Osnove Ekonomije SKRIPTA II

7/24/2019 Osnove Ekonomije SKRIPTA II

http://slidepdf.com/reader/full/osnove-ekonomije-skripta-ii 1/71

OSNOVE EKONOMIJE

Pojam i predmet ekonomije kao nauke

Etimološko značenje riječi ekonomija potiče od grčkog antičkog konceptaoekonomija- oicos kuća i nomos; zakon pravilo red.Oekonomija je označavala skup principa o rukovođenju, upravljanju gazdovanjudomaćinstvom državom ili privredom.

Predmet ekonomije se određuje kao Svaka ljudska djelatnost u kojoj sesusreće problem ograničenih sredstava za realizaciju odabranih ciljeva!.Zadatak ekonomije je na postizanje maksimalne efektivnosti "outputa# ili naminimizaciju trokova "inputa#.

Nastanak i !eneza ekonomije kao nauke

$aspadom %eudalizma u Evropi i razvijanjem trgovačkog, rano-kapitalištičkogdruštva, te pokretom renesanse niču prve ekonomske kole.

&anas je se ekonomska disciplina na univerzitetima uglavnom nazivaekonomica "economics#, a savremenim izrazom ekonomija označavamoekonomsku nauku u cjelini, njena istraživanja, proučavanja i metode.

Ekonomska nauka "teorija# je jedna od najpropulzivniji" drutveni" nauka,koja se razvila u sistem sastavljen od osnovni" podru#ja istra$ivanja% - ekonomske teorije "koja se nekad zvala političkom ekonomijom#- ekonomske stvarnosti "ekonomika- economics#

Nastanak ekonomije kao nauke veže se za ime pripadnika škole Klasi#nepoliti#ke ekonomije& 'dama Smit"a "'()*-'(+.# i njegovu knjigu(o!atstvo naroda! "'((.#. $azvoj ekonomije kao nauke usko je vezan saprolemima i potreama privredne prakse razvoja epo/e kapitalizma.

Ekonomija kao nauka je nastala pod imenom Politi#ka ekonomija, a nastanaknauke je proizaao iz interesa nastaju)e kapitalisti#ke klase i nji"ovepotre*e za slo*odnim poslovanjem "nasuprot %eudalnim ograničenjima#.Ekonomija se tako postepeno osloađa tereta drugi/ disciplina, tj dodataka0lozo%ske, teološke i etičke rasprave, te postaje samostalna nauka.

$aspadom %eudalizma u Evropi i razvitkom trgovačkog rano-kapitalističkogdruštva, te pokretom renesanse niču prve ekonomske kole& koje sefokusiraju na pojam drutveno! +nacionalno!, *o!atstva i tr$ita-

1lasičnoj političkoj ekonomiju su pret/odile ekonomske škole merkantilizma"'2-'(st# i .zokratizma "'(st#, koje još uvijek nisu tvorile sistem ekonomskenauke.Merkantilisti su se zalagali za intervenciju dr$ave u vanjskoj tr!ovini, te suogatstvo izražavali u novcu, do kojeg se dolazi isključivo kroz razmjenu, tj.vanjsku trgovinu./iziokrati su se zala!ali za prirodni poredak& te izvor drutveno!*o!atstva tra$e u poljoprivredi, a do njega se dolazi ekonomskom sloodom,tj. prepuštanjem prirodnog života njegovim sopstevnim zakonima. 3z nji/ovi/



učenja o prirodnom poretku proizilazi francuska maksima laissez faire "lese%er#, prepustite da stvari idu svojim tokom.

3zmeđu sredine '(. i '4,. stoljeća zog potrea lieralnog kapitalizma,ekonomija se kao nauka zaokru$uje u pose*nu disciplinu. 5 radovimapredstavnika treće ekonomske škole u Engleskoj, doiva naziv Klasi#napoliti#ka ekonomija.

5 *. godinama ). stoljeća u 6jedinjenim 7meričkim &ržavama javlja se Velikaekonomska kriza "'+)+-'+**.# koja mijenja !lavni tok ekonomske nauke.

8.9. 1ejns piše svoje djelo Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca! "'+*.#5 ovom djelu opisan je novi pristup ekonomiji, pa je predmet njeno!prou#avanja proiren na monetarnu i .skalnu politiku da i se pokušaliriješiti prolemi krajnje ekonomske nestailnosti "velike nezaposlenosti i/ipern:acije#, pa se te$ite ekonomsko! prou#avanja pomjera sa tr$itana pove)anje ulo!e dr$ave u ekonomskim aktivnostima-

Klasi#na politi#ka ekonomija čini dio većinskog lieralnog pogleda na svijet, a'dam Smit" je najznačajniji predstavnik ove škole. On je napisao čuveno djelo(o!atstvo naroda! "'((.#, koji ekonomiju naziva politi#kom ekonomijomi de.nie je kao nauku koja prou#ava prirodu i uzroke *o!atstva nacije.

6mit/ analizira način na koji slo*odna tr$ita or!anizuju ekonomski $ivot idoprinose ekonomskom razvoju "lagostanju društva u cjelini ali i pojedinca#,te će to iti oslonac svim lieralističkim pravcima. Nje!ova knji!a je *itnoozna#ila nastanak ekonomije kao nauke-

Pojam politi#ka ekonomija je podrazumijevao ekonomsku teoriju i koristiose od '(. do '+. stoljeća, da *i *io zamijenjen pojmom ekonomike

"economics# koju uvodi 7l%red 9ars/all, pro% na univerzitetu u amridgeu.Mars"all u svojoj knjizi <rincipi ekonomike! "'4+.# ojašnjava kao naprou#avanje ljudsko! roda u o*i#nom toku $ivota& te da ona istra$ujeonaj dio djelatnosti pojedinca i drutva koji je naju$e povezan sasticanjem i potre*om materijalni" stvari potre*ni" za *la!ostanje0-

3nteres za ekonomijom nakon toga stalno raste, a u Engleskoj, 3taliji i =jemačkojse otvara sve više univerziteta koji se ave studijima ekonomije. &o kraja -i/ ipočetkom 4-i/ nastali privredni prolemi otvaraju put negiranja teorijski/ iprivredno-politički/ doprinosa kejnzijanizma, koji su se zalagali za državniintervencionizam i konceptu države lagostanja.

&olazi do 1ponovo! otkrivanja i povratka tr$itu!, te do povratka temeljnimporukama 7dama 6mit/a o svemoći tržišta, kao odgovor na prevelikoopterećenje države.Najve)a kritika intervencionizma se javlja kroz nova teorijskausmjerenja kao to su monetarizam& ekonomija ponude i teorijaracionalni" o#ekivanja, koji zastupaju kensijanske i neoklasične teorije.

&anas je na univerzitetima sveprisutan izraz ekonomika +economics, dok jepoliti#ka ekonomija gotovo potisnuta.5 njemačkom govornom području za ekonomiju se kao naučnu disciplinu koristi i

izraz narodna privreda koji je nastao kao odgovor na englesku klasičnupolitičku ekonomiju.



6avremeni izraz ekonomija označava ekonomsku nauku u cjelini- 2anas jeekonomska nauka +teorija, jedna od najpropulzivniji" drutveni" nauka&koja se razvila u kompletan sistem sastavljen od osnovni" podru#jaistra$ivanja3 ekonomske teorije i ekonomske stvarnosti -

3z ovog konteksta odvaja se i čista ekonomija čiji smjer ekonomske misli strogoodvaja nauku od vještine, te razlikuje čistu ekonomiju od primjenjene ekonomije.Čišta ekonomija o*jektivisti#ki istra$uje& analizira i o*janjava postoje)e#injenice-Primijenjena ekonomija se koristi rezultatima #iste ekonomije ipronalazi od!ovaraju)a rjeenja u praksi& te savjetuje ekonomskesu*jekte i pripisuje im odre4eno ponaanje te usmjerava nji"ovodjelovanje-

PO5I6I7K' EKONOMIJ' I EKONOMIK'

3zraz politička ekonomija je najprije korišten u ivšim socijalističkim zemljama,dok se danas upotreljava samo u >rancuskoj. <ostoje primjeri određeni/%akulteta u svijetu koji ponovo koriste ovaj izraz, što ukazuje na njegovo vraćanje.

2anas se izraz Politi#ka ekonomija upotre*ljava za ozna#avanje javno!iz*ora kao ekonomske metode za prou#avanje funcionisanja dr$avni"

vlada. 5 pitanju je procjena tr$ino! uspje"a "da li je e0kasan i pravičan# imo!u)nosti da se vlada umijea i pooljša situaciju.

Ekonomika

=ajcitiranija de0nicija ekonomije je ona iz 6amuelsonovog udženika Ekonomija?

Ekonomika je nauka koja izu#ava kako #ovjek i drutvo *iraju& sa ili *ezpotre*e novca& na#in upotre*e oskudni" resursa u proizvodnji razli#iti"proizvoda kroz odre4eno vrijeme i na#in nji"ove raspodjele za tadanju i*udu)u potronju& me4u razli#itim ljudima i !rupama u drutvu-

Ekonomika je naučno proučavanje kako društva upotreljavaju oskudne "rijetke#resusre da i proizvela korisne roe i raspodijelila i/ različitim ljudima i grupama.

Ekonomics je nauka o tome kako %uncionišu tržišta i tržištni sistemi.

Ekonomski modeli

Ekonomski modeli predstavljaju pojednostavljenu sliku ekonomskestvarnosti& apstrakciju na kojoj se zasniva ekonomska teorija



2eskripcija je posmatranje ekonomski/ događaja i nji/ov opis, a u ekonomiji sepojavljuje kao rezultat naučnog posmatranja u dužem periodu, i sistematskogprikupljanja relevantrni/ podataka o predmetu istraživanja.

Ekonomska analiza je logički produžetak posmatranja "deskripcije# ipredstavlja postupak ojašnjavanja, utvrđivanja uzročno-posljedični/ veza"zakonistosti# između ekonomski/ kategorija, procesa, pojava i odnosa radinji/ovog ojašnjenja i predviđanja.

Statisti#ka i matemati#ka analiza omogućava analitičku osnovu ekonomski/istraživanja.

Eksperimeti @ u posljednjim decenijama se razvila posena ekonomskadisciplina; eksperimentalna statistika, koja proučava ekonomsko ponašanje ukontrolisanim uslovima, što je vrlo slično eksperimentima u prirodnim naukama.

Sastavne elemente ekonomski" modela #ine3 varijable& parametri i pretpostavke ponašanja-Varija*le su elementi pojave koje trea odrediti modelom a mogu itiendogene "zavidne i određivane# koje model nastoji ojasniti i egzogene "date inezavisne# koje utiču na endogene.Kvantitativni izraz međuzavisnosti dviju ekonomski/ varijali uvijek je određennekim rojnim izrazom, parametrom.Pretpostavke ponaanja govore o motivima ekonomskog ponašanja.

MIK8OEKONOMIJ' I M'K8OEKONOMIJ'

Mikroekonomija analizira ponaanje pojedina#ni" ekonomski"

su*jekata& doma)instava i preduze)a u koritenju o!rani#eni" prirodni"resursa& a dijeli se na?

'. Aeoriju ponašanja potrošača). Aoeriju troškova, teoriju i politiku cijena*. Ekonomiku i poslovnu politiku preduzećaB. $azličite marketinške discipline

Makroekonomija analizira ponaanje i kretanje ekonomski" a!re!ata jedne zemlje- Najva$niji rezultat ekonomskie aktivnosti se sumiraju umakroekonomskim a!re!atima jedne ekonomije?

'. Cruto domaći proizvod "D&< gross domestic product#). Cruto nacionalni proizvod "D=< gross national product#*. 3nvesticijeB. 5kupna potrošnja2. aposlenost. 3n:acija(. 5voz-izvoz

Ekonomska teorija i ekonomska politika

Ekonomska teorija podrazumijeva naučno prou#avanje i utvr4ivanjezakonitosti i principa u funkcionisanju ekonomske aktivnosti, koji treaju

iti okviri za ekonomsku politiku "tj praksu# u određenim uslovima.



Ekonomska teorija je okvir za praksu& tj ekonomsku politiju jednetr$ave- Ona je rezultat posmatranja konkretni" do!a4aja u ekonomskomsistemu& na osnovu koji" se +uz eliminaciju ne*itni", utvr4uju optezakonitosti funkcionisanja ekonomski" sistema-

Ekonomska politika se *avi konkretnim aktivnostima koje sepreduzimaju u odre4enim drutvenim okolnostima- Ekonomsku politiku #ini sistem ekonomski" mjera i konkretni" akcija koje provodi dr$ava da*i utjecala na privredna kretanja i ekonomski razvoj-

POZI6IVN' I NO8M'6IVN' EKONOMIJ'

Ekonomija ima makroekonomsku podjelu na pozitivnu i normativnu.Pozitivna ekonomija predstavlja ono to postoji, te razmatra ono šta je!"F/at is# te govori o činjenicama, dok normativna ekonomija prou#avakriterije koji odre4uju ono to *i tre*alo da *ude i govori o vrijednosti iciljevima.

Pozitivna ekonomija opisuje ekonomske #injenice i ekonomskaponaanja +pa se zove i desktiptivna ekonomija, i ima za ciljo*janjavanje kako stvarni privredni $ivot funkcionie +ta& kako i zako!a proizvoditi, i kako !a razli#ite sna!e mijenjaju- Od nje se očekujepredviđanja o reagovanju privrede na određene promjene. Ojašnjava seekonomska stvarnost kakva je ona zaista, ez analize da li su ekonomski rezultatidori ili loši. asnovana je na konstatacijama akoGtada! "ako se pojavi in:acijatada se oezvređuje novac#.

Normativna ekonomija je usmjerena na o*janjavanje ekonomsko!$ivota ili jedno! nje!ovo! se!menta na na#in kakav bi on trebao da*ude-

Ao znači da normativna ekonomija uključuje vrijednosne "etičke# sudove opitanjama, šta, kako i za koga proizvoditi u nekoj ekonomiji pa se uglavnomzasniva na preporukama šta it trealo uraditi, odnosno koje su ekonomskepromjene poželjne.

Normativna ekonomija daje miljenja i preporuke za vo4ene ekonomskepolitike-

Pozitivna ekonomija o*janjava ta je i kakve posljedice imanezaposlenost ili kakvo je socija#no stanje drutva- =ormativna ekonomijaodgovara kolika trea da ude nezaposlenost i koliko trea da ude socijalne

staranje.



<ozitivan stav je 7ko država izvrši povećanje stope poreza na pri/od građana,smanjuju se mogućnosti za povećanje nji/ove zarade!. =ormativni stav i io&ržava trea da poveća poreska opterećenja za ogatije, a da i/ smanji zasiromašnije!.

OP96E V8IJE2NOS6I : EKONOMIJI

Ekonomske vrijednosti se dijele u tri kategorije?

'. E.kasnost @ kriteriji o vrednovanju ekonomski/ sistema i podrazumijevae0kasnost upotree inputa, %aktora proizvodnje u doijanju maksimalni/količina outputa, korisni/ doara i usluga.

). Pravedna raspodjela tereta i koristi sistema, može se iskazati i kaomogućnost %unkcionisanja principa jednaki/ šansi za sve! s ozirom na

pojave rasne i polne diskriminacije, socijalnog i starosnog stanja itd.*. 2emokratija pokazuje u kojoj mjeri ekonomski sistem unaprijeđuje ilisprječava demokratsko %unkcionisanje države

Ekonomski sistem

Pod ekonomskim +privrednim, sistemom podrazumijevamo drutveno

odre4eni me"anizanm za rijeavanje temeljni" ekonomski" pitanja; šta,kako i za koga proizvoditi.

Ekonomski sistem je najvažniji podsistem ukupnog društenog sistema, jer zogsvoje otvorenosti i velikom roju veza djeluje na ostale podsisteme snažnije negošto oni djeluju na njega. "politički, pravni, itd.#

=a ekonomski sistem na direktan ili indirekntan način utiče dostignuti stepenekonomske nauke ali i drugi/ naučni/ disciplina. =auka kao sistem ravnopravna

je ekonomskom sistemu i ostali sistemi koji su podsistemi društvenog sistemautjecati će putem povratni/ sprega "veza# na ekonomski sistem.

;lavne komponente ekonomsko! sistema

8esurs% inputi- %aktpro proizvodnje "prirodni resursi, rad, kapital#, te/ničko-te/nološko znanje, preduzetništvo i organizacione sposonosti.

Ekonomski su*jekti? domaćinstva preduzeća, država.

Procesi% su ekonomske aktivnosti koje ojašnjavaju kako %unkcioniše ekonomskisistem.

Ekonomske institucije održavaju ustaljen odnos između ekonomski/ sujekata,a plod su navika, oičaja i propisa koje određuju pravila ljudske akcije iorganizacije trajniijeg ekonomskog ponašanja.



6r$ini ekonomski sistem

Tržišni ekonomski sistem - vezan je za demokratska državna ustrojstva iodlikuje se time što u njemu pojedinci i privatna preduzeća samostalno donose

odluke o proizvodnji i potrošnji.

A$H3I=3 E1O=O9613 636AE9

6r$ine privrede se klasi.ciraju u tri modela%

'. an!losaksonski model @ koji apsolutizira ulogu tržišta i ekonomski/slooda kao preduslova ekonomskoj e0kasnosti.

). socijalno tr$ina privreda - Ovdje se princip tržišne ekonomskee0kasnosti dovodi u sklad sa opštim ciljevima kao što su socijalna pravda,individualne sloode i zaštita čovjekove okoline-

*. isto#noazijski model - karakteriše ga prožimanje tržišta nacionalnomkulturom i tradicijom.

6O387J=O A$H3š=7 <$3K$E&7

5 okviru ovog modela često se di%erenciraju?

'. švedski model , karakteristi#an po sna$noj socijalnojkomponenti& smanjenju socijalni" razlika +putem preraspodjele nacionalnogdo/otka u korist slaiji/ slojeva#.

). njemački model socijalno tržišne privrede u kome dr$ava

aktivno uti#e na cijene& carine i te"ni#ke norme- 9odel je %unkcionirao podgeslom? Clagostanje za sve @ lagostanje kroz tržišnu utakmicu!.

