Click here to load reader

Vrednovanje preduzeca TATIC

  • View
    1.096

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of Vrednovanje preduzeca TATIC

PROCJENA BONITETA I UTVR IVANJE VRIJEDNOSTI PREDUZE A-Utvr ivanje vrijednosti preduze aDoc. Dr Kasim Tati Ekonomski fakultet Sarajevo [email protected]

Vrijednost Vrijednost kao pojam ekonomske je prirode i rezultira iz razmjene dobara i usluga. Objektivna teorija vrijednosti, i Subjektivna teorija vrijednosti

Vrednovanje preduze a Dva osnovna na ina pristupanja vrijednosti preduze a: Utvr ivanje vrijednosti imovine koju preduze e posjeduje : imovina treba biti profitabilna. Preduze e se tretira kao portfolio, prvenstveno realnih imovinskih oblika. Utvr ivanje vrijednosti strukture kapitala: odnosno financijske imovine u obliku ste enih instrumenata koje emitira preduze e na financijskim tr i tima.

Vrednovanje preduze a Vrijednost preduze a po ova dva koncepta bila bi jednaka samo u uslovima idealiziranog i potpuno efikasnog fianancijskog tr i ta i ostalih tr i ta na kojim polouje preduze e. U realnom svijetu vrijednost imovine preduze a i vrijednost preduze a kao cjeline e se razlikovati. Razli itost koncepata vrijednosti dovodi do ve eg broja mogu ih pristupa vrednovanju.

Koncepti vrijednosti Temeljni koncepti vrijednosti: Knjigovodstvena Reprodukcijska

Likvidacijska Raskomadana

Tr i na Ekonomska Going concern

Specifi ni koncepti vrijednosti Specifi ni koncepti: Vrijednost jamstva Oporeziva vrijednost Procijenjena vrijednost Osigurana vrijednost

Knjigovodstvena vrijednost Temelji se na povijesnim cijenama i konzistentnoj primjeni ra unovodstvene konvencije. Temelj procjene je bilans stanja u kojoj su dugovi iskazani blizu nomimalne vrijednosti duga. Svodi se na utvr ivanje iste imovine preduze a, koja predstavlja razliku izme u knjigovodstveno procijenjene vrijednosti imovine-aktive i knjigovodstveno procijenjenih svih obaveza preduze a kratkoro nih i dugoro nih.

Knjigovodstvena vrijednost Imovinski oblici koje posjeduje preduze e procjenjuju se na bazi tro kova njihova stjecanja nabavna vrijednost, odnosno tro kova njihove produkcije cijena ko tanja. Princip opreznosti u ra unovodstvu ukoliko je tr i na cijena manja ona se i primjenjuje Knjigovodstvene vrijednsoti svojevrsna prv aproksimacija vrijednosti imovine koju posjeduje preduze e i vrijednosti samog preduze a.

Reprodukcijska vrijednost Svojevrsna varijanta koncepta knjigovodstvene vrijednosti. Vrijednost koja se prosu uje temeljem nov anih iznosa koji bi bili potrebni da se zamijeni postoje fiksna imovina poduze a potpuno istim imovinskim oblicima zamjenski tro kovi. Alternativni naziv vrijednost zamjenskih tro kova fiksne imovine. Temelji se prete no na in enjerskim procjenama.

Reprodukcijska vrijednost Prakti ni problemi: Mo e li se takva fiksna imovina zamijeniti imovinom koja je konstruirana potpuno identi no Problem procjene teku ih tro kova koji su primjenjivi za zamjenu s istovrsnom fiksnom imovinom. Ovaj koncept trebao bi predstavljati kontrolnu ta ku u procesu vrednovanja fiksne imovine.

