pojedini zadatak upojedinom razredu

trebaju biti ukljueni u procjenu i razmatranizajedno (npr. jasnoa, organizacija i mehanika)

uz holistike rubrike ocjenjivadodjeljuje jednu

ocjenu (obino od 1-4 ili 1-6 stupnjeva) natemelju ukupne procjene uenikog rada


28/64

Primjer holistikih ru#rikaIZVJETAJ UZ PROJEKT UENIKAISKUSNO 3 bodaProjekt sadri hipotezu, metodologiju, prikupljene podatke i analizirane

rezultate. Projekt je temeljit i rezultati su u skladu s prikupljenimpodaima. Postoje manje neto!nosti koje ne utje!u na k"alitetu projekta.

#$%K'NO ( bodaro e t sa r potezu, meto o og u, pr up ene po at e ana z rane

rezultate. Projekt nije tako temeljit kao )to bi mogao biti, postojinekoliko podru!ja koja su propu)tena. Projekt ima nekoliko neto!nostikoje utje!u na k"alitetu projekta.

O*+#NI%NO - bodProjekt sadri hipotezu, metodologiju, prikupljene podatke i analiziranerezultate. Projekt ima "ei broj neto!nosti koje utje!u na k"alitetuprojekta.

I/OS'#0%

1 bodo"aProjekt ne sadri s"e propisane dijelo"e.Prilagoeno prema Georgia State University


29/64

Prednosti i nedostaci

holistiki ru#rikamaPrednosti

naglasak na ono touenik moe dokazati, ane ono to ne moeuiniti

Nedostaci

ne daju odreenu povratnuinformaciju za poboljanje

kad je ueniki rad na

uteda vremena umanjujebroj odluka koje nastavnikmora napraviti

moe se dosljedno

primijeniti

razrada kriterija poveavapouzdanost

rasponu kriterija moe bititeko odabrati jedannajbolji opis

kriteriji se ne moe

ponderirati


30/64

Analitike ru#rike sadre vie kategorija (elemenata ocjenjivanja)

i detaljnije opise (kriteriji) od holistikih rubrika

esto su univerzalne za upotrebu u vie odjednog razreda ili procjena rezultata

svaki kriterij uspjenosti boduje se pojedinano

podsjeaju na reetku s kriterijima za uenikeuspjehe navedene u lijevom stupcu (elementi) irazina izvedbe navedenih u gornjemredu, esto koristei brojeve i/ ili opisne oznake

(skala kriterija)

stanice unutar sredita rubrike mogu biti prazneili mogu sadravati opise onoga to zadanim

uvjetima oekujemo za svaku razinu izvedbe


31/64

Primjer analitikih ru#rikaIZVJETAJ UZ PROJEKT UENIKA

Kriteriji 4 boda 3 boda 2 boda 1 bod

Planitra!i"anja

Plan je

temeljit.

Plan je

nepotpun unekolikopojedinosti.

Planu

nedostajugla"nidetalji.

Plan je

nepotpun iograni!en.

Prilagoeno prema Georgia State University

Kori#tenje$aterijala

s"immaterijalimaodgo"orno.

materijaleodgo"orno"einu"remena.

koristi nekiodmaterijala.

materijale.

Pri%&'ljanjeni'odat(i

inejelo"iti itemeljitiskup.

Prisutni samoneki odpotrebnihpodataka.

&elikidijelo"ipodatakanedostaju.

Sastoji se odsamo nekolikonepotpunihpodataka.


32/64

Prednosti i nedostaci

analitikih ru#rikamaPrednosti

korisne povratneinformacije opodrujima snage i

Nedostaci

potrebno je vievremena za stvaranjei koritenje od

s a os u en a

kriterij moevrednovati iodraavati relativnu

vanost svakedimenzije

o s ru r a

svaki bod za svakikriterij mora biti dobrodefiniran, jer u

protivnom nastavnikne moe doi do istihrezultata


33/64

%est koraka

1 . Odaberite aktivnost ili zadatak koji testira onoto elite ocijeniti. Odredite jasno svoje ciljeve

za zadatak.2 . Prikupite sve kriterije ocjenjivanja koje ste dali

uenicima u rolosti, kao i uzorak studentskih

Walvoord . (200!)

radova s vaim komentarima, ako ih imate. Toe biti korisno u koracima koji slijede.