6EME5JNI EKONOMSKI POJMOVI I P8O(5EMI

II po!lavlje

8ijetkost i iz*or

'ustrijski ekonomista Karl Men!er "Carl Menger , '4('.# ustvrdio je dva polaekonomske aktivnosti? ljudske potre*e i sredstva za nji"ovozadovoljavanje. >aktički, kako je pisao 7. 9aršal, ogatstvo se sastoji odpoželjni/ stvari "doara# koje direktno ili indirektno zadovoljavaju ljudskepotree.

Svi ekonomski pro*lemi i dileme proizilaze iz #injenice da se ljudskepotre*e stalno ire +prakti#no su neo!rani#ene, a da su do*ra+ekonomski resursi, o!rani#ena ili rijetka-

Potrebe su osjećaj pomanjkanja neke stvari, dora, usluge, koje osoa želi daulaži ili otkloni. =astaju kao rezultat nezadovoljstva "razdražljivosti# čovjeka,

koja može iti uzrokovana 0zičkim ili emocionalnim razlozima.



Dobra su stvar ili usluge kojima se zadovoljavaju neke ljudske potree. &ora sedijele na sloodna i ekonomska.

lobodna dobra su ona dora koja svojom količinom premašuju ljudske potree"zrak koji udišemo, sunčevo svjetlo, voda#.

<riroda i/ pruža ne za/tijevajući ljudske napore, a za nji/ovu upotreu ne treaplaćati nikakvu naknadu. Ovakvi/ doara je sve manje jer i/ #ovjek osvajanjemprirode sve vie pretvara u ekonomska do*ra +slu#aj vode& npr-,-

Ni vazdu" vie nije uvijek slo*odno do*ro < pre#i)ava se u klimaure4ajima u stam*enim i poslovnim prostorijama-

Ekonomska dobra su rijetka jer i" ima manje ne!o to su ljudskepotre*e +dakle& stvari ili uslu!e koje su $eljene i rijetke,& pa sto!a& jedino i predstavljaju predmet izu#avanja ekonomske nauke- Ao su sviprirodni i, od strane čovjeka, proizvedeni resursi koji se koriste u proizvodnjidoara i usluga. 5 pitanju su, npr.? proizvodna oprema sredstva transporta i

komunikacioni/ veza.

2e.nicija ekonomije upu)uje na naje.kasniju upotre*u resursa&odnosno ostvarenje naj*olje! iz*ora u nji"ovoj upotre*i& to zna#i daekonomija rjeava dva klju#na pro*lema% oskudnost resursa i iz*or+ekonomske odluke,-

Pro*lem rijetkosti

<rolem rijetkosti se ispoljava u kontinuiranom jazu izme4u o*imazadovoljeni" i nezadovoljeni" $elja& koji se ekonomskim napretkomsmanjuje& ali se nikada ne rjeava-

8ijetkost do*ara i uslu!a& kojima se zadovoljavaju *rojne $elje& potre*ei te$nje& izviru iz oskudnosti resursa.

8esursi su svi materijalni i nematerijalni izvori *o!atstva& *ilo da suna4eni u prirodi +sirovine, ili su proizvedeni ljudskim radom +z!rade&oprema& infrastruktura,-

<rema tome, tretman oskudni! resursa i prolema izbora između alternativneupotree ti/ resursa, pokazuje? ekonomiju kao nauku o racionalnom izboru,koja otkriva i unapre4uje pravila kojima se ljudi rukovode u svomracionalnom ekonomskom ponaanju.

2onoenje odluke o iz*oru pretpostavlja upore4ivanje koristi i teta&pri"oda i ras"oda& trokova i do*iti& tj- da koristi od dato! iz*ora *udu

ve)e od troka& te da ljudi datim iz*orom tre*a da po*oljaju svojeekonomsko stanje-



Ekonomski inputi +faktori proizvodnje,

Ekonomski inputi, još se nazivaju faktori proizvodnje.

To su resursi potre*ni za proizvodnju do*ara i dijele se na%=- primarne ili izvorne +rad& prirodni resursi, i

>- proizvodne ili izvedene +kapital& preduzetnitvo& te"nolo!ije&o*razovanje?,-

Primarni inputi

Primarni inputi se kao rijetki privredni resursi unajmljuju ili kupuju zaodgovarajuće naknade ili do/otke svojim vlasnicima.

8ad je najširi pojam kojima ekonomisti označavaju različite 0zičke i mentalne"umne# sposonosti ljudi, koji se upotreljavaju u proizvodnji doara i usluga.

Prirodni resursi se oično svode na zemlju kao prvi i najvažniji prirodni resurs.

Proizvodni ili izvedeni inputi

Kapital je faktor proizvodnje koji poprima razli#ita zna#enja io*like-

Preduzetnitvo < njegova uloga se sastoji u kominovanju %aktoraproizvodnje @ rada, kapitala i prirodni/ resursa @ u svr/u nji/ove e0kasnijeupotree u proizvodnji doara i usluga za druge.

6e"nolo!ija koja ou/vata ljudsko znanje primjenjeno u proizvodnji"proizvodno iskustvo @ production kno-ho#, uključujući metodetrans%ormacije inputa u gotove proizvode i usluge

Ekonomske aktivnosti

Ekonomska aktivnost predstavlja svjesno i svrsis"odno djelovanje

ekonomski! subjekata + pojedinaca, preduze"a, države, u s#eriupotrebe oskudni! dobara$

5 njene osnovne olike urajamo?

proizvodnju % predstavlja organizovano djelovanje čovjeka naprilagođavanje dijelova prirode svojim potreama, odnosno predstavljaproces stvaranja ekonomski/ doara,

easpodjelu - određuje veličinu udjela pojedinaca u tim potreama.,

razmjenu - omogućuje pojedincu da dođe do oni/ proizvoda za kojim ima

potreu mijenjajući dio koji mu je pripao raspodjelom, i



potronju - proizvodi postaju predmet pojedinačnog i zajedničkogkorišćenja radi zadovoljavanja najrazličitiji/ ljudski/ potrea..

Proizvodna funkcija

6 ozirom na oskudnost svi/ %aktora proizvodnje, čovjek se u proizvodnji rukovodiopćim načelom ekonomičnosti ili ekonomske racionalnosti, koje se svodi naostvarenje što veći/ rezultata proizvodnje "outputa# uz što manji utrošak %aktoraproizvodnje "inputa#. 2akle& u proizvodnji je zastupljen funkcionalni odnosizme4u kori)enja faktora proizvodnje inputa i ostvareni" rezultataoutputa-

$iječ je o proizvodnoj #unkciji koja pokazuje maksimalnu koli#inuproizvodnje neko! proizvoda koja se uz odre4enu te"nolo!iju& mo$eostvariti ula!anjem odre4eni" koli#ina proizvodni" faktora i izra$ava seslijede)om jedna#inom%

@ A f +K& 5& t& itd,

pri #emu je% @ A koli#ina proizvodnje +output ,& K A kapital& 5 A rad +en!l-&abor ,& t A te"ni#ki pro!res

Proizvodnu funkciju je mo!u)e posmatrati sa makroekonomsko! imikroekonomsko! !ledita-

Sa makroekonomsko! !ledita& proizvodna funkcija ozna#ava

proizvodnju odre4ene nacionalne privrede koja se ostvaruju na osnovuraspolo$ive kom*inacije a!re!irani" +ukupni", faktora proizvodnje& pri#emu proizvodna funkcija +@, ozna#ava drutveni proizvod-

Mikroekonomska proizvodna funkcija se odnosi napojedinačni proizvod i pojedinačno preduzeće-Makroekonomska proizvodna funkcija čini zirproizvodni/ %unkcija pojedini/ preduzeća "svakiproizvod, preduzeće ili nacionalna privreda ima svojuproizvodnu %unkciju#.

=a osnovu kominacije %aktora proizvodnje "L', L) ...,

Ln# moguće je ostvariti maksimalnu proizvodnju od M'"tačka #. Aačka 7 označava količine M) koje nijemoguće ostvariti, a tačka C količine Mo koje govore o

nedovoljnom korišćenju proizvodni/ kapaciteta.

Mar!inalna analiza

Iz mar!inalne analize je proizaao marginalni 'granični( metod & kojipredstavlja skup te"nika analize primjenjeni" u sferama ekonomski"pojava i odnosa& na osnovu kori)enja diferencijalno! ra#una&odnosno diferencijalni" jedna#ina-

Mar!inalna analiza pokazuje, npr., tok promjene troškova, orta i pro0ta,pri povećanju za jednu neznatnu, dodatnu "marginalnu# veličinu "npr. jedan



komad namještaja u %arici, jedna tona u rudniku#, tako nastale promjenenazivaju se marginalni "granični# troškovi, marginalni ort, marginalni pro0t,što ćemo razmatrati u slijedećem poglavlju.

Mar!inalnom analizom se nastoji pokazati tok promjene trokova&o*rta i pro.ta-

5kupan nivo proizvodnog potencijala jedne nacionalne privrede ilustruje sepomoću krive proizvodnih mogućnosti - 1<9 " production possibilites curve#

;ranica i kriva proizvodni" mo!u)nosti

$azumjevanje krive proizvodni/ mogućnosti @ vojna potrošnja i civilna potrošnja

9ogućnost proizvodnje topova kao vojne potrošnje i proizvodnje maslaca kaocivilne potrošnje

5kupan nivo proizvodnog potencijala jedne nacionalne privrede ilustruje sepomoću krive proizvodnih mogućnosti - 1<9 " production possibilites curve#.

Ova kriva prati razli#ite koli#ine proizvoda koji se mo!u e.kasnoproizvoditi uz postoje)u te"nolo!iju i resurse- vaka proizvodnja kojase nalazi na krivi proizvodni! mogu"nosti jeste e)kasna proizvodnja-

5z uslov pune zaposlenosti svi/ proizvodni/ %aktora "rada, zemlje i kapitala#moguće je povećati proizvodnju jednog dora ili usluge samo smanjenjemproizvodnje drugog dora ili usluge kako i se osloodili potreni proizvodniresursi "da i se, npr., imalo više stanova moramo preusmjeriti resurse saproizvodnje automoila na proizvodnju stanova#.

og oljeg razumijevanja prolema izbora pretpostavimo da se društvoopredjeljuje između doara za vojnu potrošnju i doara za civilnu potrošnju, pričemu su vojna dora reprezentovana s topovima, a civilna s maslacem.

&ruštvo može da troši više resursa na topove, ali samo tako što će smanjivatiproizvodnju maslaca. <retpostavimo da se resursi prvo usmjere na proizvodnjumaslaca. 5z datu te/nologiju i date raspoložive resurse moguće je proizvestimaksimalnu "godišnju# količinu maslaca od 2 miliona kg. 7ko i se ovi resursiumjesto na maslac usmjerili za proizvodnju topova, tada i mogli proizvestipetnaest /iljada topova. Ao su dvije krajnje mogućnosti, u sredini su mnoge

druge. 7ko smo spremni žrtvovati određenu količinu maslaca, možemo imatiodređeni roj topova. 7ko smo spremni žrtvovati još više maslaca, možemo imati još više topova.

! narednoj tabeli su prikazane različite moguće kombinacije topova i maslaca "#,$, C, %, & i '( koje dru)tvo mo*e da proizvodi. +ri tome, treba napomenuti daobim proizvodnje maslaca i topova nije po deniciji alternativan, već je toisključivo posljedica ograničenih proizvodnih resursa i dostignute tehnologije.&ksterne kombinacije su # "proizvode se samo topovi( i ' "proizvodi se samomaslac(. zmeu njih su kombinacije $, C, % i &, gdje se vr)e kombinacije

proizvodnje topova i maslaca.



;ranica proizvodni" mo!u)nosti

Translaciju *P+ s!odno te!nološkim promjenama$

<retpostavimo da društvo raspolažeograničenim razvojnimmogućnostima, s/odno potpunomiskorišćenju ekonomski/ esursa"maksimalna angažovanost rada,zemlje i kapitala#. 5 tom momentudruštvo ne može %unkcionisati u nekojtački udesno van vlastite 1<9.

1ljučno pitanje tada je da li i na kojinačin je moguće preći sa nižeg na višinivo 1<9N

Aakav prelaz je moguć prvenstveno intenzivnim te/nološkim promjenama, kojepomjeraju 1<9 udesno i naviše.

Proizvodne mogu"nosti zemlje- Dranica proizvodni/ mogućnosti može dailustruje i razlike koje postoje u proizvodnim mogućnostima pojedini/ zemalja.5zmimo za primjer krive proizvodni/ mogućnosti dvije zemlje? zemlje 7 i zemljeC, koje se razlikuju po potrošnji.

emlja 7 je siromašna zemlja, sa manjompotrošnjom,usmjerenomuglavnom u /ranu, azemlja C je razvijenazemlja sa većompotrošnjom.

<roizvodni potencijalzemlje C je znatno veći u odnosu na proizvodnemogućnosti zemlje 7.

Ekonomskim rastom zemlja 7 može pomicatisvoju D<9 prema desno i naviše, te na taj način proširiti svoju potrošnju nesamo /rane već i luksuzni/ doara.



Oportunitentni troak

Oportunitetni troak je& troak koji snosimo ili $rtvujemo kada pravimoiz*or ili donosimo odluke& odnosno #ini vrijednost do*ra ili uslu!e kojenismo koristili a mo!li smo-

6vaka ekonomska aktivnost može se izraziti u oliku oportunitetni/ troškova, štoćemo vidjeti na primjeru školovanja i investicioni/ kupovina.

Kako su resursi o!rani#eni& suo#eni smo s odlukama o upotre*io!rani#eno! vremena i do"otka- Su*jektivne ocjene pojedinaca izme4uekvivalentni" mo!u)nosti nazivamo pre#erencijama- $aspolažućiodređenim do/otkom, potrošač može, uz postojeće cijene različito kominiratikoličine doara koje želi imati.

Arošak određenog izora podrazumijeva odricanje od onog što i se doilo kaoalternativni izor.

/%ono)enje odluke u svijetu oskudnosti zahtijeva od nas da *rtvujemo ne)todrugo, tj. ko)ta nas prilike da činimo ne)to drugo. 0a izgubljena mogućnostnaziva se oportunitetni tro)ak .1

Oportunitetni troak odluke pojavljuje se zato to su#eljavanjeo!rani#eni" resursa sa neo!rani#enim potre*ama name)e nam iz*or jedne alternative i !u*itka z*o! odricanja od neke dru!e? ako izmeđuaktivnosti L i M odaeremo aktivnost L, guitak koristi koje ismo imali izorom

M je oportunitetni trošakP "sticanja jedne roeQusluge jednak je izguljenojvrijednosti druge roeQusluge#.

Primjeri oportunitetno! troka%

2portunitetni tro)ak nastao usljed univerzitetskog obrazovanja - iznos koji binam ostao kada bismo umjesto studiranja bili zaposleni i dobijali dohodak.Meutim, ovo nije i na) ukupni oportunitetni tro)ak jer bi morali dodati ioportunitetni tro)ak vremena provedenog u )kolovanju. +rosječna plata u $i3,koju bi zaposlenjem mogao ostvariti svr)eni srednjo)kolac, iznosi cca 456 7M,)to za period od 4 godine "89 mjeseci : 456 7M( iznosi 96.;66 7M.

<a studiranje koje traje 4 godine, u $i3, trebali bismo izdvojiti cca 96.666 7M.0oliko iznose ukupni tro)kovi )kolarine, stanovanja, hrane i putovanja"pretpostavimo da za svaki mjesec treba izdvojiti cca 566 7M, )to za jednu)kolsku godinu od 86 mjeseci iznosi 5.666 7M, a za 4 godine 96.666 7M(.

<brajanjem stvarnih tro)kova "tro)kovi studiranja od 96.666 7M( i izgubljenih primanja "sume plata u slučaju da smo zaposleni od 96.;66 7M( dolazimo doukupnih oportunitetnih tro)kova pohaanja fakulteta od 46.;66 7M.

"9( 2portunitetni tro)ak kao izraz investicione kupovine preduzeća

nvestiranje u novu opremu od 866.666 7M izvr)eno je u skladu sa očekivanjimada ta oprema donesi veći prot. 2portunitetni tro)ak i ovdje postoji, s obzirom da

je 866.666 7M moglo biti stavljeno na bankarsku )tednju uz kamatu. zgubljenakamata predstavlja oportunitetni tro)ak za preduzeće jer je novac, umjesto ubanku sa dobijanjem kamate, usmjeren na kupovinu opreme.=ovčani kapital se

mo*e upotrijebiti na različite načine, zbog čega govorimo o tro)ku upotrebekapitala. 7ako svaka odluka o upotrebi kapitala isključuje druge upotrebe, to je



oportunitetni tro)ak najveća propu)tena dobit do koje bi do)lo da je izabran nekidrugi način upotrebe kapitala.

Ekonomski i ra#unovodstveni troak

Ekonomski troak @ proizilazi iz troška propušteni/ prilika

Ekonomska dobit > računovodstvena dobit ? implicitni tro)kovi

-ačunovodstveni trošak ? tro)ak iskazan i nansijskim izvje)tajima preduzeća

+ri analizi uspjeha preduzeća, ekonomistiuzimaju u obzir sve oportunitetnetroškove,

# računovoe mjere samo eskplicitnetroškove,

)to znači da je ekonomski pro)t uvijek manji od računovodstvenog pro)ta$

Primjer%

7ao zaposlenici u jednom preduzeću,osobe # i $ primaju godi)nju neto platu

od 85.666 7M. 2ve osobe odlučeosnovati svoje preduzećeu u kojeulo*e po 866.666 7M "ukupno 966.6667M(. ! prvoj godini poslovanja sa svojim

preduzećem ostvare ukupan prihod [email protected] 7M.

2stvareni tro)kovi iznoseA

- eksplicitne tro)kove"repromaterijal, plate( 966.666 7M,

- porez na dobit @6 B7oliko iznose računovodstvena a koliko ekonomska dobit

E l e m e n t i KM

a, :kupna pri"od BCC-CCC

*, Eksplicitnitrokovi

>CC-CCC

c,8a#unovodstvena

pro.t +aD*,

=CC-CCC

d, Porez na do*it+BC na *rutodo*it,

BC-CCC

e,-ačunovodstveni neto pro)t +cDd,

FC-CCC



2vo su tro)kovi i dobit prema poslovnim knjigama. Meutim kako smo rekli,ekonomisti se bave ekonomskim tro)kom, odnosno tro)kom koji proizilazi iz

propu)tenih prilika. %akle, treba izračunati oportunitetne tro)kove osoba # i $,budući da su propustili mogućnost anga*ovanja svog kapitala od 966.666 7M uneke druge svrhe. 2vaj iznos su mogli ulo*iti u bankarsku )tednju i, uz godi)nju

kamatnu stopu od 86 B, ostvariti kamatu od 96.666 7M.