Likvidacijska vrijednost Lkvidacijska vrijednost ozna ava vrijednost koju e realizirati financijeri preduze a iz likvidacijske mase formirane prodajom preduze a, njegovih poslovnih dijelova, odnosno njegove imovine Kori tenje kod procjene efekata rashodovanja odre enog imovinskog oblika poduze a koje nastavlja sa poslovanjem potreba korigiranja efekata likvidacije za neto porezne efekte. Likvidacijska vrijednost ni a je od fer procijenjene tri ne vrijednosti Na ela procjene likvidacijske vrijednosti Bruto i neto likvidacijska vrijednost

Raskomadana vrijednost Break up value svojevrsna varijacija koncepta likvidacijske vrijednosti. Povezan je sa aktivnostima preuzimanja preduze a i postupcima restrukturiranja preduze a. Suma vrijdnosti dijelova ve a od vrijednosti multiproduktnog preduze a kao cjeline zbog neadekvatnog upravljanja u pro losti ili zbog neprepoznavanja tr i nih prilika.

Tr i na vrijednost Vrijednost preduze a ostvarena u trenutku njegove kupoprodaje fer tr i na vrijednost jer se izvodi bez prisile. Relativna vrijednost jer predstavlja trenuta ni konsenzus izme u zainteresiranih strana. Pitanje realnosti procjene jer se ona vr i na temelju rezidulnog dijela njegova vlastitog kapitala prezentiranog u obi nim dionicama.

Tr i na vrijednost Problemi kod utvr ivanja: Mogu e oscilacije ponude i potra nje Pitanje realnosti vrijednosti instrumenata financiranja jer nastaje u procesu nadmetanja zainteresiranih strana

Ekonomska vrijednost Temelji se na sposobnosti pojedinog imovinskog oblika, tra bina prezentiranih u vrijednosnim papirima, ili pak predze a ko cjeline danjegovu vlasniju odnsno njegovim vlasnicima u budu nosti osigura struju nov anih tokova nakon oporezivanja. Do izra aja dolazi me uovsnost izme u rizika i profitabilnosti jer se budu a stuja istih nov anih tokova svodi putem oportunitetnog tro ka ulaganja novca diskontne stope na sada nju vrijednost.

Ekonomska vrijednost Ekonomska vrijednost sada nja vrijednost iznosa nov anih tokova koje ono generira kroz budu nost, odnosno inverzno Iznos novca koji je investitor voljan platiti za takvo dobro u sada njosti kao zamjenu za o ekivane budu e nov ane tokove. Koncept vrednovanja koji je potpuno okrenut budu nosti. (Knjigvodstvena vrijednost pro lost, tr i na vrijednost sada njost). Tro kovi pro lih odluka tretiraju se kao natalo eni tro kovi koji nemaju zna aja

Ekonomska vrijednost Pote ko e kod utvr ivanja: Objektivnost procjene budu ih nov anih tokova, kao i rezidualne, odnosno kona ne ili pak likvidacijske vrijednosti preduze a, odnosno njegove imovine. Objektivnost utvr ivanja diskontne stope Neophodnost kvalitetnih i detaljnih informacija o relevantnim okolnostima koje mogu nastupiti u budu nosti Usko povezana sa individulnim preferencijama rizika investitora tako daje nu no povezana i sa odre enim stepenom subjektivnosti pri ocjeni rizika.

Going concern vrijednost Varijanta ekonomske vrijednosti predstavlja koncept vrednovanja preduze a i njezinih instrumenata financiranja za profitabilna preduze a s pretpostavljenim vremenski neograni eim (infinitnim) kontinuitetom poslovanja.Utvr uje se na temelju o ekivanih budu ih efekata preduze a kao to su profiti, nov ani tokovi, dividende i sl.

Going concern vrijednost Oportunost budu ih efekata prosu uje se na temelju oportunitetnih tro kova investiranja nov anih sredstava kojima je odre ena i cijena novca na tr i tu kamatna stopa odnosno stopa tr i ne kapitalizacije.

Specifi ni koncepti vrijednosti Vrijednost jamstva predstavlja vrijednost odre enog realno imovinskog oblika ili nekog vrijednsotnog papira poduze a koja se koristi kao jamstvo za uredno vra anje kredita. Mo e se tretirati kao maksimalni iznos kredita koji se mo e pribaviti zalaganjem odre ene imovine. Sa stajali ta kreditora odre uje se ispod fer tr i ne vrijednosti osiguranje od pada tr i ne vrijednosti

Specifi ni koncepti vrijednosti Oporeziva vrijednost utemeljena je propisima kojima se odre uje oporezivanaje imovine. Mo e uticati na poslovne odluke u vezi sa raspolaganjem s odre enim imovinskim oblicima te se pojavluje kao faktor vrednovanja preduze a, odnosno pojedinih imovinskih oblika.