3 . Prepoznajte " osobine " koje e se raunati u

procjeni (odredite to treba procijeniti

elemente). Koristite imenice ili imenike frazebez ikakvih implikacija presude: " kontrolavarijabli", grafiki prikaz", "kontakt oima


34/64

za izradu ru#rika

4 . Za svaki element konstruirajte skalu koja opisujesvaku razinu uenike izvedbe od najmanje

vjetih da potpuno vjetih. Moete koristiti trirazine za osnovne razlike izmeu trebapopraviti, korektno i izvrsno ili koristite etiri ili

Walvoord . (200!)

,

je potrebno. Uz skale koristite opisne izjave kojiobjanjavaju uspjenost.

5 . Isprobajte ljestvicu u radu s uenicima. Obavezno

revidirajte mjerila koliko je potrebno.6 . Zamolite sustrunjaka da koristiti ljestvicu za

procjenu stvarnog uenikog rada svojih uenika.

Revidirajte prema sugestijama koliko je potrebno.


35/64

Prirema modela ru#rika izradu rubrika moete smatrati tekom u

poetku, ali se postaje lake kao da stekneiskustvo pripreme i primjene u praksi

podijelite rubrike sa svojim uenicima trebaju imati priliku vidjeti rubrike

ras ravl ati ili ak diza nirati rubrike ri e izvedbe

zadatka


36/64

$odi za izradu ru#rika ,

pri izradi rubrika treba voditi rauna o: odabiru elemenata u skladu s ciljem zadatka

jasnom prikazu

dajte svojim rubrikama naslov

Odunsi Y. 2013.

o a er te ormat: tablica

oblik popisa


37/64

- odaberite sustav ocjenjivanja :

brojevi 4 1

napredan, iskusan, osnovni, potrebno poboljanje

izvrsno, dobro, prihvatljivo, neprihvatljivo uzorno, ostvareno, razvoj, poetak

izvrsno, blizu standarda, poboljanje, u nastajanju

jak, iskusan, osnovni, slab

odaberite redoslijed u kojem elite da bude

prikazan sustav ocjenjivanja: najbolje prema najgorem (4 - 3 - 2 - 1 ili izvrsno -

dobro - zbrkano - nedopustivo)

najgore prema najboljem (1 - 2 - 3 - 4 ili

neprihvatljivo - zbrkano - dobro izvrsno)


38/64

.

odaberite kriterije ili elemente zadatka koje eteprocijeniti:

Sadraj Zakljuak

Opis

Detalji

Format

Gramatika

Ideje

Dokazi

pripremite popis kriterija i performansi izvedbeizjavama koje ste odabrali i sloite ih u

odgovarajuem redoslijedu


39/64

"U/"IK01

namijenjene su vrednovanju odreenog zadatka isadre:

naslov i/ili vae ime format

sustav rangiranja

redoslijed sustava bodovanja

kriterije koje ste odabrali

redoslijed prema kojemu su kriteriji ponderirani

detaljan opis svakog oekivanog stupnja uspjeha

izvrenja zadatka

podijelite rubrike svojim uenicima koji trebaju imatipriliku vidjeti rubrike pri zadavanju zadatka i prije

izvedbe ili znanstvene aktivnosti


40/64

'cjene na osnovu ru#rika

odluite se za vrijednost potrebne za prolaz ilipad

rezultati ispod te vrijednosti nisu ispunilinavedene ciljeve uenja, dok su oni iznadis unili standarde za s ecifini zadatak

"ewis . 20#0.

esto u est stupanjskim rubrikama, etiri bodaje "prolazno"

moete kalibrirati rubrike tako da podmirivanje

osnovnih ciljeva uenja zara

uju

etiri stupnjaskale bodova

prekoraenje te temeljne razine, u razliitimstupnjevima, zarauje peti ili esti stupanj

bodovanja


41/64


42/64

$odi za rovjeru: 2adraj uenja

to se rauna kao vaan dio zadatka?

Pokrivaju li odreeni elementi sve vane stavkezadatka?

spojite rubrike sa zadanim ishodima i svojimcil evima uen a

Stiggins, rter, C!a""uis, 200#.

Mogu li se popisane kvalitete ostvariti izvannavedenih i opisanih dijelova rubrika?

doradite prema potrebi

Fokusiranje na trivijalne ili na znaajke koje nedefiniraju kvalitetu, rezultirati e uenicima kojiue prema kriterijima koji su izneseni, a bezpostizanja eljenog cilja uenja (npr. Plakatmora sadravati tri boje.)