#ko implicitni tro)kovi iznose56.666 7M, ekonomski prot bise utvrdio na slijedeći načinA

Kidimo da ekonomska doitiznosi ). 19"računovodstvena, tj. ona poposlovnim knjigama je iznosila(. 19#, što je, zapravo,stvarna doit za ove dvije osoe,s ozirom da su one,usmjeravanjem svog kapitala od

). 19 u vlastito preduzeće, propustile mogućnost da primaju plate udrugom preduzeću "ez angažovanja svog kapitala# i da naplate kamate odpolaganja na štednju svog kapitala.

Ekonomski inputi +faktori proizvodnje,

Ekonomski inputi& još se nazivaju faktori proizvodnje.

0o su resursi potreni za proizvodnju doara i dijele se na?

=- primarne ili izvorne +rad& prirodni resursi, i

>- proizvodne ili izvedene +kapital& preduzetnitvo& te"nolo!ije&o*razovanje?,-

Primarni inputi se kao rijetki privredni resursi unajmljuju ili kupuju zaodgovarajuće naknade ili do/otke svojim vlasnicima.

8ad je najširi pojam kojima ekonomisti označavaju različite 0zičke i mentalne"umne# sposonosti ljudi, koji se upotreljavaju u proizvodnji doara i usluga.

Prirodni resursi se oično svode na zemlju kao prvi i najvažniji prirodni resurs.

Proizvodni ili izvedeni inputi

Kapital je %aktor proizvodnje koji poprima različita značenja i olike.

E l e m e n t i KM

e, 8a#unovodstvena netodo*it

FC-CCC

f, Implicitni trokovi+GC-CCC,& i to%

fa, iz!u*ljene plate

f*, iz!u*ljena kamata

BC-CCC>C-CCC

!, Ekonomski pro)t +eDf, >C-CCC



Preduzetnitvo @ njegova uloga se sastoji u kominovanju %aktora proizvodnje @rada& kapitala i prirodni" resursa @ u svr/u nji/ove e0kasnije upotree uproizvodnji doara i usluga za druge.

6e"nolo!ija koja ou/vata ljudsko znanje primjenjeno u proizvodnji "proizvodnoiskustvo @ production kno-ho#, uključujući metode trans%ormacije inputa ugotove proizvode i usluge

Ekonomske aktivnostiEkonomska aktivnost predstavlja svjesno i svrsis"odno djelovanjeekonomski! subjekata + pojedinaca, preduze"a, države, u s#eri upotrebeoskudni! dobara$

: njene osnovne o*like u*rajamo%

proizvodnju - predstavlja organizovano djelovanje čovjeka na prilagoavanjedijelova prirode svojim potrebama, odnosno predstavlja proces stvaranjaekonomskih dobara,

raspodjelu D određuje veličinu udjela pojedinaca u tim potreama.,

razmjenu D omogućuje pojedincu da dođe do oni/ proizvoda za kojim imapotreu mijenjajući dio koji mu je pripao raspodjelom, i

potronju D proizvodi postaju predmet pojedinačnog i zajedničkog korišćenjaradi zadovoljavanja najrazličitiji/ ljudski/ potrea..

Mar!inalna analiza

Mar!inalnom analizom se nastoji pokazati tok promjene trokova& o*rtai pro.ta-

5kupan nivo proizvodnog potencijala jedne nacionalne privrede ilustruje sepomoću krive proizvodnih mogućnosti - 1<9 " production possibilites curve#.

$azumjevanje krive proizvodni/ mogućnosti @ vojna potrošnja i civilna potrošnja

9ogućnost proizvodnje topova kao vojne potrošnje i proizvodnje maslaca kaocivilne potrošnje

Ekonomski i ra#unovodstveni troak%

Ekonomski troak < proizilazi iz troška propušteni/ prilika



Ekonomska dobit > računovodstvena dobit ? implicitni tro)kovi

-ačunovodstveni trošak . tro)ak iskazan i nansijskim izvje)tajima preduzeća

6roak% Mjerenje troka

/kupni pri!od de.niemo kao iznos koji preduze)e sti#e od prodajesvo! outputa +!otovi" proizvoda i uslu!a,-

3znos koji se plaća za kupovinu inputa "plata radnika, sirovina, opreme# jeukupni trošak .

$azlika između ukupnog pri/oda preduzeća i njegovog ukupnog troška je pro.t?

Pro.t A ukupni pri"od < ukupni troak

/iksni i varija*ilni trokovi

/kupni ekonomski trošak proizvodnje se sastoji od .ksno! i varija*ilno!troka-

0iksni trošak je trošak koji se ne mijenja s dinamikom proizvodnje, visina mu jeuvijek ista, a može ga se eliminirati samo s prestankom proizvodnje.

1arijabilni trošak je trošak koji se mijenja ovisno od dinamike proizvodnje-

Keći oim proizvodnje @ veći ukupni varijailni troškovi, i ornuto, manji oimproizvodnje @ manji ukupni varijailni troškovi.

Mer!inalni trokovi

+arginalni 'granični( troškovi su dodatni troškovi po jedinici rasta ilismanjenja određene ekonomske aktivnosti.

+arginalni 'granični( pri!odi su dodatni pri/odi po jedinici rasta ili smanjenjaodređene ekonomske aktivnosti.

+arginalni proizvod rada predstavlja povećanje oima proizvodnje u odnosuna povećanje roja radnika ili časova rada.

+arginalni proizvod kapitala predstavlja povećanje oima proizvodnjeu odnosu na povećanje ulaganja kapitala.

Zakoni prinosa

<akoni prinosa ili zakoni proizvodnje su?

'. zakon opadajući/ prinosa,



). zakon oima ili zakon masovne proizvodnje,

*. zakon rastućeg prinosa i

B. zakon konstantnog prinosa ili konstantni/ troškova.

Zakoni opadaju)i" prinosa

akon opadajući/ prinosima je jedan od najpoznatiji/ ekonomski/ zakona.

<okazuje odnos između inputa "ulaganja# i outputa "proizvoda# u proizvodnomprocesu.

akon opadajući/ prinosa glasi? sa povećavanjem dodatne jedinice inputa dok seostali inputi dr*e konstantnim, obim outputa po jedinici inputa se smanjuje.

: narednoj ta*eli se vidi kako stalno dodavanje *roja radnika dovodi dosve manje dodajni"& tj- opadaju)i" prinosa po "ektaru o*radive

povrine zemljita

Potre*an rad

+*roj radnika,

:kupnakoli#inaprinosa

+u tonama$ita po "a,

2odajniprinosi

po radniku

C C D

= =G =G

> >G =C

B BC G

H BB B



G BH =

Ekonomija o*ima

&konomija obima "ekonomijarazmjera, ekonomija velikihserija ili zakon masovne

proizvodnje# je speci0čnaekonomska zakonitost koja jepo ekonomskim e%ektimasuprotna zakonu opadajućih

prinosa.

<od pretpostavkom da prosječnivarijailni troškovi ostaju

nepromijenjeni, to i prosječni ukupnitro)kovi u dugom roku opadaju pri povećavanju oima proizvodnje.

Dra0čki to izgleda ovako?

1<5A-kratkor. prosječni ukupni troškovi

&<5A- &ugorocni prosječni ukupni troškovi

Produktivnost& ekonomi#nost i renta*ilnost

<roduktivnost je pokazatelj uspješnog poslovanja nekog preduzeća, odnosnoekonomski princip koji teži da se ostvare određeni rezultati poslovanja saminimalnim utrošcima radne snage.

Ekonomičmost je mjerilo uspješnosti poslovanja koji ima za cilj da pokaže stepenštedljivosti

Zakon rastu)e! prinosa i zakon konstantno! prinosa

2akon rastu"eg prinosa ili zakon padaju"i! troškova !lasi% pove)avanjeu zaposlenju rada i kapitala rezultira srazmjerno ve)om produktivno)uodnosno pro!resivnim pove)avanjem prinosa-

7ko su oa zakona u međusonoj ravnoteži, onda govorimo o zakon konstantnog prinosa ili konstantnih tro)kova, koji je vrlo rijedak i koji vrlo kratko djeluje.

Neto do*it

8A DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD



Ekonomske institucie i transakcioni trokovi

Ekonomske institucije su plod navika, oičaja i propisa, koji determinišupravila ljudske akcije i organizacije trajnijeg ekonomskog ponašanja.

=ajznačajnije ekonomske institucije su vlasni)tvo i ugovori.

5 najširem smislu, pod transakcionim troškovima podrazumijevamo uslovekoji onemogućavaju da tržište oavlja svoju %unkciju e0kasno za sve sujekte. 5užem smislu, transakcione troškove čine oni troškovi koji ometaju izvršavanjeoostrano korisni/ transakcija.

1ao najznačajniji olici transakcioni/ troškova pojavljuju se?

Troškovi sticanja in#ormacija

Troškovi po osnovu oporezivanja i regulatorne uloge države

Troškovi u vezi sa strukturom vlasnički! prava na određenom segmentu ilitržištu u cjelini

Poduzetni#ki kapital

*apitalizam je posean društveno-ekonomski sistem u kojemu se proizvoderoe radi prota upotreom kapitalni/ doara u privatnom vlasništvu i najamnograda

&iberalizam promovira učenje o ovozemaljskom prirodnom poretkuP, kaopravu pojedinca na priznavanje svoji/ prirodni/P nagona i sklonosti.

Daisser faire ? laisser passer "neka stvari teku svojim tokom(

Postoje #etiri stu*a& tr$ine ekonomije, koji istovremeno karakterišuprincipe "kapitalističke# demokratije u ekonomiji?

privatno vlasništvo,

pro0t,

slooda izora,konkurencija

Ekonomske slo*ode

Slobodu de0nišemo dvojako, i to kao?

odsustvo prinude ili prisile "negativna odreda sloode# i

sloodom izora prema sopstenom na/ođenju "pozitivna odreda sloode

Preduzetnitvo



Preduzetnik je osoa koja ima sposonosti osnivanja preduzeća i na vlastiti rizik"sa svojim kapitalom# samostalno pokreće poslovne aktivnosti, organizirajući ikominirajući %aktore proizvodnje "rad, kapital, i prirodne resurse# u ciljuostvarenja zarade.

Preduzetnitvo je naziv za aktivnosti koje se sastoje u izvođenju inovacija, apojedinci koji nose te aktivnosti su preduzetnici

Pojavni o*lici preduzetnitva

• <rivatna preduzeća

• 8avna preduzeća

•

&ruštva lica• &ruštva kapitala

• &ruštva lica? komanditno društvo i ortačko društvo

• &ruštva kapitala? dioničko društvo i društvo s ograničenomodgovornošću. "&.& i &.O.O.#

68I96E I 'N'6OMIJ' 68I9NO; SIS6EM'

III po!lavlje

Pojam i klasi.kacije tr$ita

6r$ite je najprije de.nisano kao mjesto razmjene razli#iti" ro*a-

6r$ite podrazumijeva oblik razmjene ro*a i uslu!a posredstvom novca&!dje va$i istovjetnost cijena proizvoda iste vrste.

Prema *roju u#esnika na tr$itu i nji"ove tr$ine mo)i o*razuju serazli#ite tržišne strukture ili tržišna stanja +tipologija tržišta,%

potpuna ili savršena konkurencija "sa velikim rojem učesnika i na strani

tražnje i na strani ponude#;monopol "jedan učesnik na strani ponude# i monopson "jedan učesnik na stranitražnje#;

oligopol "mali roj učesnika strani ponude, koji su moćni# i oligopson "mali rojučesnika strani tražnje, koji su moćni#;

ograničena konkurencija "mješavina potpune konkurencije i monopola, gdjeveliki roj proizvođača nudi di%erencirani proizvod#.

Sa !ledita intervencije države razlikujemo%

tr$ite *ez intervencije dr$ave D slobodno tr*i)te, u kome država ne određujeitne odrednice poslovni/ transakcija, npr. cijene i kamate, i



vezano ili regulirano tržište& ako država interveniše na tržištuadministrativnim mjerama i propisima.

$azvrstavanje tržišta prema materijalno-tehničkim kriterijumima se vrši naslijedeći način?

!lo*alna podjela tr$ita o*u"vata? tržište roba i usluga, tržište faktora proizvodnje "rada, kapitala i zemljišta#, tržište novca i hartija od vrijednosti.

prema teritorijalnom o*u"vatu& tr$ite mo$e *iti? lokalno, regionalno,nacionalno i svjetsko tržište.

prema o*imu prometa& dijelimo% tr!ovinu na veliko "grosističko tržište, itr!ovinu na malo "detaljističko tržište#.

sa !ledita vrste ro*e& koje se na njemu razmjenjuju& razlikujemo& npr-3tržište čelika, tržište na%te, tržište pšenice, tržište uglja, itd.

Me"anizam tr$ita Aržište nastoji riješiti tri pitanja?

9ta )e se proizvoditiL

Kako )e se proizvoditiL

Za ko!a )e se proizvoditiL

/unkcije tr$ita

3n#ormativna #unkcija tržišta se ogleda u pružanju sudionicima na tržištuopšti/ in%ormacija o stanjima ponude i tražnje za određenom roomQuslugom.

4lokativna #unkcija pokazuje uticaj tržišta na racionalnu ekonomskuraspodjelu %aktora proizvodnje "rada, prirodni/ resursa i kapitala#.

elektivna #unkcija tržišta je selekcija sami/ privredni/ sujekata, krozodair nji/ovi/ proizvoda i usluga na tržištu, a na osnovu tržišne konkurencijeu kojoj opstaju samo e0kasni "relativno produktivni# preduzetnici.

Distributivna #unkcija tržišta se, po pravilu, odnosi na primarnu raspodjelunacionalnog do/otka, koja kroz proces tržišnog %ormiranja cijena %aktora

proizvodnje određuje do/otke nji/ovim vlasnicima

Kriterij za podjelu tr$itaDG kriterija%

D !lo*alna podjela tr$ita

D prema teritorijalnom o*u"vatu

D prema o*imu prometa

D prema razmjeni vrsta ro*a

D sa aspekta unosaDintervencije dr$ave



ijena kao element privrede

ijena se de0niše kao novčani izraz vrijednosti roe "vrijednost roe izražena unovcu# ili kao stopa! razmjene jednog dora za novac!, što onda znači da jecijena, jednostavno, količina novca koja se traži @ nudi za prodaju @ kupovinuneke roe.

6eorija vrijednosti

O(JEK6IVN' 6EO8IJ' polazi od proizvodnje i njeni/ uslova, a u nju se urajaju AEO$387 $7&=E K$38E&=O6A3 3 AEO$387 A$OI1OK7 <$O3KO&=8E.

<o teoriji radne vrijednosti vrijednost roa se ojašnjava 1OJ3R3=O9 $7&7utrošenog u proizvodnju te roe @ opredmečen "97I3=7# i živi rad koji seopredmečuje kao novostvorena vrijednost.

<o teoriji trokova proizvodnje vrijednost roa se oračunava kao zirtroškova @ inputa odnosno %aktora proizvodnje koji nastaju da i se proizvela

neka roa.S:(JEK6IVN' 6EO8IJ' vrijednosti ojašnjava vrijednost-cijenu kao %unkcijukorisnosti rijetki/ roa i ona polazi od potrošnje i potrošačevog stava o korisnostii zadovoljavanju koju mu pričinjava odarana roa.

6loodna dora "vazdu/, voda# nemaju vrijednost, dok ekonomska dora imajuodređenu vrijednost, koja za potrošače predstavljaju određenu korisnost "ineekonomska i ekonomska dora#.

68'NJ' I Z'KON 68'NJE

0Zakon tra$nje --- koli#ina ro*auslu!a koju su potroa#i& na *ilo komtr$itu& uz nepromijenjene uslove spremni kupiti pove)ava se sasmanjenjem i smanjuje se sa pove)anjem njene cijene-

ijena mesa opada @ cijena rie konstantna.

6lijedi? kupovina mesa raste, a rie opada

Opti zakon tra$nje%

<rema opštem zakonu tražnje, tražnja za room zavisi od njene cijene.

2akon tražnje glasi? kada cijena roba na tržištu raste, tražnja za njima "eopadati, i obrnuto, sa opadanjem cijena tražnja raste, uz neizmjenjeneostale #aktore$

*riva tražnje je gra0čko predstavljanje rasporeda tražnje i izvodi se iz skaletražnje.

Kriva tra$nje se prikazuje u koordinatnom sistemu i predstavlja!eometrijski izraz funkcionalni" odnosa cijene i tra$eni" koli#ina ro*e-

Proirenje opte! zakona tra$nje% +ta*ela% kriva tra$nje,



Valrasov zakon tra$nje Dtražnja ne zavisi samo od cijenete roe, već i od cijena drugi/roa

SluckiDiksD'lenov zakontra$nje D dinamički model,primjenljiv u analizi tržišni/kretanja u određenomvremenskom periodu, koji uanalizu tražnje uvlači i do/odak

potrošača.

MurD9ulcovo! zakona tra$nje D ima univerzalnu empirijsku važnost"uključivanje varijale omogućilo je primjenljivost zakona u analizi stvarni/kretanja na tržištu#, zog čega kažemo da predstavlja najviši stepen u razvitkuteorije "zakona# tražnje.

<romjena količine tražnje dešava se uslijed promjene cijene "uz drugenepromjenjene uslove# i predstavlja se kretanjem uzduž date %unkcije tražnje.

