of 29 /29
Vrednovanje preduzeća – II parcijala VII. Procjena vrijednosti preduzeća sa multiplikatorom Multiplikatori se mogu primjenjivati u sl. svrhe: Pojašnjenje vrijednosti preduzeća koje se izračunava drugim postupcima. Procjena vrijednosti preduzeća kroz poređenje multiplikatora procjenjivanog preduzeća sa multiplikatorima drugog preduzeća, i Procjena vrijednosti preduzeća na bazi multiplikatora drugih preudzeća. Procjena vrijednosti preduzeća na bazi multiplikatora drugih preduzeća Najveći problem je izbor uporedivih preduzeća. Pri izboru uporedivih preduzeća uzima se u obzir: Da se uporediva preuzeća bave djelatnošću sa kojom djelatnošću se bavi procijenjivano preduzeće; Da uporediva preduzeća nabavljaju i prodaju na tržištu na kome nabavlja i prodaje procjenjivano preduzeće; Da je bilo koje uporedivo preduzeće povezano sa drugim preduzećem, a ta povezanost za procjenjivano preduzeće je nedostižna; Da starosti i veličine uporedivih preduzeća značajno ne odstupa od procjenjivanog preduzeća; Zaduženosti (fin.leveridž) uporedivih preduzeća da značajno ne odstupa od zaduženosti procjenjivanog preduzeća. 1

Vrednovanje preduzeća

Embed Size (px)

Citation preview

Vrednovanje preduzea II parcijala

Vrednovanje preduzea II parcijalaVII. Procjena vrijednosti preduzea sa multiplikatorom

Multiplikatori se mogu primjenjivati u sl. svrhe:

Pojanjenje vrijednosti preduzea koje se izraunava drugim postupcima.

Procjena vrijednosti preduzea kroz poreenje multiplikatora procjenjivanog preduzea sa multiplikatorima drugog preduzea, i

Procjena vrijednosti preduzea na bazi multiplikatora drugih preudzea.

Procjena vrijednosti preduzea na bazi multiplikatora drugih preduzea

Najvei problem je izbor uporedivih preduzea. Pri izboru uporedivih preduzea uzima se u obzir:

Da se uporediva preuzea bave djelatnou sa kojom djelatnou se bavi procijenjivano preduzee;

Da uporediva preduzea nabavljaju i prodaju na tritu na kome nabavlja i prodaje procjenjivano preduzee;

Da je bilo koje uporedivo preduzee povezano sa drugim preduzeem, a ta povezanost za procjenjivano preduzee je nedostina;

Da starosti i veliine uporedivih preduzea znaajno ne odstupa od procjenjivanog preduzea;

Zaduenosti (fin.leverid) uporedivih preduzea da znaajno ne odstupa od zaduenosti procjenjivanog preduzea.

Multiplikator se utvruje na sl.nain:

Zbir kapitala uporedivih preduzea/Zbir neto dobitka uporedivih preduzea = Multiplikator

Vrijednost procjenjivanog preduzea (njegovog kapitala) izraunava se na sl. nain

Neto dobitak procjenjivanog preduzea x Multiplikator = Vrijednost kapitala procjenjivanog preduzea

S obzirom na sve postupke i procedure pri procjenjivanju: korigovana knjigovodstvena vrijednost; imovinska vrijednost; prinosna vrijednost poslije servisiranja dugova; prinosna vrijednost prije servisiranja dugova; ne postoji ne vjerovatnoa da je vrijednost preduzea procijenjena multiplikatorom objektivno prihvatljiva. Procjena akcijskog kapitala multiplikatorom

Metodom multiplikacije moe se procijeniti akcijski kapital akcionarskog drutva ije se akcije kotiraju na fin. berzi. Postupak je sl:

Utvruje se neto dobitak po jednoj akciji na osnovu godinjeg bilansa i broja prodatih akcija;

Potom se utvruje trina vrijednost jedne akcije ostvarena na berzi

A vrijednost akcijskog kapitala je:

Vrijednost akcijskog kapitala = P/E x D

Gdje je:

P trina vrijednost jedne kacije

E neto dobitak po jednoj akciji

D broj prodatih akcija.

Vrijednost akcijskog kapitala utvrena metodom multiplikacije uslovljena je:

Trinom vrijednou akcija na berzi;

Ostvarenim neto dobitkom;

Brojem prodatih akcija.

Odgovor na pitanje koju trinu cijenu akcije uzeti pri izraunavanju trine vrijednosti akcijskog kapitala moe se dobiti na sl. nain:

Trina vrijednost akcijskog kapitala moe se procijeniti multiplikatorom samo kod otvorenih akcionarskih drutava ije su akcije intenzivno tokom godine prodavane

Na bazi broja prodatih akcija i ostvarene trine cijene u toku godine utvruju se ponderisana trina cijena akcije, na osnovu koje se utvruje vrijednost akcijskog kapitala metodom multiplikacije.

Ponderisana trina cijena ostvarena u toku godine kompatibilna je sa neto dobitkom ostvarenim u toku godine, i jedno i drugo ostvareni su u istoj godini.

Vrijednost akcijskog kapitala moe se upotrijebiti:

U prospektu o prodaji nove emisije akcija

Pri transferu obaveza u akcijski kapital

Pri otkupu sopstvenih akcija izvan berze

VIII. Vrijednost prioritetnih akcija po modelu kapitalizacije

Razlika izmeu prioritetne i obine akcije

Razlike izmeu prioritetne i obine akcije su sl:

Prioritetna akcija nije upravljaka, a obina akcija je upravljaka;

Odlukom o emisiji prioritetnih akcija moe da bude utvrena fiksna ili varijabilna dividenda, a obine akcije se uvijek emituju sa varijabilnom dividendom;

U sluaju steaja (likvidacije) akcionarskog drutva prioritetne akcije se isplauju iz steajne mase u visini nominalne vrijednosti poslije isplate trokova steaja i dugova, a ostatak steajne (likvidacione) mase dijeli se na vlasnike obinih akcija srazmjerno broju obinih akcija.

