Click here to load reader

osnove ekonomije skripta 1

  • View
    800

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of osnove ekonomije skripta 1

Ekonomika je znanstveno prouavanje kako drutva upotrebljavaju oskudna sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih razliitim ljudima. - dvije su kljune zamisli u ekonomici: da su dobra oskudna i da drutvo mora efikasno upotrebljavati svoja sredstva. Zakon oskudnosti naelo da je veina stvari koje ljudi ele dostupna samo u ogranienoj ponudi (izuzetak su besplatna dobra). Da je ekonomsko dobro oskudno ne znai da je rijetko ve samo da nije besplatno. Ekonomska dobra su dobra koja su oskudna ili imaju ogranienu ponudu Efikasnost znai nenazonost rasipnosti ili upotrebu ekonomskih sredstava to je mogue efikasnije da bi se zadovoljile potrebe i elje ljudi. Konkretnije, ekonomija proizvodi efikasno kada ne moe proizvoditi vie jednog dobra bez da proizvede manje neeg drugog. - bit ekonomike je da prizna stvarnost oskudnosti i potom pronae kako urediti drutvo na nain koji dovodi do najefikasnije upotrebe sredstvava. Mikroekonomika je grana ekonomije koja se danas bavi ponaanjem pojedinanih sektora kao to su trita, poduzea i kuanstva. Makroekonomika je grana ekonomije koja se bavi sveukupnom mogunou ekonomije. Prouava funkcioniranje ekonomije kao cjeline. Te dvije rijeke mikro i makro ekonomija, meusobno se pribliavaju kako bi se spojile u suvremenu ekonomiku. Tri probleme ekonomske organizacije to, kako i za koga? - Koje e se robe proizvoditi i u kojim koliinama? - Kako e se dobra proizvesti? - Za koga e se dobra proizvoditi? Oblici privrede Trina ekonomija je ona u kojoj pojedinci i privatna poduzea donose glave odluke o proizvodnji i potronji. Poduzea proizvode robe koje donose najvee profite pomou najjeftinijih tehnika proizvodnje. Naredbodavna (komanditna) ekonomija je ona u kojoj drava donosi sve odluke o proizvodnji i potronji. Drava donosi odluke kako se ukupna proizvodnja drutva treba razdijeliti na razliita dobra i usuge. Mjeovita ekonomija ima karakteristike mjeovite i komanditne ekonomije. Veina odluka donosi se na tritu no drava igra vanu ulogu u preinaavanju djelova trita. Utroci (inputi) su robe i/ili usluge koje poduzea upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima. Nazivaju se i faktori proizvodnje. Proizvodi (outputi) su razliita korisna dobra ili usluge koje proizlaze iz proizvodnog procesa i koji se ili utroe ili upotrebljavaju u daljnjnoj proizvodnji. Faktori proizvodnje mogu se klasificirati u 3 opsene vrste: - zemlja - ili openito prirodni izvori - rad se sastoji od utroenog vremena ljudi u proizvodnji - kapital tvori trajna dobra ekonomije, proizvedena radi toga da proizvede druga dobra

Granica proizvodnih mogunosti prikazuje maksimalne koliine proizvodnje koje neka ekonomija moe dobiti uz zadano tehnloloko znanje i zadanu koliinu raspoloivih utroaka (inputa).

Ona predstavljamogunost izbora drutva. Proizvodei vie jednog dobra moramo smanjiti proizvodnju drugog dobra. Toka i je nedostina a toka u pokazuje da se odreena koliina sredstava ne koristi ili ne upotrebljava na najbolji nain. Efikasna je ekonomija na granici proizvodnih mogunosti. Poglavlje 1

