Internacionalni Univerzitet u Travniku

Ekonomski Fakultet

Seminarski rad iz predmeta

Ekonomika Preduzeca

Tema: Obrtna sredstva

Mentor:

Prof. dr Ibrahim Jusufranić

Mr.sc. Vinko Jakić

Student:

Osmanović Mirza

U Travniku, Juni 2012. godine

Sadržaj

1.Uvod..............................................................................3

2. Pojam , vrste i karakteristika obrtnih sredstava........3

3. Faktori o kojima zavisi visina obrtnih sredstava...........5

4. Obrtanje obrtnih sredstava..........................................6

5. Optimanla velicina obrtnih sredstava..........................6

6. Utvrdjivanje zaliha materijala......................................7

7. Obrtna novcana sredstva................................................7

8. Upravljanje u rizicima u planiranju............................11

9.

Zakljucak..........................................................................12

10. Literatura.......................................................................13

2

1.UVOD

Izracun vrijednosti trajnih obrtnih sredstava je pored izracuna vrijednosti osnovnih sredstava važan cimbenik u procjeni potrebnih ukupnih sredstava za ulaganje u poduzetnički poduhvat. Iskustvo uposlovanju dokazuje kako brojni poduzetnički poduhvati propadaju radi podcjenjivanja značaja trajnih obrtnih sredstava.Podaci potrebni za izračun dijela investicije koja se odnosi na trajna obrtna sredstva odnose se na buduće dogadaje. Zbog toga su to nesigurne veličine i svaki rezultat računskih operacija s takvim veličinama sadrži odredjenu razinu nesigurnosti, tj. rizika. Kod donošenja odluke temeljem nesigurnim veličina treba voditi računa o tome je li raspon u kojem se mogu očekivati kriterijalne vrijednosti za odlučivanje prihvatljiv ili ne. Kako bismo smanjili mogućnost donošenja loše odluke,kao prvo je potrebno prepoznati moguce uzroke rizika i kao drugo pokušati djelovati na prepoznate potencijalne uzroke neželjenih dogadjaja.U ovom radu prikazat ćemo kako se strategija upravljanja rizicima pri ulaganju u početnu vrijednost trajnih obrtnih sredstava može temeljiti na rezultatima simulacije.

2. POJAM,VRSTE I KARAKTERISTIKE OBRTNIH SREDSTAVA

U obrtna sredstva se svrstavaju ona sredstva preduzeća koja predstavljaju dio imovine preduzeća čiji je vijek trajanja, odnosno rok vezivanja kraći od jedne godine. Izuzetak čini sitan inventar koji se takode uključ uje u grupaciju obrtnih sredstava (razlozi su objašnjeniranije).Prema pojavnim oblicima obrtna sredstva bi se mogla svrstati u tri osnovne grupe i to

a)obrtna sredstva u novčanom obliku ,b)obrtna sredstva u naturalnom oblikuc)obrtna sredstva u prelaznom obliku

.Obrtna sredstva u novčanom obliku č ine gotovina u kasi i na računima finansijskih institucija, kao i ekvivaleti gotovine koji imaju kratkoročni karakter, kao. što su: izdvojenasredstva posebne namjene, depoziti sa kratkim otkaznim rokom,čekovi, mjenice, plemenitimetali, vrijednosice, dionice i drugi vrijednosni papiri.Obrtna sredstva u naturalnom obliku se javljaju u obliku zaliha koje se premakarakteristikama mogu klasificirati kao:• -zalihe materijala, rezervnih dijeliva i sitnog inventara,-zalihe u proizvodnji u smislu nedovršene proizvodnje,-zalihe proizvoda (ako se radi o proizvodnom preduzeću)-zalihe robe (ako se radi o trgovinskom preduzeću).

Zalihe materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara i trgovač ke robe evidentiraju ponabavnim cijenama, a zalihe proizvodnje i proizvoda po troškovima u činjenim za stvaranjetih učinaka.Obrtna sredstva u prelaznom obliku se mogu pojaviti u obliku potraživanja i u obliku razgraničenja.