Razlog procjene vrijednosti prioritetnih akcija

Kada akcionarsko drutvo odlui prodati akcija, ono to moe uiniti berzanskim ili/i vanberzanskim putem, ali u oba sluaja prodaja zapoinje sa nominalnom vrijednosti akcije. Razlika izmeu berzanske i vanberzanske prodaje je:

Na berzi akcije se prodaju iznad i ispod nominalne vrijednosti u zoni fluktuacije cijene, koju utvruje berza, a ako berzanska cijena izie iz zone fluktuacije sa prodajom se prekida. Uz to prodate akcije na berzi kupac plaa neposredno poslije zavrene kupovine na osnovu ugovora (zakljuka) o kupovini akcija, i

Van berze akcije se prodaju iskljuivo po nominalnoj vrijednosti, a plaanje kupljenih akcija moe da bude neposredno poslije prodaje ili u odloenom roku koji mora da bude utvren ugovorom o kupovini akcija na odloeni rok.

Utvrivanje nominalne vrijednost prioritetne akcije

Nominalna vrijednost prioritetne akcije utvruje se metodom kapitalizacije dividende. Budui da dividenda prioritetne akcije moe da bude fiksna a moe da bude i varijabilna, postoje 2 formule metode kapitalizacije:

Formula metode kapitalizacije kada je dividenda na prioritetne akcije fiksna, i

Formula metode kapitalizacije kada je dividenda na prioritetne akcije varijabilna.

Formula metode kapitalizacije kada je dividenda na prioritetne akcije fiksna fiksna dividenda na prioritetne akcije je ona koja je utvrena odlukom o emisiji prioritetnih akcija. Meutim, ako je odlukom o emisiji prioritetnih akcija utvreno da se na prioritetne akcije plaa varijabilna dividenda, fiksnom dividendom se smatra i dividenda isplaena na prioritetne akcije u godini koja prethodi utvrivanju nominalne vrijednosti prioritetne akcije uz uslov da je procjenitelj stekao uvjerenje da u narednom periodu nee biti rasta dividende na prioritetne akcije.

Stopa kapitalizacije se utvruje na sl nain:

C = k g

Gdje je:

C stopa kapitalizacije;

k cijena kapitala (diskontna stopa) pri procjeni prinosne vrijednosti poslije servisiranja dugova

g stopa oekivanog rasta.

Formula metode kapitalizacije kada je dividenda na prioritetne akcije varijabilna neke akcionarske kompanije emituju prioritetne akcije sa varijabilnom dividendom. Varijabilna dividenda je uslovljena rastom neto dobitka. Opta formula za izraavanje rasta u metodu kapitalizacije je model Gordonovog rasta.

PV = NCFo(1+g)/(k-g)Gdje je:

PV sadanja vrijednost

NCFo - neto novani tok u periodu O, period odmah poslije datuma procjenjivanja

k diskontna stopa (cijena kapitala);

g oekivana dugorona odriva stopa rasta novanog toka.

Za akcionarsko drutvo nisu privlane prioritetne akcije, ali neka akcionarska drutva ipak emituju prioritetne kacije. Razlog tome moe da bude:

Kompanija ne moe da pribavi dovoljno kapitala po osnovu prodaje obinih akcija pa emituje i prioritetne akcije; i

U odreenim sluajevima kompanija eli da smanji glasako tijelo u skuptini akcionara, pa to ostvaruje emisijom prioritetnih akcija jer vlasnici prioritetnih akcija nisu lanovi skuptine akcionara.

METODA MULTIPLIKACIJE (P/E)

Metoda multiplikacije moe se primijeniti pri procjeni vrijednosti korporacije ije se akcije prodaju na berzi (sekundarno trite). Najprije se utvruje neto dobitak po akciji na osnovu godinjeg zakljunog bilansa koji prethodi vrijednosti, tako to ostvareni dobitak dijeli sa brojem prodatih akcija. Potom se vrijednost preduzea odnosno neto aktive utvruje po formuli:

Vrijednost preduzea =P/E * D

Gdje je:

P trina vrijednost jedne akcije

E neto dobitak po jednoj akciji, i

D broj prodatih akcija.

U osnovi, ovdje vrijednost sopstvenog kapitala procjenjivanog preduzea zavisi od trine vrijednosti akcije i neto dobitka po akciji, trina vrijednost akcija, izmeu ostalog, uslovljena je i dobitkom po akciji. Kada trina vrijednost akcije oscilira gore i dole, procjenjuje se vrijednost sopstvenog kapitala kada je trina vrijednost akcije bila najvia i kada je trina vrijednost akcije bila najnia.

Testiranje prihvatljivosti procijenjene vrijednosti preduzea

Testiranje je zapravo izbor jedne od procijenjene vrijednosti i dokazivanje da je ona prihvatljiva za potencijalnog investitora, a to se ini tako to se za svaku procijenjenu vrijednost sopstvenog kapitala utvruje stopa prinosa na sopstveni kapital. S tim u vezi, najprije se vri montaa bilansa u kome je ugraena procijenjena vrijednost sopstvenog kapitala.

Bilans imovinske vrijednosti sopstvenog kapitala sainjava se tako to se u njega unosi procijenjena imovinska vrijednost aktive, procijenjena imovinska vrijednost obaveza i procijenjena imovinska vrijednost tranzitorne pasive (dugoronih rezervisanja i pasivnih vremenskih razgranienja), a imovinska vrijednost sopstvenog kapitala je ravna razlici izmeu imovinske vrijednosti aktive i imovinske vrijednosti obaveza uveanih za imovinsku vrijednost tranzitorne pasive.