43/64

$odi za rovjeru: 3asno!a

Je li razumljivo to se trai za ispunjenjezadatka? Jesu li uvjeti postignua definirani?

Jesu li razine kvalitete definirane? koristite opisne pojedinosti

Jesu li od br ni elementi roc ene r d uistinu

odgovarajui za ilustraciju razine kvaliteteispunjenja ishoda?

Provjerite dosljednost jezinog prikaza u opisu

razina. Nemojte koristiti rijei kao to suadekvatna ili ponekad.


44/64

$odi za rovjeru: '#jektivnost Jesu li rubrike pouzdane i valjane?

Jesu li jednoznane? Hoe li razliiti ocjenjivaidobiti isti rezultat?

Jesu li vrijedne? Predstavljaju li ocjene uistinuono to uenici mogu uiniti?

Jesu li pravedne? Postoje li rasne, kulturne ilispolne predrasude?


45/64

$odi za rovjeru: Praktinost Jesu li rubrike jednostavne za koritenje od strane

nastavnika i uenika?

Je li sve zapisano u ueniku pristupanom jeziku?

Mogu li ih uenici koristiti samostalno i postavitisvoje specifine ciljeve koje ele ostvariti izradomza a a

Jesu li informacije korisne za planiranje nastave?


46/64

Iskustvo kori&tenja ru#rika Koliko got promiljali o moguim rezultatima

uenici e vas uvijek iznenaditi pri procjeni njihovihradova

Prije nego to uenicima date rubrike za koritenjeuz zadatak isprobajte je na nekoliko primjeraod ov r ue ueniko r d .

Obavezno dajte uenicima rubrike u trenutkuzadavanja zadatka i prema potrebi ih raspravite snjima.

Kod procjenjivanja svakako zapiite ispravke kojeuviate da mogu poboljati koritenje rubrika, aliza dati zadatak procjenjujte radove uenika premaonom obliku rubrika koji ste dali uenicima uzzadavanje zadatka


47/64

MAPA UENJA (PORTFOLIO)KRITERIJI


48/64

ELEMENTI

KRITERIJI

UZORNO KOREKTNODJELOMINO

KOREKTNO NEPOTPUNO

PROPISANI DIJELOVISvi potrebni sadraji

prisutni su, uz znaajan

broj dodataka.

Svi potrebni sadraji su

priloeni, uz nekoliko

dodataka.

Svi potrebni sadraji su

ukljueni.

Znaajan broj potrebnih

stvari nedostaju.

KONCEPTI

Stavke jasno pokazuju

da su postignuti eljeni

rezultati uenja. Uenik

je stekao znaajno

razumijevanje

koncepata i programa.

Stavke jasno pokazuju da

je postignut najvei dio

eljenog rezultata uenja.

Uenik je stekao ope

razumijevanje koncepata i

programa.

Stavke ukazuju na neke od

eljenih rezultata uenja.

Uenik je stekao

razumijevanje nekih od

pojmova i pokuava ih

primjenjivati.

Stavke ne pokazuju

osnovne rezultate

uenja. Uenik

ogranieno razumije

pojmove.

Razmiljanja ilustriraju Razmiljanja povremeno Razmiljanja ilustriraju Razmiljanja ilustriraju

RAZMILJANJE

sposo nos a

uinkovito priprema

konstruktivne kritike i

predlae praktine

alternative.

us r rau sposo nos

konstruktivne kritike rada i

predlaganje praktinih

alternativa.

po u a r e ra a, e

predlaganje alternativa.

m nman sposo nos

kritike rada.

SVEUKUPNA

PRAZENTACIJA

Stavke su jasno

predoene, dobro

organizirane i kreativno

prikazane, a postoje i

veze izmeu stavkidodatno obrazloene pri

predstavljanju.

Stavke su predoene,

dobro su organizirane i

prikazane su veze izmeu

stavki u osnovi obrazloene

pri predstavljanju.

Stavke su predoene ali

slabo organizirane,

prikazuju veze izmeu

nekih stavki djelomino

obrazloene pripredstavljanju.

Stavke nisu jasno

predoene uz

nedostatak organizacije i

obrazloenja pri

predstavljanju.