3

Prelazili oblici potraživanja mogu biti u smislu transformacije: -iz robe u-iz novca u robu-iz novca u novaca

Prvi slučaj nastaje u slučaju da robu ili proizvode prodajemo na kredit, kojom prilikomnastaje potraživanje koje će nestati u momentu kada dužnik - kupac doznači, odnosno isplatidužni iznos.Prelazni oblik iz novca u robu se javlja u slučaju kada potraživanja nastaju po osnovuunaprijed plaćenog iznosa - akontacije isporučiocu robe u svrhu pravovremenog obezbjedenja da isporuka robe bude na vrijeme i u traženoj količini ili nekim drugimkupoprodajnim uslovima.

Ovaj oblik obrtnih sredstavaće se ugasiti u momentu kada isporučilac –dobavljač isporuči preduzeću robu, pričemu će se od prodajne vrijednosti oduzeti iznos unaprijed dateakontacije. Razlika iznosa će predstavljati obavezu preduzeća.

Prelazni oblik iz novca u novac nastaje kada se novac daje drugom subjektu naprivremeno kratkoročno korišćenje. To je slučaj davanja kratkoročnih kredita, pozajmica i si.Taj oblik se gasi kada dužnik vrati iznos duga novčanom doznakom. Dati novac se nakonizvjesnog vremena vraćaju svoj prvobitni oblik, ali indirektno, odnosno preko kategorijepotraživanja.

Obrtna sredstva u obliku razgraničenja predstavljaju prvenstveno prelaznioblik novca u troškove koji su predmet razgraničenja u kratkoročnom periodu. Zaprimjer može poslužiti slučaj kada preduzeće unaprijed plaća osiguranje za tekuću godinu ili zakupninu I sl. U tom slučaju na relaciji transformacije novčanih sredstavau troškove nastaju kratkoročna razgraničenja kao sastavni elemenat grupacije obrtnih sredstava.

Najvaznija podjela obrtnih sredstava je podjela prema njihovim:

-pojavnim oblicima-ekonomskom sadrzaju-fazama ciklusa obrtaja,-u sistemu njihovog pribavljanja

Potraživanja obuhvaćaju potraživanja od kupaca, po plaćenim avansima ili akontacijama,potraživanja od zaposlenih, potraživanja od države ili drugih institucija, potraživanja pofinancijskim ulaganjima i druga potraživanja.

Financijska imovina je ona imovina koja dospijeva najdulje do jedne godine dana, a obuhvaća zajmove, depozite, vrijednosne papire i ostala kratkoročna financijska ulaganja.

Novčana sredstva kao obrtna sredstva jesu sredstva na žiro-računu i drugim računima u bankama te novac u blagajni poduzeća.Prema fazama ciklusa obrtaja dijele se na:- obrtna sredstva u fazi proizvodnje,

4

-obrtna sredstva u fazi prometa.

A prema sustavu pribavljanja obrtna se sredstva dijele na:-stalna obrtna sredstva, -nestalna ili izvanredna obrtna sredstva.

3.FAKTORI O KOJIMA OVISI VISINA OBRTNIH SREDSTAVA

Sva poduzeća nemaju jednaku potrebu za obrtnim sredstvima. Visina ukupnih obrtnihsredstava ovisi o sljedećim faktorima:

 - oobujmu, vrijednosti i asortimanu proizvodnje i usluga, - tehnološkom procesa proizvodnje i pružanja usluga, - uvjetima opskrbe sirovinama i materijalima, - uvjetima naplate prodanih proizvoda ili usluga, - uvjetima podmirivanja obveza prema drugima (doprinosi, plaće radnika) I drugim.

Temeljni cilj je pratiti i ubrzati koeficijent obrtaja obrtnih sredstava u svim fazama ciklusareprodukcije

.Koeficijent obrta – On mjeri broj obrta ukupnih obrtnih sredstava u konstantnoj jedinici vremena i brzinu transformacije pojedinih pojavnih oblika angažovanog kapitala u obrtnimsredstvima. On može biti:

Globalni koeficijent obrta-

KO = T/Kobs

Parcijalni koeficijent obrta (u zalihama materijala, nedovršene proizvodnje ili gotovihproizvoda)Što je koeficijent obrta veći, to se angažovani kapital brže reprodukuje sa kraćim vremenom trajanja pojedinih faza ciklusa reprodukcije i time se povećava broj ciklusa reprodukcije u jedinici vremena.Za utvrdjivanje potreba za obrtnim sredstvima uzima se, pored koeficijenta i vremena obrtaja,i vrijednost planiranoga prometa. Tako dana formula čini jednostavnim izračunavanjeukupno potrebnih obrtnih sredstava. Medjutim, treba imati u vidu da samo takvo izračunavanje potrebnih obrtnih sredstava za cijelo poduzeće ne daje pravu sliku objektivno potrebnih sredstava, i to zbog toga što su potrebe za obrtnim sredstvima po pojedinim fazama kružnoga kretanja sredstava posve različite jer je i koeficijent obrtaja pojedinih dijelovaobrtnih sredstava različit.Vrijeme

Vrijeme obrta – predstavlja broj dana vezivanja ili broj dana angažovanja kapitala u obrtnim sredstvima. Hobs = 360 / KO

5

Ovaj indikator je u direktnoj srazmjeri sa koeficijentom angažovanja kapitala u obrtnim sredstvima, a što je i logično, u obrnutoj (indirektnoj) srazmjeri sa koeficijentom reprodukcije angažovanog kapitala u istim obrtnim sredstvima. Što je koeficijent angažovanja kapitala u obrtnim sredstvima manji, to je koeficijent reprodukovanja (obrta)kapitala veći, vrijeme angažovanosti kapitala u obrtnim sredstvima kraće, a efekat po kvalitet ekonomije uspješniji.

4.OBRTANJE OBRTNIH SREDSTAVA

Obrtanje obrtnih sredstava započinje nabavom potrebnih materijala (sirovina ili poluproizvoda u industriji, namirnica, pića u ugostiteljstvu itd.) i to je pretpostavka započetak proizvodnje. Poduzeće mora najprije posjedovati vrijednost u obliku novca .

U svakom obrtnom ciklusu obrtna sredstva u poduzeću prolaze kroz tri faze: fazu nabave,fazu proizvodnje i fazu realizacije. Da bi se reprodukcija obrtnih sredstava uspješno obavila,što znači zadovoljila sve naznačene uvjete uspješno obavljenog ciklusa reprodukcije, važno je i maksimalno uskladiti trajanje pojedinih faza kružnoga toka sredstava. To je važno zbog toga jer se postiže već i ekonomski efekt što se brže odvija svaka faza za sebe i sve zajedno,budući se angažirana sredstva kraće zadržavaju u svakoj pojedinoj i svim fazama ukupno ibrže se ostvaruje temeljni smisao reprodukcije da se na kraju ostvare veća sredstva oduloženih, a to znači odgovarajuća zarada. Znači, što je brže kretanje obrtnih sredstava, uzostale povoljne elemente poslovanja, moguće je ostvariti veću rentabilnost poslovanja, pa sezbog toga nastoji ubrzati obrtaj obrtnih sredstava. Brzina kruženja obrtnih sredstava izražavase brojem obrtaja u jedinici vremena (obično u godini). Obrtna sredstva u jednoj godininačine više od jednog kruga, ačesto i po nekoliko krugova. Ova brzina kruženja obrtnihsredstava izražava se koeficijentom obrtaja koji se može izračunati formulom

5.OPTIMALNA VELIČINA OBRTNIH SREDSTVA

U ekonomskoj teoriji i praksi primjenjuje se čitav niz metoda pomoću kojih se utvrdjuje I planira optimalna potreba za angažovanim kapitalom u obrtnim sredstvima.

Kada su u pitanju novoosnovana preduzeća (pogoni) primjenjuju se:

- metoda broja dana trajanja tehnološkog procesa- metoda pomoću kamatnih brojeva -metoda materijalnog bilansa (najče će se koristi)

Posebno je značajan postupak utvrdjivanja zaliha predmeta rada (materijala) njihove optimalne veličine.

Koeficijent angažovanja - Ovim indikatorom iskazuje se objektivno, organizaciono i stvarnopotreban angažovani kapital u obrtnim sredstvima po novčanoj jedinici ukupnih

6

troškova prouzrokovanih proizvodnjom gotovih proizvoda posmatrano kako u ukupnom iznosu, tako ipo pojavnim oblicima obrtnih sredstava.