Bilans u kome je ugraena vrijednost sopstvenog kapitala procijenjena primjenom prinosnih ili ostali metoda utvruje se na sl. nain: prvo se utvruje poslovna vrijednost (gudvil, goodwill) kao razlika izmeu procijenjene vrijednosti sopstvenog kapitala i knjigovodstvene vrijednosti sopstvenog kapitala. Potom se vri korekcija goodwilla na sl. nain:

Goodwill

Pozitivna razlika izmeu imovinske i knjigovodstvene vrijednosti obaveza i tranzitornih pozicija pasive;

Negativna razlika izmeu imovinske i knjigovodstvene vrijednosti dugoronih finansijskih ulaganja, obrtnih sredstava i aktivnih vremenskih razgranienja;

Negativna razlika izmeu imovinske i knjigovodstvene vrijednosti obaveza i tranzitorne pasive;

Pozitivna razlika izmeu imovinske i knjigovodstvene vrijednosti dugoronih finansijskih ulaganja, obrtnih sredstava i aktivnih vremenskih razgranienja;

Korigovani (neto) goodwill (1+2+3-4-5).

Praenje amortizacije iznad projektovane utvruje se na sl. nain:

Kod imovinske vrijednosti sopstvenog kapitala amortizacija se obraunava tako to se na nabavnu imovinsku vrijednost nematerijalnih i materijalnih ulaganja obrauna amortizacija po propisanim stopama;

Kod sopstvenog kapitala procijenjenog prinosnim metodama ili ostalim metodama poveanje amortizacije iznad projektovanog utvruje se tako to se neto goodwill mnoi sa stopom otpisa goodwilla.

Smisao procjene vrijednosti preduzea u kriznom vremenu

Objektivna vrijednost preduzea u sutini predstavlja polaznu vrijednost pri neposrednoj nagodbi izmeu sadanjeg i budueg vlasnika. Sadanji vlasnik nastoji da podigne sadanju procijenjenu vrijednost preduzea, a budui vlasnik nastoji da obori procijenjenu vrijednost preduzea. Zato cijena po kojoj preduzee konano mijenja vlasnika najee odstupa ili na gore ili na dole od objektivne vrijednosti preduzea koju je procjenjiva utvrdio.

Primjeri procjene vrijednosti preduzea ukazuju na sl.:

Vjet procjenjiva vrijednosti preduzea moe uticati na poboljanje njihovog loeg finansijskog poloaja olakavajui im savladavanje tekoa u poslovanju koje se u kriznom vremenu ispoljavaju mimo njegovog uticaja i da im time pojaa izglede za opstanak. Naravno, mogunosti poboljanja finansijskog poloaja putem procjene vrijednosti preduzea nisu podjednake za svako preduzee, jer to zavisi od konkretne situacije u procjenjivanom preduzeu.

Poboljanjem finansijskog poloaja procjenjivanog preduzea, po pravilu, bitnije se ne utie na smanjenje finansijskog rezultata u prvom narednom obraunu, ali se znaajno izbjegava opasnost smanjenja finansijskih rezultata u nizu uzastopnih narednih obrauna otpisima dubioznih potraivanja i pokriem penala i nepredvienih trokova za dobro i o roku uraen posao.

Preduzee koje posluje s dobitkom ne smije se procjenom dovesti u situaciju da se zbog poveanja amortizacije dobitak smanji na nivo koji bi stopu prinosa na sopstveni kapital doveo ispod nivoa koji bi bio neprihvatljiv za budue akcionare (investitore).

Za preduzea koja posluju s gubitkom u vrijeme procjene neprihvatljivo je putem procjene bitno poveati amortizaciju u nizu uzastopnih narednih obrauna finansijskog rezultata i time im oteava izlazak iz zone gubitka.

Operacionalizacija koncepta integracije poslovne evaluacije metod integracije ponderacije

Pristup koji bi obuhvatao uticaje svih relevantnih faktora nazvan je koncept integralne poslovne evaluacije. Polazei od premise da su preferencije sutina sistema vrijednosti, u razmatranje treba uvesti potrebe kao iskaz preferencija i resurse kao osnov njihovog zadovoljenja. S obzirom da su potrebe bezgranine a resursi ogranieni, organizacija za ostvarenje ciljeva se struktuira na kriteriju maksimalizacije zadovoljenja potreba uz minimalan utroak resursa. Vrijednost poslovne konstitucije koja operacionalizuje tu izvedbu odreuje se zapravo kao uspjenost ostvarenja tih kriterija. Opta formula za utvrivanje vrijednosti poslovne konstitucije: n

V = i=1 SiViGdje su:

V konana vrijednost poslovne konstitucije izvedena iz uticaja scih relevantnih faktora;

stopa relevantnosti primarnog kriterija po kome je metodom i utvrena vrijednost poslovne konstitucije:

- vrijednost poslovne konstitucije utvrena operacionalizacijom primarnog kriterija prema separatnoj metodi i.

n broj operacionalizovanih separatnih metoda procjene.

Ova formula na najbolji nain odraava koncept integralne poslovne evaluacije a metod po kome se dolazi do vrijednosti poslovne konstitucije nazvan je metod integralne ponderacije.