Trite je ustrojstvo kojim kupci i prodavai meusobno djeluju da bi odredili cijenu i koliinu dobara ili usluga. Kljuna je znaajka trita da ono spaja kupce i prodavae da odrede cijene i koliine. - u trinom sustavu sve ima cijenu koja je vrijednost dobra izraena u novcu Trite moe biti: - centralizirano poput trita dionica - decentralizirano kao u sluaju kua ili rada - elektroniko kao u sluaju mnogih financijskih sredstava i usluga, kojim se moe trgovati raunalom Cijene usklauju odluku proizvoaa i potroaa na tritu. Vie cijene dovode do smanjenja kupovine potroaa i ohrabruju proizvodnju. Nie cijene ohrabruju potronju i obeshrabruju proizvodnju. Cijene su kota ravnotee u trinom ustrojstvu. to je to trina ravnotea? Ona predstavlja ravnoteu izmeu svih razliitih kupaca i prodavaa. Trite pronalazi ravnoteu cijena koja istodobno zadovoljava elje kupaca i prodavaa. - cijene pomau uravnoteiti ponudu i potranju na pojedinanom tritu - prilagodbom prodavaa i kupca trina ekonomija istodobno rijeava tri problema to, kako i za koga Profit je razlika izmeu ukupne prodaje i ukupnih trokova. Trini sustav razdjeljuje profite i gubitke da bi potaknuo poduzea da efikasno proizvode eljena dobra. Profiti slue kao vodi trinog ustrojstva. Trita djeluju kao posrednici koji usklauju ukuse potroaa sa sposobnostima tehnologije. Nevidljiva ruka pojam koji je uveo Adam Smith 1776. Teorija nevidljive ruke stmatra da, kad svaki sudionik slijedi svoj vlastiti interes, trini sustav ipak radi na dobrobit svih kao da je dobrohotna nevidljiva ruka usmijeravala cjelokupni proces. Razmjena, specijalizacija i podjela rada Napredne se zemlje uputaju u specijalizaciju (kad ljudi usredotouju svoje napore na poseban skup zadaa) i podjelu rada. To poveava produktivnost njihovih sredstava. Pojedinci i zemlje

potom dragovoljno razmijenjuju dobra za koja su se specijalizirali za druga dobra, silno poveavajui raspon i koliinu potronje i svaiji ivotni standard. Novac je sredstvo plaanja. On olaksava razmijenu. Tok novca glavni je pokreta naeg sustava. Novac je mjerilo za mjerenje ekonomske vrijednosti stvari i za mjerenje financiranja razmjene. Kapital se sastoji od trajnih proizvedenih dobara koji se ponovno upotrebljavaju u proizvodnji. Vei fond kapitala pomae da ekonomija raste bre pomiui granicu proizvodnih mogunosti prema van. - u trinoj je ekonomiji kapital obino u privatnom vlasnitvu i dohodak od kapitala dobivaju pojedinci - vlasnika prava odreuju pravne sposobnosti pojedinca ili poduzea da u trinoj ekonomiji imaju, kupuju, prodaju i upotrebljavaju kapitalna dobra i ostali imetak Drave imaju tri osnovne zadae u trinoj ekonomiji: - poveati efikasnost - promicati jednakost - podupirati makroekonomsku stabilnost i rast Uloga je drave u suvremenoj ekonomiji da osigura efikasnost, ispravi nepravednu razdiobu dohotka i potakne ekonomski rast i stabilnost. Savrena konkurencija to znai da sva dobra i usluge imaju cijenu i da se razmijenjuju na tritu. Odnosi se na trita na kojima ni jedno poduzee ili potroa nisu dovoljno veliki da bi utjecali na trinu cijenu Iz nesavrene konkurencije ili monopola proizlazi jedno ozbiljno odstupanje od efikasnog trita. Dok u uvjetima savrene konkurencije ni jedan proizvoa ili potroa ne mogu utjecati na cijene, nesavrena konkurencija izbija kada kupac ili prodava mogu utjecati na cijenu dobra. Monopolist samo jedan ponuditelj koji sam odreuje cijenu dobra ili usluge, krajnji je sluaj nesavrene konkurencije. Uzrokuje visoke cijene i niske razine proizvodnje. Eksternalije (ili uinci prelijevanja) javljau se kad poduzea ili ljudi nameu trokove ili koristi na druge izvan trita. Javna dobra su robe ije se koristi nedjeljivo ire meu cjelokupnom zajednicom, bez obzira ele li ili ne ele odreeni pojedinci troiti javno dobro. Npr. zdravstvo Porezi drava mora prikupiti prihode da bi plaala za svoja javna dobra i programe preraspodjele dohotka. Sve razine dravne vlasti, ubiru poreze da bi platili svoje izdatke. Porezi nisu dragovoljni, svatko podljee poreznim zakonima. Briljivom upotrebom fiskalne i monetarne politike, drave mogu utjecati na proizvodnju, zaposlenost i inflaciju. Fiskalne politike su mo drave da oporezuje i troi. Monetarna politika ukljuuje odreivanje ponude novca i kamatnjaka. Koristei ova dva osnovna orua makroekonomske politike, drave mogu utjecati na razinu ukupnog troenja, stopu rasta i razinu proizvodnje, razine zaposlenosti i nezaposlenosti, te na razinu cijena i na stopu inflacije. Makroekonomske politike za stabilizaciju i ekonomski rast ukljuuju fiskalne politike (oporezivanja i potronja) zajedno s monetarnim politikama (koje utjeu na kamatnjake i uvjete kreditiranja). Mjeovita ekonomija prevladavajui je nain ekonomske organizacije u suvremenim naprednim industrijskim ekonomijama, u kojima trite odreuje veinu pojedinanih cijena i koliina, dok drava programima oporezivanja, troenja i monetarnog reguliranja usmijerava cjelokupnu ekonomiju.