6.UTVRDJIVANJE ZALIHA MATERIJALA

Zbog značaja obezbjedjivanja kontinuiteta reprodukcije zalihe materijala u ekonomskojteoriji i praksi zaslužuju posebnu pažnju. Zalihe materijala najčešće su neizbježne pa je jedan od osnovnih zadataka utvrdjivanje njihove optimalne veličine i strukture.

Optimalne zalihe - materijala predstavljaju onu količinu koja je, uz minimalne troškove njihovog posjedovanja, dovoljna za kontinuitet planiranog obima reprodukcije.

Zopt = Q/2 + Rs

Minimalne zalihe – donja granica količine materijala na zalihama do koje se može i smije ići,a da se ne ugrozi kontinuitet procesa reprodukcije.

Zmin = Pd * Vn

Maksimalne zalihe – gornja granica nabavke materijala čije dalje povećanje izaziva efektekoji su loši po kvalitet ekonomije.

Zmax = Zmin + Qo

7.OBRTNA NOVČANA SREDSTVA U novom društveno ekonomskom sistemu će poduzeća u akcionarsko društvenom odnosno humanističkom obliku vlasništva nad sredstvima za proizvodnju imati zajednička novčana sredstva. Poduzeća u privatnom vlasništvu po svojoj volji mogu zadržati vlastiti status pa tako i novcana sredstva, te mogu nastaviti poslovati samostalno po principu klasičnog kapitalističkog tržišnog oblika privredjivanja.

Komuna u pravilu posjeduje znatno već u količinu novca nego što je potrebno za potrošnjustanovništva i razvoj privrede u periodi obračuna. Višak novčanih sredstava predstavlja novčanu akumulaciju komune. Iz tog novčanog fonda komuna mora sačuvati odredjenu novčanu rezervu za pokrivanje eventualnih investicijskih poremećaja,zatim za pokrivanje šteta nastalih elementarnim ili na druge načine nastalim nepogodama. Satim novčanim sredstvima komuna sama sebe osigurava. Ostatak novca se može koristiti kao obrtna sredstva.Obrtna novčana sredstva su akumulirana sredstva minulog rada proizvodjača i služe kaoprometno sredstvo plaćanja drugim proizvodjačima za proizvode, poluproizvode,repromaterijale i sirovine koje privreda preradjuje u svom proizvodnom procesu.

7

Komuna može dodjeljivati obrtna sredstva privredi u akcionarsko društvenom odnosno humanističkom obliku vlasništva nad sredstvima za proizvodnju beskamatno, pod uvjetom daprivreda vrati posudjeni novac u periodi obračuna. Ništa novo u stvari, komuna postaje neštopoput korporacije a velika kapitalistička poduzeća ne naplaćuju sama sebi obrtna sredstva.Nikakav interes društvo nebi imalo da naplaćuje samo sebi pozajmice. Beskamatno dodjeljivanje kredita je pogodno jer ne poskupljuje proizvodnju i pojednostavljuje system obračuna cijene robe. Osim toga takvo kreditiranje potiskuje mogućnost formiranja otudjenog oblika moći baziranog na posjedu novca i stoga će doprinijeti razotudjenju društva.

Ukoliko komuna kreditira proizvodnju beskamatno, tada i privreda može u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama društva, odgadjati naplatu svoje robe beskamatni kreditima. Kada komuna bude dodjeljivala kredite beskamatno tada više individualni kreditori ne bi mogli zaradjivati posudbom novca pa bi se time ukidala kamata kao oblikr ente. Važno je napomenuti da se kamata neće ukinuti nasilnim putem, tako da će ona još egzistirati neko vrijeme ali će društvo formirati takve uvjete kreditne politike, koja će obeshrabriti kamatu na posudjeni novac.Visina kamata opada u zasićenom kapitalističkom društvenom sistemu. Japan je primjer kojito potvrdjuje. Prosječan Japanac posjeduje oko US 100.000 $ na bankovnom računu i nekupuje skoro ništa zato što uglavnom ima sve što mu treba. Iz tog razloga u Japanu kamate gotovo da ne postoje. Nestajanjem kamata kapitalizam počinje gubiti svrhu svog postojanja.Ali mi moramo formirati novi sistem koji će zamijeniti kapitalizam i unaprijediti odnose udruštvu jer će u suprotnom doći do nestabilnosti i do povratka unazad.Nestajanjem kamata banke bi gubile svoju osnovnu funkciju rentijerstva pomoć