:slovi uslijed koji" dolazi do promjene tra$nje su% '. <romjena do/otka

). <romjena cijene supstituta

*. <romjena cijene komplementarne roe

B. <romjena očekivanja potrošača

2. <romjena ukusa ili pre%erencija

. <romjena strukture stanovništva

(. <ooljšanje in%ormisanosti potrošača

4. 9ogućnost kupovine roe na kredit

Promjena do"otka%

:slijed pove)anja do"otka pove)ava se tra$nja normalne < ro*a #ija setra$nja uz ostale nepromijenjene uslove pove)ava sa pove)anjem



do"otka +npr- Nove cipele, a smanjuje tra$nja inferiorne < pove)anjedo"otka vodi smanjenju potra$nje ro*e +npr- :slu!a o*u)ara,-

Promjena cijene supstituta%

Supstituti su ro*e koje na isti ili sli#an na#in zadovoljavaju istu potre*u+npr- Kafa u ljetnim *atama ispred Ekonomsko! fakulteta koje )e moozna#iti kao (ata ' i (ata (-,

7ko se poveća cijena ka%e u Cašti 7 a cijena ka%e u ašti C ostane ista u ašti 7dolazi do smanjenja količine tražnje a u ašti C dolazi do povećanja tražnje

Promjena cijene komplementarne ro*e%



Komplementarne ro*e su one ro*e koje se uvijek upotre*ljavajuzajedno po nekom potroa#kom o*rascu +npr- mo*iteli i futrola zamo*itel,-

7ko poraste cijena jednog komplementa "moitela# smanjuje se količina tražnjete roe a smanjuje se tražnja %utrola za moitel.

Ponuda i potra$nja%

Krivulja potra$nje

"<#SS && =

Veza izme4u koli#ine ro*e koju je potroa# spreman kupiti icijene te ro*e

Mjeri koli#inu na apscisi +os 0Q, i cijenu na ordinati +osR,

Krivulja potra$nje%

Osta le varija*le koje uti#u napotra$nju

2o"odak%

$ast do/otka omogućujepotrošaču da kupi veće količine pri 6K39 cijenama

5kusi potrošača

ijene ostali" do*ara

6upstitut a i 1omplemenata

Krivuljapotra$nje%

Promjena tra$ene koli#ine

1retanje po krivulji potražnjeizazvano promjenom cijene dotičneroe

Promjena potra$nje

<omak cijele krivulje potražnje izazvanpromjenom drugi/ %aktora

&o/otka, <re%erencija ijena drugi/ roa

PON:2' I Z'KON PO68'NJE

0Zakon ponude--- koli#ina ro*a ili uslu!a& koju ponu4a#i $ele i mo!u

ponuditi tr$itu& uz dru!e nepromjenjene uslove& pove)ava sepove)anjem a smanjuje sa smanjenjem cijena-



<rimjer? =a gra0konu je dat primjerproizvodnje audio kaseta. <o cijeni od )Tpo komadu količina ponude je B milionakomada a po cijeni od BT ponuda iznosi4 miliona komada.

6eorija ponude

6r$inu ponudu #ini koli#ina do*ara i uslu!a koju su ponu4a#i+proizvo4a#i i tr!ovci, spremni da ponude na odre4enom nivou cijenai u odre4enom vremenskom periodu-

3z pojma ponude proizilazi zakon ponude, koji glasi? količina dobara iusluga koju ponu5ači žele i mogu ponuditi tržištu, pove"ava se sa pove"anjem cijena, i obrnuto, smanjenje cijena roba6usluga izazivasmanjenje ponu5ene količine-

<ovećanje ponuđeni/ količina roa i usluga pomjera krivu ponude udesno inaniže, a smanjenje ulijevo i naviše.



=a promjenu na strani ponudeutiču promjene u te/nologiji itroškovima inputa, kao i promjenecijena drugi/ relevantni/ roa, teočekivanja ponuđača "proizvođača

i trgovaca#./aktori uslijed koji" dolazi dopromjene ponude su%

• <romjene u te/nologiji

• <romjene cijene inputa

• <romjene cijene druge roe

• <romjene očekivanja

6r$ina ponuda i tra$nja

6ra$nja na tr$itu proizilazi iz potre*e za ro*amauslu!ama i nu$nostipotronje-

$azvoj %ormalna teorija tržišne tražnje "ili potrošačke tražnje# prošao je kroznekoliko etapa i karakterizira se slijedećim zakonima "modelima# tražnje?

Opšti zakon tražnje "ili Mar)alov zakon tra*nje(,

<roširenje opšteg zakona tražnje "Ealrasov zakon tra*nje, Slucki-3icks-#lenov

zakon tra*nje i Mur-Fulcov zakon tra*nje#

/aktori uslijed koji" dolazi do promjene ponude su%

'. <romjene u te/nologiji

). <romjene cijene inputa

*. <romjene cijene druge roe

B. <romjene očekivanja

Ponuda i potra$nja%

1rivulja ponude

Keza između količine koju je prodavač spreman prodati i cijene dora



1oličina na apscisi "os !UV#, cijena na ordinati "os !WV#

&ruge varijale koje utiču naponudu

Aroškovi proizvodnje

- $ad- 1apital- 6irovine

=iži troškovi proizvodnjeomogućuju preduzeću da proizvede veće

količine pri svakoj cijeni i ornuto

Pomak krivulje ponude

ijene sirovina padaju<roizvedeno S' pri <' i S pri <)

6ada proizvodi S) pri <' i S'pri <)

1rivulja ponude se pomiče na 6X

Promjena ponu4ene koli#ine

1retanje po krivulji ponude izazvano promjenom cijeneponuđene roe

<omak krivulje ponude izazvan promjenom drugi/%aktora proizvodnje

Odnos tra$nje i ponude

$avnoteža na tržištu postoji u tačci u kojoj se presjecaju kriva tražnje i krivaponude.



7ko je tražnja veća od ponude dolazi do nestašice štodovodi do povećanja cijena. Keće cijene znače veću

količinu ponude što u konačnici dovodi do ravnoteže.

Kišak na tržištu postoji kada je ponuda veća odtražnje tada dolazi do pada cijena i rasta tražene

količine što rezultira uspostavljanjem ravnoteže

8avnote$a ponude i tra$nje

6r$ini viak je situacija u kojoj koli#inaponude premauje koli#inu tra$nje-

6r$ini manjak je situacija u kojoj jekoli#ina ponude manja od koli#inutra$nje-

<orast ponude izazvat će pomak krive ponudeudesno i smanjenje cijena, a smanjenje ponude@ pomak krive ulijevo i povećanje cijene

Elasti#nost tra$nje i ponude

JENOVN' E5'S6I7NOS6 je mjera osjetljivosti odnosno reakcijepotroa#a na promjene cijena od!ovaraju)e ro*euslu!e& a mjeri se

KOE/IIJEN6OM E5'S6I7NOS6I + Et ,-3sti se izračunava kao odnos procentualne promjene količine tražnje iprocentualne promjene cijena.

<rocentualne promjene i tražnje i cijene se izračunavaju na osnovu promjena ikoličina i cijena u odnosu na početna nji/ova stanja. Ae promjene mogu itipovećanje ili smanjenje na strani tražnje i cijena.

Elastičnosti tražnje pokazuje da li i u kom stepenu tra$nja za nekomro*om rea!uje na promjene cijene te ro*e +ili na cijene dru!i" ro*a, ipromjenu do"otka-

Elastičnost tražnje može iti?'. cjenovna elastičnost "reakcije na cijene#,). dohodovna elastičnost "reakcije na do/odak#,*. unakrsna elastičnost "reakcije na promjene cijena drugi/ roa#.

Elasti#nost ponude%

Elasti#nost ponude +Ep,ozna#ava mjeru reakcije prodavac na promjenecijena& i izra#unava se kao odnos procentualne promjene koli#inaponude i procentualne promjene cijene-

jenovna elastičnost ponude se izračunava po slijedećem orascu?



gdje su?

<'Y inicijalna količina ponude

<)Y količina ponude nakon promjene cijene

'Y inicijalna cijena)Y nova cijena

jenovna elasti#nost ponude mo$e *iti%

'. Elastična ponuda, ona kod koje je koe0cijent elastičnosti veći od ' "EsZ'#.

). Potpuna, beskonačna elastičnost "Es Y [# je ona gdje je zavisnostponude od cijene najveća, odnosno gdje je i najmanja promjena cijenadovodi do višestrukog rasta ponuđeni/ količina.

*. Neelastična ponuda je ona kod koje je koe0cijent elastičnosti manji od '"Es \ '#.

B. 7edinična elastičnost ponude "Es Y '# je ona kod koje se cijene iponuđene količine mijenjaju u istoj srazmjeri.

2. Nulta elastičnost "Es Y # je ona koja izražava odsustvo svake%unkcionalne veze između cijena i ponuđeni/ količina.

. Potpuna beskonačna elastičnost "Es Y [# je ona gdje je zavisnostponude od cijene najveća, odnosno gdje i najmanja promjena cijenadovodi do višestrukog rasta ponuđeni/ količina.

Koe.cijent elasti#nosti mo$e *iti jedan& manji od jedan i ve#i od jedan%

Et A Promjena tra$nje u Promjena cijene u

• Et Y ' - 8edinična elastičnost "promjena cijene itražnje mjenja se poistoj stopi#

• Et \ ' - =eelastična tražnja "tražnja se sporije mijenja od promjenecijena#

• Et Z ' - Elastična tražnja " tražnja se rže mjenja od promjene cijene#

5vrštavanjem u %ormulu doijemo -',BB

... =a svaki jedan procenat promjene cijene paradajzapotrošači povećavaju kupovinu paradajza za ',BB]

<redznak je negativan jer promjena cijene u jednom pravcu

"^ ili @# izaziva promjenu količine tražnje u suprotnompravcu "- ili ^ #

',(219

'

',219

')2



2o"odovna elasti#nost tražnje predstavlja odnos procentualne promjenetražnje u odnosu na promjenu do/otka. <ozitivna je za normalnu a negativna zain%eriornu rou.

:krtena cijenovna elasti#nost izražava promjenu količine tražnje jedne poosnovu promjene cijene druge roe.

7ko je pozitivna radi se o supstitutivnim ro*ama ako je negativna radi se okomplementarnim proizvodima a ako je jednaka nuli radi se o nezavisnimroama



6eorija mar!inalne koristi

Veli#ina vrijednosti ekonomsko! do*ra ovisi od% raspoložive količine togadora i intenziteta potree za njim.

Pri ve)oj raspolo$ivoj koli#ini& vrijednost je manja i& o*ratno& ukoliko jeintenzitet potree veći, utoliko je i vrijednost već

6eorija indiferencijeTeorija indi#erentnosti polazi od toga da je korisnost sujektivno de0nirana ida mjerenje sujektivne korisnosti u apsolutnom ziru "kardinalno# nije moguće

*riva indi#erentnosti % prikazuje sve kominacije tržišni/ košara koje osoiosiguravaju istu razinu zadovoljstva, zog čega je osoa indi%erentna izmeđukošara koje su prikazane na tačkama na krivulji

$avnoteža "ekvilirijumska# točka E



6r$ini me"anizmi i ravnote$a cijena*onkurentno tržište je ono tržište na kojem postoji veliki roj kupaca iprodavaca, tako da oni imaju zanemarljiv uticaj na tržišnu cijenu.

Tržišni me!anizam je tendencija koja se pojavljuje na konkurentnim tržištima,pri kojoj se cijena mijenja sve dok se tržište ne uravnoteži. Aakvu cijenuoznačavamo kao ravnotežna cijena ili cijena uravnote*enja tr*i)ta.

-avnotežna cijena "naziva se još i optimalna cijena# se ostvaruje kad je traženakoličina jednaka ponuđenoj količini "optimalna količina#.

: ravnote$i

• =ema manjka ni viška potražnje• =ema viška ni manjka ponude• 6vi planovi o kupnji i prodaju pri datoj "ravnotežnoj# cijeni se

mogu provesti



Aržišna cijena je ispod ravnotežeako?

• <ojavljuje se višak potražnje• <ritisak cijena na gore• <otraživana količina se smanjuje a ponuđena količina raste• Aržište se prilagođava sve dok se ne uspostavi ravnoteža

<onuda i potražnja određujuravnotežnu cijenu

1ada nije u ravnoteži, tržišni me/anizam će se prilagođavati sve dok ponovno neuspostavi ravnotežu

Ovaj me/anizam e0kasno djeluje samo na konkurentskom tržištu_

/'K6O8SK' 68I96'

3K poglavlje

6r$ite faktora proizvodnje

6r$ite na kojem se prodaju i kupuju prirodni resursi& rad i kapital je

tr$ite faktora proizvodnje -



Na ovom tr$itu prodavci su doma)instva a kupci privredna drutva-

Određivanjem cijena %aktora proizvodnje određuje se dio ukupno proizvedenevrijednosti koji pripada nji/ovim vlasnicima, odnosno vrši se %unkcionalnadistriucija do/otka, koja u najvećoj mjeri određuje i personalnu distriucijudo/otka.

Inputi proizvodnje

/iksni inputi @ inputi čije količine nije jednostavno mijenjati sa promjenomoima proizvodnje "građevinski ojekti, oprema ili visokospecijalizirana radnasnaga#

Varija*ilni inputi @ inputi čije količine je moguće rzo i jednostavno mijenjati"repromaterijal, energija ili roj sati rada#

Ponuda i potra$nja prirodni" resursa +zemljite& rad& kapital,

Zemljite ima prirodne sposonosti proizvodnje i uključuje prednost lokacije

=ajveća karakteristika je ograničenost

og toga je ponuda zemljišta u odnosu na cijenu savršeno neelastična "nepovećavaQ ne smanjuje se sa povećanjemQ smanjenjem cijene#

<ri/od na osnovu vlasništva nad zemljom je čista ekonomska renta

$enta se %ormira na mjestu presjeka ponude i potražnje

<orast rente iznad ravnotežne visine "navisinu p8# usloviće smanjivanje tražnja zazemljom "i s/odno tome nastaje vi)ak ponude#, što će rentu vratiti naravnotežni nivo. =a sličan način, akorenta padne ispod ravnotežnog nivoa"na visinu p9, povećat će se tražnja zazemljom "nastaje vi)ak tra*nje# što ćeizazvati rast rente, odnosno ponovnovraćanje na visine rente na ravnotežni

nivo "visina rente p6#.



7riva individualne ponude rada rasteudesno i navi)e, uporedo sauvećavanjem nivoa najamnina sve dotačke # "do koje va*i efekatsupstitucije(, nakon koje kriva mijenjasvoj pravac, zakrivljuje se ulijevo "odkada nastupa efekat dohotka(. znadtačke # smanjuje se količina ponuenog rada jer efekat dohotka postaje sna*niji od efekta supstitucije.

1riva tržišne "agregatne# ponude rada

7riva tr*i)ne "ukupne( ponude rada

pokazuje da pri povećavanju najamninaraste ukupna ponuda rada, i obratno prinjenom sni*avanju ponuda rada sesmanjuje.

+onuda rada na tr*i)tu je određena veličinom populacije i izražava se rojem radni/ satikoji su radnici spremni ponuditi pri određenim tržišnim uslovima. <onuda rada seprikazuje kao?

"'# individualna ponuda rada, u okviru koje pojedinci konkurišu međusono i

")# tr*i)na "ukupna( ponuda, kao organizovana ponuda rada @ ponuda rada udruženi/radnika uz posredstvom sindikata.

K'PI6'5

Kapital je imovina iili produktivno znanje koje se koristi za stvaranjenove vrijednosti

=aknada vlasnicima za korištenje kapitala od strane drugi/ osoa je kamata



$avnoteža na tržištu potrošački/ kredita nastaje djelovanjem ponude i potražnjekredita, kod koje se najviše očituje klasična tržišna ravnoteža

Itediše "koji imaju višak ušteđenog novca# su spremne ponuditi više kredita spovećanjem kamatne stope. =eto potrošači "korisnici kredita# će povećanjemkamatne stope najmanje tražiti kredita i ornuto.

3nvesticijski kredit je onaj kredit kojim poduzećeQ0rma naavlja novu opremu itime povećava svoju kapitalnu proizvodnju

5 ekonomiju,potrošački i investicijski krediti zajedno čine kredite

<otražnja investicijski/ kredita je veća od potražnje potrošački/ kredita, štopovećava ukupnu potražnju za kreditima i pomjera krivulju potražnje . 7nalognotome, na visinu kamatne stope na tržištu kredita presudan utjecaj ima potražnjaza investicijskim kreditima

$avnoteža na tržištu potrošački/ kredita

<ri izjednačenom interesu ponude itražnje %ormira se ravnote*a natr*i)tu potro)ačkih kredita, pri kojojse %ormira ravnotežna kamatnastopa.

ijena kao element tr$ine privrede

ijena se de.nie kao nov#ani izraz vrijednosti roe "vrijednost roeizražena u novcu# ili kao stopa! razmjene jednog dora za novac, to ondazna#i da je cijena& jednostavno& koli#ina novca koja se tra$i < nudi zaprodaju < kupovinu neke ro*e-

8ijena proizvodnje tretira se kao preo*ra$eni o*lik vrijednosti ro*e koji se,

po svojoj strukturi, sastoji iz cijene koštanja "ukupni zir troškova njeneproizvodnje# i prosje#no! pro.ta-



Proizvodnja& trokovi i do*it

Eksplicitni trokovi @ troškovi koje privredno društvo plaća osoama kojenemaju vlasničke interese u društvu "troškovi rada, repromaterijala,transporta, osiguranja i sl.#

Implicitni trokovi @ iznosi koje ismo mogli ostvariti zapošljavanjem izvandruštva resursa koji pripadaju samom društvu ili osoama koje imajuvlasničke interese u društvu "na primjer, društvo koje koristi zgradu koja je unjegovom vlasništvu zanemaruje mogućnost njenog izdavanja pod zakup#.

Maksimizacija do"otka-cilj svakog privrednog sujekta koji se postiže akose ima u vidu slijedeće?

'. količinu koje će proizvoditi kupovinom jedinice %aktora). pri/od od prodaje roeQusluga*. troškove kupovine %aktora proizvodnje

3zražava se jednadžom? 9A>Y9<<9A>-marginalni trošak %aktora, 9<<- marginalni pri/od proizvoda

6rokovi

S vremensko! aspekta& razlikujemo kratkoro#ne i du!oro#netrokove

S aspekta stalnosti razlikujemo .ksne +uvijek isti, i varija*ilne+pove)avaju se ili smanjuju,



7psolutno 0ksni su oni koji su uvijek isti,a relativno 0ksni su oni koji se nekadpromjene

6 ozirom na povećanje ili smanjenje oujma poslovanja, razlikujemoprogresivne "rastu rže od rasta oujma poslovanja# i degresivne "rastusporije od oujma poslovanja#.