BODOVI4x = 1003x = 972x = 89

4x = 873x = 822x = 70

2x = 603x = 664x = 60

2x = 523x = 464x = 40

OCJENE 90 - 100 = 5 76 - 89 = 4 60 - 75 = 3 40 - 59 = 20 Ne podnosi rad

AKTIVNOST UZ NASTAVNE OBAVEZE


49/64

ELEMENTI

KRITERIJI

CCCC PRISUTNOST NA

NASTAVIispod propisa propisana iznad propisanog

AKTIVNOST NANASTAVI

povremena ili slaba primjerena i pretena izuzetna i konstantna

IZVRAVANJEZADATAKA

nepotpuno i izvan

zadanog rokapotpuno na vrijeme

potpuno i prije

zadanog roka uz

INTERES slab korektan izuzetan

ZADANE AKTIVNOSTI izostaju ili nepotpuneu zadnji as, ali

obavljene

za pohvalu i prije

zadanog roka

DODATNE AKTIVNOSTI izostaju prihvaene i izvedene ponuene i izvedene

SUGESTIJE ZAPOBOLJANJE

neprimjerene korisne kreativne i znaajne

ARGUMENTIRANEKRITIKE

neprimjerene korisne kreativne i znaajne

ODNOS PREMANASTAVI

esto niti neophodan primjeren pohvalan

OCJENE:

5 i vie = 1

3 i 4 = 2

5 CCCC = 2

6-9 CCCC = 3

5 = 4

6-9 bez = 5


50/64


51/64

ZADAA PROJEKTNOG TIPA

ELEMENTI

KRITERIJI

5 4 3 2 1CILJ Ostvaren. Nije ostvaren.

METODE

Nauene iponuenemetodeupotrijebljenespretno i

Nauene iponuenemetodeupotijebljene,uz malu

Nauenemetodeupotrijebljene umanjem broju,ali pravilno.

Koristi samoneke odnauenih iponuenihmetoda, ali ne

Ne koristi nitinauenemetode.

ZADAA PROJEKTNOG TIPAMETODE REZULTATI GRAFIKI

5

5 5 55 5 4

5 4 5

4 5 5

5 5 3

4

4 4 4

4 4 34 3 4

3 4 4

4 4 2

5 3 3precizno, uzdodatak svojih

uspjenihmetoda.

pomo. sasvimpravilno.

REZULTATI

Dobivenirezultati toni,grupirani,usporeeni sonima izliterature.

Rezultati toni,grupirani.

Rezultati samonavedeni.

Rezultatinepotpuni,dijelomnetoni ilinepregledni.

Netonirezultati.

GRAFIKI

Uredno,pregledno ikreativnoprikazanisvi traenipodatci .

Podatciprikazanipregledno iuredno, alimanjekreativno.

Podatciprikazaniuredno, ali ne ipregledno.

Podatciprikazani, alinedostajepreglednosti,urednosti ikreativnosti.

Nije kreativno,pregledno niuredno.

3 3 5

3 5 3

3

3 3 3

3 3 2

3 2 3

2 3 3

3 3 4

3 4 34 3 3

22 2 2

3 2 2

2 2 3

2 3 2

Sudionici Strunog skupa za VSV biologije i kemije, Jezerica, veljae 2009.IZRADA KRITERIJA ZA VREDNOVANJE PROJEKATA I PLAKATA