Metod integralne ponderacije obuhvata sve respektivne separatne metode procjene i ponderie ih relevantnou primarnog kriterija prema kome su korespodentne metode strukturirane kao modeli procjene vrijednosti preduzea. Osnovni problem u izvoenju metode integralne ponderacije je u kvantifikaciji separatne metode na vrijednost konstitucije. Kvantifikacija koeficijenata pozicionira uticaj vrijednosti dobijenih primjenom pojedinanih, separatnih metoda na konanu vrijednost preduzea. Osnovni kriteriji za kvantifikaciju koeficijenata relevantnosti izvode se iz analize:

Cilja i svrhe procjene;

Uslova u kojma se procjena izvodi;

Strategija involviranih aktera koji zahtijevaju procjenu preduzea;

Alternativnih strategija za poslovnu konstituciju koja je predmet procjene;

Ostalih aspekata funkcionisanja poslovne konstitucije koji se relevantni za njen bonitet odnosno zaraivaki koncept.

Sadrina izvjetaja o procjeni vrijednosti preduzea

Prema Preporuci UEC Izvjetaj o izvrenoj procjeni treba da, u odgovarajuoj formi, sadri razmatranja, pretpostavke i podatke koji su koriteni prilikom procjene vrijednosti preduzea. Posebno izvjetaj treba da sadri sl.:

Sutina zadatka koji je finansijski ekspert preuzeo i podaci o klijentu za koga je taj zadatak obavio;

Cilj izvrenog zadatka;

Izvor koritenih informacija;

Specifikacija sadraja primljenih informacija;

Primjenjene metode procjene i ogranienje tih metoda;

Uslovi u kojima je procjena vrijednosti preduzea izvrena;

S ije take gledita je procjena vrijednosti vrena;

Hipoteza na kojima je procjena vrijednosti zasnovana;

Raspoloivost i kvalitet koritenih podataka;

Uticaj koritenih hipoteza na procjenu, kao i vee ili manje anse da se te hipoteze ostvare;

Simplifikacije koje je finansijski ekspert bio prinuen da uvede.

Ameriko udruenje procjenjivaa (ASA American Society of Appraiseris) ima sl. preporuke za pisanje izvjetaja o procjeni:

Opis imovine kao predmeta procjene;

Izjava o ciljevima procjene;

Objava obaveznih i ograniavajuih uslova kojima podlijeu rezultati procjene;

Opis i objanjenje primijenjenih metod aprocjene;

Izjava da autor procjene nema linih interesa;

Potpisivanje izvjetaja i unoenje oprenih miljenja.

Struktura i sadraj izvjetaja o procjeni

Prema Pratt-u, izvjetaj o procjeni treba da ima sl. strukturu:

Uvod

Ekonomski podaci

Industrijski podaci

Opis preduzea

Istraivanja podataka za komparaciju

Analiza raunovodstvenih iskaza

Pristup vrijednovanju i zakljuak.

Uvod obuhvata: ko je uputio a ko prihvatio zahtjev za procjenu, cilj procjene, primjenjeni standardi procjene, definisanje imovine koja je procjenjivana, vlasnitvo preduzea, s ije take gledita je procjena vrena, izvor informacija i podataka koritenih pri procjeni, na koji dan se vri procjena i vremenski interval u kome je procjena izvrena.

Podaci o privredi daju se relevantni podaci o privredi naroito oni podaci koji reprezentuju uslove privreivanja za preduzee koje se procjenjuje.

Podaci o industriji misli se na industrijsku granu, odnosno djelatnost kojoj pripada preduzee koje se procjenjuje. Vani podaci su: o potencijalnom rastu, o faktorima snadbjevanja, o strukturi te djelatnosti, njenoj veliini i konkurentnosti preduzea koje se procjenjuje, kakva je razliitost u proizvodima, da li je konkurencija zasnovana na cijeni ili na proizvodu, kako preduzee koje se procjenjuje uklapa u svoju djelatnost i kakav mu je poloaj u odnosu na konkurenciju...

Opis preduzea daju se historijski podaci o nastanku preduzea i bitnim statutarnim i vlasnikim promjenama u toku ivota preduzea. Potom se opisuje: lokacija, nain proizvodnje proizvoda i usluga, asortiman proizvodnje, kapacitet i iskoritenost kapaciteta, nepokretni objekti, trite prodaje, trite nabavke, struktura zaposlenih i podaci o rukovodeem kadru.

Istraivanja podataka za komparaciju izlau se kriterijumi za izbor konkurentnih komparativnih preduzea i navode se izabrana konkurentna preudzea iji su podaci pri finansijsko analizi komparirani sa podacima preduzea koji se procjenjuje.

Finansijska analiza obuhvata, po pravilu, najmanje 3 uzastopna bilansa procjenjivakog preduzea i njemu konkurentnih preduzea. Dakle, vri se vremensko i prostorno uporeenje, a obuhvata analizu finansijskog rezultata i finansijskog poloaja. U okviru analize finansijskog rezultata analizira se: struktura i raspored ukupnog prihoda, struktura finansijskog rezultata, rizik ostvarenja finansijskog rezultata (poslovni, finansijski i ukupan), donja taka rentabilnosti, finansijska mo, rentabilnost ukupnog i sopstvenog kapitala. U okviru analize finansijskog poloaja analizira se finansijska ravnotea, zaduenost, odravanje realne vrijednosti sopstvenog kapitala i bilansna mo.

Procjena vrijednosti preduzea opisuje primjenjene metode procjene vrijednosti preduzea uz obrazloenje zato se procjenjiva opredijelio za njih. Obavezno se procjenjuje knjigovodstvena, imovinska i bar jedna prinosna ili ostala metoda procjene vrijednosti sopstvenog kapitala.

Knjigovodstvena metoda izlae se kako je poslovna aktiva oiena od vanposlovnih sredstava i kako je uspostavljena bilansna ravnotea izmeu poslovne aktive i poslovne pasive.

Imovinska metoda kod svake bilansne pozicije aktive, obaveza i tranzitorne pasive ija se imovinska vrijednost razlikuje od knjigovodstvene vrijednosti opisuje se kako je procijenjena imovinska vrijednost i daje obrazloenje razlike izmeu imovinske i knjigovodstvene metode.