Specifi ni koncepti vrijednosti Procijenjena vrijednost jest ona koju su procjenitelji subjektivno odredili. Koristi se kada odre ena imovina nema jasno definiranu tr i nu vrijednost. Utvr uju je nezavisni eksperti koje prihvataju obje strane u nekoj poslovnoj transakciji.Svrha je prevladati mogu i jaz izme u kupca i prodavca, ili barem stvoriti nu an raspon za pregovore oko postizanja kona ne cijene. Procjena vrijednosti privatnih nekotiranih preduze a mo e se tretirati kao procijenjena vrijednost jer ne postoje fer tr i ne cijene na kojima se mo e temeljiti vrijednost preduze a.

Specifi ni koncepti vrijednosti Osigurana vrijednost kocept vrednovanja koji se koristi za potrebe osiguranja imovine i poslova.U koncept je polazno ugra ena procjena tr i ne vrijednosti imovine koja se namjerava osigurati, odnosno financijski efekti posla koji se namjerava osigurati.

Uvod u procjenu vrijednosti preduze a Procjena vrijednsoti preduze a specifi an je pojam koji ozna ava raznovrsne postupke vrednovanja imovine preduze a ili pak preduze a kao cjeline. Utvr ivanje vrijednosti samo je podloga za utvr ivanje kupoprodajen cijene. Treba razlikovati kupuje li se, odnosno reorganizira preduze e kao kombinacija imovine koju ono posjeduje, ili se pak kupuje struktura kapitala preduze a. Pri tome je va no uva avati rezidualni karakter vlasni ke glavnice preduze a.

Pojam vrednovanja preduze a Kod procjenjivanja preduze a isprepli u se pojmovi vrijednost, cijena i mogu nost nekog da plati za odre eno preduze e. Vrijednost ne ega ozna ava koliko to vrijedi. Ona mo e biti objektivna mjera prema ne emu sli nom s poznatom vrijedno u. Vrijednost mo e biti i subjektivan osje aj korisnosti ne ega za pojedinca. Cijena predstavlja iznos koji kupac pla a za ne to. Ona ovisi o vrijednosti, ali je stvar konsenzusa postignutog pregovorima o kupoprodaji.

Pojam vrednovanja preduze a Mogu nost nekoga da plati za ne to uvjetuje ho e li se kupoprodaja i ostvariti. Vrednovanjem ponu ene stvari za prodaju iznad mogu nosti kupca onemogu i e sam in kupoprodaje bez obzira na uvjeravanja potencijalnog kupca da prezentirana vrijednost predstavlja fer ponu enu cijenu. Vrednovanje preduze a nije egzaktan znanost jer na vrednovanje preduze a uti u mnogi faktori koji su subjektivne prirode.Subjektivnost u vrednovanju preduze a odraz je upotrebne vrijednosti koju preduze e ima, tj. procjeniteljeve ocjene korisnosti toga preduze a.

Faktori koji ulaze u procjenu preduze a Varijable koje uti u na vrednovanje: Vrijednost imovine Reputacija preduze a Projektirani rast Nov ani tokovi Kompetentnost menad menta Proizvodnja Tehnologija Legalna situacija ili prepreke

Faktori koji ulaze u procjenu preduze a Lako a pokretanja Lokacija Rizik profitabilnosti investicije Mogu nost utjecaja na klijente Poslovne performanse i pokazatelji Fizi ki izgled Ekonomski izgledi Tr i ni udio Goodwill

Faktori koji ulaze u procjenu preduze a Tro kovna konkurentnost Povijest preduze a Po eljnost industrije Kapacitet posu ivanja Politi ki izgledi Sposobnost pla anja Radni uslovi Kompetentnost zaposlenih

