Poglavlje 3.INTERPRETIRANJE FINASIJSKIH IZVJETAJA1. Navedite osnovne finansijske izvjetaje opte namjene!

Osnovni izlazni rezultat procesa finansijskog raunovodstva je predstavljen u sljedeim meusobno povezanim finansijskim izvjetajima opte namjene:

1.) Bilans stanja ili Izvjetaj o finansijskom poloaju saima finansijski poloaj raunovodstvenog subjekta na odreeni vremenski trenutak.

2.) Bilans uspjeha, Izvjetaj o dobitku ili Raun dobitka i gubitka saima rezultate poslovanja za dati vremenski period.

3.) Izvjetaj o novanim tokovima saima poslovne, finansijske i investicione aktivnosti preduzea isto kao to ono prima i isplauje gotovinu u toku datog vremenskog perioda.

4.) Izvjetaj o promjenama na kapitalu u okviru koga se prate promjene izmeu dva obraunska perioda na svim pozicijama koje ine kapital.

5.) Biljeke (napomene) uz finansijske izvjetaje koje imaju za cilj da detaljnije pojasne promjene na pojedinim pozicijama u prethodnim izvjetajima u toku obraunskog perioda.

2. ta prikazuje bilans stanja?

Bilans stanja prikazuje imovinu, obaveze i vlastiti (vlasniki) kapital preduzea na navedeni dan, obino na kraju izvjetajnog perioda.

3. Definiite imovinu (sredstva), obaveze i vlastiti kapital.

Imovinu preduzea predstavljaju njegova ulaganja (ta on posjeduje), obaveze (ta ono duguje), dok vlastiti kapital prikazuje koliko je preduzee finansiralo ova ulaganja (imovinu).

4. Definiite normalnu materijalno-finansijsku konstituciju.

Pod normalnom materijalno finansijskom konstitucijom podrazumijeva se optimalna veliina i struktura sredstava i izvora sredstava u odnosu na zadatke i uslove pod kojima se oni realizuju.

5. Koje su forme prikazivanja bilansa stanja?

Bilans, kao dvostrani pregled meusobno izravnatih veliina, moe da se prikae :

formi konta, kao meusobno sueljavanje dviju strana, ili u

tafelnoj formi, u kojoj su veliine dviju strana poredane jedna ispod druge.

6. ime je uslovljen finansijski poloaj preduzea?

Bilans stanja postaje jo korisniji za upravu, povjerioce, potencijalne invastitore i ostale interesne grupe kada se njegovi glavni elementi klasifikuju u znaajne podgrupe. Drugim rijeima, za kvalitetnu ocjenu finansijskog poloaja nuno je poznavati osnovne elemente imovine kao i osnovne elemente izvora te imovine.

7. Navedite i objasnite osnovne oblike kratkotrajne (obrtne) imovine.Kratkotrajna imovina su novac i druga sredstva od kojih se oekuje da budu pretvorena u novac, prodata, ili potroena unutar redovnog poslovnog ciklusa preduzea ili jedne godine, u zavisnosti od toga ta je due. Poslovni ciklus je vremenski period koji protekne od prispijea zaliha do naplate potraivanja.

Osnovni oblici kratkotrajne imovine su:

1.) novac,

2.) kratkotrajna finansijska imovina

3.) potraivanja i

4.) zalihe.

Novac je uvijek tekua ili kratkotrajna imovina. Ovaj oblik tekue imovine ine: gotovina u blagajni, novac na iro raunu, na deviznom raunu i sl.

Plasmani novca na krai rok od jedne godine predstavljaju kratkotrajnu finansijsku imovinu. Ona se sastoji od datih kredita drugim preduzeima i od kupljenh, u pravilu, kratkoronih hartija od vrijednosti.

Poraivanja od kupaca predstvaljaju iznose koji duguju kupci, a nastali su od prodaje proizvoda ili od izvrenih usluga.

Zalihe su materijalni oblik tekue imovine, a sastoje se od: zaliha sirovina i materijala, zaliha proizvodnje u toku, gotovih proizvoda i trgovake robe. Zalihe se obino prikaziju po nabavnoj vrijednosti odnosno cijeni kotanja.

8. Navedite i objasnite pozicije koje se ukljuuju u sastav aktivnih vremenskih razgranienja.

U sastav aktivnih vremenskih razgranienja se ukljuuju:

- unaprijed plaeni trokovi i

- obraunati, a jo nenaplaeni prihodi.

Unaprijed plaeni trokovi su trokovi budueg perioda koji su plaeni ali za koje kompanija nije jo dobila koristi, kao to je unaprijed plaeni zakup, unaprijed plaeno osiguranje, unaprijed plaeno oglaavanje, potroni materijal i sl.

Obraunati, a jo nenaplaeni prihodi su prihodi od izvrenih usluga ili isporuenih proizvoda koji jo uvijek nisu proknjieni. Svi prihodi koji su zaraeni (obraunati), a koji nisu evidentirani u toku raunovodstvenog perioda zahtijevaju korektivna knjiena na dugovnoj strani sredstava i potranoj strani prihoda.

9. Objasnite pojam dugotrajna materijalna imovina.

Predstavlja onaj dio imovine koji ima materijalni, fiziki oblik. Ova imovina je steena radi upotrebe u redovnim poslovnim operacijama ( a ne primarno za prodaju) u toku dueg vremenskog perioda od redovnog poslovnog ciklusa ili jedne godine, koje god je due. Dugotrajna materijalna imovina obuhvata zemljite, zgrade, postrojenja, opremu, trnsportna sredstva i sl.10. Navedite i objasnite oblike nematerijalne imovine.Tu spadaju patenti, autorska prava, goodwill, franize, trgovake marke i tome slino.

Patent je dokument koji izdaje drava ili neko zvanino ovlateno lice tijelo, a kojim se pronalazau proizvoda ili prozvodnog procesa daje exkluzivno pravo da koristi ili proda inovaciju ili pravo na nju.

Autorska prava daju njihovom imaocu exkluzivno pravo da publikuje, produkuje i prodaje prava na intelektualno stvaralatvo, bilo da se radi o muzikim, umjetnikim, literarnim ili dramskim djelima.

Goodwill je neopipljiva (nedodirljiva) aktiva koja predstvalja viak troka sticanja preduzea preko fer trine vrijednosti idenifikovane steene neto imovine. Goodwill se evidentira i prikazuje samo kad je on steen pri kupovini preduzea.

Franiza je ugorni sporazum, koji uz naknadu i na ogranienom geografskom prostoru, omoguava njenom imaocu (primaocu franize) da sa ili bez pomoi davaoc franize prodaje odreene proizvode ili usluge, koristi odreeno trgovako ime, ili obavlja neke druge radnje identifikovane u ugovoru o franizingu,s tim da davalac franize ne gubi pravo vlasniva nad predmetom ugovora o franizingu.

Trgovake marke predstavljaju jednu identifikaciju (simbol, logo, dizajn, rije, slogan, amblem, itd.) proizvoda ili usluga koji se razlikuju kod slinih proizvoda ili usluga koje proizvode odnosno pruaju tree strane.

11. Objasnite razliku izmeu rashoda za amortizaciju i akumulirane amortizacije.

???

12. Objasnite pojam dugotrajna finansijska imovina.

Dugotrajna finansijska imovina su resursi koji se mogu realizovati u novac. Meutim, pretvaranje u novac se ne oekuje unutar jedne godine ili poslovnog ciklusa u zavisnosti ta je due. Ova kategorija imovine uobiajeno obuhvata dionice i obveznice drugih korporacija.

13. Objasnite raunovodstvenu metodu udjela za ulaganje u obine dionice kompanije emitenta.

Ulaganje u obine dionice pri kojima je investitor sposoban da izvri znaajan uticaj na poslovnu i finansijsku politiku kompanije emitenta zahtijeva upotrebu raunovodstvene metode udjela (equity method).

Kada se koristi metoda udjela, prihod od ulaganja se evidentira kod investitora kad se on prikazuje kod kompanije emitenta. Iznos priznatog prihoda je utemeljen na investitorovom procentu vlasnitva u komapaniji emitentu. Dividende se evidentiraju kao smanjenje vrijednosti koju sadri konto ulaganja kada se one isplauju od strane kompanije emitenta.

14. Objasnite dvije glavne kategorije obaveza.

Obaveze su obino klasifikovane kao kratkorone ili dugorone

Kratkorone (tekue) obaveze su one obaveze ija likvidacija zahtijeva postojee resurse, imovinu klasifikovanu kao obrtna imovina ili kreiranje drugih kratkoronih obaveza. Najee su to obaveze prema dobavljaima za nabavljeni materijal, robu i sl., obaveze za izvrene nam usluge, primljeni kratkoroni krediti s rokom otplate kraim od jedne godine, emitovane kratkorone hartije od vrijednosti, itd.

Meu kratkorone obaveze se esto ukljuuju i pasivna vremenska razgranienja, mada ona mogu biti iskzana i kao zasebna pozicija. Pasivna vremenska razgranienja ine: unaprijed naplaeni prihodi i obraunati a neplaeni rashodi.

Obaveze koje imaju datume plaanja, ili rokove dospijea, koji su dui od jedne godine nakon datuma bilansa stanja pojavljuju se kao dugorone obaveze. To su uglavnom obaveze za primljene dugorone kredite od banaka ili drugih finansijskih institucija te obaveze po osnovu emitovanih obveznica.

15. Navedite i objasnite pozicije koje se ukljuuju u sastav pasivnih vremenskih razgranienja.

Pasivna vremenska razgranienja ine:

Unaprijed naplani prihodi i

Obraunati a neplaeni rashodi.

Isto kao to se trokovi mogu platiti prije nego to se iskoriste, tako se i prihodi mogu primiti prije nego to su zaraeni. Poto se jedan dio unaprijed naplaenih prihoda ili cjelina odnosi na idui obraunski period, pripadajui dio uplate se odlae izvan bilansa uspjeha kako bi ovaj ostao neutralan za dio prihoda koji tome periodu ne pripadaju.

Obraunati a neplaeni rashodi su rashodi koje je kompanija pretprjela ali ih jo nije platila. Ovi rashodi moraju biti odraeni na kontima sa prateim obavezama da odraze koliko se duguje i koliko e biti isplaeno u budunosti. Korektivno knjienje zahtijeva da rashod duguje a obaveze da potrauje. Kao obraunati a neplaeni rashodi mogu se pojaviti: neplaene kirije za protekli obraunski period, provizije, honorari i sl.

16. Navedite i objasnite dijelove sekcije dionika glavnica.

U osnovi dionika glavnica ili vlastiti kapital se sastoji od dva osnovna dijela:

Uloenog kapitala i

Zaraenog kapitala.

Sekcija dionike glavnice korporacije u bilansu stanja je obino podijeljena u tri dijela:

Dioniki kapital- nominalna vrijednost emitovanih dionica.

Premija na uplaeni kapital- primarno viak iznosa uplaenog preko nominalne vrijednosti.

Zadrana zarada- neraspodijeljena zarada korporacije.

Korporativni dioniki kapital mogu biti ili preferencijalne ili obine dionice.

Premija na uplaeni kapital obuhvata viak plaene cijene za dionicu iznad njene nominalne vrijednosti.

Zadrana zarada predstvalja akumuliranu zaradu korporacije umanjenu za podijeljene dividende dioniarima.

17. Navedite i objasnite uzroke ogranienja zadrane zarade.

Ogranienja nastaju iz jednog ili vie od sljedeih uzroka: zakonskih, ugovornih ili dobrovoljnih.

Zakonska ogranienja. Veina zemalja zahtijeva od korporacije da ogranii zadranu zaradu za troak kupljenih trezorskih dionica. Ogranienje slui za odravanje netaknutog korporativnog zakonskog kapitala koji se privremeno vodi kao trezorske dionice. Kada se trezorske dionice prodaju, ogranienje se ukida.

Ugovorna ogranienja. Ugovori o dugoronom dugu mogu nametnuti ogranienja na zadranu zaradu kao uslov za zajam. Ogranienja limitiraju upotrebu korporativne imovine za isplatu dividendi.

Dobrovoljna ogranienja. Bord direktora korporacije moe dobrovoljno kreirati ogranienja zadrane zarade za odreene svrhe. Npr., bord moe odobriti ogranienja u svrhu budue planirane ekspanzije. Pri smanjenju iznosa zadrane zarade raspoloive za dividende, vie gotovine moe biti raspoloivo za planiranu ekspanziju.