U akumuliranog novca. Ona više ne bi bile profitabilna poduzeća većbi mogla u komuni vršiti funkciju individualnog i društvenog knjigovodstva robno novčanog prometa. Banke mogu pomoću kompjutorske tehnologije voditi evidenciju o imovinskom stanju stanovnika, zatim evidenciju prihoda i rashoda stanovnika i privrede komune. U klasičnom ekonomskomsistemu potrošač i koji nemaju gotovog novca uzimaju kredite za kupovinu robe. Krediti opterećuju cijenu robe sa kamatom koju odredjuje tržište. Osim toga što je duži period otplate kredita to je veća kamata pa je potrošačima u interesu da što prije otplate kredite.

Uvodjenjem beskamatnog kredita potrebno je formirati novi sistem raspodjele novca kojiĆe biti najmanje podjednako obrtno financijski efikasan kao što je klasično kamatno kreditiranje. Kako je količina obrtnih sredstava velika ali i ograničena tako se može dogoditi da budu nedostatna za potrebe svih korisnika. Sa time u vezi obrna sredstva treba raspodjeljivati medju korisnicima u funkciji vremena obrta što se može prikazati formulom:

K-obrtnih sredstava =360/vrijeme povrata novca

Veci k-obrnith srestava ce ostvariti korisnik obrtnih sredstava koji u kraćem vremenu vrati posudjeni novac. Svi veći koeficijenti obrtnih sredstava će osigurati beskamatno

8

kreditiranje od strane komune bez obzira na količinu potraživanih sredstava, dok se fond obrtnih sredstava ne istroši.Sistem daje veću mogućnost pridobijanja novca privredi koja predvidja kraće vrijeme prometa robe, što je i razumljivo jer se tada novac brže vraća te se može ponovo obrtati.

Proizvodnja koja u periodu platnog obračuna od mjesec dana nalazi svoju potrošnju moći će pomoću opisanog sistema raspodjele koristiti neograničenu količinu novčanih sredstava jer ih praktično odmah i vraća.Privreda u zajedničkom vlasništvu stanovnika komune je dužna da posudjenu količinu novca vrati u periodi obračuna. Privreda može vratiti obrtna sredstva pod uvjetom da naplati proizvedenu robu, odnosno ukoliko proizvodi robu koju društvo treba.

U slučaju neuspjeha proizvodjači neće ostvariti dovoljnu dobit. Ukoliko dobit ipak bude veća od količine utrošenih obrtnih sredstava, tada poduzeća još uvjek posluju relativno pozitivno jer su u stanju vratiti obrtna novčana sredstava. Mala ostvarena dobit u periodu obračuna će smanjiti dohodak radnika.Ukoliko ostvarena dobit padne ispod količine korištenih obrtnih sredstava, tada poduzeće bilježi gubitak obrtnih novčanih sredstava. Toleriranje takve situacije bi dovelo dosmanjivanja količine novčanih sredstava u novčanom fondu komune pa bi proizvodjači imali teškoće obnavljati proizvodnju. Naravno da finansijsku nedisciplinu ni jedan ekonomski sistem ne može dozvoliti pa tako ne može ni komuna i stoga uvodi sistem mjera zapodnošenje odgovornosti. U novom sistemu svi radnici podnose odgovornost za gubitakobrtnog novca i zajednički ga nadoknadjuju pomoću dohodovnih bodova minulog rada.

Proizvodnja koja je namjenjena nepoznatom potrošaču ne mora se odmah plasirati na tržištu.U tom slučaju promet robe može trajati duže od mjesečnog perioda obračuna, pa poduzeće može ostvariti manju dobit od količine utrošenih obrtnih sredstava u periodi obračuna.Medjutim, kako svako poduzeće posluje kontinuirano, može na temelju naplate proizvedene robe iz nekog prošlog perioda proizvodnje, ostvariti potrebnu dobit i osigurati povrat obrtnih sredstava.