>unkcija marginalnog pri/oda je istovremeno i %unkcija potražnje %aktoraproizvodnje "zemlja,rad, kapital#

roj %unkcija potražnje pojedinačni/ privredni/ sujekata "poduzeća# činiagregatnu %unkciju potražnje %aktora proizvodnje "potražnja zemljišta- nastalaiz potražnje za /ranom,kućama i dr. Ojektima, potražnja rada stomatologa-nastala iz potražnje za njegovim uslugama#

og promjene ekonomski/ uvjetaQuslova dolazi do promjene potražnje%aktora proizvodnje, kao i potražnje ilo koje roe ili usluga.

E/IK'SNOS6 68I96'<ri razmatranju %unkcija tržišta istakli smo važnost alokativne %unkcije.

<od pretpostavkama potpune konkurencije, tržište na najjednostavniji inaje0kasniji način određuje gdje će se i kako upotreljavati %aktori proizvodnje.

6amo potpuna tržišna konkurencija očituje alokacijsku e0kasnost.

5 takvom sistemu je ekonomija kao cjelina e.kasna i niko ne mo$e do)i u*olji polo$aj a da neko! dru!o! ne dovede u sla*iji polo$aj +Pareto%e)kasnost ,-

Potpuna konkurencija6mitovo viđenje ekonomskog svijeta odražava ideje lieralizma, kao političke iekonomske doktrine, u periodu od kraja LK333 do kraja L3L stoljeća, po kojojdruštvo trea prepustiti slo*odnom politi#kom i ekonomskom razvoju *ezintervencije dr$ave-

Ovakav društveni sistem označava se kao liberalni kapitalizam. 1rilatica kojomse ističe za/tjev da se iz ekonomskog života istisne svako miješanje države ipoduzetnici prepuste da nesmetano posluju prema svojim poduzetničkimnakanama je laissez #aire "%rancuski? pustite ljudima da rade )to hoće, pustiteda stvari teku same od sebe#.

Ovaj izraz je vremenom postao sinonim doro or!anizirane kapitalisti#keprivrede i naj*olje mo!u)e ekonomske politike koja omo!u)ava e.kasnualokaciju resursa- &rži se da se tako najolje usklađuju pojedinačni i opštiinteresi.

&ržava trea da se rine samo o stailnosti pravnog poretka "zaštita privatnesvojine i sloodno zaključeni/ ugovora# i spoljnoj ezjednosti.

6ve ostalo trea prepustiti privatnoj inicijativi, udući da će, s jedne strane,motiv za pro0tom preduzetnike usmjeriti prema e0kasnijim načinima proizvodnjei novim roamaQuslugama koja će više zadovoljavati potree potrošača, a s druge

strane, da konkurencija pruža značajan podsticaj inovacijama.



1ako među ekonomistima glavne struje ekonomske misli "tok klasične ineoklasične ekonomske misli# prevladava mišljenje da konkurentne snage tržištavode ka višem stepenu e0kasnosti, ekonomska nauka je razvila teorijski model

potpune konkurencije "vremenom stvoreni su pojmovi slobodne, čiste perfektne isavr)ene konkurencije#.

5 pitanju je idealno zamišljena konkurencija u kojoj ne postoje troškovi tržišni/transakcija, koja nikada nije postojala u praksi, i koja prikazuje ideal tržišnogstanja.

<otpuna konkurencija je pretpostavljeno tržišno stanje kada postoji dovoljan rojpreduzeća "koji nude isti, /omogeni proizvod# ili stepen suparništva da niti jednood nji/ ne može utjecati na cijenu tog dora.

Odnosno to je stanje u kojem nema drugog izora osim prilagođavanja prilikamakoje diktira tržište.

$adi se o teoretskoj tržišnoj strukturi, koja nam služi kao osnova procjenjivanja i

vrednovanja ostali/ olika tržišni/ struktura "nepotpune konkurencije#, akarakterišu je?

- veliki *roj prodavaca i kupaca3- "omo!enost proizvodauslu!a&- potpuna o*avjetenost kupaca i prodavaca3- slo*odan ulazak i izlazak sa tr$ita3- svi prodavci i kupci su price taker - +moraju pri"vatiti zadanu

cijenu na tr$itu,

&akle, tržišne cijene se u uslovima potpune konkurencije ne mijenjaju poduticajem pojedinačnog konkurentskog preduzeća, za koga kriva cijena nepredstavlja samo krivu tražnje nego i istovremeno izražava marginalni pri!od -

Ostvareni pri/od od svakog novog proizvoda je isti, jer su cijene po kojima seprodaje novi proizvod stalne.

6mitova doktrina nevidljive ruke ojašnjava zašto rezultat tržišnog me/anizmaizgleda tako uredno. =jegovo otkriće upravljačke %unkcije tržišnog me/anizmainspiriralo je moderne ekonomiste @ i sljedenike i kritičare kapitalizma.

8edni ekonomisti danas, također, smatraju da sloodno tržište "tržišno stanjepotpune konkurencije# najolje doprinosi ekonomskoj e0kasnosti i dakonkurencija pruža značajan podsticaj inovacijama.

&ruga grupa ekonomista dokazuje da u nekim značajnim instancama tržište nedjeluje onako savršeno kao što zagovaraju pristalice sloodnog tržišta.

Cudući da su ekonomski resursi rijetki, a potree neograničene, neop/odna jekrajnje racionalna upotrea resursa u cilju doijanja de0nirane količine doara iusluga.

Ekonomija proučava e0kasnost, jer proučava ograničenost. 5 svijetuograničeni/ resursa sve želje ne mogu iti zadovoljene, ali ako djelujemoe0kasnije, manji roj želja će ostati neispunjeni.P



<rolem izora, primjenjen na ponašanje pojedinačnog ekonomskog sujekta,potpuno je određen maksimiziranjem koristi "učinaka, do/odaka i sl.# odnosnominimiziranjem inputa koje pojedinac unosi da i ostvario te koristi.

5 ovom slučaju govorim o %enomenu ekonomske e)kasnosti , pod kojimpodrazumijevamo proizvodnju sa najmanjim troškovima$

$azlikujemo te"ni#ku od ekonomske e.kasnosti, pri čemu pod te/ničkompodrazumjevamo sposo*nost te"ni#ko! ure4aja& stroja& tvornice da tomanjim utrokom sredstava i vremena proizvodimo .zi#ke jediniceproizvoda&

a pod ekonomskom omjer vrijednosti proizvedeni" do*ara i uslu!aprema iznosu trokova izra$eni" u .nansijskim pokazateljima-

Od ekasnosti razlikujemo izraz e#ektivnost i, koja se u američkoj literaturide0nira kao načelo e%ektivnostiP, pod kojim se podrazumjeva raditi stvari napravi na#in u poslovanju, tj. postizanjem osnovni/ ciljeva i zadataka

poslovanja u preduzeću.

<ri razmatranju %unkcija tržišta istakli smo važnost alokativne funkcije. <odpretpostavkama potpune konkurencije, tržište na najjednostavniji i naje0kasnijinačin određuje gdje će se i kako upotreljavati %aktori proizvodnje. &rukčijekazano, samo tržišna konkurencija omogućava ekonomsku e0kasnost, što semože pokazati na primjeru krivi/ ponude i tražnje.

=- kriva tražnje pokazuje koli#inu do*ra koju je kupac spremankupiti po odre4enoj cijeni- Z*ir svi" krivi tra$nje pojedina#ni"kupaca #ini krivu tražnje na tržištu- Pri odlu#ivanju koje )e

koli#ine do*ara tra$iti kupci izjedna#avaju mar!inalnu +!rani#nu,korist koju imaju od potronje dodatne jedinice s mar!inalnim+!rani#nim, trokovima kupovine te dodatne jedinice- Mar!inalnitrokovi& na taj na#in& postaju cijena koju kupci moraju platiti3

>- *riva ponude pokazuje koli#inu do*ra koju je preduze)e spremnoponuditi po odre4enoj cijeni- Z*ir krivi" ponude svi" preduze)a#ini krivu ponude na tržištu-

E0kasnost za/tjeva da marginalna "granična# korist od proizvodnje dodatne jedinice ilo kojeg dora ude jednaka njenim marginalnim "graničnim#troškovima.

'ko mar!inalna korist prevazilazi mar!inalne trokove& drutvo )e *itina do*itku poto )e se proizvoditi ve)a koli#ina do*ra3 ako jemar!inalna korist manja od mar!inalni" trokova& drutvo )e *iti na!u*itku z*o! smanjenja proizvodnje to! do*ra-

6r$ina ravnote$a se posti$e kada su ponuda i tra$nja jednake i u tojta#ki& mar!inalna korist i mar!inalni trokovi su jednaki cijeni- 6ako jemarginalna korist jednaka marginalnim troškovima, što i jeste uslov potreban za ekonomsku e)kasnost - E.kasnost je ve)a to se istimizdacima posti$e ve)i u#inak ili isti u#inak sa to manjim izdacima- Kaouzroci nee.kasnosti pojavljuju se% +a, loa or!anizacija rada i +*,neiskori)enost raspolo$ivi" faktora proizvodnje +rad& kapital& prirodniresursi,-



;ra.#ku prezentaciju Pareto%e)kasnosti mo$emo u#initi na primjerukrive mogu"i! korisnosti +KMK,- 'ko do*itak od potronje ozna#imo kaokorisnost koja pojedincu pru$a kom*inacija proizvoda koje koristi% savie do*ara korisnost za pojedinca raste- KMK pokazuje maksimalnistepen korisnosti koju mo!u imati dva potroa#a-

6lika krive zajedničke moguće korisnosti prikazuje granicu mogući/ korisnostiza osou $oinsona i <etka, pokazujući maksimalni stepen korisnosti $oinsonau odnosu na stepen korisnosti <etka, i oratno.

7ko pođemo od pred/odne de0nicije Pareto%e)kasnosti & to znači da korisnost<etka ne možemo povećati ukoliko je ne umanjimo za korisnost $oinsona.Otuda, privreda koja ostvaruje +areto-ekasnost kreće se duž granice mogući/korisnosti. &a privreda %unkcionira u tački ispod granice 191, npr. u tački 7 naslici, tada je moguće povećati korisnost M ez smanjivanja korisnosti L i oratno,ili povećati korisnost oojici.

Ekonomska naukaprou#ava tri aspektae.kasnosti& neop"odni"

da *i se ostvarila Pareto%e)kasnost & i to%

- e.kasnostrazmjene&

- proizvodnae.kasnost i

- e.kasnostkom*inacije proizvoda

68I 'SPEK6' E/IK'SNOS6I Z' P'8E6O E/IK'SNOS6

+=, E)kasnost razmjene "ravnoteža potrošača na konkurentnom tržištu#podrazumjeva da svi proizvodi stignu do pojedinca koji i/ najviše pre%erira.

E0kasnost razmjene oezjeđuje da se proizvodna dora raspodjele tako da niko



ne može iti na doitku ukoliko neko drugi nije na guitku. &akle, trgovina nedaje mogućnost da oje strane udu na doitku.

1oličina jednog prozvodnog dora koju je pojedinac spreman odreći se urazmjeni za jedinicu drugog dora je marginalna "granična( stopa supstitucije.6ve dok se granična supstitucija osoa L i M razlikuje postoji prostor za nagodu.E0kasnost stope razmjene stoga za/tjeva da marginalna stopa supstitucije udeista za sve pojedince. <ošto se u konkurentnoj privredi svi potrošači susreću sistim cijenama, i svaki od nji/ određuje svoju graničnu stopu supstitucije jednakuodnosu cijena, granična stopa supstitucije za sve nji/ je jednaka. <ošto stojipretpostavka da ista granična stopa supstitucije za sve pojedince predstavljauslov za e0kasnost razmjene, konkurentna tržišta se odlikuju e0kasnošćurazmjene.

+>, E)kasnost proizvodnje "konkurentna ravnoteža na tržištu intputa#, kojapodrazumjeva da je proizvodnja e0kasna, ukoliko, uz date resurse i te/nologiju,nije moguće povećati proizvodnju jedne roe ez smanjenja proizvodnje

najmanje jedne druge roe.

1onkurentna ravnoteža na tržištu inputa se ostvaruje i predstavlja e0kasanrezultat konkurentnog procesa jer svaki proizvođač maksimalizira pro0t odairućiinpute tako da omjer cijena inputa ude jednak marginalnoj stopi te/ničkesupstitucije.

+B, E)kasnost na tržištu proizvoda "konkurentna ravnoteža na tržištuoutputa# podrazumijeva da svaki sistem potrošnje je optimalan ako, na osnovuraspoložive količine potrošni/ roa i želja i ukusa potrošača, nije mogućepooljšati položaj ni jednog potrošača, a da se pri tome ne pogorša položaj nekogdrugog potrošača.

=ačine koji pokazuju kako da se stigne do najpoželjnijeg stanja u društvuproučava ekonomija blagostanja& kao ukupan z*roj zadovoljstava to i"pojedinac do$ivljava upotre*om raspolo$ive koli#ine do*ara u privredikoja funkcionira du$ !ranice mo!u)i" korisnosti-

OPT' 8'VNO6E' PO6P:NE KONK:8ENIJE

<od određenim uslovima, stanje savršene konkurencije vodi u <areto optimalnost.6vaka konkurentna privreda ostvaruje <areto-e0kasnost.

<red/odno proučavana tržišta su parcijalna "pojedinačna# tržišta. 9eđutim, ustvarnosti su sva tržišta međuovisna. 5slovi na jednom tržištu utiču na cijene iproizvodnju na drugim tržištima, s ozirom da se proizvodi s jednog tržištakoriste kao proizvodni inputi na drugim tržištima ili zato jer su dva proizvodasupstituti ili komplementi. Otuda analiza opće ravnote*e ispituje cijene i količinena svim tr*i)tima istovremeno i uzima u ozir povratni efekat , koji govori dacijene i količine sa jednog tržišta utiču ili su uzrokovani cijenama i količinama nasrodnom tržištu.

9p"a ravnoteža je ravnotežno stanje privrede u cjelini, u kome su sva tržišta"proizvoda i usluga, %aktora proizvodnje# istovremeno u ravnoteži.



=a takvom tržištu istovremeno se odvijaju procesi u kome preduzeća proizvode0nalna dora potražujući %aktore proizvodnje, dok domaćinstva nude %aktoreproizvodnje potražujući 0nalna dora. &akle, svi procesi ponude i tražnjeroaQusluga i %aktora proizvodnje, cijena i do/odaka, troškova i pre%erencijapotrošača čine pojedinačne dijelove istovremenog i međuzavisnog procesa. =pr.,

ponuda i tražnja čokolade determiniše ponudu i tražnju sirovina za proizvodnjučokolade? kakao, šećera, mlijeka i sl., kao i odgovarajuće radne snage, kapitalni/doara i te/nologija, kako za samu čokoladu tako i njeni/ sastojaka, pa još dalje @tržišni/ interakcija u sektorima mljekarstva, konditorske industrije itd.

5slovi za postojanje opće ravnoteže su?

- 2p)ta ravnote*a privrede u potpunoj konkurenciji uvijek je +areto-ekasna,

- +areto-ekasne alokacije predstavljaju op)tu ravnote*u privrede u potpunoj konkurenciji za odgovarajuću raspodjelu resursa,

- #lokacija koja maksimizira dru)tveno blagostanje uvijek je +areto-ekasna,

- +areto-ekasne alokacije maksimiziraju dru)tveno blagostanje za nekufunkciju dru)tvenog blagostanja.

&akle, svaka alokacija koja predstavlja opću ravnotežu privrede u potpunojkonkurenciji u isto vrijeme predstavlja i maksimum društvenog lagostanja zaneku %unkciju društvenog lagostanja.

NES'V89ENOS6I 68I96' +O2S6:P'NJE O2 68I9NE E/IK'SNOS6I1ao idealni me/anizam koordinacije, gdje se odluke o alokaciji resursa donosedorovoljnom razmjenom doara po tržišnim cijenama, tržište gotovo da nepostoji. Aržište je idealni me/anizam koordinacije, samo pod pretpostavkamadjelovanja potpune "savršene, per%ektne# konkurencije i uspostavljenog nivoatržišne ravnoteže.

: stvarnosti& tr$ite je daleko od svo! idealno! stanja < savrenekonkurencije- Zapravo& tr$ite je sklono ispoljavanju odre4eni" grešaka upravo z*o! tendencija u stalnom reme)enju postoje)e ravnote$e& pa se javlja kao dinami#an ali nedovoljno sta*ilan sistem- Posljedice ovakvo!

stanja su% nesta*ilan tempo privredno! rasta i cikli#an karakterprivredno! razvoja& nedovoljno iskoritenje resursa& nesta*ilnost cijena&odnosno pojava inUacije i nezaposlenosti-

6vaka odstupanja od modela potpune konkurencije istovremeno znače i stanjesuoptimalne e0kasnosti u alokaciji resursa, s/vaćene u +aretovom smislu.

Postoji est va$ni" slu#ajeva tr$ini" nedostataka koja ukazuju nanesavrenosti tr$ita i neostvarivanje Pareto%e)kasnosti %

- nepotpuna "nesavršena# konkurencija,- eksterni e%ekti,

- javna dora,- nesavršene in%ormacije,



- nepotpuna tržišta,- nezaposlenost i drugi makroekonomski poremećaji

NEPO6P:N' KONK:8ENIJE I NEPO6P:NO 68I96E

1ad god pojedini ekonomski sujekti imaju neku mjeru kontrole nad cijenomproizvoda govorimo o tržišnom stanju nepotpune konkurencije.

Nepotpuna 'nesavršena( konkurencija je znatno odstupanje od savršenekonkurencije i dolazi sa pojavom nesavr)enog konkurenta " monopola i oligopola#,čija tržišna moć "najčešće povećani tržišni udjeli# rezultiraju cijenama koje suveće od oni/ koje i se %ormirale u uslovima savršene konkurencije.