18. ta su vanbilansne stavke i zato su one vane?

Vanbilansne stavke se najee odnose na primjenu postupaka koji omoguavaju finansiranje bez dodavanja duga u bilansu stanja, tako da nemaju uticaja na finansijske pokazatelje ili kapacitet uzajmljivanja preduzea.

Vanbilansno finansiranje se esto susree upravo kada se transkacije zakupa strukturiraju kao operativni (poslovni) zakupi prije nego kapitalni zakupi, kada je namjera uprave da stekne neko sredstvo i izloi se obavezi bez evidentiranja i jednog i drugog.

19. Objasniti korisnost i ogranienja bilansa stanja.

Bilans stanja omoguuje osnovu za evaluaciju kompanijine likvidnosti, finansijske fleksibilnosti, poslovne sposobnosti i zaraivake performanse za vremenski period. Likvidnost je sposobnost da se plate rauni kada oni dospiju. Finansijska fleksibilnost je sposobnost preduzea da preduzme efikasne akcije radi promjene iznosa i vremenskog rasporeda novanih tokova tako da ono moe odgovoriti na neoekivane potrebe i povoljne prilike. Poslovna sposobnost se odnosi na ekonomske resurse koje kompanija moe upotrijebiti u svojim daljnjim aktivnostima. Zaraivaka performansa je mjera efikasnosti i efektivnosti kompanije u ostvarivanju njenih ciljeva.

Bilans stanja ima vie ogranienja:

Bilans stanja ne odraava tekuu vrijednost ili fer trinu vrijednost zbog toga to raunovoe primjenjuju naelo istorijskog troka u vrednovanju i prikazivanju imovine i obaveza. To stvara potekoe naroito u sluaju zgrada, opreme i zaliha, koje u trenutku izrade bilansa stanja mogu imati dva, tri ili vie puta veu vrijednost od originalnih trokova, odnosno moe biti potrebna viestruka vrijednost originalnih trokova da bi se oni zamijenili.

Neka vana korporativna sredstva koa je teko kvantifikovati, su zanemarena. Npr., vrijednost ljudskih resursa komanije, ukljuujui upravljake vjetine, je esto znaajna ali nije prikazana.

Struna prosuivanja se esto upotrebljavaju u pripremanju bilansa stanja i mogu vjerovatno umanjiti korisnost izvjetaja.

20. Objasniti izraze duguje i potrauje na osnovnim kategorijama bilansa stanja (sredstvima, obavezama i dionikoj glavnici).

Raunovoe koriste dvije praktine skraenice- duguje i potrauje. U terminima kategorija bilansa stanja, zaduiti ili teretiti ukazuje na:

Poveanje nekog sredstva

Umanjenje neke obaveze

Smanjenje neke stavke dionikog kapitala.

Potrauje ukazuje na :

Smanjenje nekog sredstva

Poveanje neke obaveze ili

Poveanje neke stavke dionike glavnice.

21. ta prikazuje bilans uspjeha?

Bilans uspjeha prikazuje uspjeh preduzea ostvaren u odreenom posmatranom periodu. Obiljeje bilansa uspjeha je dinaminost, odnosno kretanja koja su se dogodila u odreenom vremenskom periodu, a u vezi su sa prihodima i rashodima.

22. Definiite termine prihodi i rashodi.

Prihod predstavlja poveanje ekonomske koristi tokom obraunskog perioda u obliku priliva ili poveanja sredstava ili smanjenje obaveza to ima za posljedicu poveanje glavnice, ali ne ono u vezi sa uplatama od strane vlasnika.

Rashod znai smanjenje ekonomske koristi kroz obraunski period u obliku odliva ili iscrpljenja sredstava ili stvaranja obaveza to ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u vezi sa raspodjelom glavnice vlasnicima.

23. U emu se ogleda razlika izmeu prihoda i novanih primitaka i rashoda i novanih izdataka?

Izmeu prihoda i primitaka postoji razlika koja se ogleda u:

Vremenskoj nepodudarnosti prihoda i

primitaka i riziku transformacije prihoda u primitke.

Izmeu rashoda i izdataka postoji vremenska nepodudarnost i sam rizik transormacije jednih u druge. S tim u vezi u stvarnosti postoje sljedei sluajevi:

izdatak prethodi rashodu i

rashod prethodi izdatku.

24. Objasnite poslovne, finansijske i ostale prihode.

Poslovni (operativni) prihodi su zapravo prihodi koji se najee pojavljuju, gotovo svakodnevno. Tipino preduzee treba da ima dominantan udio poslovnih prihoda u ukupnom prihodu.

Poslovni dobitak (dobitak od operativnih aktivnosti) predstavlja rezultat sueljavanja poslovnih prihoda i poslovnih rashoda. Poslovni dobitak je jedan od najvanijih pokazatelja poslovne uspjenosti preduzea u obraunskom periodu. Ako je finansijski rezultat na tom nivou pozitivan, naroito ako je visok, to e znaiti da je preduzee uspjeno poslovalo upravo u onim djelatnostima od kojih najvie zavisi i njegova egzistencija i uspjeno poslovanje u budunosti.

Poslovni dobitak tj., dobitak iz prednje faze treba jo korigovati i sa drugim prihodima, odnosno rashodima. To su sljedee grupe prihoda i rashoda:

1.) prihodi i rashodi po osnovu finansiranja i ulaganja,

2.) prihodi/dobici, odnosno rashodi/gubici do kojih je dolo usljed promjene vrijednosti i otuenja stalnih sredstava,

3.) ostali prihodi i rashodi.

Pored prihoda i rashoda od operativne djelatnosti preduzee ostvaruje i druge prihode i rashode kojima se koriguje dobitak (gubitak) od operativnih aktivnosti, a rezultat korekcije je ukupan dobitak (ili gubitak) prije oporezivanja.

Ti prihodi mogu biti po raznim osnovama, kao to su: prihodi od ulagake djelatnosti, drugi finansijski prihodi (kamate, dividende, kursne razlike i sl.), prihodi po osnovu promjene vrijednosti biloke imovine, kao i od promjene vrijednosti drugih oblika stalne imovine, dobici od prodaje stalne imovine i drugi prihodi.

U kategoriju ostalih prihoda svrstavaju se: prihodi od subvencija, dotacija, potpora, poticaja i dr., vikovi, prihodi od naplate tete od osiguravajuih drutava, prihodi od penala, kazni, nagrada, naplaena prethodno otpisana potraivanja i sl.

Klasifikacija prihoda po osnovu njihovog nastanka, uz sistematizaciju rashoda prema istom kriterijumu, omoguava identifikovanje poslovnog rezultata, rezultata iz aktivnosti finansiranja i rezultata iz ostalih aktivnosti preduzea. Dobitak prije oporezivanja se dobija kao razlika ukupnih prihoda i rashoda. Kada se od dobitka prije oporezivanja oduzme porez na dobitak, ta razlika predstavlja neto dobitak (dobitak poslije oporezivanja).

25. Objasnite poslovne, finansijske i ostale rashode.

Poslovni (operativni) rashodi, analogno poslovnim prihodima, nastaju u vezi sa obavljanjem obavljanjem osnovne djelatnosti preduzea i nalaze se u vrstoj vezi sa uincima. Poslovne rashode ine: trokovi sadrani u prodatim proizvodima, ostali trokovi perioda, nabavna vrijednost prodate robe i sl.

Pored navedenih tu su jo i rashodi od ulagake djelatnosti, po osnovu kamata i drugi finansijski rashodi, gubici od umanjenja vrijednosti stalne imovine, gubici od prodaje stalne imovine i ostali rashodi.

Kategorija ostalih rashoda obuhvata: darovanja (donacije), manjkove, kazne, penale i nadoknade tete, opis nenaplativih potraivanja i ulaganja i dr.

26. Objasnite razliku u vremenskom rasporedu izmeu pravih novanih tokova i prikazane amortizacije bilansu uspjeha.

Bilans uspjeha obino ukljuuje nekoliko negotovinskih rashoda od kojih je najoptiji amorizacija. Kada preduzee naini izdatke za fiksna sredstva, kao to su postrojenja i oprema, obino ne moe ukljuiti cjelokupne rashode za ove kupovine u toku godine u kojoj su se kapitalni izdaci desili. Umjesto toga preduzee mora alocirati taj kapitalni izdatak na budue vremenske periode koji odraavaju procijenjeni vijek trajanja materijalne imovine. Prema tome, amortizacija predstavlja alociranje troka nekretnina, postrojenja i opreme na njihov korisni vijek trajanja.

27. Koje su forme prikazivanja bilansa uspjeha?

Bilans uspjeha, kao i bilans stanja moe da bude prikazan formi jednostranog pregleda (forma liste ili tafelna forma) i u formi dvostranog pregleda (forma konta).

Za bilans uspjeha prikazan u formi konta obino se kae da predstavlja pregledniji i jasniji prikaz komponenti periodinog rezultata, kao i da se takav bilans nalazi u neposrednoj vezi sa finansijskim raunovodstvom.

28. Objasnite vezu izmeu bilansa stanja i bilansa uspjeha.

Periodini neto dobitak (ili zarada) mjeri viak prihoda iznad rashoda od prodaje proizvoda i usluga. Dividende mjere neto imovinu distribuiranu dioniarima. Konto zadrana zarada u bilansu stanja mjeri kumulativni viak zarada preko dividendi otkako je preduzee zapoelo poslovanje.

29. Objasnite svrhu i upotrebu pojedinanih konta prihoda i rashoda.

Da bi pomogao pripremanje bilansa uspjeha, raunovoa zadrava pojedinana konta prihoda i rashoda u toku raunovodstvenog perioda. Ova konta zapoinju raunovodstveni period sa saldom nula. U toku perioda, raunovoa evidentira prihode i rashode na kontima. Na kraju perioda, saldo na kontu ili kontima prihoda predstavlja kumulativne periodine prihode. Slino tome, na kraju perioda, saldo na kontu ili kontima rashoda predstavlja kumulativne periodine rashode, koje nagomilava radi periodinog neto dobitka, u bilansu uspjeha.

Voenje odvojenih konta prihoda i rashoda u toku perioda i prenoenje njihovih salda na konto Zadrana zarada na kraju perioda ima isti krajnji rezultat kao odmah na poetku evidentiranja prihoda i rashoda na kontu Zadrana zarada. Upotrebljavanje zasebnih konta prihoda i rashoda pogoduje sastavljanju bilansa uspjeha, koji prikazuje odreene tipove prihoda i rashoda. Kad konta prihoda i rashoda poslue svojoj svrhi, potreba zasebnih konta za dati raunovodstveni period prestaje. Raunovoa zakljuuje ova konta, tako da oni poinju sljedei raunovodstveni period sa saldom nula, spremni za knjienje prihoda i rashoda novog perioda.

30. Objasnite procedure duguje i potrauje za prihode, rashode i dividende.Zbog toga to prihodi, rashodi i dividende poveavaju ili smanjuju zadranu zaradu, procedure (postupci) evidentiranja za ove stavke su iste kao za bilo koje druge transakcije koje utiu na konta dionike glavnice.

Dionika glavnica

Smanjenja Poveanja

(Duguju) (Potrauju)

Rashodi Prihodi

Dividende Emisija dionikog

kapitala

Transakcije koje stvaraju prihode poveavaju neto imovinu (poveavaju imovinu ili smanjuju obaveze) i poveavaju dioniku glavnicu (DG). Uobiajeno knjienje u dnevniku za evdentiranje transakcije prihoda je zbog toga kao to slijedi:

Imovina (I) se poveava ili se Obaveze (O) smanjuju Iznos

Prihod (DG) Iznos

Tipino knjienje za priznavanje prihoda.

Transakcije koje stvaraju rashode smanjuju neto imovinu (smanjuju imovinu ili poveavaju obaveze) i smanjuju dioniku glavnicu. Uobiajeno knjienje u dnevniku za evidentiranje rashoda je zbog toga kao to slijedi:

Rashodi (DG) Iznos

Imovina (I) se smanjuje ili se obaveze (O) poveavaju Iznos

Tipino knjienje za evidentiranje rashoda.

Dividende nastaju pri smanjenju neto imovine i smanjenju dionike glavnice. Preduzee moe isplatiti dividende u gotovini ili u drugaijoj imovini. Uobiajeno knjienje u dnevniku za evidentiranje objavljenih dividendi od strane borda direktora korporacije izgleda kao to slijedi:

Zadrana zarada (DG) Iznos

Obaveza za dividende (O) Iznos

Tipino knjienje za evidentiranje objavljene dividende.