Pobude za vrednovanje preduze a Kupoprodaja preduze a, njegova dijela ili njegove vlasni ke glavnice Fuzija preduze a Kriza preduze a i njezino rje avanje Legalne potrebe Izlazak preduze a u javnost kotiranje na berzi Osiguranje imovine, kredita i sl. Sudski sporovi i rje enja Fiskalne potrebe

Tri komponenete vrijednosti preduze aVrijednost preduze a (bez obzira na njegovu veli inu) utemeljuju sljede e tri komponenete: ta preduze e posjeduje ta preduze e zara uje ta preduze e ini jedinstvenim

Tri komponenete vrijednosti preduze a Zbog me usobnog preplitanja navedenih komponenti mo e do i do problema zbog: Oslanjanja samo na kvantitativne vrijednosti pojedinih komponenti Neuva avanja sve tri komponente vrijednosti

Metode vrednovanja preduze a Temeljne skupine metoda procjenjivanja preduze a: Metode temeljene na imovini Metode temeljene na preduze u kao cjelini Kombinirane metode

Metode vrednovanja preduze a temeljene na imovini Knjigovodstvena vrijednost Neto unov iva vrijednost Tr i na Likvidacijska

Reprodukcijska vrijednost Ekonomska vrijednost

Knjigovodstvena vrijednost Bilans stanja koristanje indikator vrijednsosti onoga to preduze e posjeduje, ali on ne odra ava automatski vrijednost ili cijenu preduze a. Okrenuto pro losti Po tovanje principa ni e vrijednosti mo e dovesti do odre enih skrivenih dobitaka Skriveni gubici dovode do potrebe prilago avanja vrijednosti iskazane u bilanci trenutku kada se procjena obavlja.

Knjigovodstvena vrijednostOsnovni problemi i potrebe prilago avanja: Tretman nedodirljive imovine Tretman vremenskih razgrani enja (aktivni i pasivni saldo vremenskih razgrani enja) Bruto i neto vrijednost preduze a Ostala prilago avanja pozicija u bilansima Tretman imovine nepotrebne za poslovanje

Tretman nedodirljive imovine Najve i dio ra unovodstveno kapitalizirane imovine u vidu nedodirljive aktive (patenti, licemce, utorska prava, prava na model, za titini znak ili za ti eno ime te realizirani, pla eni goodwill) te ko se mo e realizirati u nov anom obliku. Stoga se u vrijednost preduze a odre enom njegovom imovinom uzima samo opopljiva imovina, osim u slu aju kad se nedodirljivoj aktivi ipak ima utr ivost ili joj je mogu e direktno pripisati o ekivane budu e nov ane koristi.

Tretman vremenskih razgrani enjaAktivna vremenska razgrani enja (AVR) predstavljaju svojevrsni skriveni gubitak, jer je kroz ra unovodstvenu logiku postepenog tere enja tro kova preduze a u bilanci kapitalizirana vrijednost koja je ve pla ena, dakle, i iza la iz samog preduze a. Pasivna vremenska razgrani enja (PVR) predstavljaju periodi no rezeviranje ostvarene dobiti poduze a za budu e izdatke.Na taj na in predstavljaju svojevrsne skrivene dobitke, jer stvarni nov ani izdatak mo da i nemora uslijediti u budu nosti, odnosno ne mora uslijediti u onoj visini u kojoj je razgrani enjem i rezervirana.

Tretman vremenskih razgrani enja Aktivni saldo vremenskih razgrani enja (AVR ve e od PVR) potrebno ga je eliminarati iz knjigovodstvene vrijednosti imovine preduze a jer ozna ava ve e isplate razgrani ene za budu nost od rezerviranja budu e dobiti. On predstavlja svojevrsnu nedodirljivu imovinu preduze a koaj NEMA neku ostvarivu tr i nu vrijednost, ve je posljedica ra unovodstvenog algoritma i princip za vremenski ravnomjerno tere enje poslovanja s odre enim tro kovima.

