Click here to load reader

2.1. Vrednovanje Vrijednosnica

  • View
    24

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

financije

Text of 2.1. Vrednovanje Vrijednosnica

  • VREDNOVANJE VRIJEDNOSNICAOBVEZNICE & DIONICE

  • Formiranje teaja, kamate i stope prihoda obveznica

  • Teaj (cijena) obveznicaFormiran je odnosom ponude i potranje.Teaj obveznice se ne iskazuje apsolutno, ve relativno (u postotku odstupanja od nominalne vrijednosti).Ako je potranja za obveznicama vea od njihove ponude, teaj obveznice raste iznad njihove nominalne vrijednosti, a stopa prihoda se smanjuje.

  • Potranja za obveznicama ovisi o:promjenama kreditnog statusa ili kvalitete emitenta obveznice;preostalom vremenu do roka dospijea;oekivanjima investitora u pogledu stope inflacije;promjenama kamatnih stopa na tritu;kretanju deviznih teajeva.

  • Teaj i stopa prihoda obvezniceKod obveznica bez roka dospijea:

    gdje je:PV teaj ili sadanja vrijednost obveznice R iznos periodine isplaene kamate i - kamatna stopa, odn. stopa prihoda do dospijea

  • Teaj i stopa prihoda obvezniceKod obveznica sa unaprijed utvrenim rokom dospijea:

  • Teaj i stopa prihoda obvezniceKod obveznica sa ispodgodinjim ukamaivanjem

    F - nominalni iznos obveznice koji se vraa o dospijeu n broj godina do dospijea m - broj obraunskih razdoblja u toku jedne godine

  • Zakonitosti kretanja teaja obveznice1. Odnos teaj i stope prihoda: - kreu se obrnuto proporcionalno to je stopa prihoda (i) u nazivniku vea, to je teaj obveznice (PV) manji.

  • Zakonitosti kretanja teaja obveznice2. Odnos teaja i roka dospijea: kod promjene stopa prihoda na tritu kapitala, vie se mijenja teaj onih obveznica s duim rokom dospijea nego onih s kraim rokom dospijea.

    to je vremensko razdoblje (n) do dospijea obveznice due, tim je vei zbroj kvocijenata koji utjeu na formiranje teaja obveznice (PV).

  • Zakonitosti kretanja teaja obveznice3. Odnos teaja i nominalne kamatne stope: Ako se usporede dvije obveznice s istim rokom dospijea ali s razliitom nominalnom kamatnom stopom i pretpostavi se da na tritu kapitala dolazi do pada kamatne stope (stope prihoda), onda e se teaj obveznice s niom nominalnom kamatnom stopom vie poveati od teaja obveznice s viom kamatnom stopom.

  • Oblici stope prihodaUkupna stopa prihoda obveznice (stopa prihoda do dospijea yield to maturity)

    Tekua stopa prihoda (current yield)

  • Ukupna stopa prihoda obveznice Moe se definirati kao zbroj odnosa izmeu kamate i kupovnog teaja obveznice uzimajui u obzir i otplatu glavnice o dospijeu. Dobiva se izraunavanjem vrijednosti i (interpolacijom) iz formule:

  • Ukupna stopa prihoda obvezniceAproksimativno se moe izraunati:

    gdje je:Ytm ukupna stopa prihodaPb kupovni teaj obveznicePp prodajni (nominalni) teaj obveznicen ostatak vremena do roka dospijea

  • Tekua stopa prihoda obveznice (Yc)Definira se kao odnos nominalne kamatne stope (i) i teaja po kome je odreena obveznica kupljena (Pb):

  • Tekua stopa prihoda obveznice (Yc)Korisna kod utvrivanja povoljnih trenutaka za kupnju i prodaju obveznice.Ne odraava ukupan prihod koji se ostvaruje ulaganjem u obveznice (zanemaruje otplatu glavnice o dospijeu).Stoga ne moe posluiti za usporeivanje stope prihoda i izbor obveznica u koje treba ulagati.

  • Prednosti financiranja obveznicamaPostoji nekoliko prednosti koje obveznice kao sredstvo financiranja imaju nad dionicama:

    isplaene kamate na obveznice, poduzee moe odbiti od poreza, dok to isto u sluaju isplaenih dividendi ne moe;obveznice se na primarnom tritu mogu lake plasirati od dionica za koje su trokovi odravanja teaja, zbog vee konkurencije, vii nego kod obveznica;emisija je obveznica za emitenta jeftinija od izdavanja obinih i prioritetnih dionica.

  • Vrednovanje dionicaSadanja vrijednost i stope prinosa

  • Vrednovanje dionicaVrednovanje dionica je proces utvrivanja njene financijske vrijednosti.Financijska vrijednost dionice je rezultat njenih oekivanih gotovinskih tokova tijekom investicijskog horizonta.Gotovinske tokove je potrebno diskontirati kako bi se uzeo u obzir rizik investicije.