Kada preduzee isplati dividende, knjienje u dnevniku izgleda kako slijedi:

Obaveze za dividende (O) Iznos

Gotovina (I) Iznos

Tipino knjienje za evidentiranje isplate dividende.

31. Objasnite obraun rezultata putem metode ukupnih trokova.

Sutina ove metode ogleda se u meusobnom suprostavljanju ukupnih ulaganja koja su preduzeta u odreenom vremenskom periodu i ukupnih uinaka koji su proistekli po osnovu takvih ulaganja, bez obzira da li su svi ti uinci (proizvodi i usluge) prodati ili se nalaze na zalihi. Za potrebe ove metode ukupna ulaganja su obuhvaena u finansijskom raunovodstvu na raunima poslovnih rashoda. Ovi rashodi su tamo ralanjeni o vrstama, a meu njima se, po pravilu, istiu nabavna vrijednost prodate robe, trokovi materijala, trokovi amortizacije, trokovi zarada, trokovi goriva i energije, trokovi proizvodnih usluga, trokovi neproizvodnih usluga i sl.

Najvaniji problemi u primjeni ove metode obrauna poslovnog rezultata proistiu iz injenice to su svi uinci koji su proizvedeni mogu ali i ne moraju biti u cjelosti prodati na tritu. Primjena metode ukupnih trokova je najjednostavnija u situaciji kada su svi proizvedeni uinci u odreenom obraunskom periodu bili istovremeno i prodati u tom periodu.

Prema definiciji ove metode ukoliko se radi o sluaju da je obim proizvodnje vei od obima prodaje, tada je u obraun poslovnog rezultata potrebno ukljuiti utvreni viak proizvedenih uinaka bez obzira to on jo uvijek nije naao put do potroaa. Ukoliko se se, pak, radi o sluaju da je obim proizvodnje manji od obima prodaje, tada je potrebno taj viak prodatih uinaka iskljuiti iz obrauna poslovnog rezultata.

32. Objasnite obraun rezultata putem metode trokova prodatih uinaka.

Sutina ove metode ogleda se u tome da ona do poslovnog rezultata dolazi putem direktnog sueljavanja prihoda od prodatih uinaka (proizvoda, usluga, robe), sa jedne strane, i trokova koji su sadrani u tim prodatim uincima, sa druge strane. Pri primjeni ove metode obrauna periodinog rezultata pojavljuju se komplikacije u vezi sa utvrivanjem trokova koji su sadrani u prodatim uincima. Meu tim trokovima jasno se uoavaju trokovi proizvoda i trokovi perioda.

Trokovi proizvoda obuhvataju samo dio ukupnih trokova i to onaj dio trokova kojije nastao u fazi proizvodnje (najee su to trokovi nabavke, trokovi tehnikog upravljanja proizvodnjom, trokovi glavne i pomone proizvodnje djelatnosti). Ovi trokovi se putem posebnih obrauna koji se deavaju izvan finansijskog raunovodsva vezuju za proizvodne uinke.

Pored trokova proizvodnje moraju biti ukljueni i tzv. neproizvodni trokovi. Oni obuhvataju trokove marketinga, trokove opteg uravljanja i administracije i eventualno, trokove istraivanja i razvoja. Pri obraunu poslovnog rezultata, njihov cjelokupni iznos se mora nadoknaditi u periodu kada su ti trokovi nastali, to je razlog zbog koga ovaj dio trokova i nazivamo rashodima perioda.Prednost ove metode ogleda se u jasnom izraavanju strukture trokova po funkcijama i njihovom stepenastom pokriu prihodima, iz ega proizilazi vie slojeva rezultata, meu kojima su od posebnog znaaja bruto dobitak na prodaji, dobitak iz poslovanja, ukupan dobitak prije oporezivanja i dobitak za raspodjelu.

33. ta su latentne rezerve?

Latentne rezerve predstavljaju sastavni dio sopstvenog kapitala koji nastaje usljed razlika izmeu knjigovodstvenih vrijednosti i viih stvarnih vrijednosti imovine u aktivi, s jedne strane, i niih stvarnih vrijednosti obaveza u pasivi, s druge strane.

34. Objasnite vrste latentnih rezervi prema uzroku njihovog nastajanja.

1.) Prinudne latentne rezerve. Ovaj tip latentnih rezervi nastaje automatski, primjenom zakonskih propisa o bilansiranju. U tom sluaju se latentne rezerve najee pojavljuju kao razlika izmeu nabavnih vrijednosti i zakonski dopustivih najviih vrijednosti.

2.) Procijenjene latentne rezerve. Do pojave ovog tipa latentnih rezervi dolazi usljed postojanja prava izbora izmeu razliitih zakonski doputenih vrijednosti ili usljed stvarne procjene u sluajevima kada to prilike zahtijevaju. U ovom sluaju se pojavljuju dvije vrste latentnih rezervi: latentne rezerve po pravu izbora i latentne rezerve zasnovane na ocjeni. (1) Latentne rezerve po pravu izbora proistiu iz injenice da preduzee moe u okviru datih vrijednosti i dozvoljenih metoda, samo da odlui po kojim vrijednostima i kojim metodama procjenjivati pojedine imovinske dijelove. (2) Latentne rezerve zasnovane na ocjeni (acovanju) pojavljuju se zbog nesigurne budunosti i nejasnoa na tritu. Iz ovih nesigurnosti potiu rizici. Teinu tih rizika treba procjenjivati, a iz te procjene mogu da proisteknu tri vrste latentnih rezervi: (1) iz potcjenjivanja perioda koritenja, (2) iz precjenjivanja date vrijednosti i (3) iz precjenjivanja visine pokria (rezervisanja).

3.) Latentne rezerve po slobodnoj volji se pojavljuju u svim onim sluajevima kada se vrijednost koja odgovara propisima o procjenjivanju samovoljno potcjenjuje. To se postie ili izostavljanjem pojedinih vrijednosti iz bilansa ili ukljuivanjem u rashode nabavljenih vrijednosti, umjesto da se aktiviraju.

35. ta su skriveni gubici?Skriveni gubici predstavljaju povlaenje dobitka iz buduih obraunskih perioda u postojei obraunski period i zbog toga je u postojeem obraunskom periodu skriven gubitak ili dobitak iskazan u veem iznosu od stvarne realne vrijednosti.

36. Navedite i objasnite tri osnovna razloga pojavljivanja latentnih rezervi:

1.) Nemogunost tane raspodjele trokova izmeu obraunskih perioda. Ovaj sluaj pojavljivanja latentnih rezervi vezan je, u prvom redu, za podruje ocjenjivanja smanjenja vrijednosti fiksnih sredstava, koje, inae predstavlja jedno od najkomplikovanijih podruja u oblasti raunovodstva. Latentne rezerve se pojavljuju najee u vezi sa netanom raspodjelom trokova investicija (amortizacije) izmeu obraunskih perioda.

2.) Primjena naela opreznosti. Ukoliko se predvieno poveanje cijena ne ostvari ili se postojea tendencija zaustavi i vrati na poetni nivo, bilans sastavljen u prethodnom periodu uz uvaavanje principa opreznosti, dakle sa potencijalno moguim rezervama, postat e realan. Meutim ako se predvien porast cijena nastavi, bilans e biti nerealna, i sadrat e u sebi latentne rezerve.

3.) Svjesne manipulacije u cilju ostvarenja poslovno-politikih tenji. Latentne rezerve mogu da nastanu kao rezultat svjesnih tenji odgovornih lica u preduzeu. Postoji vie motiva za ovaj izvor latentnih rezervi, a neki od njih su: smanjenje poreza, pripremanje eventualnih malverzacija, berzanske pekulacije.

37. Navedite i objasnite najvanije motive za skrivanje gubitaka.

1.) elja da se sauva dobar glas preduzea. Gubitak se ponekad skriva u elji da se sauva dobar glas preduzea, to je popraeno vjerom da e se u narednim poslovnim periodim ostvariti dobitak kojim e se pokriti skriveni gubitak.

2.) Berzanske pekulacije. U nekim sluajevima preduzee koje ima skrivene gubitke ne samo da ne iskazuje gubitak, ve prikazuje ak i dobitak koji dijeli dioniarima.

3.) Interesi menadmenta. Razlog skrivanja gubitaka mogu da budu i interesi menadmenta. Naime, direktor koji naputa preduzee nastoji ak i po cijenu skrivanja gubitaka da prikae to vei dobitak.

38. Navedite najvanije razloge za ukidanje latentnih rezervi.

1.) Savladavanje povremenih kriznih situacija ukljuujui i pokrie prolaznih gubitaka.

2.) Poveanje sredstava za interno finansiranje.

3.) Popravljanje finansijske strukture.

4.) Uravnoteenje periodinih rezultata u cilju realizacije ciljeva na podruju politike dividendi.

39. Navedite i objasnite etiri uobiajna tipa novanog toka.

Neto novani tok = Neto dobitak + Nenovane stavke

esto poznat u investicionom ciklusu kao zaraeni novac, neto novani tok (net cash flow) je predvien za mjerenje poslovanjem stvorenog novca, tako da je razliit od zarade- hvale vrijedan cilj. Problem sa neto novanim tokom kao mjerom stavranja novca jeste da on implicitno pretpostavlja da i obrtna sredstva i kratkorone obaveze preduzea nisu povezani sa poslovanjem ili da se ne mijenjaju u odreenom vremenskom periodu.

Obuhvatnija mjera stvaranja novca je zbog toga novani tok od poslovn aktivnosti (cash flow from operating activities), koji se pojavljuje u izvjetaju o novanim tokovima.

Novani tok od poslovnih aktivnosti= Neto novani tok

+/- Promjene tekue imovine i obaveza

Trea, ak jo obuhvatnija mjera novanog toka popularna meu finansijskim strunjacima je

Slobodni novani tok= Ukupan novac raspoloiv za vlasnike i kreditore

poslije finansiranja svih invsticionih aktivnosti koje se isplate

Slobodni novani tok (free cash flow) proiruje novani tok odposlovnih aktivnosti pomou priznavanja da izvjesni novac koji preduzee stvara mora biti nanovo uloen u preduzee, u obliku kapitalnih izdataka, da bi podrao rast.

Jo jedan iroko upotrebljavani novani tok je:

Diskontovani novanani tok= Iznos novca danas koji ima istu vrijednost

kao budui tok novanih primitaka i izdatakaDiskonotovani novani tok (discounted cash flow) se odnosi na grupu postupaka za analiziranje investicionih prilika koje uzimaju u obraun vremensku vrijednost novca. Standardni pristup za vrednovanje ulaganja i peduzea koriste postupak diskontovanja novanog toka za izraunavanje sadanje vrijednosti projektovanih slobodnih novanih tokova.

40. Navedite tri glavne sekcije izvjetaja o novanim tokovima preduzea.

1.) Izvjetaj o promjenama na kapitalu

2.) Izvjetaj o zadranoj zaradi i

3.) Biljeke uz finansijske izvjetaje.

41. Objasnite izvjetaj o promjenama na kapitalu.

Osnovna svrha izvjetaja o promjenama na kapitalu jeste da prikae vezu izmeu bilansa uspjeha i bilansa stanja. U izvjetaju o promjenama na kapitalu prikazuju se poveanja ili smanjenja kapitala koja mogu da nastanu kao posljedica transakcije sa dioniarima (emisija novih dionica, emisiona premija, otkup dionica, isplata dividendi), iskazivanje to dobitka ili gubitka u datom obraunskom periodu, pripisa efekata revalorizacije, poveanja ili smanjenja nerasporeenog dobitka, promjena na poziciji rezerve, kao i promjena koje su posljedica uticaja izmjena u raunovodstvenim politikama na kapital preduzea.

42. Koju informaciju omoguava izvjetaj o zadranoj zaradi?

Izvjetaj o zadranoj zaradi prikazuje promjenu saldu na kontu zadrana zarada u toku perioda. Zadrana zarada ili dobitak predstavlja dio tekue ostvarene zarade koja se ne isplauje kroz dividende, ve se reinvestira unutar preduzea. Iznos zadrane zarade se poveava s poveanjem ostavrenog dobitka, a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi.

Vano je podvui da upotreba neto dobitka predstavlja dalekosenu poduzetniku odluku u okviru politike preduzea. Pomou nje se otkrivaju budui rizici i osiguravaju budue anse.