Tretman vremenskih razgrani enja Pasivni saldo vremenskih razgrani enja je spontani izvor financiranja poslovanja preduze a nastao primjenom ra unovodstvene filozofije. On ne predstavlja ujedno (uvijek) i obavezu preduze a, ve mo e predstavljati i svojevrsni skriveni dio njegove vlasni ke glavnice. Problem procjenjivanja nastanka izdataka za koje je izvr eno rezerviranje u PVR. Realno o ekivani nv ani izdaci u bli oj budu nosti umanjuju vrijednost poduze a za iznos rezerviranog tro ka.

Tretman vremenskih razgrani enja Ako je nerealno o ekivanje da e se desiti nov ani izdatak u bli oj budu nosti pasivni saldo vremenkih razgrani enja treba uklju iti u imovinu preduze a, te se kod procjene glavnice javlja pitanje da li takvo razgrani enje predstavlja obavezu preduze a ili predstavlja dio njegove vlasni ke glavnice.

Tretman vremenskih razgrani enja Ukoliko je u doglednoj budu nosti ipak realno o ekivati niv ani izdatak onda je takvo razgrani enje dio ukunih baveza preduze a. Ukoliko se ocijeni da u doglednoj budu nosti ne postoji realna potreba za nastajanjem nova anih izdataka povezanih sa nekim PVR takvo razgrani enje treba tretirati dijelom vlasni ke glavnice preduze a.

Bruto i neto vrijednost preduze a Knjigovodstvena vrijednost dodirljive aktive bit e po etna vrijednost u procesu vrednovanja preduze a. U slu aju da se kupuje imovina preduze a ili da se u poslovnoj kombinaciji ne mogu preuzeti obaveze preduze a, to e biti i po etna vrijednost za utemeljenje procijenjene vrijednosti preduze a, odnosno bruto vrijednosti imovine. Bruto vrijednost imovine jednaka je razlici izme u ukupne imovine i nedodirljive aktive U u koju su ura unata i salda vremenkih razgrai enja.

Bruto i neto vrijednost preduze a Ako se pak kupuje vlasni ka glavnica preduze a, ili jedan njezin dio, potrebno je procijeniti neto vrijednost imovine preduze a odnosno tzv. istu imovinu preduze a.Ona je jednaka razlici izme u ukupne imovine i ukupnih obaveza. Od ukupne vrijednosti preduze a imovine naravno treba oduzeti vrijednost iere shva ene vrijednosti nedodirljive aktive.

Druga prilago avanja bilan nih pozicija Potreba prevo enja istorijskih cijena u bilanci na trenutak procjenjivanja u slu aju da nije obavljena revalorizacija imovine u bilanci, i to vrednovanjem imovinskih oblika primjenom odre enog koncepta vrijednosti. Usagla avanje metoda obra una zaliha i realnost izvr enog inventara na kojem se zasniva bilanca Politika otpisa dospjelih potra ivanja problem neumjerenog ili premalog otpisa Me usobna potra ivanja izme u vlasnika preduze a i preduze a koja esto ne predstavljaju imovinske pozicije, odnosno obaveze koje su svojstvene samom preduze u.

Tretman imovine nepotrebne za poslovanje Je li kupac spreman kupiti i taj dio? Kako procjenjivati taj dio? Kako tretirati obaveze poduze a koje su realizirane na temelju zaloga takve imovine? problem ako kupac takve dugove eli zadr ati u strukturi kapitala kupljenog preduze a

Neto unov iva vrijednost Tr i na vrijednost procjena obavljena temeljem going concern koncepta vrijednosti Problem procjene nagla eniji kod fiksne nego kod teku e imovine Ostali problemi procjene

Reprodukcijska vrijednost Vrijednost fiksne imovine kada bi se ona ponovo izgra ivala ili nabavljala umanjena za procjenu vrijednost otpisa, odnosno amortizacije takve imovine.

Ekonomska vrijednost Koncept se sastoji u procjeni nov nih tokova koje e odre eni imovinski oblici odbacivati preduze u u budu nosti. Svo enjem tih nov anih tokova na sada nju vrijednost primjenom diskontne stope, utemeljene prema raspolo ivim standardima profitabilnosti, odre uje se ekonomska vrijednost odre enog imovinskog oblika.