Ao je, zapravo, slika prave privredne stvarnosti u kojoj je većina preduzeća, osimmožda miliona %armera koji pojedinačno proizvode zanemarljivi dio ukupne žetve,nesavršeni konkurenti.P

9eđutim, unutar samog tržišnog me/anizma postoje procesi koji itno slae moćkonkurencije. $adi se o izvorima nesavršene konkurencije& kojeklasi.ciramo u dvije !rupe%

- postojanje ekonomije obima i opadajućih tro)kova- /prepreke ulasku1 novih konkurenata

Postojanje ekonomije o*ima i opadaju)i" trokova naj#e)a je

karakteristika veliki" industrijski" preduze)a& koja pove)avanjemproizvodnje smanjuju svoje prosje#ne trokove +ispod !rani#ni"trokova, i time ostvaruju konkurentsku prednost u odnosu na malapreduze)a-

Smanjenje prosje#ni" trokova omo!u)uje ovom preduze)u da sni$avacijene& #ime se eliminie opstanak mnotva savreni" konkurenata uistom sektoru koja ne mo!u pratiti dato sni$avanje cijena-

Ovo stvara nesavršenu konkurenciju& jer omo!u)ava opstanak samo jedno! +monopol, ili nekoliko preduze)a +oli!opola, na tr$itu-

+rimjer nesavr)ene konkurencije je i postojanje prirodnog monopola, kojiodra*ava situaciju /kada je jeftinije da jedno preduzeće obezbjeuje cjelokupnu proizvodnju, nego da se obavlja parcijalno od strane nekoliko preduzeća1 "npr. po)ta, električna energija i sl.(

<repreke ulaskuP novi/ konkurenata su %aktori koji novim preduzećimaotežavaju da uđu u neku industriju.P =astaju onda kada

- pravna ograničenja ili- ekonomske prepreke "diferencijacija proizvoda# smanjuju roj mogući/

konkurenata.

=ajčešća pravna ograničenja su? patenti, ulazna ograničenja, te carine i kvote uvanjskoj trgovini.



` Patenti se dodjeljuju pronalazaču kao isključivo pravo na nekipronalazak "inovaciju#. 1ao ostvareno pravo patenti čine konkurencijunesavršenom jer nisu dostupni drugim konkurentima.

` /lazna ograničenja u neke privredne sektore najčešćepodrazumijevaju monopolske koncesije preduzećima. Ove koncesijepredstavljaju ugovore kojima država dodjeljuje nekom preduzeću isključivo pravopružanja određene usluge. &ržava oično sklapa ovakve ugovore sa sektorima saprirodnim monopolima koji pružaju važne usluge "npr. isporuke električneenergije, plina i vode, koji se omogućavaju potrošačima ez razlike#

!vozna ograničenja uvodi dr*ava da bi za)titila domaću proizvodnju "postojiizreka /carina je majka monopola1(, čime se domaća preduzeća stavljaju ukonkuretniju poziciju od stranih "pri ulasku strana preduzeća moraju računati sadodatnim tro)kovima ? carinama ili ograničenjima- uvoznim kvotama.

+Ekonomske prepreke ulasku na tržište odnose se na proireno

prisustvo diferencijacije proizvoda& to je i karakteristi#no za stanjenesavrene konkurencije +u modelu savrene konkurencije proizvodi suistovjetni,- Izvori diferencije proizvoda mo!u proizilaziti iz lokacije ilikvalitete proizvoda ili uslu!a- P8IMJE83 'uto industrija < diferenciraniproizvodi3 (M I ME8E2ES-

V8S6E NEPO6P:NE KONK:8ENIJED MONOPO5 I O5I;OPO5

Osnovne vrste nesavršene konkurencije su? monopol "monopson#, oligopol"oligopson# i monopolistička konkurencija.

Potpuno suprotno savrenoj konkurenciji +mnotvo u#esnika na tr$itu#,monopol je tržišno stanje u kome jedan prodavac ima potpunu kontrolu nadcijelim tržištem. Monopolist je jedini proizvođač u svom sektoru i nijedan drugisektor ne proizvodi čak ni adekvatni supstitut "izraz monopolist dolazi od grč.mono A jedan i polist A prodavac,-

9onopolsko stanje može postojati i na strani tražnji. <ostojanje samo jednogkupca naziva se monopson. 5 svom čistom oliku, monopson se javlja kodprometa neki/ sirovina "npr. otkupna stanica ljekoviti/ ilja#, u vrijeme ratova iveći/ ekonomski/ poremećaja. 9onopson se još naziva monopolom kupca.P9onopoli nastaju kao rezultat visokog stepena koncentracije i centralizacije

proizvodnje i kapitala, a često djeluju i kao sporazumi i savezi veliki/ proizvođačai trgovaca.

Svojom tr$inom sna!om& monopoli su u stanju da u potpunostiodre4uju cijene na tr$itu +za razliku od potpune konkurencije !dje nikone mo$e uticati na cijenu,. Aako %ormirana cijena je monopolska cijena, aona, u pravilu premašuje normalne cijene koje se %ormiraju u odnosima potpunekonkurencije. Osim naknade troškova i uoičajene zarade, monopoloska cijenaou/vata još i monopolski ekstrapro)t-

Area napomenuti da su potpuni monopoli danas rijetki. <ojavljuju se,najčešće, u oliku prirodni/ monopola "tele%onska mreža, plin, elektična

energija#. =a dugi rok, međutim, ni jedan monopolista nije siguran od napadakonkurenata. Rak i prirodni monopoli dugoročno nisu sigurni? konkurišu im



supstituti drugi/ sektora @ kalovskim tele%onima konkurišu moilni, a struji iplinu ostala goriva.

O5I;OPO5I

9nogo češći olik nesavršene konkurencije je tržišno stanje sa dva "ili nekoliko#učesnika. =aime, pojedini prodavci, odnosno kupci uspijevaju da %ormiraju znatandio ukupne ponude, odnosno tražnje, i da tako utiču na cijene u svoju korist.

=ekoliko preduzeća na strani ponude, koji presudno utiču na kretanje cijenanazivaju se oligopoli "grč. oligopol Y malo prodavaca#, dok je konkurentimapristup otežan. 5 stanju nepotpune konkurencije može i/ iti najmanje dva, kadase nazivaju duopoli.

Aipični primjeri oligopolski/ tržišta su tržišta automoila i tržišta prerađivačkeindustrije, a najprisutniji su u američkoj privredi.

9ligopolisti #esto sklapaju tajne do!ovore o cijenama& proizvodnimkvotama ili podjeli tr$ita +tzv- d$entlmenski sporazumi,& a mo!u)i su ipreutni do!ovori- Na ovaj na#in iz*je!avaju rat cijenama i dru!eneizvjesnosti& te ote$avaju ulazak novim konkurentima& a krajnjeposljedice su iste kao i kod monopola% manje proizvoda uz vie cijene odpotpune konkurencije-

5 suštini, postizanjem sporazuma o složnom nastupu na tržištu, npr. radimaksimiziranja pro0ta, duopol se pretvara u monopol.

1ao oligopolistički olici pojavljuju se? korner & pul & kartel & trust i koncern.

=ajpoznatiji kartel je OPE "2rganization of the +etroleum &:portingCountries#, kojeg su %ormirale zemlje izvoznice na%te.

Kiše kupaca koji presudno utiču na kretanje cijena nazivaju se oligopsoni. =ji/također može iti najmanje dva, u tržišnom stanju nepotpune konkurencije, kadase nazivaju duopsoni.

*orner je olik povezivanja trgovaca kako i ovladavali tržištem i povisili cijene.

*artel predstavlja olik /orizontalnog povezivanja preduzeća koja proizvode isteili slične proizvode. 5 tu svr/u oni sklapaju kartelni sporazum, kojima je ciljpostizanje zajedničke cijene ispod koje ne žele prodavati svoje proizvode "kartel

cijena#, teritorijalnu podjelu rada "kartel tržišta# ili ovim sporazumom određujukoličinu proizvodnje maksimalno dopuštene pojedinoj članici kartela "kartelproizvodnje#.

Pul "engl. pool# je interesna zajednica neovisni/ preduzeća koja međusonosarađuju na različitim projektima proizvodnje i trgovine.

*oncern predstavlja olik povezivanja preduzeća ili grupa preduzeća, sazadržanim pravnim statusom, povezani/ tako da jedno preduzeće ima kontrolnipaket dionica.

Trust čini skupinu preduzeća koja su potčinjena jedinstvenoj upravi. <ovezujurazličita preduzeća "/orizontalni trust# ili preduzeća povezana proizvodnimprocesom od sirovina do gotovog proizvoda "vertikalni trust#.



M onopolisti#k a konkurencij a

: monopolisti#koj konkurenciji, koja je od svi/ olika nepotpune konkurencijenajliža potpunoj konkurenciji, sudjeluje veliki roj preduzeća različite veličine, a

ulazak novi/ konkurenata je relativno lak "nema ekonomski/ i pravni/ prepreka#.

=ji/ovi proizvodi "oično trgovina na malo i uslužne djelatnosti# su di%erenciraništo im daje prednost u odnosu na konkurente. 6vi oni imaju izvjestan uticaj nacijene, naročito u kratkom roku.

Aržišna cijena u stanju nepotpune konkurencije je rezultat ponašanja svi/sudionika na tržištu. 6 tim, što presudni uticaj na cijene imaju oligopoli, odnosnooligopsoni.

<onuda je nepotpuno elastična u odnosu na cijene, jer ne postoji idealnapokretljivost %aktora proizvodnje iz jedne vrste proizvodnje ili grane u drugu.

Aražnja je također nepotpuno elastična u odnosu na tržišne cijene, jer djelujuučinci supstituta i komplementarni/ doara.

MJE8ENJE 68I9NE MOTI

5češće preduzeća na tržištu mjeri se pokazateljima tržišne mo"i . <od pojmomtr*i)ne moći podrazumijevamo stepen uticaja ponuđača ili kupaca na odvijanjetržišni/ transakcija, prije svega na olikovanje cijena. Aržišna moć je veća, ako jeroj kupaca i prodavaca na tržištu manji "dakle, tržišna moć pretpostavljanepotpunu konkurenciju#. a mjerenje ove moći koriste se dva pokazatelja?koe0cijent koncentracije i er0nda/l @irsc/manov indeU.

*oe)cijent koncentracije pokazuje udio prvi" H do W najve)i" preduze)au ponudi neko! sektora- : slu#aju #isto! monopola& koe.cijent



koncentracije iznosi =CC&C & a sa svakim pove)avanjem *roja tr$ini"u#esnika se smanjuje-

7naliza savremene tržišne strukture razvijeni/ zemalja pokazuje da se povećavastepen konkurentnosti u većini privredni/ grana, napr., u 67& je krajem '+2-i/godina samo oko 2 ] industrijski/ sektora ilo potpuno konkurentno dok je'+4-i/ godina konkurentnost povećana na (( ].

:er)ndda!l .:irsc!manov inde; +I, ou/vata sva preduzeća na tržištu.3zračunava se kvadriranjem tržišni/ udjela svakog preduzeća i zrajanjem takodoiveni/ kvadrata. 5 slučaju monopola, 3 ima maksimalmu visinu koja iznosi'., dok je u uslovima potpune konkurencije vrijednost K veća od , ovisnood roja tržišni/ učesnika.

EKS6E8NI E/EK6I +EKS6E8N'5IJE,

Aržišne transakcije uključuju dorovoljne razmjene u kojima ljudi razmjenjujudora za novac. 9eđutim, mnoga međudjelovanja, kao što su eksternalije, seodvijaju izvan tržišta. Ovakvi e%ekti postoje onda kada akcije pojedinaca ili grupautiču na lagostanje ili štetu drugi/, ez nji/ove volje ili saglasnosti. Odnosno,eksternalije su one ekonomske aktivnosti jednog pojedinca ili preduzeća kojeimaju uticaj na drugog pojedinca ili preduzeće, a da za to ne plaćaju "ne snosetroškove# ili nisu plaćeni.

Eksternalije se sastoje od trokova i koristi koji se na!omilavaju& neonome ko i" proizvodi& ve) dru!im pojedincima ili drutvu kao cjelini ipredstavljaju primjer suko*a pojedina#no! i javno! interesa& odnosnoodstupanje od optimalne alokacije resursa u Paretovom smislu-

Eksternalije se pojavljuju kao%

- ne!ativne& pa se zovu eksterne disekonomije +ne!ativan uticaj nadru!e& tj- pove)avanje nje!ovi" trokova, i

- pozitivne& i tada se nazivaju eksternim ekonomijama +koristidru!ima *ez naknade,-

=egativni eksterni efekti se najče)će ve*u za zagaivanje okoli)a, odnosnotro)kove ugro*avanja prirodne okoline i normalnog biolo)kog i socijalnogambijenta *ivota ljudi. 7lasični primjeri negativnih eksternalija su, npr.,

zagaivanje okoline od strane bazne hemijske industrije 0uzle ili efekti tonjenjagrada od posljedica eksploatacije soli. ! oba ova slučaja povećavaju se tro)kovi ?u prvom slučaju tro)kovi odr*avanja zdravlja a u drugom tro)kovi sanacije koji

padaju na teret grada ili dr*ave.

Eksterni e%ekti nisu isključivo negativne prirode. =aprotov, aktivnosti pojedinca ilipreduzeća često rezultiraju eksternim korisnicima nekoj strani koja ne učestvujeu toj aktivnosti.



<ozitivne eksternalije se najčešće povezuju sa znanjem i inovacijama. 9nogerazvijene zemlje, naprosto, preuzmuP stručnjake i specijaliste iz nerazvijeni/zemalja ez ulaganja u nji/ovo školovanje. 3sto, tako, izgrađeni moderni putdonosi povoljne eksterne e%ekte za oližnu %ariku jer joj smanjuje transportnetroškove a ona nije učestvovala u 0nansiranju tog puta.

&akle, ovi eksterni e%ekti su troškovi ili koristi koji nastaju za treća lica kaovantržišne transakcije, i nisu ou/vaćeni tržišnom cijenom. <osljedice eksterni/e%ekata se odnose, u prvom slučaju na nedovoljnu ponudu doara koja stvarajupozitivne eksterne e%ekte, a u drugom, prekomjernu proizvodnju doara kojastvaraju negativne eksterne e%ekte.

Ekonomski sujekti nisu u stanju da eksterne e%ekte unesu u tržišne cijene roe,a to može učiniti samo dr*ava propisivanjem?

- korektivnog poreza, kojim se otvara mogućnost naknade štete licima kojasu oštečena dejstvom negativni/ eksterni/ e%ekata;

-

zaranom ili ograničenjem djelatnosti koje proizvode negativne eksternee%ekte "npr. u slučaju zagađivanja okoline#.

J'VN' 2O(8'

2o*ra ili uslu!e koje tr$ite nemo$e ili ne)e o*ez*jediti& a koriste svim

!ra4anima su javna dobra-

<reciznije, javna dobra predstavljaju doraQusluge čije su koristi dostupne cijelojzajednici ez ozira žele li pojedinci to doro ili uslugu koristiti ili ne. Ao znači daim je ponuda savršeno elastična, a nji/ovi granični troškovi ravni nuli. <ojedinci i/esplatno koriste, a svako uključenje sljedećeg pojedinca ne dovodi ni do kakvogpovećavanja granični/ troškova.

Ari temeljna oilježja "čistih( javnih dobara, koja i/ razlikuju od tržišni/ doara,su?

- 3stovremena i esplatna raspoloživost za više korisnika,

- =emogućnost isključenja pojedinaca iz upotree javnog dora, i- 8ednakost potrošnje za sve korisnike.

a javna dora se kaže da omogućavaju nerivalnu potrošnju& nasuprot tržišni/doara koja predstavljaju rivalnu potrošnju- =aime, tržišna doraQusluge sudostupni onim potrošačima koji za nji/ plati, a nji/ova prisutnost na tržištuisključivo ovisi od interesa i zarada ponuđača "proizvođača i trgovaca#.

Za razliku od tr$ini" do*ara& #ista javna do*ra se ne mo!u kupiti natr$itu& a javljaju se kao izraz opti" potre*a savremeno! #ovjeka-

P-3+7E-



<rimjeri javni/ doara su? parkovi, javna škola ili olnica, gradsko osvjetljenje,odrana zemlje i zaštita građana, putevi i sl.

+rimjer

+retpostavimo primjer izgradnje "asfaltiraj( puta kroz jedno naselje. 2vaj projekat

ko)ta 8.666.666 G. #ko bi postojao tr*i)ni motiv za izvoača radova tada bi postojećih 86.666 domaćinstava ovog naselja morali platiti po 866 G. #li ne postoji način da se domaćinstva prisile da plate pristojbu, a kamoli da stvorimosistem u kojem domaćinstva koja imaju najvi)e koristi od puta ili ga najvi)e *eledaplate i najvi)u pristojbu. 7ori)tenje puta je neisključivo i neekskluzivnoA ako se

put izgradi svi će imati koristi od toga. Stoga domaćinstva neće imati motiva platiti onoliko koliko im je put koristan. +ojedinci se pona)aju kao slobodni jahači"free riders( i ne plaćaju onoliko koliko im put zaista koristi.

5dio javni/ doara u savremenim privredama i životu ljudi uopšte je sve veći, atime i oaveza društva da izdvaja sredstva, oezjeđuje i reprodukuje javna

dora, što privatna inicijativa i tržišta ne mogu da oezjede, niti za to imajuekonomski interes. og istodone raspoloživosti za više korisnika inemogućnosti isključenja pojedinaca iz potrošnje teško je natjerati ljude da plateza nji/ovu upotreu @ potrošnju.

og prisustva slobodnih jahača, tržištima je gotovo nemoguće e0kasno pružati javna dora. 5 ovim slučajevima, dakle, tržište ne može iti isključivi instrumente0kasne alokacije, već su potrena netr*i)na rje)enja. og toga, ako želimo dase javna dora proizvode e0kasno nužna je da i/ suvencionira ili u cijelostiplaća država.

8E;:5'6O8N' :5O;' 28'VE

6a nastankom kapitalizma država je istaknuta sila prinude, ali ujedno, i njegovekonomski činilac.

<omenimo razdolje od LK3 do L3L stoljeća, kada se i u ovoj epo/i,koja sepotpuno deklariše kao ekonomski način uređenja društva, država angažiraneposredno kao poduzetnik, vlasnik i akcionar pomorski/ kompanija i razni/

gusarski/ podu/vata, stvarno kao činilac koji uvećava materijalno ogatstvo,novčane iproizvodne mogućnosti društva.

