Click here to load reader

71602211 Osnove Ekonomije Skripta I Parcijalni

  • View
    236

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of 71602211 Osnove Ekonomije Skripta I Parcijalni

FIT

MOSTAR

OSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJATEZE ZA PRIPREMU I PARCIJALNOG

januar 2005.

EKONOMIJA

oikos - kua, domainstvo, gazdovanje nomos - zakon dati ulazi

Ekonomija ili Domainsko gazdovanje jeI Kompleks raznih pravila koji nas upuuju kako dobiti maksimalne izlaze ili krae II Nastojanja ljudi da uz data ulaganja, tj. inioce proizvodnje ostvare maksimalno mogue rezultate

izvorna rje OIKONOMIA moe se prevesti sa PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA

maksimalni izlazi

Ekonomija je privredna aktivnost iji je predmet izuavanja: UTVRIVANJE NAINA, METODA I POSTUPAKA KAKO SE STVARAJU, ZATIM UVEAVAJU I NAJZDA REPRODUJUJU MATERIJALNA DOBRA, A SA NJIMA I BOGATSTVO DRUTVA, ZAJEDNICE ILI NEKE ZEMLJE Disciplina koja u fokus stavlja rjeavanje sloenih problema gazdovanja u mikro sistemu Na primj. u okviru nekog preduzea Kako optimalno koristiti resursePoznata i kao EKONOMIKA PREDUZEA

Ekonomika EKONOMIJA

Ekonomska politika u svim zemljama

ili

Politika ekonomija Franc, SSSR, biva SFRJ

U Njemakoj se u XX vijeku spominje i termin nacionalna ekonomija - termin Politika ekonomija se i kod nas naputa jedino je ostao na pravnim fakultetima - termin prvi upotrebio francuz Monkretijen - novu terminologiju EKONOMIKA

Disciplina koja se ekonomskim pitanjama bavi sa aspekta drutva ili drave Usmjeravaju se privr. i drutv. tokovi Osnovni cilj je reprodukovanje i stalno uveavanje materijalnog bogatstva datog drutva

poeo koristiti Alfred Maral u djelu Principles of Economics Grki filozof Ksenofon prvi objevio knjigu Pravila kunog gazdovanja OIKONOMIKUS

PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA

U to doba Domainstvo je bilo - temeljni subjekt ekonomskih aktivnosti ovjeka - subjekt iji je zadatak da rjeava probleme materijalnog obezbjeenja porodice Porodica se smatrala - zaokruenom grupom ljudi - teila pribavljanju materijalnih dobara Ksenofon je tvrdio da svako domainstvo treba da porizvodi sve to mu je potrebno, a da trgovinu i novanu razmjenu treba svesti na najmanju moguu mjeru

DRUTVENI KARAKTER PROIZVODNJEU pribavljanju elemenata za neki proizvodni proces pojedinac mora koristiti produkte drugih * Ako pravi cipele mora imati kou, konac, farbu, alat i drugo ** Da bi se obratio drugom za ove elemente mora i ti imati neto da ponudi *** Da bi se stvorila dobra nuna je odgovarajua spoznaja i iskustvo drugih ljudi ili itavih civilizacija OVDJE RAD ISKAZUJE DRUTVENI KARAKTER Za izradu nekog sloenog proizvoda mora se uspostaviti odnos izmeu vie ljudi, ak i mimo njihove namjere i elje ak se i Ksenofon ne bazira na pojedinca nego na porodicu - RAD JEDNIH NASLANJA SE NA RAD DRUGIH *** ak vlasnici sredstava za proizvodnju mogu, ali ne moraju biti ukljueni u proces proizvodnje Drutveni karakter rada vidi se i u DRUTVENOJ NADGRADNJI ( obrazovanje, zdravstvo, sport, kultura .... )

Ranija iskustva

Sredstva za rad

Tekui rad

Ranija iskustva (samo za poluproizvode )

Predmeti rada

PROIZVODNJAPoduzetnitvo

Ranija iskustva

Drutvena nadgradnja (obrazovanje, zdravstvo, izvrna vlast, sport... )

