Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sveučilišna knjižnica

On-line baze podataka

� Baze podataka zbog sustavne organizacije, preglednosti ivisoke relevantnosti podataka, predstavljaju nezaobilazniizvor pouzdanih informacija.� Bibliografski zapisi (uključujući i sažetak), u svimsu bazama

na engleskomjeziku, iako su izvorni radovi na različitimsvjetskimjezicima.svjetskimjezicima.

� Postoje u tri kategorije:- bibliografske baze,- baze cjelovitog teksta,- citatne baze, za praćenje odjeka određenog rada ili utjecajaznanstvenika unutar znanstvenog područja.

www.online-baze.hr

� Baze podataka koje su dostupne preko Centra za onlinebaze podataka izrađuju strukovna društva, knjižnice tekomercijalne i nekomercijalne institucije.

� U izradu baze podataka uključeno je i po više stotinastručnjaka različitih profila:

knjižničari definiraju strukturu bazepodatakada bi biliknjižničari definiraju strukturu bazepodatakada bi biliuključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad,

računalni stručnjaci izrađuju baze i sučelja za pretraživanjete brinu o tehničkoj podršci,

indekseri opisuju radove pridavajući im klju čne riječi,predmetnice ili identifikatore .

Kako dobro pretražiti on -line baze podataka?

http://edu-udzbenik.carnet.hr/

� Za uspješno pretraživanje treba dobro pripremiti pitanje. Najčešći problem je općeniti upit koji daje previše rezultata. Upit treba biti što konkretniji. Rijetko se dobijepremalo rezultata, a pretraživanje se lako može proširiti.

Koraci su:

� PRECIZNOST UPITA . Primjer: "How mobile phones influence health?"

Tek ako se dobije premalo rezultata, upit se može proširiti, odnosno, učiniti ga općenitijim.

� NEZAVISNI KONCEPTI , Pitanje rasčlaniti na samostalne koncepte. Na: mobile phone, healthDobije se pregled broja radova koji se bave zasebnim konceptima. Na kraju u 5. koraku te koncepte povezatioperatorom AND.

� SINONIMI (proširivanje pretraživanja).Za koncepte definira ti srodne pojmove, sinonime, različitu definira ti srodne pojmove, sinonime, različitu terminologiju i sl. Za mobilni telefon pretraživati po svim izrazima koje je autor mogao koristiti: cellular phone, mobile phone, GSM. Sa više sinonima rezultati pretraživanja su kvalitetniji.

� Za definiranje srodnih pojmova dobro je poznavati engleski jezik, te razlike britanske i američke inačice. Na kraju u 5. koraku povezati ih operatorom OR.

� GRAMATI ČKI OBLICI ISTOG IZRAZA(proširivanje pretraživanja ). Odrediti oblike svakog izraza da se dobiju dokumenti koji sadrže sve oblike riječi. Primjer, obuhvaćena je množina izraza i različiti načinipisanja (phone i phones, teenager i teenagers).

Nekad je dovoljno uključiti samo množinu. Korisno je nakon korijena riječi staviti znak kraćenja.

� KOMBINIRANJE REZULTATA (sužavanje).

Kombiniranje raš članjenih izraza operatorima OR i AND da se dođe do početnog upita. Upit postaviti: (mobile phone(s) OR cell(ullar) phone(s)OR gsm) AND (health OR healthy) AND (teenager(s)OR youth).

Nevidljivi web (invisible web; deep web)

� Dio je do kojeg se ne može doći koristeći tražilice i mrežneimenike, dio koji pauci ne pronalaze. Tu su znanstvene ikomercijalne baze podataka, te knjižnični katalozi, kojetreba pretraživati izravno preko relevantne internet adrese(URL-a).(URL-a).

� Pauci indeksiraju statičke HTML stranice i ne pronalazesadržaj dinamičnih stranica, koji se generira tek na upit pripretraživanju. Pauk pronalazi traženu stranicu, ne i njezinsadržaj. Vlasnik tražilice je odredio daće dijelovi bitiizuzeti iz pretraživanja, a za pristup su potrebni korisničkoime i lozinka.

Kako doći do nevidljivog weba?

Koristiti riječ database. Za pronalaženje baze omedicini, upit je: medicine database. Postoje kvalitetnebaze podataka sa slobodnimpristupom, za koje netreba korisničko ime i lozinka. Mrežna mjesta kojasadrže informacije o sadržaju nevidljivog weba su:

http://www.invisibleweb.nethttp ://www.invisibleweb.nethttp://www .freepint.com/gary/direct.htmImenici koji vode do nevidljivog weba, u pravilukvalitetni, jer su ih vrednovali stručnjaci:

http://lii.orghttp://infomine.ucr.eduhttp://www .about.com

U čemu je razlika pretraživanja korištenjem Googlea i pretraživanja online baza podataka?

� Kad tražeći informacije počinjemo na pretraživačima poput Googlea illi Yahooa, nađemo se pred izborom od nekoliko stotina ili tisuća pogodaka.