Dividenda je direktna isplata korporacije njenim dioniarima. Sve dividende osim dividendi u obliku dionica smanjuju ukupnu doniku glavnicu preduzea.

43. Objasnite formulu za izraunavanje iznosa zadrane zarade na kraju obraunskog perioda.

Formula za izraunavanje iznosa zadrane zarade na kraju obraunskog perioda glasi:

Zadrana zarada na kraju perioda = Zadrana zarada na poetku perioda

+ Neto zarada

- Dividende

Iznos zadrane zarade se poveava s poveanjem ostavrenog dobitka, a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi.

44. Objasnite pojam dividendi u obliku dionica.

Dividenda u obliku dionica ili dividendne dionice predstavljaju, sa razlogom, izdavanje od korporacije njenih vlastitih obinih dionica za njene obine dioniare. Korporacije ponekad emituju dividende u obliku dionica kada one ele da naprave distribuciju svojim dioniarima ali ne ele distribuirati imovinu ili nemaju dovoljno imovine za distribuciju.

Dividende u obliku dionica se mogu takoe upotrijebiti za smanjenje trine vrijednosti dionica korporacije, to ih ini raspoloivim za vei broj potencijalnih investitora i pruaju nadu u poveanu potranju za dionicama.

45. Zato su potrebne biljeke (napomene) uz finansijske izvjetaje.

Raunovodstveni sitem mora pruiti relevantnu informaciju sa to je mogue veom preciznou i pouzdanou da bi korisnici finansijskih izvjetaja vjerovali njegovom informacionom sadraju.

Biljeke (napomene) uz finansijske izvjetaje predstvaljaju detaljniju dopunu i razradu podataka iz finansijskih izvjetaja.

46. Navedite i objasnite dvije osnovne vrste biljeki uz finansijske izvjetaje.

To su:

1.) Biljeke koje objanjavaju kljune raunovodstvene metode preduzea.

2.) Biljeke koje obuhvataju dodatna saoptenja koja se ne mogu vidjeti u finansijskim izvjetajima, a koja su vana za njihovo razumijevanje.

Prva grupa biljeki obuhvata metodu obrauna nabavne cijene prodate robe, metodu amortizacije i tome slino. U ovu grupu biljeki pored kljunih raunovodstvenih metoda, mogu se svrstati druge raunovodstvene pretpostavke i procjene od koji se polazilo u izradi finansijskih izvjetaja.

U drugoj grupi biljeki navodi se, sljedee: datumi dospijea, kamatne stope, date hipoteke i druge vrste osiguranja, kao i ostale pojedinosti u vezi dugoronih zajmova, pojedinosti o zakljuenim leasing poslovima, pojedinosti u vezi s planom poslovanja dionicama ili planom prodaje dionica zaposlenim u preduzeu, stanje veih tubi i drugih pravnih postupaka protiv peduzea.

47. Objasnite pojam revizije.

Pojam revizije razliiti autori i institucije definiu na razliite naine. Ono to se moe kao zajedniko uoiti za sve definicije revizije je sljedee:

Revizija se usmjerava prvenstveno na raunovodstvene izvjetaje, bilans stanja i raun dobitaka/gubitaka.

Revizijom raunovodtsvenih izvjetaja elimo se uvjeriti da li na poten i objektivan nain prikazuju finansijsko stanje preduzea.

Kao kriterijum objektivnosti uzimaju se dosljedna i korektna primjena opteprihvaenih raunovodstvenih naela i standarda.

injenino stanje se provjerava prikupljenim dokaznim materijalom ijom se meusobno usporedbom dolazi do odreenih zakljuaka.

Kao dokazni materijal uzimaju se knjigovodstvene isprave, raunovodstvena evidencija, obrauni i predrauni, informacije i objanjenja ljudi iz preduzea i izvan njega.

48. Navedite temeljne elemente revizorskog izvjetaja.

est zahtijevnih elemenata u revizorskom izvjetaju imaju poseban znaaj:

1.) datum,

2.) za koga je pripremljen,

3.) identifikovanje ispitivanih izvjetaja,

4.) izvjetaj s obzirom na domet ispitivanja,

5.) upuivanje na fer predstavljanje u skladu sa opteprihvaenim raunovodstvenim naelima, i

6.) peat i potpis revizora.

49. Navedite i objasnite vrste miljenja koje revizor u svom izvjetaju moe izraziti o realnosti i objektivnosti finansijskih izvjetaja.

1.) Pozitivno miljenje. Kada se ocjenjuje da finansijski izvjetaji posmatrani u cjelini ne obmanjuju, ve nasuprot da na objektivan i poten nain prikazuje poslovnu uspjenost i finansijsko stanje daje se pozitivno miljenje.

2.) Pozitivno miljenje s odreenom rezervom. Ovo miljenje revizora ukazuje na neke okolnosti koje su bile prisutne pri obavljanju revizije, a koje revizor smatra da mora navesti.

3.) Uskraeno miljenje. Ukoliko su postojala znaajna ogranienja prilikom izvoenja revizije ili, pak, neizvjesnosti i neodreenosti u takvom stepenu koje ne daju pouzdanu podlogu u pogledu objektivnosti i korektnosti finansijskih izvjetaja, tada revizor moe uskratiti miljenje.

4.) Negativno miljenje. Kada se ocjenjuje da finansijski izvjetaji ne predstavljaju korektnu, objektivnu i potenu sliku poslovanja i finansijskog stanja, tada revizor daje negativno miljenje.

50. ta obuhvata tipini godinji izvjetaj?

Godinji izvjetaji rezimira finansijske rezultate njenog godinjeg poslovanja i njene planove za budunost. Osnovna funkcija godinjeg izvjetaja je da prikae finansijske informacije, gotovo sve koje su proizvod korporativnog raunovodstvenog sistema.

Sljedee pozicije su tradicionalno finansijski dijelovi godinjeg izvjetaja:

1.) najvaniji finansijski dogaaji,

2.) pismo za dioniare,

3.) menaderski izvjetaj,

4.) revizorski izvjetaj,

5.) finansijski izvjetaji (i menaderska analiza) i

6.) dodatne finansijske informacije.

51. Definiite meuizvjetaje i navedite vanije upotrebe i ciljeve meuizvjetavanja.

Meufinansijski izvjetaji su izvjetaji koji pokrivaju periode krae od jedne godine, kao to su mjesec ili kvartal godine. Meuizvjetaji se smatraju sastavnim dijelom godinjeg izvjetajnog perioda i ne razmatraju se kao zasebno (nezavisni) vremenski periodi.

Vanije upotrebe i ciljevi meuizvjetavanja obuhvataju sljedee:

1.) Procjenu godinjih zarada.

2.) Prikazivanje projekcija i predvianja.

3.) Identifikovanje prekretnica u poslovanju i finansijskom poloaju.

4.) Ocjenu ostvarenja uprave za vremenski period krai od jedne godine.

5.) Dodatak informaciji koja je predstavljena u godinjem izvjetaju.Poglavlje 5.RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA1. Objasnite pojam finansijskog pokazatelja (racio brojeva).

Stavljanjem u odnos podataka iz jednog ili vie izvjetaja, ili nekom kombinacijom trinih i podataka iz finansijskih izvjetaja dobija se broj koji se naziva pokazatelj, racio ili koeficijent.

Racio brojevi olakavaju analizu finansijskih izvjetaja zbog toga to oni prikladno sumiraju podatke u formu koja je laka za razumijevanje, tumaenje i uporeivanje. Racio brojevi predstvljaju smjernice ili preice koje su korisne za procjenu finansijskog poloaja kompanije i njenog poslovanja kao i za poreenje s rezultatima iz prethodnih godina ili rezultatima drugih kompanija.

2. Navedite i objasnite faze provoenja racio analize finansijskih izvjetaja.

1.) Faze izbora potrebnih racio brojeva.

2.) Faze obauna vrijednosti izabranih racio brojeva

3.) Faze povezivanja, poreenja i tumaenja njihovih vrijednosti.

Problem izbora potrebnih racio brojeva nije, naalost, mogue otkloniti izborom jednog superiornog pokazetelja jer on zapravo ne postoji. Na ovaj problem je stoga potrebno gledati kao na sklapanje mozaika, pri emu je nekada potrebno sloiti mnogo sliica, odnosno racio brojeva, kako bi itava slika o odreenom fenomenu postala to jasnija.

Kada je rije o drugoj fazi racio analize finansjskih izvjetaja, odnosno fazi obrauna izabranih racio brojeva, treba istai da je u mnogim sluajevima kalkulacija odreenih racio brojeva predstavljena na razliite naine, to moe da iskrivi zakljuke u vezi sa onim zbog ega su ti racio brojevi prvobitno izabrani. Da se to ne bi desilo potrebno je obezbijediti vjerodostojnost i konzistentnost finansijskih izvjetaja.

Konano trea faza racio analize finansijskih izvjetaja, koja je po mnogo emu najvanija faza ove analize, obuhvata interpretaciju dobijenih vrijednosti. Ova faza je sraunata na tumaenje ta dobijene vrijednosti pokazuju, kakva je njihova informativna vrijednost, za ta ih kako treba upotrijebiti i sl.

3. Navedite i objasnite upozorenja koja treba imati na umu kada se upotrebljavaju racio brojevi.

1.) Podrite objektivan stav. Ne koristite racio brojeve za podupiranje unaprijed odreenih zakljuaka. Koristite ih kao pomo boljem razumijevanju vaeg preduzea.

2.) Ne upotrebljavajte pogrene iznose. Npr., kada traite procentualno promjenu iznosa od dva eura, kao to je poveanje cijene sa 2 eura na 3 eura, iznos koji trebate komparirati je razlika izmeu dva iznosa u eurima, to je 1 euro.

3.) Ne inite besmisleno uporeivanje podataka. Npr., uzmite zalihe i podijelite ih sa premijom na uplaeni kapital. Ovaj racio broj se lako izraunava ali on nema znaenje u poslovanju preduzea.

4. Nabrojite i objasnite temeljne grupe finansijskih pokazatelja.

1.) Pokazatelji likvidnosti.

2.) Pokazatelji upravljanja dugom (zaduenosti).

3.) Pokazatelji upravljanja imovinom (efikasnosti, aktivnosti).

4.) Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti) i

5.) Pokazatelji finansijskih trita.

5. Nabrojite i objasnite pokazetelje likvidnosti.

Likvidnost preduzea danas se najee definie kao njegova sposobnost da o roku isplauje svoje dospjele obaveze, odnosno kao sposobnost bezuslovnog izmirivanja obaveza u svakom trenutku njihovog dospijea. Ova je sposobnost odreena time da li preduzee ima novac u banci ili oekuje da generie novac (kod prodaje proizvoda i kod naplate potraivanja od kupaca) u dovoljnom iznosu da plati svoje raune kako oni dospijevaju.

Najee korteni pokazatelji likvidnosti su:

opti racio likvidnosti,

rigorozni racio likvidnosti,

racio novane likvidnosti i

odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive.

Opti racio likvidnosti- esto se naziva i racio tekue likvidnosti. Izraunava se dijeljenjem obrtnih sredstava (koja obuhvataju gotovinu, utrive hartije od vrijednosti, potraivanja i zalihe) sa kratkoronim obavezama:

Opti racio likviosti = Obrtna sredstva / Kratkrorone obavezeOpti racio likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri obrtna sredstva pokrivaju kratkorone obaveze, odnosno u kojoj mjeri neto obrtna sredstva (obrtna sredstva minus kratkorone obaveze) daju sigurnost da e sve kratkorone obaveze biti podmirene. Direktna veza izmeu opteg racia likvidnosti i neto obrtnih sredstava najbolje se moe uoiti iz sljedeih relacija:

Opti racio likvidnosti > 1 slijedi Neto obrtna sredstva > 0Opti racio likvidnosti = 1 sijedi Neto obrtna sredstva = 0

Opti racio likvidnosti < 1 slijedi Neto obrtna sredstva < 0

Ako je opti racio likvidnosti vei od 1, to znai da su neto obrtna sredstva pozitivna, te da se moe oekivati da e kratkorone oabaveze biti pokrivene vrijeme. Ako je racio opte likvidnosti 1, to znai da su neto obrtna sredstva 0, odnosno da su obrtna sredstva jednaka kratkoronim obavezama, a stalna imovina jednaka dugoronim izvorima finansiranja. Ako je opti racio likvidnosti manji broj od 1, to znai da su neto obrtna sredstva negativna (kratkorone obaveze su vee od obrtnih sredstava).