UENIKI MINI PROJEKT


52/64

ELEMENTI

KRITERIJI

3 2 1 0CILJ

*cilj jasno definiran,

aktualan, zanimljiv i

znanstveno utemeljen

*cilj jasno definiran i

znanstveno utemeljen, ali

nije aktualan, niti zanimljiv

*cilj nejasan

PLAN RADA

* sve aktivnosti jasno

razra+ene, s vremenom

izvrenja i izvriteljima

*aktivnosti razra+ene, ali

ez precizno utvr+enih

komponenata realizacije

*aktivnosti djelomino

razra+ene s nedoreenim

komponentama realizacije

METODE RADA

*metode doro odarane u

odnosu na cilj, pravilno i

tono primijenjene

*metode doro odarane u

odnosu na cilj, ali primjena

manjkava

* metode nisu najolje

odarane u odnosu na cilj,

primjena manjkava

OBRADAPODATAKA I PRIKAZ

REZULTATA

*rezultati sistematino

ora+eni, jasno i kreativno

prikazani taelarno/

grafiki / slikovno-

*rezultati ora+eni, ali nisu

jasno prikazani

*rezultati prikazani grafiki

zanimljivo, ali nisu doro

ora+eni

* rezultati nepregledni i

neitljivi

SAETAK*potpuno odgovara

postavljenom cilju

*djelomino odgovara

postavljenom cilju

*nema ga

IZVORI ZNANJA*precizno navedeni *nisu precizno navedeni *nisu uope navedeni

UKUPNO: 18 18 i 17 (5) 16 i 15 (4) 13-11 (3) 10 i 9 (2)


INFORMATIVNI PLAKAT


53/64

ELEMENTI IZGLEDPOSTERAJASNOAPORUKE

PRIKLADNOSTPRIKAZA

KREATIVNOSTKVALITETASADRAJA

KRITERIJI

- sistematinost uprikazu osnovnihinformacija- preglednost

- cilj i svrhazadovoljeni- jednostavnim

jezikom prenesenainformacija sasvrhom poticanjapozitivnih stavova

- naslovom,tekstom i slikovnimprilozima privlaipanju i budiznatielju koditatelja

- naslov, tekst, bojefontovi, izbor slova igrafiki prikazipokazuju izuzetnukreativnost i djelujuna razvoj afektivnedomene itatelja

- razrada izneenihinformacijasveobuhvatna- sadraj jeinovativan za irupubliku

- nije zadovoljio + zadovoljio izvrsno

NIJE ZADOVOLJIO- nejasan cilj, nejasna poruka, nerazumljive informacije, neprikladan stil, jezik ili grafika, neatraktivan,neuredan

-

ZADOVOLJIO

- veina kriterija postoji (minimalno 3), nije osobito atraktivan, nije pobudio interes ire publike ili ne

ostavlja dublje dojmove

2 3 + i 2 -

31 , 2 + i 2 - 1 , 3 + i 1 - 4 + i 1 -

3 i 2 - 2 , 2 + i 1 - 2 , 1 + i 2 - 1 , 3 + i 1 -

4 3 i 2 + 2 i 3 + 1 i 4 + sve +

IZVRSNO

- sistematian, pregledan, jasne poruke, dobro odabranih informacija i vizualizacija, potie pozitivnestavove, privlai panju, pobuuje znatielju, inovativan

5 sve 4 i 1 +


PROMIDBENI PLAKATKRITERIJI


54/64

ELEMENTIKRITERIJI

5 4 3 2 1JASNOA PORUKE Cilj i svrha jasno iprecizno izloeni. Sadri sve elemente.Nije potpunopostignuta jasnoacilja.

Djelomino jasnaporuka.

Oteano praenjenaznaene poruke.

Nerazumljiva poruka.

KVALITETA

SADRAJA

Sadraj visoke razine,tehniki dotjeran,zanimljiv i jasan.

Razrada problema navisokoj razini, alineprilagoeno iroj

javnosti. Ne pobuujeosobito zanimanjepublike.

Pristup dobar. Obradapodataka nedovoljnoatraktivna.

Niska razina. Nepobuuje interespromatraa.

Preniska razina obradesadraja. Sadri opepojmove, nema

dubine ili ne sadrirelevantne (valjanepodatke).

KREATIVNOST

Kreativanost maksimalnovizualno prepoznatljiva.Estetski dotjeran. Poruka,tekst bo e i izbor slova u

Kreativan, ali traidoradu u estetskomizgledu. Vizualnonedovol no

Nedovoljno zanimljiv.Nije posve pregledan ipobuuje slab interes

romatraa.

Vizualno neatraktivan.Loe izabrani tekstualnii slikovni prikazi.

Posve bez kreativnosti.Vizualnoneprepoznatljiva

oruka.slubi su sadraja.

prepoznatljiv.

IZGLED POSTERA

Poruka jasna, dojmljiva,ezgrovita, vizualnopregledna. Lako se prati ibez prisustva autora.

Poruka jasna, ali jeestetski plakatnedovoljno atraktivan,sadri previe detalja inepregledan je.

Poruka relativno jasna,nepovezana. Slabo jeuoljiva, plakat jenepregledan i nepobuuje zanimanjepromatraa.