Prinosne metode ovdje se najprije izlau kako je utvrena cijena kapitala, vodei rauna da cijena kapitala mora da bude konzistentna s rezultatom koji se kapitilizira ili diskontuje.

Zakljuak vri se testiranje procijenjenih vrijednosti preduzea sopstvenog kapitala, vri izbor jedne od procijenjenih vrijednosti sopstvenog kapitala kao prihvatljiv uz obrazloenje zato je ona prihvatljiva.TESTIRANJE UTEMELJENIH VRIJEDNOSTI

Komparativna analiza finansijskih pokazatelja

Finansijski izvjetaji se analiziraju i pomou tzv. finansijskih pokazatelja, odnosno indikatora koji trebaju pomoi pronalaenju odnosnih veza koje nisu jasne iz sirovih podataka prezentiranih u finansijskim izvjetajima.

Finansijski pokazatelji (indikatori) predstavljaju odnose izmeu dviju veliina, prvenstveno onih iz finansijskih izvjetaja preduzea. Zbog toga se oni mogu definirati kao racionalni brojevi u kojima je sadrana jedinica mjere i mjerna koliina kvalitete pojedinih ekonomskih pojava i procesa koji, u cjelini smiljenog postizanja ciljeva i ostvarivanja rezultata, u postojeim uvjetima rada i poslovanja preduzea nastaju i odvijaju se u skladu sa stepenom uvaavanja naela racionalnog djelovanja.

Upotreba finansijskih pokazatelja

iroko je rasprostranjena upotreba razliitih finansijskih pokazatelja. Oni se koriste u razne svrhe s primarnim ciljem poveanja razumijevanja objavljenih finansijskih podataka i otkrivanja njihova relativnog znaaja. Finansijski pokazatelji slue za uoavanje odreenih tendencija kroz proteklo poslovanje preduzea kao i za predvianje buduih tendencija ili pak za usporedbu s odreenim standardnim veliinama. Klasifikacija finansijskih pokazatelja (indikatora):

Pokazatelji upotrebe poluge;

Pokazatelji likvidnosti;

Pokazatelji aktivnosti;

Pokazatelji profitabilnosti;

Pokazatelji investiranja.

Cilj komparativne analize finansijskih pokazatelja je stvaranje miljenja o finansijskoj situaciji preduzea i finansijskim performansama njegova poslovanja u usporedbi s odreenim standardnim veliinama.

Pokazatelji upotrebe poluge

Pokazatelji upotrebe poluge ukazuju na relativnu zaduenost preduzea ili na teret kamata i drugih fiksnih izdataka za naknade finansijerima u ukupnoj dobiti (zaradama prije kamata i poreza), odnosno u drugom modalitetu poslovnog rezultata preduzea (zarade prije kamata ali nakon poreza). Pokazatelji upotrebe poluge predstavljaju svojevrsnu mjeru stepena rizika ulaganja u analizirano preduzea.

Najee koriteni pokazatelji upotrebe poluge su:

Stepen zaduenosti pokazuje koliki je dio ukupne imovine (aktive) preduzea finansiran iz tuih izvora. Zbog bilanne jednakosti aktive i pasive, moe se rei da pokazuje uee duga u ukupnoj finansijskoj strukturi preduzea, odnosno u njegovoj strukturi kapitala.

Odnos duga i glavnice je finansijski indikator nastao iz konzervativnog pravila granice zaduivanja 1:1, prema kojem se preduzee ne bi smjelo zaduivati iznad vrijednosti vlasnike glavnice.

Odnosi pokria ukazuju na mogunost analiziranog preduzea da efektima ostvarenim svojom poslovnom aktivnou pokrije fiksne finansijske trokove proizile iz upotrebe finansijske poluge odnosno koritenja izvora finansiranja s fiksnim naknadama za ustupljena sredtsva.

Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti predstavljaju pokazatelje tzv. horizontalne finansijske strukture preduzea. Oni stavljaju u odnos karakteristine dijelove aktive i karakteristine dijelove pasive preduzea s obzirom na rokove imobilizacije imovine (sredstva) i rokove dospijea obaveza prema izvorima. Najpoznatiji pokazatelji likvidnosti su:

Tekui odnos stavlja u odnos tekuu tj. kratkoronu imovinu, (aktivu) odnosno obrtna sredstva s kratkoronim obavezama preduzea prema izvorima.

Brzi odnos stavlja u odnos tzv. kratkorono vezanu imovinu aktivu (novac, odmah unovive vrijednosne papire i naplativa potraivanja od kupaca i drugih dunika; dakle tekua aktiva umanjena za zalihe) s kratkoronim obavezama prema izvorima.

Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti ukazuju na efikasnost upravljanja imovinom koju posjeduje preduzee. Radi se prvenstveno o koeficijentima obrtaja koji pokazuju broj obrtaja ukupne imovine, odnosno njenih pojedinih dijelova u toku odreenog vremenskog razdoblja, po pravilu, u jednoj godini. Koeficijenti obrtaja izraavaju se kao odnos efekata ostvarenih koritenjem odreenih imovinskih oblika u preduzeu i prosjenog stanja imovinskih oblika ili ukupne imovine ili pak stanja imovinskih oblika ili ukupne imovine na kraju razdoblja u finansijskom izvjetaju (bilanci).

Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvarivanja zarada preduzea. Kod nas se ovi indikatori esto nazivaju i pokazateljima rentabilnosti. Pokazatelji profitabilnosti ukazuju na veliinu neto prinosa koji ostvaruje preduzee na veliinu angairane imovine, odnosno na veliinu ostvarenog ukupnog prihoda preudzea. Zbog toga se uobiajeno klasificiraju u slj. dvije skupine:

Pokazatelji profitabilnosti prodaje prikazuje se stavljanjem u odnos odreenih mjera profita s veliinom prodaje, odnosno veliinom ukupnog prihoda.