  • Vrednovanje dionicaZa vrednovanje redovnih dionica razvijena su etiri modela ovisno o kretanju vrijednosti dividendi:

    1. model promjenljive dividende;2. model konstantnog rasta dividendi;3. model viefaznog rasta dividendi;4. model nepromjenljive dividende.

  • Model promjenljive dividendePredstavlja osnovni model za vrednovanje dionica.Ostali modeli su varijante i/ili pojednostavljenja osnovnog modela.Vrednovanje se vri diskontiranjem dividendi (prema dividendnoj teoriji) ili dividendi i prodajne cijene dionice (metoda diskontiranja).

  • Novani izdaci i primici dioniara u modelu promjenljive dividendeNovani primiciNovani izdaci012345Vrijeme(godine)KD1D2D3D5K uloeni kapital u dioniku glavnicu, kupovna cijena dioniceD1, D2, , Dn iznos dividende pojedine godine

  • Izraun sadanje vrijednosti dionice

    ILIILIV0 sadanja trina vrijednost (cijena) redovne dionice, u vremenu nulaD1, D2,... D dividendni novani primici koji se oekuju u budunostik diskontna stopa, oekivana stopa prinosa (povrata) na uloeni kapital u redovnu dionicu, trina ili traena stopa kapitalizacijePREMA DIVIDENDNOJ TEORIJI

  • ILIPREMA METODI DISKONTIRANJAVn vrijednost dionice u n-toj godini; prodajna cijena dionice u godini n

  • Oekivana stopa prinosa dioniceStopa prinosa (povrata) od ulaganja u redovne dionice jednaka je diskontnoj stopi (k) koja izjednaava sadanju vrijednost oekivanih dividendnih primitaka s tekuom trinom vrijednou (cijenom) redovne dionice (V0). Problem njena izrauna za investicije dulje od godine dana.

  • ZA JEDNOGODINJE RAZDOBLJE

    k stopa prinosa (povrata) od ulaganja u redovitu dionicu za jednogodinje razdoblje dranja dionice, stopa kapitalizacijeD1 isplaena dividenda u toj godini dranjaV0 nabavna cijena dioniceV1 prodajna cijena dionice na kraju jednogodinjeg razdobljaV1-V0 = kapitalni dobitak, ako je V1 > V0V1-V0 = kapitalni gubitak, ako je V1 < V0

  • ZADATAK 1:Pretpostavimo da je investitor poetkom godine kupio redovnu dionicu za 100 kuna i prodao je krajem godine za 110 kn. Za jednogodinjeg razdoblja dranja primio je novanu dividendu od 10 kn. Izraunajte:a) ukupnu stopu prinosab) stopu prinosa od dividendec) stopu prinosa od kapitalne dobiti

  • a)UKUPNA STOPA PRINOSAb)c)DIVIDENDNI PRINOSKAPITALNI PRINOSUKUPNA STOPA PRINOSA = DIVIDENDNI PRINOS + KAPITALNI PRINOS

  • ZADATAK 2:Pretpostavimo da je investitor kupio redovnu dionicu za 100 kn i da e je prodati nakon 5 godina dranja za 120 kn. Oekuje se da e dioniko drutvo investitoru za prvu godinu isplatiti dividendu od 20 kn, za drugu godinu 22 kn, za treu 10 kn, za etvrtu nula kuna i za petu godinu 15 kn. Kolika je oekivana stopa prinosa?

  • ZA VIEGODINJE RAZDOBLJE

    Oekivana stopa prinosa je diskontna stopa koja e zadovoljiti ovu jednadbu. Ona se dobiva postupkom interpolacije izmeu dviju proizvoljno odabranih poetnih stopa.

  • Na primjer, diskontna stopa k1 = 10%

    IznosDiskontni faktorSadanja vrijednost1. dividenda D1200,9090918,18182. dividenda D2220,8264518,18193. dividenda D3100,751317,51314. dividenda D400,6830105. dividenda D5150,620929,31386. prodajna cijena dionice V51200,6209274,5104Ukupna sadanja vrijednost (1+2+3+4+5+6) V01 =127,701

  • Na primjer, diskontna stopa k2 = 20%

    IznosDiskontni faktorSadanja vrijednost1. dividenda D1200,8333316,66662. dividenda D2220,6944415,277683. dividenda D3100,578705,7874. dividenda D400,4822505. dividenda D5150,401886,02826. prodajna cijena dionice V51200,4018848,2256Ukupna sadanja vrijednost (1+2+3+4+5+6) V02 =91,98508

  • Nadalje se vri linearna interpolacija po formuli:

  • Vrednovanje dionica bez dividendiPrimjena kada poduzee ne isplauje dividende vie godina.Jedini novani primitak je prodajna cijena dionice.

    ILI

  • Vjeno razdoblje investiranjaPrimjena kod dionica koje se kupuju s ciljem da se vjeno dre.Jedini novani primici su dividende.

    ILI