Poruka postoji, ali serazumije uz naporpromatraa. Djelujenepovezano, moe sepratiti tek uz pomoautora.

Poruka nevidljiva.Sadraj postera nijeasan. Estetski i vizualnonerazumljivekombinacije slika iteksta.

PRIKLADNOSTPRIKAZA

Dobra grafika, u funkcijiporuke. U velikoj mjeridjeluje na svijest i

formiranje stavovapromatraa.

Grafiki dobrodizajniran uz manjeestetske dorade. Moe

utjecati na svijestpromatraa, ali netrajno.

Slike i grafikoni dobroodabrani, ali sadrinedovoljno

objanjenje poruke. Nedjeluje na promatraatako da bi muprobudila svijest iliformirala stav.

Slike i grafikonidjelomino toni iodgovarajui sadraju.

Oteano se pratiporuka i ne ostavljadublju impresiju napromatraa.

Slike i grafikoni nisudobro odabrani.Nejasni su,

neprilagoeniosnovnoj poruci ili nisuvaljani.

UKUPNO:

25

5 - 9 (1) 10 - 14 (2) 15 - 19 (3) 20 - 22 (4) 23 - 25 (5)

Sudionici Strunog skupa za VSV biologije i kemije, Jezerica, veljae 2009. IZRADA KRITERIJA ZA VREDNOVANJE PROJEKATA I PLAKATA


55/64


56/64

*a #i ru#rike o#olj&ale


57/64

*a #i ru#rike o#olj&ale

Treba ukljuiti sljedee korake:

1 . Pregledavanje primjera: Prikaite dobre i slabijeprimjere rada. Utvrdite znaajke koje ine dobredobrima i one loe loima.

2 . Popis kriterija: Koristite raspravu o primjerima zapoetak uz popis onoga to se vrednuje kaokvalitetan rad.

3 . Artikulirati gradacije kvalitete: Opiite najbolje i

najgore razine kvalitete, zatim ispunite srednjerazine na temelju vaeg znanja o zajednikimproblemima i rasprave o slabijim uradcima.

uenje


58/64

uenje

4. Vjebanje na primjerima: Omoguite uenicimakoritenje rubrika za ocjenu primjera koje ste im

ponudili u 1. koraku5 . Koristite samoprocjenu i vrnjaku procjenu:

Da te uenicima da za rim er oc en e ednuzadau. Zaustavite ih povremeno u radu uzuvid u samoprocjenu i vrnjaku procjenu.

6 . Preispitajte: Uvijek dajte uenicima mogunosti vrijeme da revidiraju svoje radove na temeljupovratne informacije koju su dobili u koraku 5.

7 . Koristite za procjenu rada uenika: Koristite zaprocjenu njihovog rada iste rubrike na kojima su

uenici vjebali procjenu.

Kada koristiti ru#rike?


59/64

Kada koristiti ru#rike?

Rubrike treba raditi za procjenu razliitih uenikihradova, no postoje neki sluajevi u kojima koritenje

rubrika ne bi bilo neophodno ili prikladno. rubrike vjerojatno ne bi bilo potrebno izraditi za pitanjaviestrukog izbora u testu iz matematike s

"ewis . 20#0.

rubrike e savreno odgovarati za procjenu viekoraka rjeavanja pitanja koje se vie subjektivnoprocjenjuje

Vana snaga rubrika je da komuniciraju ciljeve(ishode) uenja vrlo jasno i uenicima i roditeljima.

Rubrike su utemeljene na dokazima i iroko

prihvaene kao vaan aspekt dobrog pou

avanja.

2avjet za kraj


60/64

2avjet za kraj priprema rubrika zajedno s uenicima pri dodjeli

zadatka moe pomoi: uvidjeti smisao zadatka

jasno uoiti zato je vano pojedini dio zadatkanapraviti ba na odreen nain

uspjeh uenja vjerojatniji

"u#rike za ru#rike?


61/64

UB!K" #$ UB!K"

"%"M"N&!K!&"!'!

('$)NO

*+'"%OM!,NO '$)NO

-N"'$)NO

"%"M"N&!

O.'"N"

pravdani, logino

definirani i u skladu s

ciljevima zadatka.

"jelomino razra+eni. )eopravdani i/ili nisu

jasno odre+eni.

K!&"!'!

O.'"N"

otpuni i precizno

definirani.

)edosljedno

definirani.