Kada bi se na temelju mjesečnog obračuna poduzeća zahtjevala regulacija odgovornosti za različite ostvarene dobiti javljale bi se nepotrebne i nepogodne oscilacije nagrada i sankcija radnika pomoću dohodovnih bodova minulog rada prema trenutnoj solventnosti poduzeća.Odgovornost radnika treba podići iznad cikličkih mjesečnih poremećaja ponude i potražnje.Raspodjelu i oduzimanje dohodovnih bodova minulog rada treba vršiti po godišnjem obračunu platnog prometa.

Svako poduzeće u toku godinu dana uzima obrtna sredstva onoliko puta koliko je potrebno I vraća ih po ostvarenoj dobiti na tržištu. Ukoliko poduzeće u periodu od godinu dana neuspiju vratiti sva obrtna sredstva tada se razlika izmedju posudjenih i vraćenih sredstava odbija od posjeda dohodovnih bodova minulog rada svih radnika proporcionalno koeficijentu odgovornosti. U slučaju gubitaka poduzeća veći koeficijenat odgovornosti radnika donosi veći gubitak dohodovnih bodova minulog rada i niži dohodak. I obratno, manji koeficijenatodgovornosti radnika u slučaju novčanih gubitaka

9

poduzeća donosi manji gubitak količine dohodovnih bodova minulog rada i manji pad visine dohotka. Inicijator pogrešne odluke će dopunski biti sankcioniran lošom ocjenom radnika i posebnih komisija. Na taj način uzimanje obrtnih sredstava za sobom povlači veliku odgovornost cijelog kolektiva što jeuvjet produktivnog poslovanja.

Svaki gubitak privrede smanjuje količinu novca u fondu obrtnih sredstava komune. Medjutim može se pretpostaviti da će u sistemu koji efikasno sprovodi odgovornost poslovanja, gubici biti mali i daće ih komuna nadnoknaditi otkupom novog novca pomoću dohodovnih bodova minulog rada i porastom novčane dobiti produktivnih poduzeća komune.

Najveći rizik podnose poduzeća koja koriste veću količinu obrtnih sredstava u odnosu nacijenu rada radnika, kao što je to slučaj u trgovini ili u finalnoj proizvodnji koja u većoj mjeri kupuje poluproizvode i repromaterijale drugih proizvodjača.Rizik takvih proizvodjača se može smanjiti dobrovoljnim udruživanjem proizvodjača koji sudjeluju u izradi proizvoda. Udruživanjem proizvodjača sirovina, poluproizvoda i finalnog proizvoda smanjuje se potreba za obrtnim sredstvima jer proizvodjač i zajednički proizvode robu i zajednički snose odgovornost za poslovanje. U idealnom slučaju potpuno udružena privreda više nebi trebala obrtna sredstva. Udruženi proizvodjač i zajedno podnose odgovornost za realizaciju proizvodnje.

Ukoliko jedan kooperant zakaže u vremenu isporuke ili kvaliteti svoje proizvodnje tada svi proizvojač i mogu doživjeti financijske nepogodnosti.Poduzeće koje je lošim poslovanjem nanijelo štetu ostalima poduzećima bi od rukovodstva ostalih poduzeća ili od arbitražnih komisija i sudova dobilo slabiju ocjenu pa bi svi radnici utom poduzeću ostvarili u nekoj mjeri niži dohodak. Ukoliko su u takvom poduzeću po jedinci krivi za loše poslovanje, tada bi ih njegovi suradnici ocjenili lošom ocjenom pa bi isti ostvarili još niži dohodak.Ocjenom utvrdjena odgovornost svakog radnika je najprihvatljivija i najefikasnija jer je usistemu velikih produkcija teško, dugotrajno i skupo, precizno utvrdjivanje vrijednosti djelomičnih šteta ili doprinosa koje pojedini rad može prouzrokovati. U slučaju da su lošim poslovanjem nastale trajne štete tada bi slaba ocjena takvim radnicima uz arbitražu upravnog odbora donijela i već i gubitak dohodovnih bodova minulog rada.Ne ostvarenje predvidjene dobiti uslijed elementarne nepogode kao što su potresi, poplave ipožari, nebi se trebali smatrati gubicima privrede pa se isti nadoknadjuju iz fonda novčanih rezervi komune.