Poglavlje 2

Promijene ponude i potranje uzrokuju promjene proizvodnje i cijena. Postoji jasna veza izmeu trine cijene nekog dobra i traene koliine tog dobra, kada se druge stvari ne mijenjaju. Ta veza izmeu cijene i kupljene koliine zove se raspored potranje ili krivulja potranje Krivulja potranje grafiko je predoenje rasporeda potranje. Koliina i cijena obrnuto su povezane. Kada cijena raste koliina pada. To se vano svojstvo zove zakon opadajue potranje kad cijena robe raste i kad se stvari ne mijenjaju, kupci kupuju manje robe. Slino, kad se cijena smanjuje i kad se druge stvari ne mijenjaju, traena koliina se poveava.

Krivulja potranje

Zato traena koliina opada kad raste cijena? Zbog dva razloga. Prvi je uinak supstitucije kad cijena dobra raste zamijenit emo ga drugim slinim dobrima. Drugi razlog za negativan uinak poveanja cijena na kupovine jest uinak dohotka odn. poveanje cijena smanjuje realnu vrijednost naeg dohotka. Faktori koji utjeu na krivulju potranje: - prosjene razine dohotka - veliina puanstva - cijene i raspoloivost srodnih dobara - pojedinani i drutveni ukusi - i posebni utjecaji Raspored ponude (i krivulja ponude) nekog dobra pokazuje vezu izmeu njegove trine cijene i koliine tog dobra koju su proizvoai voljni proizvesti i prodati, kada se ostale stvari ne mijenjaju. Faktori koji utjei na krivulju ponude: - tehnologija - cijene utroaka i tehnoloka unapreenja - cijene srodnih dobara - politika drave - posebni utjecaji Krivulja ponude Ponuda se mijenja kada se bilo koji utjecaj osim vlastite cijene robe. Terminima krivulje ponude kaemo da se ponuda poveava (ili smanjuje) kad se ponuena koliina poveava (ili smanjuje) pri svakoj trinoj cijeni. Ponuda i potranja meusobno djeluju da bi dovele do ravnotene cijene i ravnotene koliine, ili trine ravnotee ostvaruje se pri onoj cijeni i koliini pri kojima su snage ponude i potranje

izjednaene. Pri ravnotenoj cijeni, koliina koju kupci ele kupiti upravo je jednaka k