)eprecizno definirani.

BO+O/$N'"

&ealan raspon

odova za odre+enu

ocjenu.

0radacija ocjena je

nepravilno

postavljena u odnosu

na zadovoljene

kriterije.

UKUPNO -( 1 2 13 2 '

4 * 11 2 3

5 2 (

65 2 1Primjer rubrika koje su izradili studenti uz zadatak izrade rubrika.

*ostuni alati za kreiranje


62/64

ru#rika i rimjeri ru#rika Build A Rubric

RubiStar

iRubric

Free Rubric Builders

General Rubric Generator

Rubric Builder

Create Your Own Rubrics Using Online Tools

Rubrics and Rubric Makers Rubrics and rubric makers

Rubrics for Teachers

Primjeri ru#rika za geogra4iju


63/64

Primjeri ru#rika za geogra4iju

Assessment Rubric: 5 Themes of Geographyhttp://alliance.la.asu.edu/mywonderfulworld/GeoLiteracy/Kuropatkin5Themes/9AssessRubricJap5Themes.pdf

Geography Graphic Organizershttp://www.enchantedlearning.com/graphicorganizers/geography/

Photograph Analysis Project Rubrichttps://sites.google.com/site/reubenhoffman/sociology/sociology-units/final-exams-semester-2/photograph-analysis-project-1/photograph-analysis-project-rubric

Geography rubrics http://www.rcampus.com/rubricshellc.cfm?sid=14&

Geography Matters Assignments http://library.reynolds.edu/internal/handouts/cole-geo210-paper-grading-rubric.pdf

GeographyAssessment Rubrichttp://myclass.peelschools.org/sec/9/6048/Resources/ecards/rubric-geography.pdf

Physical Map http://www.powayusd.com/teachers/kfarrer/Rubrics/physical_map%20rubric.htm

Evaluation Rubric for FedEx Expansion Web Questhttp://www.scsk12.org/STT99_WQ/STT99/Collierville_HS/mcdonelp/mcdonel/rubric.htm

Geography- Curriculum Supporthttp://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/secondary/hsie/assets/new_teachers/teach_geography.pdf

Geography http://www.lessonplans4teachers.com/geography.php

Geography problem-based learning activityhttp://assessment.udel.edu/sites/assessment.udel.edu/files/rubrics/gold_PBL_rubric_only.pdf

5iteratura


64/64

5iteratura Walvoord B. 2004. Assessment Clear and Simple: A Practical Guide for Institutions, Departments, and

General Education. San Francisco. Jossey Bass. (19-20, 81)

Eder D. 2006. Primary Trait Analysis. UI Center for Teaching Iowa, http://www.siue.edu/assessment/

Allen D., Tanner K. 2006. Rubrics: Tools for Making Learning Goals and Evaluation Criteria Explicit for BothTeachers and Learners. CBELife Sciences Education 5:197203

Odunsi Y. 2014. Build A Rubric. Annenberg Foundation, pristupljeno 3.1.2014.http://www.learner.org/workshops/hswriting/interactives/rubric/

Cole D. 2012. Grading Rubric. Geography Matters Assignments. Geography 210 Reynolds communitycollege, preuzeto 3.1.2014. http://library.reynolds.edu/internal/handouts/cole-geo210-paper-grading-rubric.pdf

Lewis B. 2010. Rubric. About.com, preuzeto 3.1.2014.http://k6educators.about.com/od/assessmentandtesting/ss/rubrics.htm

. . . . , . . .http://learnweb.harvard.edu/ALPS/thinking/docs/rubricar.htm

B.C. Education Ministry 2013. Student Achievement: Criterion-Referenced Assessment. Province of BritishColumbia, preuzeto 3.1.2014. http://www.crcs.bc.ca/teacherlinks/criterion-referenced.html

Kuropatkin 2007. Assessment Rubric: 5 Themes of Geography. Arizona Geographic Alliance, preuzeto3.1.2014.http://alliance.la.asu.edu/mywonderfulworld/GeoLiteracy/Kuropatkin5Themes/9AssessRubricJap5Themes.pdf

Stanny C. 2013. Examples of Rubrics. Center for University Teaching, Learning, and Assessment. Unyversityof West Florida, preuzeto 3.1.2014. http://uwf.edu/cutla/rubricexamples.cfm

Documents

Kriterijsko vrednovanje