Komuna se za takve slučajve može reosigurati zajedničkim dogovorom saveza komuna.Naravno, količina obrtnih sredstava u rezervnom fondu komune je uvijek ograničena i zato se može dogoditi da pojedini proizvodjači ne osiguraju potrebna obrtna novčana sredstva.Privreda bez obrtnih novčanih sredstava ne može proizvoditi pa bi se pogoni trebali zatvoriti.U tom slučaju komuna predvidja rezervni izvor dodjele obrtnih novčanih sredstava iz fonda namjenjenog razvoju privrede. Ukoliko pojedinim poduzećima ne podje za rukom ni tada dase izbore za potrebna obrtna novčana sredstva mogu ih zatražiti od postojećih banaka sa tržišnom kamatom.Medjutim, dugoročno gledano obrtna sredstva će postajati sve manje potrebna ili će se raspodjeliti beskamatno, tako posjednici akumuliranog novca više neće moći uzimati kreditnu

10

proviziju. Tadaće posjednici akumuliranog novca imati interes da novac zamjenjuju za dohodovne bodove minulog rada čimeće komuna ostvariti veća novčana sredstva za beskamatno kreditiranje privrede i potrošača.Na kraju treba reći da bez obzira koliko se privreda komune udruživala, tržišna privredanikada neće biti neosetljiva na kolebanje konjunkture.

Zaoštravanjem uvjeta za podnošenje odgovornosti kojeće donijeti radna konkurencija, neuspjesi proizvadjača mogu biti izrazito nepogodni. Sa time u vezi proizvodjači će morati tražiti veći stupanj sigurnosti privredjivanja inalazitiće je u proizvodnji za poznate potrošače.Udruženi proizvodjači će ispitati potrošače o njihovim potrebama te će postepeno organizirati proizvodnju po njihovoj narudžbi. Sa poznatom potrošnjom privreda može uspješno organizirati svoje djelovanje a radna konkurencijaće omogućiti najuspešniju realizaciju.Takva privreda bi donosila pogodnosti društvu ali treba naglasiti da bi ona sve manje bilatržišna a sve više planska.

8.UPRAVLJANJE RIZICIMA U PLANIRANJU TRAJNIH OBRTNIH SREDSTAVA

Kako je raspon od 544.316 kn do 948.413 kn u kojem se mogu pojaviti potrebe za trajnimobrtnim sredstvima suviše velik i vjerojatnost potrebe za trajnim obrtnim sredstvima uvrijednosti od 739.585 kn samo 50% odlučili smo definirati strategije kojeće taj raspon suziti. Iz tornado grafa na slici 7 vidi se kako je u strategiji upravljanja rizicima povezanom splaniranjem vrijednosti početnih trajnih obrtnih sredstava najisplativije fokusirati se na danevezivanja potraživanja od kupaca, dane vezivanja obveza prema dobavljačima i dane vezivanja zaliha. Investitor je u promatranom primjeru u kooperantskom odnosu. Isti subject je istovremeno njegov jedini kupac za piliće i jedini dobavljač smjese za prehranu pilića. U ugovoru o kooperaciji ugovorene su:

- medjusobna suradnja najmanje do visine vrijednosti smjesa za prehranu pilića- mogućnost kompenzacije medjusobnih potraživanja i dugovanja do visine vrijednosti isporučenih smjesa za prehranu - plaćanje vrijednosti isporučenih pilića iznad vrijednosti isporučene smjese za prehranu doznakom na žiro račun investitora.

U nastavku navodimo primjer kako može investitor suziti raspon u kojem se mogu pojavitipotrebe za obrtnim sredstvima.

a) Uvodjenjem novog kupca za iznos vrijednosti prodanih pilića iznad vrijednosti nabavljenih smjesa za prehranu s rokovima isporuke sukcesivno kroz godinu, s rokom plaćanja od 30 dana i distribucijom RiskTriang (15; 30; 45) i

b) Povećanjem učestalosti nabavke smjesa za prehranu i time smanjenjem dana vezivanjazaliha sa prosječnih 28 na prosječnih 14 dana s distribucijom RiskTriang (7; 14; 28)bez dodatnih ulaganja u predvidjene kapacitete za skladištenje i bez povećanjazavisnih troškova nabave.