Pokazatelji profitabilnosti imovine mjere oportunost ostvarenih profita u odnosu na angairanu imovinu u poslovanju preudzea. To su pokazatelji koji odraavaju, kratkorono gledano, vrni finansijski cilj poslovanja preduzea. Najee se koriste 2 pokazatelja profitabilnosti imovine:

Profitabilnost (ukupne) imovine stavlja u odnos ostvarene bruto zarade (dobit prije kamata i poreza) s ukupno angairanom imovinom za njihovo ostvarivanje. Ovo je kljuan pokazatelj profitabilnosti poslovanja preduzea na strategijskoj razini.

Profitabilnost (vlasnike) glavnice pokazuje kako je preduzee, odnosno njegov menadment efikasno koristilo raspoloiv kapital, tj. kapital koji su mu povjerili vlasnici preduzea. Predstavlja vrni pokazatelj efikasnosti poslovanja koji je u fokusu interesa vlasnika preduzea.

Pokazatelji invesitranja (najbitniji)!!!Pokazatelji investiranja mjere potencijal firme kao investicije. To su pokazatelji efikasnosti ulaganja u (obine) dionice preduzea, dakle, pokazatelji ulaganja u vlasniku glavnicu dionikih preduzea. Za razliku od pokazatelja profitabilnosti, povezuju knjigovodstvenu efikasnost glavnice s njenom trinom vrijednou. Predstavljaju osnove pokazatelje za racionalna nastupanja na tritu kapitala. Najee se koriste sl. pokazatelji:

Zarade po dionici

Cijena po dionici

Prinos od dividendi

Odnos cijene i zarada

Odnos isplate

Dividende po dionici.

Zarade po dionici predstavljaju pokazatelj profitne efikasnosti obinih dionica preduzea. Njima se mjeri veliina dobiti raspoloive za obine dioniare po svakoj glavnoj dionici.

Cijena po dionici je pokazatelj trine cijene dionice. Bazira se na tekuim cijenama dionica ostvarenim na organiziranom tritu kapitala, prvenstveno berzi. Moe se koristiti tekua trina cijena na dan obavljanja analize ili pak prosjena cijena dionice ostvarena kroz odreeno vremensko razdoblje, sa stajalita analize godinjih finansijskih izvjetaja, prosjena godinja cijena po dionici.

Dividende po dionici predstavljaju pokazatelj veliine tekueg novanog dohotka koji godinje primaju dioniari preduzea po svakoj svojoj obinoj dionici. Dividende po dionici ukazuju na veliinu dobiti ostvarene u izvjetajnom razdoblju na temelju koje su izvrene, ili se moe oekivati izvrenje, isplate dividendi vlasnicima obinih dionica.

Prinos od dividendi je pokazatelj profitabilnosti investicije u obinu dionicu analizirane kompanije. Prinos od dividendi mjeri veliinu godinjih dividendi po dionici na njenu trinu cijenu. Rauna se kao odnos pokazatelja dividendi po dionici i pokazatelja cijene po dionici.

Odnos cijene i zarada je najvanija mjera vrijednosti koju koriste investitori na tritu dionica. Obino se oznaava skraenicom P/E. Rauna se kao odnos (trine) cijene po dionici i godinjeg iznosa zarada po dionici.

Odnos isplate dividendi je pokazatelj raspodjele ostvarenih neto zarada (dobiti nakon kamata i poreza) kompanije. Radi se, dakle, o kvantitativnom pokazatelju politike dividendi kompanije, provoene u vrijeme izvjetajnog razdoblja a to je godina dana.

Alternativni investicijski test (bitno)!!!

Alternativni investicijski test predstavlja sredstvo ocjene prihvatljivosti utemeljnih vrijednosti preduzea sa stajalita oportunosti njegove kupnje. Ovim se testom usporeuje profitabilnost kupnje preduzea s profitabilnou koja bi se mogla ostvariti sigurnim alternativnim investicijama u visini procijenjenih vrijednosti preduzea.

Testiranje vrijednosti

Sigurne alternativne investicije predstavaljaju ulaganja u dravne obveznice, odnosno u dravne blagajnike zapise ili ulaganja u bankovne depozite za koje garantira drava ili su dobro osigurani kod osiguravajuih institucija. Usporedbom profitabilnosti koja bi se mogla ostvariti od kupnje preduzea s profitabilnou sigurnih alternativnih investicija testira se opravdanost kupnje preduzea prema utemlejnim vrijednostima preduzea.

Testiranje opravdanosti kupnje (bitno)!!!Testiranje opravdanosti kupnje preduzea predstavlja ispitivanje novanog toka preduzea sa stajalita njegove podrke utemljenim vrijednostima. Radi se praktiki o testu kojim se ispituje mogunost kupnje preduzea. Naime, sa stajalita kupca, novani tok koji moe generirati kupljeno preduzee mora biti dovoljan da se pokriju otplate preuzetih dugova preduzea, eventualno potrebne dodatne investicije u preduzea, plate vlasnika i slini novani izdaci.Poglavlje 10.