<rivredna /istorija zapadnoevropski/ država pruža ezroj primjera o tome

28'V' I EKONOMSKI SIS6EM

6lika savremene ekonomske aktivnosti države "sistem mješovite privrede nakapitalističkoj osnovi# pokazuje na njeno?

- 6tvaranje i nametanje primjene pravila

- <romjena pravila- 5češće ekonomskog aktera.



8e!ulatorna ulo!a dr$ave

2r$ava se mo$e pojaviti u ulozi%

-

Proizvo4a#a- Mikroekonomski re!ulator

- 2istri*uter

- Makroekonomski re!ulator

5 prva dva slučaja država stvara i nameće primjenu pravila #unkcioniranja privrede i pravila demokratske vladavine, čime na jednoj strani,

% vrši zaštitu gra5anski! prava& vlasni#ki" prava i prisiljavanje naizvravanje u!ovora,

- a na drugoj postavlja pravila i!re za ekonomske aktivnosti ipravni okvir za tr$inu utakmicu-

Osiguravanje primjene pravila djeluje u svačiju korist, udući, da npr. svi imamokoristi od sprečavanja krađe i lične imovine i napada na nas lično!.

&ržava, također, mijenja pravila, donoseći nova ili korigujući stara.

=ajče)će je riječ o pravilima za %unkcioniranje tržišta i privatnog vlasništva? samou zadnji/ 2 godina pravila su mijenjana tako što su tržišta prvo #vr)ere!ulirana "ograničavana#, a potom dere!ulirana kroz olike ekonomskelieralizacije, ili,

pak, tako što je država prvo nacionalizirala pojedine sektore nakon &rugogsvjetskog rata, a potom i/, u zadnjim decenijama& privatizirala-

1ao mikroekonomski regulator, dr*ava utiče na ono )to će privatna preduzeća proizvoditi, na način na koji će se dora i usluge proizvoditi i namjesto gdje će se proizvoditi.

1ao distributer, dr*ava utiče na raspodjelu dohotka meu pojedincima igrupama.

1ao makroekonomski regulator , dr*ava koristi različite metode kojima utiče

na poslovni ciklus i kontrolira nestailnost cijena, pro0te i zaposlenost kojiproizilaze iz njegova naizmjeničnog ritma ekspanzije i recesije.

a sve ove uloge, državi stoji na raspolaganju osnovni instrumenti dr$avnepolitike? državni ras/odi, porezi, propisi ili nadzor nad odvijanjem ekonomski/aktivnosti u preduzećima u državnom vlasništvu.

&anas, međutim, postoje neslaganja u tome koliko i aktivna država treala daude, jedni se zalažu za ograničenu ulogu, a drugi za aktivniju ulogu države uekonomiji.

9eđu američkim ekonomistima danas preovlađuje stav da i ograničenadržavna intervencija mogla da ulaži "ali ne i da riješi# najteže proleme?



&ržava, stoga, trea da preuzme aktivnu ulogu u održavanju pune zaposlenosti iulažavanju najteži/ aspekata siromaštva, dok glavnu ulogu u privredi trea daigra privatni sektor.P

<reovlađuje mišljenje da i država i tržišta mogli da sarađuju i da se uzajamnoučvršćuju.

0Pa& ipak& i dalje postoje nesu!lasice u zavisnosti o tome kako se prilazinesavrenostima tr$ita i vjerovanju koliko dr$ava zaista mo$e e.kasnoispravljati te nesavrenosti-

EKONOMSKE /:NKIJE 28'VE

1oristeći se instrumentima državne politike, država realizuje svoje četiriekonomske %unkcije?

- !napreivanje ekonomske ekasnosti,- 2stvarivanje manje nejednake raspodjele dohotka,

- Stabiliziranje ekonomije pomoću makroekonomskih politika, i- Meunarodno predstavljanje zemlje.

9stvarivanje manje nejednake raspodjele do!otka

<reraspodjelu do/otka države najčešće ostvaruju na slijedeće načine?

oporezivanjem "uvoenjem progresivnih poreskih stopa ? )to je dohodak veći iporezi su veći i oratno, sa smanjivanjem do/otka smanjuju se poreske stope#,

politikama trošenja "transferni programi, Hsocijalno-sigurnosne mre*eI( putemnovčani/ pomoći najsiromašnijim i nemoćnim ljudima "starijim osoama,slijepima, invalidima, nezaposlenima, porodicama sa preniskim do/ocima#,

suvencioniranjem neop/odne zdravstvene njege i socijalnog osiguranja,

politikama reguliranja jednaki! uslova za zapošljavanje, stanovanje i jednake orazovne mogućnosti za sve članove društva, uključujući esplatnoosnovno školovanje.

tabiliziranje ekonomije pomo"u makroekonomski! politika

0iskalna politika "doslovno značenje izraza skalna politika, prema engl. 'iscal policJ , je politika javni/ pri/odaQporeza# predstavlja skup mjera usmjereni/ naprimjenu javni/ "udžetski/# pri/oda i javni/ ras/oda radi ostvarivanjaravnomjernog ekonomskog rasta i stailnosti cijena.

+onetarna 'novčana( politika određuje količinu novca u opticaju, visinukamatni/ stopa i opseg kredita, čime država utičući na kamate i investicije,

može osiguravati? visoku stopu zaposlenosti, nisku in:aciju, platnoilansnu



ravnotežu i rast društvenog proizvoda. 9onetarnu politiku u svakoj zemljineposredno provodi centralna "ili narodna# anka.

Me4unarodno predstavljanje dr$ave

Ekonomske interese dr$ava promovira i titi na me4unarodnom nivou&

prave)i od!ovaraju)e sporazume s dru!im zemljama-=a međunarodne proleme ekonomske politike država reaguje tako što%smanjuje tr!ova#ke prepreke& donosi pro!rame pomo)i& uskla4ujemakroekonomske politike i vri zatitu !lo*alno! okolia-

manjenje trovački! prepreka država provodi sa drugim zemljama putem uskla4ivanja zakona i smanjenja tr!ova#ki" prepreka kao ipoticanjem me4unarodne specijalizacije i podjele rada-

Programe pomo"i donose visoko razvijene zemlje radi poboljšanjaekonomskog stanja u siromanim zemljama- Ovi programi se realiziraju

bilateralno "pomoć jedne zemlje drugoj#, ili multilateralno, npr. prekoinstitucija Svjetske banke koja siroma)nim zemljama dodjeljuje kredite s niskimkamatama.

2ananja pove)ana ekonomska me4uovisnost zemalja upu)uje nauskla5ivanje nji!ovi! makroekonomski! politika$

8ilj je uskla5ivanje nji!ovi! )skalni! i monetarni! politika kako inUacijaili nezaposlenost ne *i iz jedne preli u dru!u zemlju- =ajčešće se koristekoordinacije trgovinski/ i valutni/ politika, ali se s integracijskim procesima širipopis ekonomski/ politika koje su predmet koordinacije. =pr. E5 koordiniramonetarne politike, a 39>, na gloalnom nivou, koordinira politike valutni/

kurseva.

&a i otklonile nedostatke tr$ino! me"anizma savremene dr$avenasuprot nevidljivoj ruci 'slobodno tržište( uvode vidljivu ruku države,kojom se obezbje5uje ekonomska e.kasnost& pravednija raspodjela&makroekonomska sta*lizaciona politika i nacionalni interesi ume4unarodnoj ekonomiji-

Ao priznaju i najkonzervativniji ekonomisti opredjeljeni za sloodno tržište, iakomeđu ekonomistima nije postignuta saglasnost koliko država zaista možee0kasno ispravljati nesavršenosti tržišta.

=o ono što je sigurno, kako konstatuju Samuelson i Nord"aus& je da su 1o*jepolovice < tr$ina i dr$avna < neop"odne za zdravo funkcioniranjeprivrede-

5pravljanje savremenom privredom ez ilo koje od nji/, je poput pokušaja da sezaplješće jednom rukom.!



NOV' I IN/5'IJ'

POJ'M I EVO5:IJ' NOV'

=ovac je sredstvo koju javnost pri/vata kao sredstvo plaćanja, medijum zarazmjenu i mjerilo vrijednosti svi/ drugi/ roa i usluga. $azmjenjivost za sve roei usluge, čini novac posenom ili rijetkom room +ro*a nad ro*ama,, koja usei sadrži u prikrivenom stanjuP sve druge roe. <ri/vaćenost općimsredstvom razmjene uslovljena je sljedećim oso*inama novca u savremenojekonomiji%

- Prenosivost - novac mora iti pogodan za nošenje i prenos raditransakcija na različitim lokacijama;

- Trajnost @ novac mora posjedovati 0zičku trajnost;- Djeljivost @ mora postojati mogućnost djeljivosti novca na jednake

dijelove "npr. ' 56 dolar Y ' centi#;- tandardizovanost @ novčanice se ne smiju razlikovati po oliku ili

kvalitetu, što je preduslov nji/ove pri/vaćenosti;- Prepoznatljivost @ novac mora iti poznat i prepoznatljivost, čime se

olakšava njegova primjena i zaštita od %alsi0kata.

<rolem se rješava nastankom robnog novca @ roe koja počinje vršiti %unkcijuopšteg ekvivalenta, tj. za koju se u razmjeni može doiti ilo koja druga roa.

5 početku kao naturalni novac %unkcioniraju različite roe? stoka "latinski naziv

pecunia dolazi od riječi pecus? govedo# zog svoje pokretljivosti i mogućnostiotuđivanja, ali i mnoge druge roe? koža, krzna i svila "u 6taroj 1ini#, žitarice



"Egipat#, so "Etiopija#, zatim školjke, oružje "npr. noževi i vr/ovi strijela#, du/an,itd. 5spostavljaju se stalna mjesta razmjene "pijace, trgovi# na kojima se trguje uunaprijed utvrđenim terminima, što smanjuje troškove razmjene.

1asnije su ovu %unkciju preuzele roe koje su po svojim prirodnim svojstvima ile još pogodnije za %unkciju opšteg ekvivalenta, prvo razni metali a potom samo plemeniti metali +zlato i sre*ro,& koji su pokazali prednost nad ostalimroama? djeljivost, postojanost "ne kvari se# i lakšu prenosivost, veliku vrijednostu malim količinama itd. 5mjesto više roa kao u slučaju naturalnog novca,pri/vata se jedna roa "zlato#, koja %unkcioniše kao robni standard. <rvo u olikukovanica kao čistog zlatnog standarda ili punovrijednog novca "u srednjemvijeku#, a zatim kao reprezentanta punovrijednog novca, tj. papirnog novca @anknota "u početku samo kao izdati/ priznanica za primljene kovanice zavrijeme rata 567 sa 1anadom '+. godine a zatim masovno od L3L st.#.

3z ove podjele potiču i dvije vrste novca? robni i )ducijarni , pri čemu roninovac %unkcionira kao punovrijedni novac, a )ducijarni novac "lat. ducia ?

vjerovanje, povjerenje# ili 0at novac +0iat mone< , %unkcionira ez unutrašnjevrijednosti ali koji je država odredila "naredom# da ude zakonsko sredstvoplaćanja te po osnovu toga, vjerovanja javnosti da će ga moći zamjeniti za ilokoju drugu rou.

>iducijarni novac, dakle, ima dvije osoine? prihvatljivost "iskustveno uvjerenje danaznačenim iznosom na novčanici uvijek možemo kupiti određenu količinu roa iusluga# i predvidljivost vrijednosti "možemo predvidjeti kupovnu moć novčane

jedinice, odnosno pri/vatamo ga čak i ako znamo da će ona smanjiti, jer namanticipiranje uduće kupovne moći novca omogućava spoznaju oportunitetnogtroška njegovog posjedovanja i, u skladu s tim, usklađivanje port%olia ukupne

imovine.P: praksi se koriste i supstituti novca u o*liku mjenica& #ekova& dr$avni"o*veznica i dru!i" vrijednosni" papira- Supstituti novca o*avljajuprometnu i plate$nu funkciju novca-

/:NKIJE NOV'

Opšta pri/vatljivost novca proizašla je iz njegove četiri %unkcije u savremenojekonomiji.

<rva %unkcija novca je univerzalno sredstvo razmjene "ili prometno sredstvo#,što proizilazi iz osoine univerzalne i jednostavne razmjenjivosti novca za svedruge roe. =ovčana razmjena pospješuje podjelu rada i specijalizacije, jerproizvođačima uz minimalne in%ormacije oezjeđuje jednostavne i rzerazmjene sa drugim proizvođačima.

&ruga %unkcija novca je sredstvo očuvanja vrijednosti , jer novac držanjem ivremenom ne smije guiti nominalnu vrijednost "zanemarujemo moguće e%ektein:acije#. &ruge roe kao opći ekvivalenti "krzno, stoka, žito...# vremenom guevrijednosti ili se upotreom /aaju "npr. zlato#.

5 trećoj %unkciji kao obračunska jedinica i mjera vrijednosti novac iskazuje

vrijednost svi/ drugi/ roa i vrši nji/ovo upoređivanje, odn. nji/ov međusonioračun. =ovac, dakle, s jedne strane, upoređuje relativne vrijednosti roa i



usluga, a s druge, omogućava oračun i upoređivanje ekonomski/ transakcija"pri/oda i ras/oda preduzeća, poreza, nacionalnog do/otka, razni/ olikaimovine i td.#.

=ovac %unkcionira i kao sredstvo odgo5eni! pla"anja, što je četvrta %unkcijanovca u kojoj se povezuju %unkcije novca kao univerzalno sredstva razmjene ioračunske jedinice.

O28EXIV'NJE V8IJE2NOS6I NOV' I IN/5'IJE

&o vrijednosti novca dolazi se na dva načina? "'# sistemom vezane vrijednosti i")# sistemom sloodne vrijednosti.

5 sistemu vezane vrijednosti količina emisije novca odgovara odgovarajućojkoličini zlata, kao vrijednog i oskudnog dora. =ovac u ovom slučaju ima pokrićeu zlatu, tako što država propisuje kurs u odnosu na zlato, odnosno količinu zlata"u gramima# koju predstavlja novčana jedinica. Ovaj sistem određivanjavrijednosti novca %unkcionirao je od '4. godine, kada se pojavio u 7merici, pa

sve do prve polovine LL stoljeća. $azlog prestanka zlatnog važenjaP novca je utome što proizvodnja roa raste rže od proizvodnje zlata "rudnici zlata suograničeni#. Aada količina "roj# novčanica zaostaje za količinomnovoproizvedeni/ roa pa nedovoljna količina zlata vodi padu cijena roa iusluga. Ovakvi uslovi vode privredu u recesiju i krizu, jer pad cijena produkujeguitke i destimuliše investicionu aktivnost.

")# <red/odni nedostatak određivanja vrijednosti novca "prolem likvidnosti#ispravlja se sistemom slobodne vrijednosti . 5 ovom slučaju novac nemazlatno pokriće, već ga država proglašava sredstvom prometa i plaćanja.Krijednost novca se tada određuje roama koje mu stoje nasuprot. Keća količina

roe na tržištu povećava roj i vrijednost tržišni/ transakcija, pa je potrena iveća količina novca.

'P8EIJ'IJ' I 2EP8EIJ'IJ'

M

P x Q V =

Nominalna vrijednost novca je izražena "otisnuta# na novčanicama, a realna ukoličini roa i usluga koje se mogu kupiti za nominalnu količinu novca. 8azlikarealne i nominalne vrijednosti novca proizilazi iz +ne,sta*ilnostiekonomsko! sistema& z*o! #e!a& izme4u nji"& mo$e do)i do odstupanja .

7ko realna vrijednost novca raste "za istu nominalnu vrijednost kupujemo višeroa i usluga# nastupa aprecijacija novca, a ako novac gui vrijednost "za istunominalnu vrijednost kupujemo manje roa i usluga#, što je znatno češća pojava,imamo deprecijaciju novca.



Od novčanog opticaja znatno ovisi dinamika ekonomske aktivnosti i kretanjecijena i do/odaka. &o ukupne mase "količina( novca u prometu dolazi se naslijedeći način?



IN/5'IJ'

3n=acija se obično shvata kao opći rast cijena, ili rast općeg nivoa cijena. KiječinLacija je latinskog porijekla i izvorno znači nadu!avati 'inn=are(,nadimanje 'in=atio(, a ekonomski, ona predstavlja >nadu!avanje?cijena i novčani! do!odaka, troškova proizvodnje i drugi! novčani!iznosa, tj. poremećaj u robno-novčanim odnosima kada količina novca uopticaju znatno prekorači veličinu robnih fondova, )to dovodi do porasta cijena i

pada vrijednosti novca "smanjenja njegove kupovne moći(. nLacija se mo*e posmatrati i kao oblik deprecijacije novca.

Npr$ rast cijena za @A B znači da su robe, čija je prosječna cijena za taj period iznosila CAA u toku ovog perioda poskupjele na C@A 'indekscijena na malo je C@A($ Dakle, nominalna vrijednost novčanice od CAA je realno izgubila na supstanci, pa se sada za CAA može kupiti kupiti znatno manje roba nego prije poskupljenja$

7ao oznaka za >skok cijena? riječ in=acija je prvi put upotrebljena u 4merici, u vrijeme gra5anskog rata CFC$%CFG$ godine, kada je došlodo pove"avanja novčane mase u opticaju i nove emisije papirnog novca$Sve do +rvog svjetskog rata, do velikih porasta cijena je dolazilo u vrijeme ratovai neposredno poslije njih "npr. u vrijeme francuske revolucije, =apoleonovihratova i sl.(

Postoji više vrsta in=acije od koji! navodimo sljede"eH

<rema osnovnom me/anizmu nastajanja in:acija može iti? apsolutna "prouzrokovana povećavanjem količine novca u opticaju iznad rasta količina roai usluga# i relativna "nastala zog povećavanja rzine opticaja novca#.

<rema intenzitetu in:acija može iti? puzaju"a +do H !odinje,& galopiraju"a +do GC ili =CC !odinje, i !iperin=acija +iznad =CC !odinje koja mo$e toliko da podivlja da dosti!ne =CCC & pa i vie& unekim slučajevima iznosi milione procenata godišnje ili čak mjesečno#.=ajpoznatije /iperin:acije u /istoriji nastale su tokom i nakon <rvog svjetskograta? npr. u =jemačkoj '+)*. godine cijene su toliko porasle da je za kupovinuoični/ namirnica ila potrena vreća novčanica.