11

10.ZAKLJUĆAK:

Obrtna sredstva (imovina) su kratkoročna sredstva koja mogu brzo i lako biti pretvorena u novac. Najbitnije stavke su gotovina, kratkoročna potrživanja i plasmani, zalihe i inventar.Kratkoročna potraživanja su obaveze koje kupci imaju prema kompaniji koja je predmet analize.Kratkoročni plasmani su najčešće plasmani u kratkoročne hartije od vrednosti kao što su komercijalni zapisi i ostale hartije od vrednosti koje mogu u svakom trenutku biti unovčene.

Poduzeća nabavljaju brojne materijale koji se troše radi proizvodnje proizvoda ili usluga. Ovise materijali u procesu obavljanja proizvodnje odjednom utroše, a prodajom naplaćuje se I vrijednost utrošenih materijala. Tako dobivena novčana sredstva služe za ponovnu nabavu materijala koji se, kao što je vidljivo, obrnu u kraćem vremenskom razdoblju i ostvare višekružnih kretanja tijekom jedne godine pa se iz toga razloga i nazivaju obrtnim sredstvima.

Za obrtna sredstva karakteristično je da su to materijalne vrijednosti koje se troše u proizvodnji,tako da se njihova supstanca i vrijednost jednokratnom uporabom potpuno prenosi na novi proizvod i pri tome se mijenja njihov prvobitni oblik.Važna stavka kod osnovnih sredstava jeste njihova amortizacija. Amortizacija predstavlja postepeno trošenje i otplaćivanje osnovnih sredstava u toku njihovog ekonomskog vijeka trajanja. Kompanije za sredstva amortizacije izdvajaju poseban račun na kome se ovasredstva gomilaju. Ubrzana amortizacija je najčešći način za uvećanje troškova i legalnoumanjivanje poreske osnovice.

12

LITERATURA:

-dr.Janko Klobčar,Udzbenik “Računovodstvo” ,Sarajevo,1998.

-dr.Slavko Vukša,Udzbenik “Finansijsko računovodstvo, Banja Luka,2006.-

-dr.Jadranka Kapić, Udzbenik “Uvod u računovodstvo”, Sarajevo, 2006.

Internet:http://www.sarovic.com/obrtna_sredstva.htmhttp://www.management.cg.yu/files/1221686617.ppthttp://www.foi.hr/CMS_library/studiji/pds/mps/predmeti/materijali/Upravljanje_rizicima.pdf

13

2. PRIMJER GLAVNOG NASLOVA

Glavni dio seminarskog rada.

U ovom dijelu obrađujete glavnu temu seminarskog rada. Preuzete dijelove iz drugih

knjiga obavezno citirajte u obliku fusnote1. U ovom dijelu također obradite i primjer iz

prakse.

Font: Times New Roman

Veličina: 12 px

2.1. Primjeri podnaslova

Ovdje ide tekst.

2.2. Primjeri podnaslova

Tekst...

1 Mira Šunjić-Beus, Šefkija Berberović, (2005), “Ekonomika preduzeća, treće dopunjeno i izmijenjeno izdanje”, Sarajevo, Ekonomski fakultet u Sarajevu, str. 25

14

3. ZAKLJUČAK

Seminarski rad može imati i više od tri dijela. Dakle, nije obavezno da treći dio bude

zaključak. Treći dio može biti primjer iz prakse, a četvri zaključak. Osjećajte se

slobodnim da sami napravite raspored.

15

4. PRILOZI

U ovom dijelu nalaze se prilozi, ukoliko ih imate. Prilozi mogu biti:

Upitnik, ukoliko ste radili istraživanje

Bilans stanja kompanije, ukoliko ste ga koristili za analizu stalnih sredstava u

kompaniji

Bilans uspjeha, ukoliko je korišten za analizu poslovnog uspjeha

Slike proizvodnih pogona

I drugi slični dokumenti

16

6. LITERATURA

1. Blagota Lučić i Ljubo PejiĆ (2005) „Zbirka zadataka iz

matematika I i II , Sarajevo ,Ekonomski fakultet

2.Dr. Miljenko Crnjac, Mr. Dragan JukiĆ, Dr. Rudolf

Scitovski (1994),“ Matematika“Osijek, Ekonomski

Fakultet

3. M. NurkanoviĆ, Z. NurkanoviĆ, Elementarna

teorija i zadaci, PrintCom, Tuzla 2004 4. www.google.ba

17