Click here to load reader

Vrednovanje preduzeća

  • View
    129

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of Vrednovanje preduzeća

Vrednovanje preduzea II parcijala

Vrednovanje preduzea II parcijalaVII. Procjena vrijednosti preduzea sa multiplikatorom

Multiplikatori se mogu primjenjivati u sl. svrhe:

Pojanjenje vrijednosti preduzea koje se izraunava drugim postupcima.

Procjena vrijednosti preduzea kroz poreenje multiplikatora procjenjivanog preduzea sa multiplikatorima drugog preduzea, i

Procjena vrijednosti preduzea na bazi multiplikatora drugih preudzea.

Procjena vrijednosti preduzea na bazi multiplikatora drugih preduzea

Najvei problem je izbor uporedivih preduzea. Pri izboru uporedivih preduzea uzima se u obzir:

Da se uporediva preuzea bave djelatnou sa kojom djelatnou se bavi procijenjivano preduzee;

Da uporediva preduzea nabavljaju i prodaju na tritu na kome nabavlja i prodaje procjenjivano preduzee;

Da je bilo koje uporedivo preduzee povezano sa drugim preduzeem, a ta povezanost za procjenjivano preduzee je nedostina;

Da starosti i veliine uporedivih preduzea znaajno ne odstupa od procjenjivanog preduzea;

Zaduenosti (fin.leverid) uporedivih preduzea da znaajno ne odstupa od zaduenosti procjenjivanog preduzea.

Multiplikator se utvruje na sl.nain:

Zbir kapitala uporedivih preduzea/Zbir neto dobitka uporedivih preduzea = Multiplikator

Vrijednost procjenjivanog preduzea (njegovog kapitala) izraunava se na sl. nain

Neto dobitak procjenjivanog preduzea x Multiplikator = Vrijednost kapitala procjenjivanog preduzea

S obzirom na sve postupke i procedure pri procjenjivanju: korigovana knjigovodstvena vrijednost; imovinska vrijednost; prinosna vrijednost poslije servisiranja dugova; prinosna vrijednost prije servisiranja dugova; ne postoji ne vjerovatnoa da je vrijednost preduzea procijenjena multiplikatorom objektivno prihvatljiva. Procjena akcijskog kapitala multiplikatorom

Metodom multiplikacije moe se procijeniti akcijski kapital akcionarskog drutva ije se akcije kotiraju na fin. berzi. Postupak je sl:

Utvruje se neto dobitak po jednoj akciji na osnovu godinjeg bilansa i broja prodatih akcija;

Potom se utvruje trina vrijednost jedne akcije ostvarena na berzi

A vrijednost akcijskog kapitala je:

Vrijednost akcijskog kapitala = P/E x D

Gdje je:

P trina vrijednost jedne kacije

E neto dobitak po jednoj akciji

D broj prodatih akcija.

Vrijednost akcijskog kapitala utvrena metodom multiplikacije uslovljena je:

Trinom vrijednou akcija na berzi;

Ostvarenim neto dobitkom;

Brojem prodatih akcija.

Odgovor na pitanje koju trinu cijenu akcije uzeti pri izraunavanju trine vrijednosti akcijskog kapitala moe se dobiti na sl. nain:

Trina vrijednost akcijskog kapitala moe se procijeniti multiplikatorom samo kod otvorenih akcionarskih drutava ije su akcije intenzivno tokom godine prodavane

Na bazi broja prodatih akcija i ostvarene trine cijene u toku godine utvruju se ponderisana trina cijena akcije, na osnovu koje se utvruje vrijednost akcijskog kapitala metodom multiplikacije.

Ponderisana trina cijena ostvarena u toku godine kompatibilna je sa neto dobitkom ostvarenim u toku godine, i jedno i drugo ostvareni su u istoj godini.

Vrijednost akcijskog kapitala moe se upotrijebiti:

U prospektu o prodaji nove emisije akcija

Pri transferu obaveza u akcijski kapital

Pri otkupu sopstvenih akcija izvan berze

VIII. Vrijednost prioritetnih akcija po modelu kapitalizacije

Razlika izmeu prioritetne i obine akcije

Razlike izmeu prioritetne i obine akcije su sl:

Prioritetna akcija nije upravljaka, a obina akcija je upravljaka;

Odlukom o emisiji prioritetnih akcija moe da bude utvrena fiksna ili varijabilna dividenda, a obine akcije se uvijek emituju sa varijabilnom dividendom;

U sluaju steaja (likvidacije) akcionarskog drutva prioritetne akcije se isplauju iz steajne mase u visini nominalne vrijednosti poslije isplate trokova steaja i dugova, a ostatak steajne (likvidacione) mase dijeli se na vlasnike obinih akcija srazmjerno broju obinih akcija.

Razlog procjene vrijednosti prioritetnih akcija

Kada akcionarsko drutvo odlui prodati akcija, ono to moe uiniti berzanskim ili/i vanberzanskim putem, ali u oba sluaja prodaja zapoinje sa nominalnom vrijednosti akcije. Razlika izmeu berzanske i vanberzanske prodaje je:

Na berzi akcije se prodaju iznad i ispod nominalne vrijednosti u zoni fluktuacije cijene, koju utvruje berza, a ako berzanska cijena izie iz zone fluktuacije sa prodajom se prekida. Uz to prodate akcije na berzi kupac plaa neposredno poslije zavrene kupovine na osnovu ugovora (zakljuka) o kupovini akcija, i

Van berze akcije se prodaju iskljuivo po nominalnoj vrijednosti, a plaanje kupljenih akcija moe da bude neposredno poslije prodaje ili u odloenom roku koji mora da bude utvren ugovorom o kupovini akcija na odloeni rok.