� Nastavnicima, studentima i učenicima Google je dobar izvor informacija. No, s Googlomse pretražuje „crna kutija“. Ne zna što je uključeno u bazu koja se pretražuje, postoji li kontrola kvalitete sadržaja, kriteriji relevantnosti rezultata, a rezultate pretraživanja teško je suziti, sortirati ili kombinirati.

� Google Scholarverzija sadrži izvjesnu kontrolu kvalitete. Nedostaci su što ne koristi rječnike kontroliranih izraza,tezauruse, te je nejasno što je uključeno u sadržaj, a što nije.

� Za razliku od Googlea, online baze podataka kreiraju profesionalci. One sadrže informacije o radovima koji su prošli provjeru validnosti stručnjaka određenog znanstvenog prošli provjeru validnosti stručnjaka određenog znanstvenog područja (tzv. peer review), a pretraživanje se možeprovesti ciljano i precizno. Pritom se dobiveni rezultatimogu suziti, proširiti, kombinirati, pohraniti, poslati elektronskom poštom, učitati na prijenosnu memoriju, vlastito osobno računalo i sl.

Vrednovanje informacija na internetu služi objašnjenju odluke o kakvoći pojedinog mrežnog mjesta ili stranice; razlikovanjupouzdane informacije od nepouzdanih.

� Na internetu svatko može napraviti vlastitu stranicu isvatko može pronaći vašu stranicu. No, sve informacije nisu jednako vrijedne. Prisiljeni smoprovjeravati nisu jednako vrijedne. Prisiljeni smoprovjeravati relevantnost informacija.

� Kako prepoznati, bez čitanja cjelokupnog teksta, da informacije koje dokument sadrži nisu nečija propaganda? Kako među osobnim stranicama znati prepoznati one koje sadrže relevantne informacije?

Pitanja na koja se traži odgovor pri vrednovanju podataka o stranici su:

Što se može saznati iz URL-a ili domene?O kakvom se tipu stranice radi. Od posebne su važnosti vršne domenei geografske domene.

Način razlikovanja domena koje pripadaju nekimorganizacijama od geografskih je, da se prve sastoje od tri slova organizacijama od geografskih je, da se prve sastoje od tri slova (iza zadnje točke u URL-u), a druge od dva!

� Radi li se o nečijoj osobnoj stranici?URL, bez obzira na vršnu domenu (.com, .edu...) sadrži negdje u sebi tildu (~).

� Tko je napisao stranicu?Stranica kojoj se može vjerovati sadrži jasne podatke o tome tko je autor.

� Tko je odgovoran za stranicu?O kakvoj se organizaciji/ kompaniji radi? Može li se vjerovati? Ako postoji poveznica na organizaciju, treba kliknuti na nju i provjeriti čime se organizacija bavi, koji su joj ciljevi?� Je li stranica datirana?

Ovisno o sadržaju stranice, datum kad je tekst napisan može biti važan za procjenu relevantnosti podataka (za može biti važan za procjenu relevantnosti podataka (za grane znanosti koje se brzo razvijaju, potrebne su najnovije informacije).Je li stranica redovito održavana?

� Provjeriti kad je posljednji put promijenjen sadržaj na stranici. Podatak bude na dnu stranice. Provjeriti i druge stranice na tom mrežnom mjestu i provjeriti kad su mijenjane.

� Vrednovanje sadržaja stranice:

Da li je autor stru čnjak za područje o kojem piše?Navodi li svoje obrazovanje, struku, područje kojim se bavi? Provjeriti drugdje podatke o osobi, te biti siguran da zna o čemu piše. Korištenjem tražilica naći mrežnu stranicu te osobe, pa iz sadržaja zaključiti može li se vjerovati onome što piše.onome što piše.

Što se može saznati iz poveznica?Pokazatelj kvalitete stranice su i poveznice (linkovi). Ako je sadržaj vjerodostojan, a poveznice upućuju na nekvalitetne stranice, upitna je kvaliteta stranice koja se vrednuje. Provjeriti rade li sve poveznice. To znači da je autor doista provjerio stranice koje navodi kao vezu.

� Kakav je kontekst u kojem se stranica nalazi?Pretraživanjem se dolazi do stranica koje su dio neke većecjeline i time dovodi u opasnost da se ne vidi kontekst. Da se to izbjegne, ako se nudi ta opcija, treba otići na početnu stranicu (homepage) i provjeriti izvor informacija koje stranica sadrži. Tako se dolazi do podataka tko je stranicu objavio, te kome je namijenjena.stranicu objavio, te kome je namijenjena.

Je li stranica recenzirana?

� Ima li stranica bibliografiju?Provjeriti postoji li na stranici bibliografija i kakva je. Oslanja li se autor na pouzdane izvore informacija?

� Kakve tekstove citira?Ako postoje podaci o citiranim izvorima, provjeriti je li naveden podatak točan. Ako citira članak dostupan u bazi podataka s cjelovitim tekstom, provjeriti o kakvom se članku radi. Je li znanstveni ili je samo prikaz drugog članka ili knjige? U kojemu časopisu je objavljen? Je li znanstveni časopis kojeg priznaju stručnjaci?