NUNOST PROIZVODNJE

Proizvoditi je nuno da bi se preivjelo, odnosno zadovoljile razliite potrebe

* dio dobara nalazi se u prirodi slobodan i ovjek ga moe koristiti **sva dobra koja nam trebaju, a nisu slobodna moramo stvoriti ( proizvesti ) Slobodna u prirodi nema ih puno Dobra - potrebe Dobra koja moramo proizvesti

DA BI SE MOGLO IVJETI - MORAJU SE ZADOVOLJAVATI RAZLIITE POTREBE Line ( pojedinane ) POTREBE Zajednike stanovanje, osvjetljenje, grijanje, koritenje kuanskih aparata .... javni prevoz, bolbica, sortski tereni, vjerski objekti, putevi ... hrana, pie, obua, obrazovanje

Definicija POTREBA 1. SA ASPEKTA POJEDINCA definisao ih Von Herman Osjeaj nedostatka povezan sa nastojanjem da se taj nedostatak ( psihofizioloki aspekt ) otkloni 2. SA ASPEKTA DRUTVA definisao ih L. Gomas definic. dopunio Dragoljub Dragii Potrebe su zahtjev za odravanjem ovjeka u prirodnoj sredini Potrebe su zahtjev za odravanjem i razvitkom ovjeka u prirodnoj i drutvenoj sredini

1 potrebe iz nagona za odravanjem ivota 2 potrebe iz nagona za proirenjem ivota 3 potrebe iz nagona za podizanjem ivota Osnovna podjela potreba Muller i Freinfelsov definisali podjelu potreba 4 potrebe iz nagona za osiguranjem ivora 5 potrebe iz nagona za pripadanjem drutvu 6 potrebe iz nagona za odbranom ivota 7 potrebe iz nagona za nastavkom ljudske vrste

INIOCI PROIZVODNJE4 najvanija inioca - rad ( ljudi ) - sredstva za rad ( maine, alati ) - predmeti rada ( sirovine i poluproizvodi ) - poduzetnitvo

1. RADDjelatnost ljudi koja je usmjerena na stvaranje razliitih dobara koja se koriste za zadovoljavanje njihovih brojnih potreba Moe biti fiziki ili umni rad ljudi Primjer sa predavanja erpasi na Himalajima ( fiziki rad to nosi teret, a umni to se opredjelio za razuman teret) Kod rada su vrlo bitna iskustva, znanja i vjetine ljudi

PROIZVODNE SNAGE To su - sredstva za rad i - ljudi koji se mogu u datom trenutku ukljuiti u proizvodnju SREDSTVA ZA PROIZVODNJU To su - sredstva za rad i - predmeti radakoji su raspoloivi i kojim se odmah moe poeti proizvodnja samo ih treba spojiti sa radom ( radnom snagom ) i proizvodnja moe poeti Poreenje Kina - Japan

2. SREDSTVA ZA RADTo je ono ime ovjek radi - ovjek ih je stvorio ranijim ili tzv. minulim radom Srestva za rad povezuju RAD i PREDEMETE RADA Sredstva za rad su - -maine, alati, graevinski objekti, putevi

INIOCI PROIZVODNJE

Sredstva za rad nastaju vie umnim ( bitna iskustva, znanja i vjetine ), a manje fizikim radom

3. PREDMETI RADAPredmeti rada je sve ono na to ovjek djeluje sredstvima rada Sirovine ( zamlja, nafta, rude, drvo ... ) ili poluproizvodi koje ovjek nalazi slobodne u prirodi i prerauje u oblike i forme koji mu najvie odgovaraju za upotrebu ovjek ih prerauje ili dorauje i koristi

4. PREDUZETNITVO ( PODUZETNITVO)engeski - ENTERPRENEUR Posebna vrsta rada aktivnost na pokretanju biznisa PODUZETNIK SPAJA rad, srestava za rad i predmete rada tako da njihov spoj da odgovarajue rezultate Ako se spajanje inilaca proizvodnje ne izvri na pravom mjestu stvara se gubitak i to je drutveno nekoristan rad Zato se prije rade poduzetniki planovi i investicioni programi koji istrauju i trite i raunaju povrat sredstava