<rema dužini trajanja in:acija može iti? sekularna, jednokratna, hronična.

<rema dejstvu in:acija može iti aktivna i neaktivna odnosno slobodna i

prigu)ena "kontrolisana#.

Kao uzroci inUacije postoje%

3n=acija tražnje "dolazi usljed prevelike e%ektivne tražnje u odnosu na ponudu,pri čemu je rast tražnje uzrokovan prekomjernim rastom novčane mase ili rastomlične i investicione potrošnje#,

3n=acija troškova "dolazi usljed povećavanja troškova proizvodnje, odnosnocijene inputa, npr. cijene energenata#,

strukturna in=acija& uvezena inLacija, tzv. psiholo)ka inLacija, a govori se i o

političkoj inLaciji.Mjerenje ukupne ekonomske mo)i





Ekonomski razvoj i !lo*alizacija

Ekonomski rast je dugoročno povečanje proizvodnje odnosno realnog rutodruštvenog proizvoda @ D=<, što je ekonomski i politički cilj svake zemlje, aizražava se pomoću stope rasta nacionalnog do/otka @ D&< per capita.

5 dugom roku 2-' godina ekonomski rast pokazuje napredak ili nazadaknacionalne ekonomije, odnosno lagostanje u toj zemlji.

Ekonomska kriza, ekonomska recesija i ekonomski rast imaju zajedničkipokazatelj izražen u D=< ili D&<

(ruto doma)i proizvod

(ruto doma)i proizvod "Nross %omestic +roduct @ D&<# je osnovnimakroekonomski pokazatelj jer predstavlja najsveo*u"vatniju mjeruukupne proizvodnje do*ara i uslu!a ostvareni" u jednoj zemlji& u tokuodre4eno! perioda +naj#e)e !odinu dana,-

Mjerenje ;2P je izuzetno va$no za ekonomsku teoriju i ekonomskupolitiku% omogućava da izrazimo ekonomski rast, konjukturne cikluse,

nezaposlenost, in:aciju i sl. <rije nego što je otkriven pojam D&<, ilo je teškoocjeniti stanje privrede. D&<.... je jedno od zaista veliki/ otkrića LL stoljeća.

Cez mjerenja ekonomski/ agregata kao što su D&<, makroekonomija i plivala umoru neorganizovani/ podataka!.



Izra#un ;2PDaDmetod izdataka

(ruto doma)i proizvod "Nross %omestic +roduct @ D&<# je osnovnimakroekonomski pokazatelj jer predstavlja najsveou/vatniju mjeru ukupneproizvodnje doara i usluga ostvareni/ u jednoj zemlji, u toku određenog perioda

Postoje dva na#ina mjerenja +metoda, i o*ra#una ;2PDa%;2P kao suma .nalni" prodaja proizvoda i uslu!a +metod izdataka,

;2P kao suma faktorski" do"odaka +metod pri!oda,

;2P kao suma .nalni" prodaja proizvoda i uslu!a +metod izdataka, ;2Pkao suma faktorski" do"odaka se doija sairanjem;

;2P kao suma faktorski" do"odaka- nadnica "b Y Fage#,- kamata "i Y interest #,- renti "$ Y rent #,- pro0ta "<% Y prot #,- amortizacije "&p Y depreciation# i- posredni/ poreza "A Y ta:es#, tj. kao?

;2P A Y i Y 8 Y Pf Y 2p Y 6

+rimjer obračuna realnog N%+-aA +retpostavimo da nominalni N%+ u 966O. godiniiznosi 96 milijardi 7M, a da je inLacija u toku godine iznosila P B. Kealni N%+bismo dobili na sljedeći način?

%eLator za baznu godinu uvijek iznos 866 "kod nas je to 966;. godina(.

Kje)enjeA

! 966O. godini deLator iznosi > 86PA866 > 8,6P

=ominalni N%+ A %eLator N%+ > Kealni N%+

96 milijardi 7M A 8,6P > 8O,@4 milijarde 7M



IN6E8ME2IJ'8N' 2O(8' I MEX:/'ZNE P8O2'JE

5 oračunu D&<-a se isključuju intermedijarna dobra i me5u#azne prodajekako i se spriječio 1dvostruki o*ra#un ;2PDa0-

3ntermedijarna dobra su dora koja se upotreljavaju u izradi nekog dora u

cijelom lancu njegove proizvodnje, a čijim sairanjem i se vještački povećaoD&<.

Npr- u izradi namjetaja kao .nalno! proizvoda koristi se drvo& ali& ako*ismo sa*irali vrijednost drveta u o*liku rezane !ra4e& lesonitDplo#a pasve do !otovo! namjetaja& mi *ismo jednu te istu vrijednost+vrijednost drveta, sa*irali nekoliko puta-

+e5u#azne prodaje su one koje kupuju kupci koji nisu krajnji korisnici nego suto dalji preprodaci @ dileri. =pr. ako automoil kupuje diler koji će ga "pre#prodati,tada i isti automoil dva puta oračunavali u sumi prodaja koje %ormiraju D&<.Otuda se iz oračuna D&< mora isključiti prodaja koju po drugi put oavlja diler.

Nominalni i realni ;2P

Nominalni IDP je mjeren teku)im ili tr$inim cijenama te !odine& io*i#no je uve)an za visinu rasta cijena +inUaciju, u toj !odini-

8ealni ;2P do*ijamo tako to nominalni ;2P podijelimo indeksomcijena +IDP de=ator($

(8:6O N'ION'5NI P8OIZVO2 +;NP,Vidjeli smo da ;2P ozna#avamo kao sumu potronje .nalni" proizvodaili sumu faktorski" do"odaka& proizvedeni" unutar jedne zemlje u toku!odine dana i u nje!a ne ulaze vrijednosti do*ara i uslu!a proizvedeni"doma)im kapitalom u inostranstvu-

3nostrani %aktor uključen je u veličinu *ruto nacionalno! proizvoda "Nross=ational +roduct - D=<-a,. &akle, D=< se doija dodavanjem D&<-u @ pri/oda odulaganja u inostranstvu i oduzimanjem plaćanja strancima za nji/ova ulaganja.

5 D=< ulazi do/odak zarađen u inostranstvu, koji su rezidenti vratili u matičnu

zemlju. $azlika između D=< i D&< naziva se neto inostrano #aktorsko pla"anje "=et factor paJment froma abroad - =><#, odnosno? ;2P A ;NP <N/P-

+rimjeri N=+-a

Qapanski N=+ je veći od N%+ zahvaljujući postojanju obimne HdrugeI japanskeekonomije nastale obilnim ulaganjima japanskog kapitala u inostranstvu, askromnosti stranih ulaganja u Qapanu.

+laća $osanca koji *ivi u $i3 a radi u #ustriji, obračunava se kao austrijski N%+ ibosanskohercegovački N=+$



/'K6O8I EKONOMSKO; 8'S6' I 8'ZVOJ'

<roduktivnost "odnosno ekonomski rast i razvoj# je određena sa četiri %aktora,koje čine? ljudski kapital, prirodna ogatstva, 0zički kapital i te/nologije

&judski kapital je ekonomski izraz za znanje i vještine koje radnici stiču krozorazovanje "spretnost, znanje i motivacija radne snage#; oično se uzima zanajvažniji %aktor ekonomskog rasta.

Prirodna bogatstva "zemlja i uopće svi prirodni izvori# su nekada ila prvipreduslov ekonomskog napretka. &anas prirodna ogastva ne određuju je li nekazemlja uspješna ili ne? primjer su zemlje poput 8apana i ong 1onga, koje sunapredovale i pored toga što nemaju prirodna ogastva, svoj rzi rast su aziralena sektorima koji više ovise o radu i kapitalu. emlje ogate na%tom "kao 6.

7raija, koja na osnovu toga ostvaruje visoke do/otke# su, pri tome, izuzetak ane pravilo.

0izički kapital "ili samo? kapital# je izražen u oliku kapitalni/ doara "oprema,mašine, zgrade, in%rastruktura i sl.# i investicija za izgradnju kapitalni/ doara.$aspolaganje sa više kapitalni/ doara oezjeđuje ržu i oilniju proizvodnjudoara i usluga.

Te!nologija "te/ničko-te/nološki progres, inovacije#

Dra0čki prikaz ekonomskog rasta

Stope ekonomskog rasta izabranih zemalja realniN%+ ! !S%




Vidimo da zemlja ' koja je imala relativno malu akumulaciju& nije uzadovoljavaju)oj mjeri pomjerila KPM na vii nivo, dok je sasvim suprotnokod zemalja 33 i 333 koje su vodile politiku akumulacijski orijentirane strategije

razvoja.Ove zemlje su, za/valjujući toj činjenici, ile u prilici da nakon određenogvremenskog intervala zna#ajno pove)aju i o*im akumulacije i nivopotronje u odnosu na zemlju I-

Ari zemlje "3, 33, 333# imaju u početku jednaku 1<9, ali i različit nivo akumulacije.6a#ka ' predstavlja o*im akumulacije zemlje I& ( o*im akumulacijezemlje II i zemlje III-

%akle, ove zemlje karakteri)e identična 7+M i potpuno različita preferencija prema akumulaciji. 7ao posljedica različitih preferencija u nivou akumulacije i

potro)nje u sada)njosti doći će do različitog pomjeranja 7+M tri zemlje ubudućnosti.




8azlike izme4u rasta i razvoja%

8ast označava kvantitativnu dimenziju ekonomije " ukupan i per capita D&<,zaposlenost, platni i trgovinski ilans, strane investicije i dr.#

8azvoj označava kvalitativnu dimenziju ekonomije "promjene u ekonomiji,te/nologiji i društvu #.

9drživi razvoj se de0nira kao onaj razvoj u kome svaka generacija slijedećojpredaje stok neto resursa! "tj. prirodni resursi, okoliš, znanje, te/nologije, 0zički

i ljudski kapital# koji u per capita terminima nije manji od onoga koji je naslijedila.

/aktori ekonomsko! rasta +izvori,

- akumulacija kapitala @ investicije u proizvodne kapacitete- raspoloživost prirodni/ resursa- orazovanost radne snage- te/nološki razvoj- poduzetništvo- razvijenost institucija



Prednosti me4unarodne tr!ovine

otvorena privreda je ona koja sloodno uspostavlja odnose sa drugimekonomijama širom svijeta, dok je suprotna koncepcija @

zatvorena privreda ona koja ne sarađuje sa drugim ekonomijama u svijetu

Instrumenti vanjskoDtr!ovinske politike

3zvoz predstavlja dora i usluge koje se proizvode u zemlji, a prodaju drugimzemljama, uvoz čine ona dora i usluge koje se proizvode u inostranstvu, aprodaju u zemlji. $azlika između vrijednosti izvoza i vrijednosti uvoza je netoizvoz "ili trgovinski ilans#.

Instrumenti vanjskoDtr!ovinske politike su%

- 1vota- 3zvozne olakšice- Emargo

'ko zemlje svojom ekonomskom politikom o!rani#avaju kretanjeosnovni" tokova u me4unarodnoj ekonomiji na sceni je zaštitna politikaili protekcionizam-

Protekcionizam predstavlja takvu ekonomsku doktrinu, odnosnoekonomsku politiku koja ograničavanjem slobode razmjene izme5u zemalja nastoji zaštititi doma"u ekonomiju, a provodi se tzv$

trgovinskim restrikcijama ili barijerama$ Ove arijere imaju različite %orme,kao što su? carine i kvote, izvozne olakšice, emargo, relativne trgovinskerestrikcije i slično.

=ajčešći olik zaštitne politike je carina "tari%a, koja predstavlja porez "ili taksu#koja se naplaćuje prilikom uvoza doara. arine poskupljuju uvezenu rou"%avorizuje se domaća roa#. arine su u nekim slučajevima nužne kako i sezaštitila domaća proizvodnja u povojimaP, ali na dugi rok smanjujumeđunarodnu trgovinu i e0kasni utjecaj specijalizacije i podjele rada, odnosnoživotni standard stanovništva.

*vota predstavlja ograničenje količina ili vrijednosti uvoza doara "uvozna

kvota# ili izvoza roa "izvozne kvote#. E%ekat kvota je sličan e%ektu uvođenjacarina. 9eđutim, razlika je u tome što u slučaju uvođenja kvota, veća cijenadonosi veće pri/ode preduzeću, dok u slučaju carina ta razlika ide u državniudžet.

3zvozne olakšice predstavljaju mjere stimulacije izvoza, ali mogu iti i arijereu razmjeni, jer se domaćim preduzećima daju, često velike, suvencije ipovlastice, pa oni mogu na svjetskom tržištu prodavati po nižim cijenama,ustvari, po damping cijenama. 5 tom slučaju cijene su niže od cijene koštanjaproizvodnje. <rodor na svjetsko tržište i pokušaj dominacije se često izvodipomoću damping cijena za proizvode elektronike, automoila i čipova.



Embargo je restrikcija izvoza i uvoza za sva dora. Oično nije povezan sekonomskim, već međunarodnim političkim razlozima. <rimjer je posljednjiemargo uveden na uvoz i izvoz 3rana.

Ekonomska !lo*alizacija

Ekonomska globalizacija je 1proces pretvaranja zase*ni" nacionalni"privreda u inte!riranu svjetsku privredu0& a ispoljava se kao procesrasta me4unarodni" tokova ro*a& uslu!a kapitala& ljudi i te"nolo!ije-

=astupajuća opća vladavina svjetskog tržišta!, omogućena in%ormatičko @

te/nološkim razvojem, imigracijom svjetski/ 0nansijski/ tržišta i trgovinskomlieralizacijom, mijenja totalitet ekonomski/, politički/ i kulturni/ odnosa usvijetu.

Ekomija se transnacionalizira i o*likuje prema interesima !lo*alni"kompanija +fuzionirane multinacionalne kompanije,& kao !lavni"su*jekata procesa !lo*alizacije-

6o zna#i da se #itavo svjetsko tr$ite tretira kao jedinstveno podru#jesprovo4enja poslovni" aktivnosti-

;lo*alizacija je posljednji stadij u neprestanome procesu drutvene

promjene- Izraz globalizacija po#eo se upotre*ljavati prije dvije i poldecenije za o*janjenje promjena u privredi& te"nolo!iji i drutvu-Mno!i autori nalaze da !lo*alizacija nije nita novo i da je posrijediproces koji nije po#eo prije nekoliko stotina& a& po nekima& i prijenekolilko "iljada !odina-

Na !lo*alizaciju svjetske privrede& naro#ito nposlije CDi" !odina [[stolje)a& utjecalo je niz faktora& i to%

- 6tvaranje međunarodni/ 0nansijski/ i trgovinski/ institucija '+BB.#, kaošto su D7AA, 6vjetska anka, 9eđunarodni monetarni %ond, koji su itnouticali na razvoj svjetske trgovine i 0nansiranje zemalja u razvoju;

- $azvoj svjetske trgovine u cijelom LL stoljeću, naročito poslije '+2-i/.

- 6tvaranje multinacionalni/ korporacija koje su po svojoj ekonomskoj snazisnažnije i ogatije od privreda mnogi/ zemalja u svijetu;

- $azvoj svjetski/ tržišta kapitala, naročito tržišta 0nansijskog kapitala;

- 6tvaranje regionalni/ trgovački/ lokova u svijetu, naročito?

- - stvaranje Evropske zajednice '+24. godine i njeno prerastanje u E5,

- - stvaranje 6jevernoameričke zone slododne trgovine "=7>A7# '++).,

- - stvaranje regionalne trgovinske zajednice srednje 7zije i <aci0ka "76E7=#'++.



Dloalizacija ima svoje po*ornike i kriti#are. <o prvima& !lo*alni tr$iniporedak će osi!urati ekonomski prosperitet& demokraciju i mir u!lo*alnim razmjerama& a u zemljama u razvoju trasirati put izlaza izsiromatva-

Ekonomski rast )e se temeljiti na otvorenosti nacionalni" privreda+ekonomska li*eralizacija i slo*odna tr!ovina, kao klju#nimpokazateljem ekonomske !lo*alizacije-

9to zemlja vie sudjeluje u procesu !lo*alizacije +mjereno otvoreno)unjezine privrede,& to je uspjeniji njen ekonomski razvoj-

a kritičare je gloalizacija politički projekt koji se provodi u ime interesagloalnog kapitala. <oznati kritičar gloalizma, 5rli/ Cek označio je gloalizamkao 1ideolo!iju svjetsko! tr$ita ili ideolo!iju neoli*eralizma0& a ;-Soro kao 1tr$ini fundamentalizam0-

Kriti#ari smatraju da je !lo*alizacija upravljena protiv nerazvijeni"zemalja jer one nisu u stanju nositi se sa konkurencijom kompanija izrazvijeni" zemalja-

Nova ekonomija

Za razliku od tradiocionalne +ili stare, ekonomije u kojoj se ekonomskirast izvodi iz faktora < inputa proizvodnje& u novoj ekonomiji se kaoosnovni pokazatelj ekonomsko! rasta pojavljuje te"noloki pro!res&odnosno informati#ke te"nolo!ije-

3n%ormacija postaje glavni resurs privređivanja, povećavajući e0kasnost u svims%erama društvenog života. 3n%ormatičke te/nologije postaju peti %aktor

proizvodnje "neki ga smatraju ključnim i kažu? komunikacija @ to je samaekonomijaP# uporedo sa radom, kapitalom, prirodnim resursima ipreduzetništvom.

$azvoj in%ormacioni/ te/nologija i gloalno umrežavanje, doveli su i do promjenau svim olastima poslovanja. =pr- Internet poma$e pronala$enjunajpovoljniji" cijena ro*e ili uslu!a& smanjenju transakcioni" trokova3onlajn tr!ovina omo!u)ava utedu na administrativnim trokovima i sl-

<romjene su neminovno za/vatile i ankarski sektor poslovanja, što je rezultiralorazvojem razni/ olika elektronskog ankarstva i dovelo do kreiranja novogpojma tzv. elektronskog novca. =ova ekonomija se često označava kao1informati#ka ekonomija0& 1di!italna ekonomija0& 1elektronskaekonomija0& 1ekonomija znanja0& 1postindustrijska ekonomija0&1ekonomija nove paradi!me0 -



Documents

Osnove Ekonomije SKRIPTA II