� Kakvim je stilom tekst napisan?� Kakvim je stilom tekst napisan?Stručni tekstovi pretpostavljaju terminologiju. Ako se traži stručne ili znanstvene tekstove, pokazatelj relevantnosti dokumenta je i stil kojim je pisan. Koristi li autor stručnu terminologiju? Koliko je tekst, tj. autor pismen? Prema količini grešaka u pisanju teksta može se procijeniti vrijednost stranice, ako ima više grešaka, treba posumnjati u kvalitetu.

Kakav je reklamni materijal na stranici?Mrežne stranice stručnog i znanstvenog sadržaja, u pravilu, ne bi smjele sadržavati reklamne poruke. Ako postoje sponzori stranice, jasno su označeni, a reklame zauzimaju maloprostora. Provjeriti tko sponzorira! Može li se razlikovati reklamni materijal od informativnog?

� Kome je stranica namijenjena?

� Koliko detaljno, do koje razine autor obrađuje temu?Ako je tema namijenjena različitim obrazovnim skupinama, je li jasno naznačeno kome je namijenjen koji dio? Provjeritipreko mape sadržaja stranice.

� Kakva je točka gledišta autora, te ima li pristranosti?Pri vrednovanju mrežnih stranica treba prepoznati koliko je autor objektivan. Paziti da vlastita razmišljanja ne podmetne kao provjerene informacije. Zastupa li autor određenu ideologiju?

http://www.bgsu.edu/colleges/library/infosrv/lue/webwizard/evaluate.html

http://www.lib.umd.edu/guides/evaluate.html

Počinjemo od:http://www.hr

http://knjiznica.irb.hr/hrv/index.htmlKnjižnica Instituta Ru đer Bošković

http://knjiznica.irb.hr/hrv/znanost/index.htmlznanost na internetu

http://nippur.irb.hr/hrv/vrz/index.htmlvirtualna referentna zbirka

http://nippur.irb.hr/hrv/edukacija/index.htmledukacija korisnika

http://nippur.irb.hr/hrv/resources.htmlelektronički izvori

http://knjiznica.irb.hr/hrv/znanost/knjiznicarstvo/index.htmlRuđer za knjižničarehttp://www.online-baze.hr/ulazi koje plaća Ministarstvo znanosti

Dobri meta pretraživači:www.mamma.comhttp://eu.ixquick.com/

tekstovi i naših knjiga:http://www.scribd.com/search/

Slobodni ulazi na internetu, opći portali:www.scirus.com

www.scientificcommons.org

http://www.openj-gate.com/

http://www.doaj.org/

http://www.scitopia.org/scitopia/

http://www3.interscience.wiley.com/crossref.html

http://www.intute.ac.uk/search.html

http://ideas.repec.org/za ekonomiju, full tekst

http://www.wtoelibrary.org/Svjetska turistička organizacija, full tekst

http://www.cpi.hr/hr-5361_1_opci_linkovi.htmza sociologijuza sociologiju

http://www.eric.ed.gov/- edukacija

Članci punog teksta: http://findarticles.com/http://ejol.irb.hr/http://highwire.stanford.edu/lists/freeart.dtl

Ulazi za jezičare

� http://crodip.ffzg.hr/portal hrvatske rječničke baštine

� http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/jezične tehnologije za hrvatski

� http://mjesec.ffzg.hr/webpac-dev-baze/?&rm=results&show_full=1&persist_search=1baze/?&rm=results&show_full=1&persist_search=1&f1=type&v1=baza&sort=naslovbaze podataka FF Zagreb

� http://dzs.ffzg.hr/sadrzaj.htmFF Zagreb, ispitna literatura on-line

� http://www.istrianet.org/istria/literature/books/index.htm literatura o Istri

Ulazi za medicinu:

� http://www.hon.ch/MedHunt/

� http://www.omnimedicalsearch.com/

� http://sumsearch.uthscsa.edu/

� http://highwire.standford.edu/

� http://www.mf.uni-lj.si/cmk/povezave

Za umjetnost:http://www.art-online.com/� http://www.artcyclopedia.com/

za glazbu:� http://www.hazu.hr/~glazba/linkovi-n.htm#svijet

http://www.d -nb.de/eng/sammlungen/http://www.d -nb.de/eng/sammlungen/dma/samml_bestaende/service/link_musik.htm

� http://imslp.org/wiki/Main_Pagenote klasika

filmski linkovi:http://snimanje.adu.hr/stivo/linkovi.html

On line ulazi:� Austrija:

http: //rzblx10.uni-regensburg.de/dbinfo/fachliste.php?bib_id=onbhttps://dbs.univie.ac.at/?snr=387335969441668;user=c3anonym;f=130

� Njemačka:http://www.base-search.net/

� Francuska:� http://www.sudoc.abes.fr/� Britanija:Britanija:

http://bubl.ac.uk/index.htmlItalija:http://eio.casalini.it/http://www.segnaweb.it/http://www.internetculturale.it/moduli/digi/digi.js p

Popis pretraživača za više zemalja: http://www.aib.it/aib/sw/altri.htm3