Iznos empirijskog mjerila za oaj racio tei da bude vezan popularnog iznosa 2:1.

Previsok opti racio likvidnosti upuuje na slabo upravljanje krakotrajnom imovinom, nekuretne zalihe ili pak slabo koritenje kratkoronih kredita. Ukoliko ovaj racio pokazuje silazan trend, onda on upozorava da kratkorone obaveze rastu i/ili da se kratkotrajna imovina smanjuje, ili pak da kratkorone obaveze rastu bre od kratkotrajne imovine.

Nizak racio moe upuivati na to da je potrebno poveati ulaganje u neki od oblika kratkotrajne imovine, ili da neki od oblika kratkoronih obaveza treba smanjiti. Ako je opti racio likvidnosti nizak, preduzee se nalazi u situaciji da ivi samo od danas do sutra, to znai da je prisiljeno primjenjivati neekonomske mjere, koje gotovo uvijek negativno utiu na stabilnost i profitabilnost poslovanja.

Rigorozni racio likvidnosti- poznat takoe i kao racio redukovane likvidnosti, racio ubrzane likvidnosti ili ljuti test likvidnosti. Pozicije gotovina, utrive hartije od vrijednosti i potraivanja od kupaca se ponekad nazivaju brza aktiva, pri emu izraz brza naglaava neposrednu ili skoro neposrednu likvidnost.

Rigorozni racio likvidnosti se koristi za procjenu moe li preduzee udovoljiti svojim kratkoronim obavezama upotrebom svoje najlikvidnije imovine. Izraunava se prema sljedeem obrascu:

Rigorozni racio likvidnosti = Obrtna sredstva Zalihe / Kratkorone obaveze

Kompanija treba odravati rigorozni racio likvidnosti, odnosno racio ubrane likvidnosti tako da on nije niti previe nizak, niti previe visok. Racio koji je previe visok ukazuje na neefikasnost upotrebe resursa. Racio koji je previe nizak signalizira mogue nedostatak gotovine.

Racio novane likvidnosti- predstavlja oprezniju mjeru likvidnosti nego to su to opti ili rigorozni racio likvidnosti. Racio novane likvidnosti obuhvata samo gotovinu i utrive hartije od vrijednosti u brojniku:

Racio novane likvidnosti = Gotovina + Utrive hatije od vrijednosti / Kratkorone obaveze

Analiza racia novane likvidnosti moe se koristiti za ocjenu likvidnosti kada preduzee treba platiti veinu ili sve kratkorone obaveze samo gotovinom u kratkom roku.

Odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive- izraunava se dijeljenjem neto obrtnih sredstava sa ukupnom aktivom.

Odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive = Obrtna sredstva Kratkorone obaveze

/ Ukupna aktiva

Ovaj racio omoguava dodatnu informaciju o likvidnosti zbog toga to on ukazuje na procenat neto obrtnih sredstava kojeg sadri ukupna aktiva preduzea. Vii racio ukazuje na jai poloaj likvidnosti.

6. Nabrojite i objasnite pokazatelje zaduenosti.

Najznaajniji pokazatelji upravljanja dugom su:

1.) Odnos ukupnog duga i dionike glavnice.

2.) Odnos ukupnog duga i ukupne imovine.

3.) Odnos dugoronog duga i ukupne kapitalizacije i

4.) Racio pokria kamata.

Odnos ukupnog duga i dionike glavnice- je osnovni odnos unutar strukture izvora imovine (pasive), a izraunava se prema sljedeem obrascu:

Odnos ukupnog duga i dionike glavnice = Ukupni dug / Dionika glavnica

Ekstremno nizak racio moe znaiti da je uprava preduzea previe finansijski oprezna. Ovo moe ukazivati da preduzee nije doseglo svoj puni profitni potencijal, tj., profitni potencijal od leverida.

Odnos ukupnog duga i ukupne imovine- pokazuje koliki se dio imovine preduzea finansira iz pozajmljenih izvora (kratkoronih i dugoronih).

Odnos ukupnog duga i ukupne imovine = Ukupni dug / Ukupna imovinaOdnos dugoronog duga i ukupne kapitalizacije- moe se jo nazvati i udjel tueg kapitala, bavi se samo dugoronom kapitalizacijom preduzea, pri emu se kao dugorona kapitalizacija uzimaju i sopstveni kapital i dugoroni dug.

Odnos dugoronog duga i ukupne kapitalizacije = Dugoroni dug / Ukupna kapitalizacijaRacio pokria kamata- pokuava da ocijeni koliko ima sigurnosti u zaraivakoj moi kompanije, u obliku koji prikazuje isplate kamata. Ovaj racio pokazuje da li je preduzee zaradilo dovoljno poslovnog dobitka, odnosno dobitka prije kamata i poreza (EBIT), za odreeni period izvjetavanja, da komotno plati svoje trokove kamata, ili su njegovi trokovi kamata visoki u odnosu na veliinu poslovnog dobitka, tako da bi pad poslovnog dobitka imao znaajan uticaj na dobitak raspoloiv za obine dionice.

Racio pokria kamata = Poslovni dobitak / Trokovi kamata7. Objasnite poslovni, finansijski i kombinovani leverid.

Finansijski leverid je finansijski postupak koji upotrebljava uzajmljenu gotovinu ili preferencijalne dionice (pozicije koje ukljuuju fiksne trokove finansiranja) da bi se poboljao prinos na ulaganje u dioniku glavnicu.

Poslovni leverid je baziran na vezi izmeu prihoda od prodaje preduzea i njegove zarade prije kamata i poreza. Poslovni leverid se pojavljuje kada preduzee ima relativno velik iznos fiksnih trokova u svojim ukupnim trokovima.

Ukupni leverid odraava uticaj poslovnog i finansijskog leverida na ukupni rizik preduzea (stepen nesigurnosti povezan sa sposobnou preduzea da pokrije svoje obaveze sa fiksnim plaanjima).

8. Nabrojite i objasnite pokazatelje aktivnosti.

1.) Koeficijent obrta potraivanja od kupaca.

2.) Koeficijent obrta zaliha.

3.) Koeficijent obrta fiksnih sredstava i

4.) Koeficijent obrta ukupne imovine.

Koeficijent obrta potraivanja od kupaca- izraunava se dijeljenjem neto prihoda od prodaje na kredit sa prosjenim saldom neizmirenih potraivanja od kupaca.

Koeficijent obrta potraivanja od kupaca = Neto prihodi od prodaje na kredit

/ Prosjean saldo potraivanja od kupacaKoeficijent obrta potraivnja od kupaca pokazuje prirodnu mo ulaganja u potraivanja od kupaca, odnosno koliko svaki euro prosjenog stanja potraivanja od kupaca donosi eura neto prihoda od prodaje.

Koeficijent obrta potraivanja od kupaca mjeri koliko su puta rauni potraivanja od kupaca preduzea generisani i naplaeni u toku godine. Vii koeficijent obrta potraivanja od kupaca implicira da je preduzee efikasnije upravljalo svojim raunima potraivanja od kupaca. Nizak ili opadajui koeficijent obrta potraivanja od kupaca moe ukazivati na to da preduzee ili postaje labavo u svojim nastojanjima da naplati potraivanja od kupaca ili ne otpisuje potraivanja koja su postala krajnje nenaplativa.

Koeficijent obrta obaveza prema dobavljaima- utvruje se na sljedei nain:

Koeficijent obrta obaveza prema dobavljaima = Vrijednost godinjih nabavki materijala i usluga / Prosjean saldo obaveza prema dobavljaimaOvaj koeficijent mjeri koliko su puta obaveze preduzea prema dobavljaima bile stvorene i plaene u tok godine. Dokle god preduzee plaa svoje raune pravovremeno i udovoljava finansijskim obavezama prema svojim dobavljaima, nii koeficijent obrta obaveza je bolji.

Koeficijent obrta zaliha- otkriva uestalost obrta zaliha u toku godine. On se izaunava dijeljenjem cijene kotanja realizovanih proizvoda sa prosjenim saldom zaliha:

Koeficijent obrta zaliha = Cijena kotanja realizovanih proizvoda / Prosjean saldo zalihaUopte to je obrt zaliha vei, to je upravljanje zalihama efikasnije, tj., zalihe su svjeije i likvidnije. Meutim, treba imati u vidu da visok koeficijent obrta zaliha ponekad ukazuje i na postojanje neaurnosti u nabavkama. S druge strane realtivno nizak koeficijent obrta zaliha esto je znak vika zaliha, sporog rjeavanja zaliha ili starih zaliha.

Prosjean period trajanja jednog obrta zaliha (prosjeno vrijeme zadravanja u preduzeu, prosjena starost zaliha) se identifikuje na sljedei nain:

Prosjean period trajanja jednog obrta zaliha = 360 dana / Koeficijent obrta zalihaKoeficijent obrta fiksnih sredstava- ukazuje na to koliko je efikasno uprava preduzea upotrebljavala njegova neto fiksna sredstva radi stvaranja neto prihoda od prodaje. Izraunava se pomou formule:

Koeficijent obrta fiksnih sredstava = Neto prihodi od prodaje / Prosjena neto fiksna sredstvaNizak ili opadajui stepen obrta fiksnih sredstava moe ukazivati na poveanje priprema preduzea za budui rast. S druge strane, preduzee moe sasjei svoje troenje kapitala ukoliko je blia perspektiva za njegove proizvode slaba. Takvo djelovanje bi moglo da vodi ka poveanju koeficijenta obrta fiksnih sredstava.

Koeficijent obrta ukupne imovine- pokazuje koliko efikasno uprava upotrebljava ukupnu imovinu radi stvaranja neto prihoda od prodaje. Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje koliko euro prosjene ukupne imovine (aktive) stvara eura neto prihoda od prodaje.

Koeficijent obrta ukupne imovine = Neto prihodi od prodaje / Prosjena ukupna imovinaVii koeficijent obrta imovine generalno indicira efikasniju upotrebu imovine preduzea. Preduzea sa starijim postrojenjima i opremom e imati vii stepen koeficijenta obrta imovine budui da je spomenuta imovina potcijenjena i prikazana u bilansu stanja po niskoj knjigovodstvenoj vrijednosti, posebno unutar perioda visoke inflacije.

9. Nabrojite i objasnite pokazatelje profitabilnosti.

Najee koriteni pokazatelji profitabilnosti su sljedei:

1.) Stopa poslovnog dobitka.

2.) Stopa neto dobitka.

3.) Stopa prinosa na ukupnu imovinu i

4.) Stopa prinosa na vlastiti kapital (dioniku glavnicu).

Stopa poslovnog dobitka- poznata i kao operativna profitna mara izraunava se dijeljenjem poslovnog (operativnog) dobitka sa neto prihodima od prodaje.

Stopa poslovnog dobitka = Poslovni dobitak / Neto prihodi od prodajeStopa neto dobitka- poznata i kao neto profitna mara, pokazuje koliki je ostvareni neto dobitak po euru neto prihoda od prodaje.

Stopa neto dobitka = Neto dobitak / Neto prihodi prodajeNiska stopa neto dobitka rezultat je (1) relativno niskih cijena i/ili (2) relativno visokih trokova u odnosu na ostvarenu prodaju.

Stopa prinosa na ukupnu imovinu- mjeri uspjenost preduzea pri upotrebi imovine radi generisanja zarada nezavisno od toga kako je finansirana ta imovina.

Stopa prinosa na ukupnu imovinu = Poslovni dobitak / Prosjena ukupna imovinaStopa prinosa na vlastiti kapital- je relativan odnos neto dobitka i prosjenog vlastitog kapitala.

Stopa prinosa na vlastiti kapital = Neto dobitak / Prosjeni vlastiti kapitalROE pokazuje koliko je dobro menadment upotebljavao resurse dioniara da bi stvorio neto dobitak.

10. Objasnite Du Pont sistem analize i koristi od njegove upotrebe.

Osnovna Du Pont formula dovodi u vezu stopu neto dobitka sa koeficijentom obrta ukupne imovine i proizvod ove dvije veliine daje stopu neto prinosa na ukupnu imovinu.