Definiite projektovane (planske) finansijske izvjetaje.Projektovani finansijski izvjetaji su bilans uspjeha i bilans stanja koji se proteu na budunost. Oba izvjetaja se pripremaju pomou neposredno raspoloivih procjena budue aktivnosti i planiranjem, konto po konto, a na pretpostavljenim rezultatima i uslovima. Trei izvjetaj, projektovani izvjetaj o novanim tokovima, omoguava unutranji uvid u oekivani rasppored kretanja razliitih sredstava u periodu za koji su raena predvianja. U emu se sastoji znaaj procjene vrijednosti preduzea?Procjena vrijednosti je proces koji povezuje rizik i prinos radi procjene vrijednosti neke imovine ili preduzea. Procjena vrijednosti (vrednovanje) preuzea zasluuje nau ozbiljnu panju zbog toga to je ona u pozadini irokog niza vanih finansijskih aktivnosti. Pored njene upotrebe u strukturiranju merdera, naela vrednovanja preduzea vode analitiare hartija od vrijednosti u njihovom traenju potcijenjenih dionica. Investicioni bankari koriste iste koncepcije za poetnu cijenu javno ponuenih dionica a i poduhvati vlasnika kapitala s eoslanjanju na njih radi evaluacije novih investicionih prilika. Kompanije zaokupljene sa otkupom njihovih dionica takoe esto upotrebljavaju vjetine vrednovanja za vrijeme njihovih kupovina.

Objasnite ta obuhvata prvi korak u procjeni vrijednosti preduzea.Prvi korak u odreivanju vrijednosti bilo kojeg preduuzea jeste da se tano odredi ta je bilo vrednovano. Ovo zahtijeva da se odgovori na 3 osnovna pitanja:

Da li elimo da procjenjujemo vrijednosti imovine ili vlasnike glavnice preduzea?

Trebamo li vrijednost preuzea kao da stalno posluje ili u likvidaciji?

Da li smo za procjenu vrijednosti manjinskog ili kontrolnog udjela u preduzeu? Navedite i objasnite pristupe za procjenu vrijednosti preduzea.Postoje razliiti pristupi za odreivanje vrijednosti preduzea:

Dohodovni pristup

Trini pristup i

Trokovni pristup.

Dohodovni pristup je baziran na diskontovanom novanom toku (DCF). Ovaj pristup je mogue upotrebljavati kada pojedinac moe dobiti ili procijeniti, za predmetnu kompaniju, novane tokove i diskontne stope.

Trini pristup je mogu kada pojednica moe dobiti informaciju o nekim kompanijama koje su ravne po poloaju predmetnoj kompaniji.

Trokovni pristup (ili pristup neto imovine) zavisi od poznavanja fer vrijednosti pojedinanih sredstava i obaveza kompanije. Ovaj pristup moe biti prikladan kada predmetna kompanija ima obilna ulaganja u materijalna sredstva ili kada su poslovni dobici beznaajniu odnosu na vrijednosti imovine koja se nalazi u pozadini. Objasnite logiki temelj za procjenu vrijednosti preduzea zasnovanu na novanom toku.Logiki temelj za upotrebljavanje oekivanih novanih tokova u procjeni vrijednosti preduzea je dvostruk:

Gotovina (novac) je konaan izvor vrijednosti. Kada pojedinci i preduzea ulau u bilo koji resurs, oni odlau tekuu potronju u korist budue potronje. Gotovina je posrednik u razmjeni koji e im omoguiti da troe razliita dobra i usluge u budunosti. Resurs ima vrijednost zbog njegoce sposobnosti da omogui budue novane tokove.

Gotovina slui kao izmjerljiv zajedniki nazvinik za uporeivanje buduih koristi njenih alternativnih investicionih prilika. Maina se upotrebljava u radionici i omoguava koristi u obliku produkcije usluga. Ured zgrade dat pod zakup omoguava koristi u obliku usluga zakupa. Avion ili automobil omoguava transportne usluge. Uporeivanje ovih alternativnih ulaganja zahtijeva zajedniku mjernu jedinicu njihovih buduih koristi. Budui novani tokovi izvedeni od njihovih buduih usluga slue takvom zadatku. Maina u radionici proizvodi proizvode koje preduzee moe prodati za gotovinu. Ured zgrade omoguava mjesenu naknadu od zakupa. Avion omoguava gotovinu od prodaje putnih karata. Automobil tedi gotovinu koju bi pojedinac ili preduzee inae platili za unajmljivanje usluga transporta od drugih. Zbog ega zarade nisu tako pouzdane ili znaajne kao zajedniki nazivnik za uporeivanje investicionih prilika kao gotovina?

esto se razmatraju zarade kao alternativa za novane tokove kao mjera buduih koristi. Ekonomisti argumentiraju da:

Investitor ne moe troiti zarade za buduu potronju

Obraunate zarade su ovisne o brojnim nepouzdanim raunovodstvenim metodama, kao i od manipulisanja uprave.

Prema tome, zarade nisu tako pouzdane ili znaajne kao zajedniki nazivnik za uporeivanje investicionih alternativa kao gotovina. Dolar gotovine je dolar gotovine. Dolar zarade jednog preduzea nije nuno jednak dolaru zarade drugog preduzea.

Definiite slobodni novani tok.Relevantni novani tokovi su projektovani godinji slobodni novani tokovi (free cash flows FCF), definisani kao EBIT poslije poreza plus amortizacija minus ulaganje. Kada procjenjujemo vrijednost preduzea, ovo se prevodi kao slj.:

Slobodni novani tok = EBIT(1- Poreska stopa) + Amortizacija Kapitalni izdaci Ulaganja u obrtni kapital

Gdje je EBIT zarada prije kamata i poreza.

ta predstavlja rezidualna vrijednost preduzea i kako se ona moe proocijeniti?Rezidualna vrijednost predstavlja vrijednost svih kasnijih slobodnih novanih tokova. U literaturi koja se bavi procjenom vrijednosti preduzea obino se istie 5 procjena redizualne vrijednost:

Likvidaciona vrijednost veoma vana kada se razmatra likvidacija na kraju prognoziranog perioda, likvidaciona vrijednost obino grubo prenisko iskazuje zdravu rezidualnu vrijednost preduzea.