Metode vrednovanja preduze e temeljene na njegovoj profitnoj snazi Metoda toka zarada Metoda sada nje vrijednosti budu ih nov anih tokova Metode tr i ne kapitalizacije Metode sada nje vrijednosti budu ih dividendi

Metoda toka zarada Zarade vs. Nov ani tokovi Polazi te metode Prilago avanje izvje taja o dobiti Utemeljenje konstantnog nov anog toka Utvr ivanje nivoa rizika Utemeljenje primjerene diskontne stope Postupak vrednovanja preduze a

Metoda sada nje vrijednosti budu ih nov anih tokova Polazne veli ine metode Postupak procjene najva niji koraci Temeljne karakteristike metode Standardi profitabilnosti Tretman rezidualne vrijednosti Vrijednost imovine Vrijednost zarada

Metode tr i ne kapitalizacije Metode tr i ne kapitalizacije predstavljene su metodama vrednovanja dionica preduze a kao vrijednosti koju imaju za njihove investitore. Najpoznatija metoda ona koja koristi multiplikator zarada i cijene (P/E multiplikator)

Metode diskontiranog toka dividendi Modeli vrednovanja Model konstantnih dividendi Model konstantnog rasta dividendi Model s dvije stope rasta Model varijabilnih dividendi

Metode diskontiranog toka dividendi Koncept stope rasta dividendi Vrednovanje ve inskog udjela primjer hipoteti ko preduze e Meta

Kombinirane metode vrednovanja preduze a Razlozi kombiniranja metoda procjene Klasifikacija kombiniranih metoda: I Metode srednje vrijednosti II Integrativne metode III Metode indirektnog kombiniranja

Metode srednje vrijednostiMetode srednje vrijednosti: 1. Metode jednostavne sredine potpuno ravnopravno tretira procijenjenu vrijednost imovine preduez a i procijenjenu vrijednost njegove profitne snage 2. Metode vagane ili ponderisane sredine razli it zna aj procjena na bazi imovine i profitne snage. Fer procijenjena tr i na vrijednost imovine preduze a predstavlja donju granicu njegove kupoprodajne cijene.

Integrativne metodeIntegrativne metode: 1. Metoda kapitalizacije ekstra zarada 2. Metoda procjene goodwila 3. Metoda neposrednog otpisa vrijednosti imovine 4. Stuttgartska metoda

Metode indirektnog kombiniranja Metode indirektnog kombiniranja: Metoda kopiranih tro kova

Metoda kapitalizacije ekstra zarada Metoda kapitalizacije ekstra zarada: Tro kovi dr anja imovine i ekstra zarade preduze a (zarade koje prema uju tro kove dr anja imovine) Osam osnovnih koraka u postupku procjene Prognoza stopa kapitalizacije Izra unavanje vrijednosti preduze a kori tenjem faktora multiplikacije

Metoda indirektnog kombiniranja Metoda indirektnog kombiniranja: Profitna snaga se ne vrednuje odre enomstopom kapitalizacije ve se vrednuje kroz tro kove dosezanja zarada preduze a koje se procjenjuje Logika metode kopiranih tro kova le i u konceptu alternativnih tro kova Primjer vrednovanja

Metoda procjene goodwilla Metoda utemeljuje vrijednost preduze a kao zbroj fer tr i ne vrijednosti imovine poduze a i sada nje vrijednosti njegovog goodilla Direrktni tretman goodwilla Postupak procjene Izra unavanje vrijednosti preduze a primjer Utemeljenje stopa kapitalizacije

Metoda izravnog otpisa vrijedosti imovine Metoda poku ava izraziti vrijednost imovine kroz mogu nost njezine godi nje transformacije u novac i pribrojiti vrijednost te godi nje transfromacije imovine godi njim ostvarenim zaradama Polazne pretpostavke Postupak procjene Karakteristike metode

Primjer kompleksnog vrednovanja preduze a Primjer kompleksnog vrednovanja hipoteti kog preduze a Udica po svim metodama i komparacija dobivenih rezultata Testiranje dobivenih rezultata i zaklju ci u vezi sa uslovima za kupovinu preduze a