Stopa neto prinosa na ukupnu imovinu = Stopa neto dobitka (koeficijent obrta ukupne imovine)Proirena Du Pont formula dovodi u vezu stopu neto prinosa na ukupnu imovinu sa stopom prinosa na vlastiti kapital na sljedei nain:

Stopa prinosa na vlastiti kapital = (Stopa neto prinosa na ukupnu imovinu) (Multiplikator vlastitog kapitala)Multiplikator vlastitog kapitala se izraunava na nain kako slijedi:

Multiplikator vlastitog kapitala = Prosjena ukupna imovina / Prosjeni vlastiti kapitalOvaj multiplikator pokazuje koliko je na 1 vlastitog kapitala angaovano prosjene ukupne imovine.

Proirena Du Pont formula u analizu profitabilnosti ukljuuje i finansijsku strukturu, koja se u ovom sluaju definie kao odnos duga i vlastitog kapitala. Pored ispitivanja uticaja efikasnosti upravljanja trokovima i efikasnosti koritenja ukupne imovine na rentabilnost poslovanja preduzea, mogue je ispitati i efekat finansijskog leverida na stopu prinosa na vlastiti kapital.

Du Pont sistem analize trpi neke prigovore, ali mu se priznaju i neke prednosti. Prigovara mu se da:

1.) Formiranje elemenata pojedinih pokazatelja nije tako jednostavno kako se na prvi pogled ini. To je uslovljeno nainom obrauna trokova jer ovaj sistem koristi cijenu kotanja.

2.) Sistem je relativno malen, pa ni analiza ne moe biti naroito duboka.

3.) On uvodi kratkorono razmiljanje jer je jednostrano orijentisan na kratkorono maksimaliziranje rentabilnosti. U njemu se ne mogu nai pokazatelji koji bi obavjetavali o sigurnosti ciljnog dobitka, inovaciji proizvoda, istraivanju i dr.

Kao prednosti navodi se to to je vrlo pregledan, transparentan i elastian, to omoguava poboljanje i razvitak.

11. Nabrojite i objasnite pokazatelje trine vrijednosti.

Uobiajeno koriteni pokazatelji trine vrijednosti su:

1.) Odnos izmeu trine cijene dionice i zarade po dionici.

2.) Odnos izmeu trine i knjigovodstvene vrijednosti.

3.) Divdendni prinos i

4.) Racio plaanja dividendi.

Odnos izmeu trine cijene dionice i zarade po dionici- popularno nazvan P/E racio predstavlja jedan iroko koriten pokazatelj koji se zasniva na kombinovanju trinih i informacija sadranih u finansijskim izvjetajima.

P/E = Trina cijena dionice / Zarada po dioniciP/E racio ukazuje na to koliko su investitori spremni da plate za 1 zarade po dionici. On omoguuje vanu indikaciju o tome kako trite opaa rast i profitne prilike preduzea. Preduzea visokog rasta sa jakim buduim profitnim prilikama e imati vii P/E racio od preduzea sa niim oekivanim rastom i profitima.

Prihvaena mudrost jeste da nizak P/E moe ukazivati na potcijenjenost dionica, dok visok P/E racio moe ukazivati na precijenjenost dionice.

Odnos izmeu trine i knjigovodstvene vrijednosti- se dobije kada se trina cijena obine dionice preduzea podijeli sa raciom knjigovodstvena vrijednost po dionici. Racio knjigovodstvena vrijednost po dionici se dobije kada se iznos obine dionike glavnice iz bilansa stanja preduzea podijeli sa brojem obinih dionica u prometu.

Racio knjigovodstvena vrijednost po dionici = Obina dionika glavnica / Broj obinih dionica u prometuRacio trina/knjigovodstvena vrijednost = Trina cijena dionice / Knjigovodstvena vrijednost dionceKada je trina cijena dionice vea od knjigovodstvene vrijednosti dionice, analitiari esto zakljuuju da trite vjeruje da budue zarade preduzea vrijede vie od likvidacione vrijednosti preduzea.

Dividendni prinos- se izraunava dijeljenjem dividende po obinoj dionici preduzea sa trinom cijenom njegove obine dionice.

Dividendni prinos = Dividenda po obinoj dionici / Trina cijena dionceDividendni prinos pokazuje, dakle, stopu prinosa na dioniku glavnicu (bez kapitala za preferencijalne dionice) posmatranu sa aspekta trine cijene dionice. To je znaajan pokazatelj zarade dioniara jer se pretpostavlja da on moe prodati dionicu po trinoj vrijednosti i prava zarada u tom trenutku je upravo dio od te vrijednosti. Dividendni prinos predstavlja dio ukupnog prinosa doniara, drugi dio ukupnog prinosa dioniara je porast cijene.

Racio plaanja dividendi- predstavlja odnos izmeu isplaene novane dividende po dionici i zarade po dionici.

Racio plaanja dividendi = Novana dividenda po dionici / Zarada po dioniciPolitika dividendi ima uticaja kako na sektor u kome posluje kompanija, tako i na prihvaene poslovne srategije. Brzorastue kompanije imaju veliku potrebu za gotovinom i one po pravilu isplauju manje na ime dividendi.

12. Zato su analiza trenda i usporeivanje sa djelatnou vani za analizu finansijskih pokazatelja?

Analiza trenda pomae analitiarima da opaze da li se tekua finansijska situacija kompanije poboljava ili pogorava. Analiza trenda je jedan dragocjen dio racio analize. Ona pomae menaderima da uoe pogorani poloaj i da preduzmu korektivne mjere ili identifikuju snage kompanije.

Drugi nain za prosuivanje da li je racio broj preduzea isuvie visok li isuvie nizak jeste da se on uporeuje sa racio brojevima ostalih preduzea u djelatnosti. Ovaj tip uporeivanja precizira odstupanja od norme to moe ukazivati na probleme.

13. Objasnite potencijalne probleme i ogranienja racio analize.

Neki potencijalni problemi i ogranienja se ogledaju u sljedeem:

1.) Veina velikih preduzea posluje sa brojnim razliitim divizijama (odjeljenjima) u dosta razliitim djelatnostima i u takvim sluajevima je teko otkriti znaenje datih prosjeka djelatnosti u svrhu uporeivanja. Ovo tei da uini racio analizu korisnijom za mala, striktno fokusirana preduzea nego za jedno veliko multidivizionalno.

2.) Najvei broj preduzea eli da bude bolje od prosjeka, tako da so dostizanje prosjene peformanse nije nuno dobro. Kako cilj svakog preduzea treba da budu to je mogue vee performanse, moda je panju prilikom benchmarking analize bolje usmjeriti na ostvarenje liderskog preduzea u djelatnosti.

3.) Inflacija jako deformie bilans stanja preduzea- evidentirane vrijednosti se esto bitno razlikuju od pravih vrijednosti. Racio analiza za jedno preduzee u toku vremenskog perioda, ili uporedna analiza preduzea razliitih starosti, mora biti interpretirana sa prosuivanjem.

4.) Sezonski faktori mogu tako deformisati racio analizu. Naime, neke pozicije naroito one kratkorone, mogu biti pod izuzetno velikim uticajem tzv., sezonske komponente.

5.) Preduzea mogu upotrijebiti postupak uljepavanja izloga da bi nainila da njihovi finansijski izvjetaji izgledaju ubjedljivije.

6.) Razliita raunovodstvena praksa moe deformisati uporeivanja. Metode vrednovanja zaliha i amortizacije mogu uticati na finansijske izvjetaje i otuda deformisanje poreenja izmeu preduzea.

7.) Teko je generalizovati da li je odreeni racio broj dobar ili lo. Naprimjer, visok racio tekue likvidnosti moe ukazivati na jak poloaj likvidnosti, to je dobro, ili na previe gotovine, to je loe.

8.) Preduzee moe imati neke racio brojeve koji izgledaju dobro i ostale koji izgledaju loe, to pravi tekoe u iskazivanju da li je preduzee u ravnotei, u jakom ili slabom poloaju.

14. Objasnite specifinosti finansijske analize malog preduzea.

Pri analiziranju finansijksog poloaja malih preduzea, racio analiza se koristi kao poetna taka. Meutim, analitiar mora takoe: (1) da ispita kvalitet finansijskih podataka, (2) da osigura da je preduzee dovoljno raznovrsno da se odupre mijenjanju kupovnih navika kupaca, (3) da osigura da preduzee ima napravljen plan za nasljeivanje njegovog upravljanja.

Prvi problem bankara je vjerovatno to to e se suoiti, za razliku od veih klijenata banke, sa malim preduzeem koje moe da nema obezijeene revidirane finansijske izvjetaje. Ako je preduzee malo ono moe imati istorijske finansijske izvjetaje samo za jednu godinu, ili moda ni to.

Uprkos datom setu finansijskih pokazatelja, malo preduzee moe biti rizinije odjednog velikog. esto mala preduzea proizvode jedan proizvod ili se jako oslanjaju na samo jedno kupca, ili jedno i drugo.

Poveanje kredita malim preduzeima, a naroito malim vlastito- upravljanim preduzeima, esto ukljuuje jo i druge rizike koji su mali problem za vea preduzea. Naime, rije je o pouzdanosti u pogledu upravljanja jednog kljunog pojedinca ija bi neoekivana smrt mogla prouzrokovati da preduzee propadne.

Zakljuimo na kraju, pri odreivanju kreditnog boniteta malog preduzea, finansijski analitiar mora vidjeti iznad racio brojeve i analizirati odrivost rasta proizvodnje, klijenata, menadmenta i trita preduzea. Racio analiza je samo jedan korak u kreditnoj analizi.

15. U emu se sastoji slabost univarijacione analize u predvianu finansijske neprilike preduzea?

Univarijaciona analiza pomae da se identifikuju faktori koji su povezani sa finansijskom neprilikom i otuda je ona nuan korak u poetnom razvoju teorije rizika. Meutim, univarijaciona analiza ne osigurava nain mjerenja relativnog znaaja pojedinanih racio brojeva finansijskih izvjetaja ili njihovu kombinaciju kada se procjenjuje rizik.

16. Navedite i objasnite modele MDA koji se koriste u svrhu predvianja finansijske neprilike preduzea.

Moda najpoznatiji model MDA za predvianje steaja je Altman-ov Z-score. On se izraunava na sljedei nain:

Z-score = 1,2 X1 + 1,4 X2 + 3,3 X3 + 0,6 X4 + 1,0 X5

X1 = Neto obrtni kapital / Ukupna imovina

X2 = Zadrane zarade / Ukupna imovina

X3 = Zarada prije kamata i poreza / Ukupna imovina

X4 = Trina vrijednost vlasnike glavnice / Knjigovodstvena vrijednost obaveza

X5 = Prihodi od prodaje / Ukupna imovina.Ono to nam ne smije nikako da promakne jeste injenica da Altman-ov model ne treba shvatiti kao supstitut za tradicionalnu analizu finansijskih pokazatelja, ve samo kao dopunu spomenute analize. Ovaj model se preporuuje kao komplementarni za: (1) procjenu poslovnih kredita, (2) upravljanje potraivanjima, (3) interne kontrolne procedure, (4) strategije ulaganja i sl.

Trebamo pomenuti i Taffler-a, koji je izveo sljedei model:

Z = Co + C1Profit prije poreza / Kratkorone obaveze + C2Obrtna imovina / Ukupne obaveze

Prema Taffler-u pozitivan Z score znai da je preduzee zdravo, u najmanje prosjenom izrazu. Negativan Z score implicira relativno visok rizik od propasti. Kao to se moglo i oekivati to je vii ili nii Z score, snanije je ukazivanje na potencijalno preivljavanje ili propast preduzea.

17. Navedite i objasnite prednosi i slabosti MDA.

Prednosti:

1.) Ona povezuje viestruke finansijske racio brojeve istovremeno.

2.) Ona priprema odgovarajue koeficijente radi spajanja samostalnih varijabli.

3.) Ona se lako pimjenjuje kad se razvije poetni model.

Nedostaci:

1.) Istraiva ne moe biti siguran da model MDA ukljuuje sve relevantne finansijske racio brojeve koji prave razliku.

2.) Istraiva mora subjektivno procijeniti vrijednost skora koji najbolje razlikuje preduzea koja su u neprilici od onih koja to nisu.

3.) Razvijanje i primjena modela MDA zahtijeva od preduzea da objelodane neophodne informacije za izraunavanje svakog pojedinog finansijskog racio broja.

4.) MDA pretpostavlja da je svaki finansijski racio broj za preduzea koja su u nevolji i za ona koja to nisu normalno distribuiran.