Knjigovodstvena vrijednost popularna moda meu raunovoama, knjigovodtsvena vrijednost proizvodi sasvim opreznu procjenu rezidualne vrijednosti.

Opravdana cijena prema multiplikatoru zarada kod provoenja ovog pristupa, pomnoimo procijenjene zarade na obine dionice ciljnog preduzea na kraju horizonta prognoziranja sa opravdanim pokazateljem P/E, onda dodamo projektovane kamate koje nose obaveze u svrhu procjene rezidualne vrijednosti preduzea. Kao opravdani pokazatelj cijene i zarade, razmotrimo multiplikator javnoprometovanog preduzea za koji vjerujete da e biti tipian predstavnik onoga to e ciljnoj kompaniji pristajati na kraju prognoziranog perioda.

Vjeno ne raste sadanja vrijednost vjeno nerastueg preduzea jeste godinji novani tok podijeljen sa diskontnom stopom.

Vjeno raste sadanja vrijednost vjeno rastueg toka gotovine je jednaka sljedeem godinjem novanom toku koji je podijeljen sa razlikom izmeu diskontne stope i stope rasta.

Objasnite model procjene vrijednosti preduzea pomou vrednovanja diskontovanog slobodnog novanog toka.U nedostatku trinih cijena, najdirektniji nan za procjenjivanje vrijednosti stalnog poslovanja, iako nije uvijek najpraktiniji, jeste da zamislimo ciljno preduzee kao da ono nije nita vie nego povoljna prilika za veiki kapitalni izdatak. Ba kao i sa bilo kojim dijelom kapitalne opreme, ulaganje u preduzee zahtijeva izdatak novca danas i predvianje buduih koristi, i centralno pitanje je da li sutranje koristi opravdavaju dananje trokove. Kao i u analizi kapitalnog izdatka, moemo odgovoriti na ovo pitanje pomou izraunavanja sadanje vrijednosti oekivanih buduih novanih tokova koji pritiu vlasnicima i kreditorima. U obliku jednaine:FMV preduzea = PV (oekivanih novanih tokova za vlasnike i kreditore)Formula kae da je maksimalna cijena koju bi neko trebao platiti za preduzee jednaka sadanjoj vrijednosti oekivanih buduih novanih tokova za dobavljae kapitala diskontovanih po odgovarajuoj riziku prilagoenoj diskontnoj stopi. Povrh toga, isto kao i u bilo kojoj drugoj primjeni riziku prilagoenih diskontnih stopa, znamo stopu koja bi trebala da odrazi rizik novanih tokova koji e biti diskontovani. Zbog toga to su novani tokovi ovdje za vlasnike i kreditore ciljnog preduzea, slijedi da bi diskontna stopa ciljne kompanije trebala biti ponderisani prosjeni troak kapitala. U emu se sastoje razlike u procjeni vrijednosti preduzea i ostalih odluka o kapitalnim izdacima?Nekoliko osnovnih razlika u procjeni vrijednosti preduzea i ostalih odluka o kapitalnim izdacima u praksi:

Tipina prilika za ulaganje ima konaan uobiajeno kratak vijek trajanja, dok je oekivani vijek trajanja preduzea neodreen.

Tipina prilika za ulaganje obeava stabilne ili mogue opadajue novane tokove preko odreenog vremenskog razmaka, dok sposobnost preduzea da reinvestira zarade uobiajeno proizvodi novani tok koji raste.

Novani tokovi od tipinog ulaganja pripadaju vlasniku, dok novani tokovi stvoreni od preduzea idu vlasniku samo kada uprava izabere da ih distribuira. Ako uprava odlui da investira u meksike rudnike dijamanata prije nego da isplati dividende, manjinski vlasnik moe uiniti malo ta drugo nego da proda dionice. Objasniti metodu kompanije smjernice u okviru trinog pristupa za procjenu vrijednosti preduzea.Metoda kompanije smjernice uporeuje kompaniju kojoj treba odrediti vrijednost sa slinim kompanijama kojima se javno trguje. Ona koristi cijenu dionice za odreivanje ukupne trine vrijednosti vlasnike glavnice svake pojedine kompanije smjernice. Onda se trina vrijednost vlasnike glavnice kao procenat prihoda i/ili druge mjere performanse, poput EBITDA, upotrebljavaju za procjenu trine vrijednosti kompanije koja se procjenjuje. Navedite faktore od kojih zavisi visina kontrolne premije.

Faktori koji utiu na veliinu date kontrolne premije obuhvataju:

Prirodu i veliinu neoperativne imovine;

Prirodu i veliinu diskrecionih rashoda;

Uoeni kvalitet postojee uprave;

Prirodu i veliinu poslovnih prilika koje nisu trenutno iskoritene;

Sposobnost da se integrie steeno preduzee u poslove sticatelja ili njegoce kanale distribucije.

Kako se odreuje kontrolna premija koju moe opravdati kupac kontrolnog paketa dionica?Postoje 2 naina da se odredi koliku kontrolnu premiju sticatelj moe dopustiti da plati. Pristup grube sile procjeni vrijednostima preduzea prco pretpostavlja da je merder (integracija) zauzeo mjesto i onda pretpostavlja da nije. Razlika izmeu ovih dviju vrijednosti je maksimalna premija koju neki sticatelj moe opravdano platiti.

Drugi, esto praktiniji pristup se koncentrie na anticipirane dobitke od merdera. U obliku jednaine:

FMVc = FMVm + Poboljanja

Gdje c i m oznaavaju kontrolni i manjinski udio, respektivno. O+izraz kae da je vrijednost kontrolnog udjela u preduzeu jednaka FMV preduzea pod sadanjim voenjem posla, ili to se esto naziva vrijednost koju je samo preduzee doseglo, plus bilo koja poboljanja vrijednosti kod novog kupca.PAGE 2