Utvrivanje nominalne vrijednost prioritetne akcije

Nominalna vrijednost prioritetne akcije utvruje se metodom kapitalizacije dividende. Budui da dividenda prioritetne akcije moe da bude fiksna a moe da bude i varijabilna, postoje 2 formule metode kapitalizacije:

Formula metode kapitalizacije kada je dividenda na prioritetne akcije fiksna, i

Formula metode kapitalizacije kada je dividenda na prioritetne akcije varijabilna.

Formula metode kapitalizacije kada je dividenda na prioritetne akcije fiksna fiksna dividenda na prioritetne akcije je ona koja je utvrena odlukom o emisiji prioritetnih akcija. Meutim, ako je odlukom o emisiji prioritetnih akcija utvreno da se na prioritetne akcije plaa varijabilna dividenda, fiksnom dividendom se smatra i dividenda isplaena na prioritetne akcije u godini koja prethodi utvrivanju nominalne vrijednosti prioritetne akcije uz uslov da je procjenitelj stekao uvjerenje da u narednom periodu nee biti rasta dividende na prioritetne akcije.

Stopa kapitalizacije se utvruje na sl nain:

C = k g

Gdje je:

C stopa kapitalizacije;

k cijena kapitala (diskontna stopa) pri procjeni prinosne vrijednosti poslije servisiranja dugova

g stopa oekivanog rasta.

Formula metode kapitalizacije kada je dividenda na prioritetne akcije varijabilna neke akcionarske kompanije emituju prioritetne akcije sa varijabilnom dividendom. Varijabilna dividenda je uslovljena rastom neto dobitka. Opta formula za izraavanje rasta u metodu kapitalizacije je model Gordonovog rasta.

PV = NCFo(1+g)/(k-g)Gdje je:

PV sadanja vrijednost

NCFo - neto novani tok u periodu O, period odmah poslije datuma procjenjivanja

k diskontna stopa (cijena kapitala);

g oekivana dugorona odriva stopa rasta novanog toka.

Za akcionarsko drutvo nisu privlane prioritetne akcije, ali neka akcionarska drutva ipak emituju prioritetne kacije. Razlog tome moe da bude:

Kompanija ne moe da pribavi dovoljno kapitala po osnovu prodaje obinih akcija pa emituje i prioritetne akcije; i

U odreenim sluajevima kompanija eli da smanji glasako tijelo u skuptini akcionara, pa to ostvaruje emisijom prioritetnih akcija jer vlasnici prioritetnih akcija nisu lanovi skuptine akcionara.

METODA MULTIPLIKACIJE (P/E)

Metoda multiplikacije moe se primijeniti pri procjeni vrijednosti korporacije ije se akcije prodaju na berzi (sekundarno trite). Najprije se utvruje neto dobitak po akciji na osnovu godinjeg zakljunog bilansa koji prethodi vrijednosti, tako to ostvareni dobitak dijeli sa brojem prodatih akcija. Potom se vrijednost preduzea odnosno neto aktive utvruje po formuli:

Vrijednost preduzea =P/E * D

Gdje je:

P trina vrijednost jedne akcije

E neto dobitak po jednoj akciji, i

D broj prodatih akcija.

U osnovi, ovdje vrijednost sopstvenog kapitala procjenjivanog preduzea zavisi od trine vrijednosti akcije i neto dobitka po akciji, trina vrijednost akcija, izmeu ostalog, uslovljena je i dobitkom po akciji. Kada trina vrijednost akcije oscilira gore i dole, procjenjuje se vrijednost sopstvenog kapitala kada je trina vrijednost akcije bila najvia i kada je trina vrijednost akcije bila najnia.

Testiranje prihvatljivosti procijenjene vrijednosti preduzea

Testiranje je zapravo izbor jedne od procijenjene vrijednosti i dokazivanje da je ona prihvatljiva za potencijalnog investitora, a to se ini tako to se za svaku procijenjenu vrijednost sopstvenog kapitala utvruje stopa prinosa na sopstveni kapital. S tim u vezi, najprije se vri montaa bilansa u kome je ugraena procijenjena vrijednost sopstvenog kapitala.

Bilans imovinske vrijednosti sopstvenog kapitala sainjava se tako to se u njega unosi procijenjena imovinska vrijednost aktive, procijenjena imovinska vrijednost obaveza i procijenjena imovinska vrijednost tranzitorne pasive (dugoronih rezervisanja i pasivnih vremenskih razgranienja), a imovinska vrijednost sopstvenog kapitala je ravna razlici izmeu imovinske vrijednosti aktive i imovinske vrijednosti obaveza uveanih za imovinsku vrijednost tranzitorne pasive.

Bilans u kome je ugraena vrijednost sopstvenog kapitala procijenjena primjenom prinosnih ili ostali metoda utvruje se na sl. nain: prvo se utvruje poslovna vrijednost (gudvil, goodwill) kao razlika izmeu procijenjene vrijednosti sopstvenog kapitala i knjigovodstvene vrijednosti sopstvenog kapitala. Potom se vri korekcija goodwilla na sl. nain:

Goodwill

Pozitivna razlika izmeu imovinske i knjigovodstvene vrijednosti obaveza i tranzitornih pozicija pasive;

Negativna razlika izmeu imovinske i knjigovodstvene vrijednosti dugoronih finansijskih ulaganja, obrtnih sredstava i aktivnih vremenskih razgranienja;

Negativna razlika izmeu imovinske