18. Objasnite logit model za predvianje finansijske neprilike preduzea.

Logit analiza ne zahtijeva da podaci pokazuju u pozadini statistike osobine opisane naprijed za MDA. Osim toga, logit analiza omoguava vjerovatnou steaja umjesto brojanog skora dobijenog kod MDA.

Razvijanje logit modela slijedi slinu proceduru kao MDA:

1.) Poetno izraunavanje velike grupe finansijskih pokazatelja.

2.) Smanjenje grupe finansijskih pokazatelja na podgrupu koja e najbolje odvojiti preduzea u finansijskoj neprilici i ona koja nisu i

3.) Specifikacija koeficijenata za svaku obuhvaenu varijablu.

Vjerovatnoa steaja preduzea = 1 / 1 + e na y,Gdje je e priblino jednako 2, 718282. Eksponent y je multivarijaciona funkcija koja obuhvata konstantu i koeficijente za grupu objanjavajuih varijabli (tj, pokazatelja finansijskih izvjetaja).

Poglavlje 6IZVJETAJ O NOVANIM TOKOVIMA1. Navedite i objasnite dva glavna razloga usljed kojih se prihodi i rashodi prikazani u periodinom bilansu uspjeha razlikuju od iznosa periodinih novanih primitaka i izdataka.

1.) Preduzee mjeri neto dobitak upotrebljavajui akrualnu osnovu raunovodstva. Priznavanje prihoda se obino ne podudara sa primicima novca od kupaca. Slino tome, priznavanje rashoda se nuno ne podudara sa isplatama novca dobavljaima, zaposlenim i ostalim povjeriocima.

2.) Preduzee dobija novac iz izvora koji nisu direktno povezani sa poslovanjem, ko to je izdavanje dionikog kapitala ili obveznica. Slino tome, preduzee obavlja novane isplate za takve stvari kao to su dividende i nabavka opreme koje nisu povezane direktno sa poslovanjem u toku tekueg perioda. Ove investicione aktivnosti finansiranja takoe generiu ili upotrebljavaju novac.

2. Ukratko objasnite svrhu izvjetaja o novanim tokovima.

Osnovna svrha izvjetaja o novanim tokovima jeste da omogui informaciju o novanim primicima i novanim izdacima nekog subjekta u toku perioda.

Sekundarni cilj je da omogui informaciju o poslovnim, investicionim i finansijskim aktivnostima subjekta u toku perioda.

Izvjetaj o novanim tokovima prikazuje novane primitke, novane izdatke i neto promjenu u novcu (gotovini) koja vodi porijeklo od poslovnih, investicionih i finansijskih aktvnosti preduzea u toku perioda u obliku koji usklauje poetni i krajnji gotovinski saldo.

3. ta u izvjetaju o novanim tokovima obuhvata pojam novani tok?

Izvjetaj o novanim tokovima prikazuje novane tokove koji se odnose na poslovne, investicione i finansijske aktivnosti preduzea.

Izvjetaj o novanim tokovima omoguava odgovore na sljedea pitanja:

1.) Odakle je gotovina dola u toku perioda?

2.) Zata je bila upotrijebljena gotovina u toku perioda?

3.) Kolika je bila promjena u saldu gotovine u toku perioda?

4. Definiite ekvivalente gotovine i navedite tri primjera.

Ekvivlenti gotovine su kratkorona visoko likvidna ulaganja koja su:

1.) Brz pretvoriva u poznate iznose gotovine.

2.) Zbog toga to je blizu njihov rok dospijea, njihova trina vrijednost je relativno neosjetljiva na promjene u kamatnim stopama.

Ekvivalenti gotovine obuhvataju kratkorone finansijske instrumente trita novca, komercijalne zapise i dravne obveznice koje se mogu pretvoriti u gotovinu.

5. Navedite dva primjera novanih primitaka i novanih izdataka za svaku od sljedeih kategorija: (a) poslovne aktivnosti, (b) investicione aktivnosti i (c) finansijske aktivnosti.

Poslovne aktivnosti preduzea bi mogle obuhvatati novane tokove od:

a.) Novanih primitaka od prodaje proizvoda i usluga, prihoda od dividendi, prihoda od kamata.

b.) Novanih izdataka za zalihe, plate, rashod za porez, rashod za kamate i ostale rashode.

Investicione (ulagake) aktivnosti obuhvataju:

a.) Novane primitke od prodaje postrojenjske imovine i ulaganja u hartije od vrijednosti ili naplate zajmova nainjenih od strane subjekta.

b.) Novane izdatke za kupovinu postrojenjske imovine, kupovinu ulaganja ili hartija od vrijednosti i zajmove nainjene od strane subjekta.

Finansijske aktivnosti povlae za sobom pozicije obaveza i vlasnike glavnice i obuhvataju:

a.) Novane primitke od prodaje dionikog kapitala i emisije obveznica te ostalih kratkoronih i dugoronih uzajmljivanja.

b.) Novane izdatke za kupovinu trezorskih dionica, otplatu glavnice od uzajmljivanja i gotovinske dividende.

6. Objasnite veze izmeu tokova neto dobitka i novanih tokova od poslovanja, investiranja i finansiranja u razliitim fazama ivotnog ciklusa proizvoda.

Pomoni okvir za potpunije razumijevanje veza izmeu tokova dobitka i novanih tokova je koncept ivotnog ciklusa proizvoda iz marketinga i makroekonimije. Pojedinani proizvodi (dobra i usluge) se kreu kroz etiri vie li manje identifikovane faze: uvoenje, rast, zrelost i opadanje.Duina ovih faza i proimanje ciklusa prihodima se mijenja u zavisnosti od vrste proizvoda. Obino je mogue identifikovati njegovu fazu da li je on u poetnom ili kasnijem dijelu te faze.

Neto gubici se obino deavaju u fazama uvoenja i poetnog rasta zbog toga to prihodi ne pokrivaju trokove dizajniranja i lansiranja novih proizvoda. Neto dobitak dolazi do vrhunca u toku faze zrelosti i onda poinje njegovo opadanje.

Tokom faze uvoenja i faze poetnog rasta, negativni novani tok od poslovanja rezultira od novanih izdataka potrebnih za lansiranje proizvoda. Negativni novani tok od investicionih aktivnosti se takoe deava tokom ovih poetnih faza radi izgradnje proizvodnih kapaciteta. Relativna veliina ovog negativnog novanog toka za investicione aktivnosti zavisi od stepena kapitalne intenzivnosti preduzea.

Kako se faza rasta ubrzava, poslovi postaju unosni i poinje stvaranje gotovine. Ipak, preduzea moraju upotrebljavati stvorenu gotovinu za finansiranje potraivanja od kupaca i stvaranje zaliha za oekivane vie nivoe prodaje u budunosti. Velina negativnog novanog toka iz investicionih aktivnosti zavisi od stope rasta i stepena kapitalnog intenziteta.

Kako se proizvodi kreu kroz fazu zrelosti, obrazac novanog toka se dramatino mijenja. Poslovanje postaje neto dobavlja gotovine, a oboje je zbog toga to trite prihvata proizvode i to obrtni kapital treba izravnati. Tokom kasnije faze zrelosti, neto novani tokovi od investicionih aktvnosti mogu ak pozitivno promijeniti smjer budui da novani primici od prodaje nepotrebne opreme premauju nova ulaganja.

U toku faze opadanja, novani tokovi od poslovnih i investicionih aktivnosti se smanjuju kao to se smanjuje prodaja. Preduzea vraaju svoj preostali dug.

7. Objasnite postupak identifikovanja novanih tokova.

Ovaj koncept moe biti lake shvaen poou razmiljanja u izrazima veza izmeu imovine, obaveza i vlasnike glavnice u bilansu stanja. Ukupna imovina mora biti uvijek jednaka ukupnim obavezama plus vlasnika glavnica u bilansu stanja. Inae, bilans stanja nije doveden u ravnoteu.

Imovina = Obaveze + Vlasnika glavnicaUkratko postoje tri glavna izvora novanih primitaka: (1) prodaja imovine drugaije od gotovine, (2) poveanje obaveza i (3) poveanje vlasnike glavnice. Postoje takoe tri odgovarajua novana izdatka: (1) kupovina imovine drugaije od gotovine, (2) smanjenje obaveza i (3) smanjenje vlasnike glavnice.

8. Objasnite postupak pripremanja izvjetaja o novanim tokovima od bilansa stanja.

Prvi korak u sastavljanju izvjetaja o novanim tokovima jeste da se dodaju dvije dodatne kolone u bilansu stanja. Ove kolone e odraziti promjene iz protekle godine. Promjene nisu prikazane za meuzbirove i ukupne sume, ve samo za pojedinane stavke. Promjene mogu onda biti ukljuene u jednostavni izvjetaj o novanim tokovima.

U svakoj su koloni novaani tokovi podijeljeni u tri kategorije: (1) vlasnika glavnica, (2) obaveze i (3) ostala imovina. Sastavljanje izvjetaja o novanim tokovima je jednostavno pitanje prenoenja promjena u stavkama bilansa stanja (izuzev za gotovinu) u odgovarajue kolone i kaegorije u izvjetaju o novanim tokovima.

9. Ukratko objasnite razliku izmeu direktne i indirekne metode izraunavanja neto novanog toka od poslovnih aktivnosti.

Direktna metoda klsifikuje poslovne novane tokove u gotovinu dobijenu od kupaca, dobijene dividende, gotovinu isplaenu dobavljaima i zaposlenim i isplaene kamate i poreze.

Indirektna metoda poinje sa neto dobitkom preduzea, koji je baziran na akrualnoj osnovi raunovodstva, i pravi etiri tipa prilagoavanja da bi ustanovila novane tokove od poslovnih aktivnosti, to je neto dobitak prema gotovinskoj osnovi raunovodstva.

Jedina je razlika izmeu metoda u tretiranju novanih tokova od poslovnih aktivnosti.

10. Koji su glavni izvori (primici) gotovine u izvjetaju o novanim tokovima? Koje su glavne upotrebe (izdaci) gotovine?

Ako je kompanija uzajmljivala gotovinu ili emitovala jo dionica, ova aktivnost bi bila novani primitak iz finansijskih aktivnosti. Obrnuto, isplate zajmova i otkup dionica ili isplata dividendi predstavlja novani izdatak.

11. Gdje je rashod za amortizaciju prikazan u izvjetaju o novanim tokovima kada se upotrebljava indirektna metoda?

Indirektna metoda dodaje rashod za amortizaciju neto dobitku u svrhu izraunavanja gotovine pribavljene od poslovanja.

12. Da li je dugorono vanije da preduzee ima pozitivan novani tok iz poslovnih, investicionih ili finansijskih aktivnosti? Zato?

13. Zato je izvjetaj o novanim tokovima koristan? Koje kljune informacije on izraava?

1.) Sposobnost subjekta da stvara budue novane tokove. Primarni cilj finansijskog izvjetavanja jeste da omogui informacije koje stvaraju mogunost za predvianje iznosa, vremenskog rasporeda i neizvjesnosti buduih novanih tokova.

2.) Sposobnost subjekta da isplauje dividende i podiruje obaveze. Ako kompanija nema adekvatnu gotovinu, zaposleni ne mogu biti isplaeni, dugovi olakani, dividende isplaene ili oprema steena. Izvjetaj o novanim tokovima ukazuje na to kako je gotovina koritena i njene izvore.

3.) Razloge za razliku izmeu neto dobitka i neto novaog toka od poslovnih aktivnosti. Iznos neto dobitka je vaan, zato to on omoguava informaciju o uspjehu ili neuspjehu preduzea od jednog perioda do drugog.

4.) Transakcije investiranja gotovine i finansiranja gotovinom u toku perioda. Pomou ispitivanja investicionih aktivnosti kompanije i njenih finansijskih transakcija, italac finansijskog izvjetaja moe bolje razumjeti zbog ega se su imovina i obaveze poveale ili smanjile u toku perioda.

14. Objasnite upotrebu informacija o novanom toku u racio analizi.

Racio brojevi novanog toka mogu pomoi u evaluiranju finansijske performanse kompanije u terminima snage i slabosti, finansijskog upravljanja, politike investiranja, profitabilnosti, djelotvornosti, izvora gotovine i adekvatnosti gotovine.

Podaci o novanom toku se mogu koristiti u predvianju steaja i finansijske neprilike. Razvijanjem referentnih veliina za svaki racio broj novanog toka u odreenoj djelatnosti moe uiniti racio brojeve znaajnijima.