POTRONJA I PROIZVODNJASpajanjem inilaca proizvodnje ili njihovim aktiviranjem realizuje se proizvodni proces - proizvodni proces je troenje ljudske energije. Proizvodnja i potronja SU KAO SPOJENE POSUDE U procesu samog rada ovjek troi inioce proizvodnje. Prvo - moe to da bude troenje s ciljem da se stvore dobra koja su neophodna za osiguravanje proizvodnih dobara.Tim radom se stvaraju dobra poput maina, alata, sirovina, energije, objekata i slino Cilj te proizvodnje su otuda stvaranje dobara za proizvodnu potronju. Drugo - moe to da bude potronja proizvodnih inilacaa ija je svrha obezbjeivanje razliitih dobara neophodnihh za podmirivanje ovjekovih linih potreba. Dobra koja se koriste za podmirivanje ovjekovihh linih potreba koriste se na tri naina. I - kao dobra koja se koriste za podmirivanje potrebaa ovjeka kao pojedinca to su odjevni predmeti, obua, hrana i pie,drugo II kao dobra za zajednike potrebe kao to je stanovanje, upotreba kuhinjskog pribora i namjetaja, kupatila,televizor... III- drutvena potronja u koju spada troenje razliitih materij. dobara neophodnih za kolstvo, zdravstvo, komunalije, vojsku, upravu i sl.

Svrha tog troenja proizvodnih inilaca moe da bude dvostrana

DRUTVENA PROIZVODNJA I NJEN OBIMAko su dostatni sredstva za proizvodnju i radna snaga, njihovim spajanjem omoguuje se proizvodni proces. Oslanjanjem u radu jednih na druge, a uz to jo i radei neprestano jedni za druge, proizvodnja dobiva drutveni karakter. VANO DRUTVENI PROIZVOD DRUTVENI PROIZVOD JE SVE TO JE PROIZVEDENO U JEDNOJ ZEMLJI ( DRUTVU )

Glavno Je Pitanje - Koji je to obim proizvodnje koji bi trebao zadovoljiti potrebe datog drutva i od ega obim zavisi? Odgovor Potrebe ljudi i stepen njihova zadovoljenja nije mogue ( izmjeriti ) kvantificirati. Ljudi na razliit nain osjeaju snagu i veliine pojedinih potreba, oni, isto tako, daju i razliit prioritet pri njihovu zadovoljavanju. Stepen zadovoljenja potreba najbolje je sagledati kroz nivo ivotnog standarda ljudi. . Visok ivotni standard, a sa njim i vei nivo zadovoljenja potreba mora da pretpostavlja i veliku proizvodnju.. Koji faktori omoguavaju vei obim proizvodnje 1 - prirodno bogatstvo, 2 - sredstva za proizvodnju i stepen njihove razvijenosti, 3 - radno-sposobno stanovnitvo, 4 - duina vremena provedena na radu, 5 - intenzivnost i produktivnost rada. 1. Prirodno bogatstvo je temeljna pretpostavka bilo kakve proizvodnje. Resursi ( drugi izraz za prirodno bogatstvo ), ne moraju istovremeno biti i pokazatelj adekvatne mu proizvodnje.Zemlje, sredine i drutva koja ne raspolau sa znatnim prirodnim bogatstvom najee nisu u mogunosti da ostvare veu proizvodnju, pa je u veini takvih sredina proizvodnja nedovoljna.. Treba naglasiti kako imamo dosta i primjera gdje nedostatnost prirodnog bogatstva nije obavezno vodila i nedovoljnosti proizvodnje.Zemlje poput Japana, Tajvana, Hongkonga, Singapura i dr. nemaju velika prirodna bogatstva.Ali te zemlje su dostigle nesluene proizvodne sposobnosti. Nedostanost prirodnih resursa,rjeava se putem uvoza, tj. kupovinom od onih koji raspolau s veim koliinama od onih koje su im samim potrebne. Treba naglasiti kako nisu rijetki ni primjeri gdje zemlje sa relativno velikim prirodnim bogatstvom imaju nedovoljnu proizvodnju, a samim tim i relativno veliko siromatvo. Takve su, primjera radi zemlje poput: Tanzanije, Nigerije, Ugande,Indonezije,Burme, Indije,Rusije, Iraka. 2. Sredstva za proizvodnju - ( sredstva za rad + predmeti rada ) Sredstva za rad kao inilac proizvodnje zajedno s