15. Navedite i ukratko objasnite primjere prirodnih veza izmeu bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvjetaja o novanim tokovima.

1.) Veza bilansa stanja. Prvo se prikazuje nekoliko strukturalnih veza izmeu bilansa stanja i druga dva izvjetaja.

2.) Prodajni ciklus. Zatim se prikazuje prodajni ciklus opisujui ove ponovljene finansijske izvjetaje knjienjima koje kompanija mora nainiti da bi izvjetavala o prihodima od prodaje primila uplatu.

3.) Ciklus rashoda. Zatim slijede dokumentovana knjienja za prodajne, opte i administrativne rashode i njihovu kasniju isplatu.

4.) Ciklus ulaganja. Onda se prikazuje povezana knjienja koja se dovode u vezu sa ulaganjem kapitala i duga.

5.) Nabavka sredstava/Amortizacija. Na kraju se prikazuju knjienja za nabavku sredstava i amortizaciju.

Poglavlje 14.- FINANSIJSKI MENADMENTPROCJENA VRIJEDNOSTI PREDUZEAProcjena vrijednosti preduzea jeste kompleksan i delikatan posao. Korektna procjena vrijednosti preduzea zahtjeva angaovanje eksperata vie struka u emu posbnu ulogu imaju ekonomski, a naroito finansijski strunjaci. Ti strunjaci odgovarajuim metodama procjenjuju vrijednost preduzea. Na vrijednost preduzea obino se gleda sa aspekta budue koristi koju bi investitoru (kupcu preduzea) donjeo uloeni kapital u kupovinu preduzea. U principu polazi se od nezavisnog procjenjivaa koji procjenjuje objektivnu vrijednost preduzea. Ta objektivna vrijednost preduzea moe posluiti kao poetna vrijednost u pregovorima o kupoprodaji preduzea.

DEFINICIJA VRIJEDNOSTI PREDUZEAPrema Helfert-u najvaniji koncepti vrijednosti su:

Ekonomska vrijednost temelji se na sposobnosti pojedinog oblika imovine ili pak preduzea kao cjeline da svome vlasniku odnosno vlasinicima u budunosti osigura pritjecanje neto novanih tokova nakon oporezivanje. Ekonomska vrijednost bilo kojeg dobra moe se definisati kao iznos novca koji je kupac spreman dati sada- njegovu sadanju vrijednost-u zamjenu za model oekivanih buduih novanih tokova.

Trina vrijednost je vrijednost ma koje pozicije imovine ili skupa imovine koja je ostvarena na organizovanom tritu ili izmeu privatnih osoba u slobodnim transakcijama bez prisile. Ova vrijednost predstavlja samo trenutnu saglasnost dvije ili vie osoba. Trina vrijednost je podlona raznovrsnim silama koje djeluju na tritu.Knjigovodstvena vrijednost imovine ili obaveza je ona vrijednost koja je navedena u bilansu stanja na odreeni dan. Likvidaciona vrijednost je koncept koji se primjenjuje u sluaju kada preduzee mora likvidirati dio imovine ili svu svoju imovinu. U sutini radi se o procjeni moguih efekata od prodaje imovinskih oblika preduzea. Zbog kratkoe vremena za procjenu i prodaju u postupku likvidacije najee se postie nia cijena imovinskih oblika od one koja bi se postigla u uslovima normalne prodaje na tritu.Raskomadana vrijednost kao varijanta koncepta likvidacione vrijednosti najee je povezana sa aktivnostima preuzimanja ili rastruktuiranja preduzea. Ovaj koncept vrijednosti polazi od prepostavke da zbir ekonomske vrijednosti pojedinanih djelova preduzea sa vie djelatnosti nadilazi vrijednost preduzea kao cjeline.Reprodukciona vrijednost vezana je za prosuivanje o novanom iznosu koji je potreban za zamjenu odreenog oblika imovine sa identinom vrstom imovine. Utvrivanje reprodukcione vrijednosti vezano je veikim djelom za rad osoba tehnike struke. Moe se rei da reprodukciona vrijednost predstavlja samo jednu kontrolu za troak u procjenjivanju trine vrijednosti imovine preduzea koje stalno posluje.Jamstvena vrijednost odnosno vrijednost kolaterala je vrijednost imovinskih oblika koji se koriste kao jamstvo kod dobijanja zajma. Vrijednost jamstva predstavlja gornju granicu do koje se pravni subjekt moe zaduivati na osnovu zalaganja odreene vrijednosti imovine.

Oporeziva vrijednost utemeljena je na lokalni zakonskim aktima kao osnovicama za oporezivanje imovine. Upotreba ovog koncepta vrijednosti ograniena je na prikupljanju prihoda od poreza.Procjenjena vrijednost se primjenjuje u situaciji kad imovina to se procjenjuje nema jasnu odredivu trinu vrijednost. Ovaj koncept vrijednosti esto se koristi u transakcijama koje obuhvataju znatne iznose. Procjenjenu vrijednost utvruju nepristrasni eksperti pri emu tanost procjene zavisi od njihove strunosti.

Vrijednost uz pretpostavku neogranienog vremena poslovanja je vrijednost primjenjivanja na ekonomsku vrijednost preduzea u neogranienom vremenu poslovanja od koga se oekuje stvaranje niza buduih novanih tokova koje kupac mora vrednovati da doe do cijene za preduzee kao cjelinu.

RAZLOZI ZA VREDNOVANJE PREDUZEAMogu se identifikovati tri osnovne grupe razloga za vrenje procjene vrijednosti preduzea:Poslovni razlozi procjene vrijednosti preduzea vezani su za nastup individualnih preduzea na tritu i funkcionisanje trita u cjelini. Da bi opstala preduzea su prisiljena da se stalno prilagoavaju zahtjevima trita i konkurencije. U tom procesu dolazi do: pribavljanja finansijskih sredstava emisijom vrijednosnih papira, spajanja preduzea, kupovine odnosno prodaje preduzea ili njegovog djela, razdvajanja preduzea, zamjena duga za udjel u vlasnitvu, zajednikim ulaganjem, izdvajanja preduzea u zakup is l. u svim navedenim sluajevima neophodno je utvriditi vrijednost preduzea.Fiskalni razlozi za procjenu vrijednosti preduzea zavise od poreskog sistema i druge dravne regulative koja ima za cilj da titi funkcionisanje odreenog privrednog sistema. Osnovni fiskalni razlog za procjenu vrijednosti preduzea je utvrivanje poreske osnovice koja slui za obraun raznih vrsta poreza. Pravni razlozi za procjenu vrijednosti preduzea mogu da nastanu u sluajevima kada preduzee nije u stanju da odgovori svojim finansijskim obavezama pa se steknu uslovi za prinudno poravanjanje, steaj ili likvidaciju.

RAZVOJ VREDNOVANJA PREDUZEAPostoje dvije razvojne faze u vrednovanju preduzea:Prva faza (faza statikog i objektivnog gledanja na preduzee) je karakteristina po tome to je kao vrijednost preduzea bila tretirana vrijednost opipljive imovine kasnije vrijednost iste imovine. U drugoj razvojnoj fazi vrednovanja preduzea (faza dinamikog i subjektivnog gledanja na preduzee) preduzee se tretira kao i svaka druga roba na tritu. Ono se posmatra kao ekonomska cjelina ija se vrijednost odreuje polazei od procjene njegove poslovne uspjenosti. Drugim rijeima,o vrijednosti preduzea se razmilja kao i o vrijednosti njegovih poslova, odnosno njeogovih poslovnih operacija.

PREDMET PROCJENE VRIJEDNOSTI PREDUZEAPolazei od pojednostavljenog bilansa stanja preduzea kao predmet procjene moe se pojaviti:

Ukupni kapital preduzea

Dugoroni kapital preduzea

Sopstveni kapital preduzea.Struktura kapitala preduzea moe se prikazati pomou sljedeih jednakosti:

Ukupni kapital= Sopstveni kapital + Ukupne obaveze

Dugoroni kapital= Sopstveni kapital + Dugorone obaveze

Sopstveni kapital= Ukupni kapital - Ukupne obavezePRISTUPI PROCJENI VRIJEDNOSTI PREDUZEA

Potrebno je razlikovati dva glavna pristupa procjeni vrijednosti preduzea, a to su:

Statiki (raunovodstveni)

Dinamiki (poslovni).

Za prvi pristup je prihvatljiviji naziv statiki nego raunovodstveni jer bolje objanjava sutinu ovog pristupa. Ovo zbog injenice to se kod ovog pristupa ne koriste samo raunovodstvene metode i podaci nego i metode tehniko-tehnoloke procjene funkcionalnih sposobnosti graevina, opreme i sl. Sem toga zajednika karakteristika svih metoda procjene vrijednosti preduzea unutar ovog pristupa je ta da se stvarna cijena sredstava i obaveza utvruje na oreeni datum to znai da je naglaen statiki znaaj pristupa procjenjivanja vrijednosti preduzea.

Dinamiki pristup procjeni vrijednosti preduzea poiva pak na sposobnosti preduzea da stvara poslovne rezultate u budunosti. Ovaj pristup pokriva planski horizont poslovanja preduzea u budunosti, uzima u obzir i uinke svih inputa ( radnici, organizacija, tehnologija i sl.) vodi rauna o tipinim kretanjima na tritu i o vremenskim preferencijama vlasnika preduzea jer koristi tehniku svoenja na sadanju vrijednost. Ovaj pristup ima prednosti u odnosu na druge jer u granicama mogunosti predvianja dogaaja u budunosti osigurava najtanije rezultate procjene vrijednosti preduzea.

Navedeni pristupi lako mogu meusobno da budu kontradiktorni, to implicira izbor kombinovanog pristupa procjeni.

METODE ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI PREDUZEA

Ako se poe od statikog i dinamikog pristupa procjene vrijednosti preduzea ili njihove kombinacije mogue je razlikovati tri grupe metoda za procjenu vrijednosti preduzea, a to su:

Statike metode

Dinamike metode

Kombinovane metode.

Statike metode za procjenu vrijednosti preduzea obuhvataju:

Metodu knjigovodtsvene vrijednosti preduzea

Metodu korigovane knjigovodtsvene vrijednosti preduzea

Metodu reprodukcione vrijednosti preduzea

Metodu likvidacione vrijednosti preduzea.

Dinamike metode za procjenu vrijednosti preduzea obuhvataju:

Metodu kapitalizacije neto dobitka:

Metodu kapitalizacije stabilizovanog ostvarenog neto dobitka

Metodu kapitalizacije stabilizovanog oekivanog neto dobitka

Metodu kapitalizacije ponderisanog neto dobitka

Metodu kapitalizacije rastueg neto dobitka

Diskontu metodu:

Metodu diskontovanja neto dobitka

Metodu diskontovanja istog novanog toka

Kombinovane metode za procjenu vrijednosti preduzea obuhvataju:

Metodu srednje vrijednosti

tutgartsku metodu

Metodu multiplikacije (P/E)

Metodu procjene goodwill-a

STATIKE METODE ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI PREDUZEA

Statike ili pomone metode za procjenu vrijednosti preduzea temelje se na vrijednostima imovine i obaveza na odreeni datum. Do vrijednosti preduzea dolazi se na osnovu pojedinanog vrednovanja svake pozicije imovine ili obaveza pri emu njihova razlika predstavlja vrijednost sopstvenog kapitala odnosno preduzea. Veliki je nedostatak statikih metoda to kod utvrivanja vrijednosti preduzea ne uzimaju u obzir presudne faktore poslovne uspjenosti a time i vrijednosti preduzea. Navodimo neke od njih:

Bilans stanja ne sadri vrijednost organizacionog kapitala tj.sposobnosti menadmenta ili radnika za ostvarivanje poslovnih rezultata.

Bilans stanja ne sadri podatke o lokacionim prednostima ili nedostatcima ( blizina prodajnog trita ili izvora sirovina).

Bilans stanja ne sadri podatke o kvalitetu i cijeni neophodnih energenata za funkcionisanje preduzea.

Bilans stanja ne sadri podatke o sposobnosti istraivako-razvojne funkcije koja moe izumima znaajno poveati rentabilnost preduzea u prvoj fazi koritenja izuma.

Bilans stanja ne sadri podatke i o nekim drugim faktorima koji odluuju o stepenu uspjenosti poslovanja a nisu u sastavu imovine i obaveza.

Prosuivati vrijednost preduzea kako se to ini u bilansu prema zbiru njeg