Click here to load reader

OSNOVE EKONOMIJE Skripta Za Prof. Sisek

  • View
    476

  • Download
    343

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ss

Text of OSNOVE EKONOMIJE Skripta Za Prof. Sisek

  • UPLOADANO NA: www.referada.hr

    eISPIT.com - Online ispiti i skripte

    O S N O V E E K O N O M I J E

    prof Boris Sisek

  • 2

    PROIZVODNOST ILI PRODUKTIVNOST RADA Kljuno pitanje u proizvodnji je proizvodnost rada. Pod njom

    podrazumijevamo efikasnost rada u procesu proizvodnje. Moe se definirati na dva naina: kao proizvodna koliina proizvoda u jedinici vremena kao koliina vremena potrebna da se proizvede jedinica proizvoda.

    Proizvodnost rada moemo shvatiti kao mjerilo uspjenosti poslovanja

    poduzea iz koje se vidi uinak rada izraen odnosom izmeu ostvarene koliine uinka i koliine ljudskog rada kojom je sudjelovao u proizvodnji:

    PROIZVODNOST = KOLIINA PROIZVODA RADA KOLIINA RADA

    Vea proizvodnost s manjim utrokom vremena po jedinici proizvoda

    znai niu prodajnu cijenu i veu konkurentnost. Svako poduzee nastoji

    nai naine za poveanje proizvodnosti.

    FAKTORI O KOJIMA OVISI PROIZVODNOST RADA:

    1. tehnologija stupanj do koje je znanost ukljuena u proces proizvodnje glavni faktor poveanja proizvodnosti rada

    2. kvaliteta subjektivnog faktora (ljudi) stupanj izvjebanosti, obrazovanosti zaposlenika

    3. prirodni izvori kako utjeu na manju ili veu proizvodnost rada

    4. organizacija rada bolja organizacija bolji efekt na efikasnost nain organiziranja poduzea i unutar njega pojedinih sektora organizacije.

  • 3

    TO I KOLIKO? PROBLEM PROIZVODNOG IZBORA

    Kako rasporediti resurse? Iz procesa proizvodnje samo ekonomska dobra jer se uvijek proizvode u ogranienim koliinama. O proizvodnji moemo govoriti s aspekta

    tehnologije proizvodnje tj koliko smo u nju uloili i koliko smo dobra potom dobili (input output). Postavljaju se pitanja: koje proizvode proizvoditi i u kojim koliinama,

    kako i na koji nain, kojim sredstvima, tko e proizvoditi... Vano je nai optimum u izboru izmeu proizvodnih mogunosti koje su na raspolaganju tako da se podmire potrebe za dobrima na nain koji e

    maksimalno moi podmiriti potrebe stanovnitva.

    KRIVULJA GRANICE PROIZVODNIH MOGUNOSTI

    Pokazuje maksimalne koliine dobara koje moe postii neka ekonomija

    uz dano tehnoloko znanje i dostupnu koliinu faktora proizvodnje. Svaka toka na granici proizvodnih mogunosti oznaava efikasnu

    proizvodnju (maksimalno su se iskoristili svi potencijali). Neka ekonomija efikasno proizvodi ako je ona na granici svojih mogunosti tj ako maksimalno koristi svoje potencijale (ne moemo

    poveati prizvodnju I grupe dobara, a da ne smanjimo proizvodnju II

    grupe dobara). Toka koja se nalazi izvan granice proizvodne mogunosti predstavlja jendu kombinaciju proizvodnje II proizvoda koja u ovom momentu nije dostina. Toka koja se nalazi unutar granice proizvodne mogunosti predstavlja kombinaciju koja je mogua ali ukazuje na to da mi ne koristimo nae

    resurse koliko bi mogli, tj proizvodimo neracionalno (tada je ekonomija u looj situaciji). Krivulja predstavlja listu izbora koja stoji na raspolaganju drutva.

    OPORTUNITETNI TROKOVI

    Kad imamo oskudne resurse onda se moramo odluiti za jednu mogunost pa smo neku drugu priliku propustili. Skriveni trokovi nisu u novanom obliku kao eksplicitni trokovi. Skriveni trokovi nekog posla oznaavaju proputene prilike (oppurtunity) ili trokove kojima se poduzee izlae poduzimajui radije taj nego bolji alternativni posao.

  • 4

    Njih treba uzeti u obzir pri donoenju ekonomskih odluka. Iz krivulje transformacije vidi se koliko moramo neega rtvovati da bi

    neto drugo mogli poveati.

    KAKO PROIZVODITI?

    Naa ukupna proizvodnost ovisi o raspoloivosti faktora proizvodnje, o

    tehnologiji, kako kombinirati inpute/resurse da bi proizveli output.

    FUNKCIJA PROIZVODNJE ILI PROIZVODNA FUNKCIJA

    odnos supstitucije (inputi se u odreenom odnosu zamjenjuju) odnos komplementarnosti (inputi se nadopunjuju)

    Tehnologija odreuje fiksne odnose izmeu maksimuma proizvodnje koja

    se moe proizvesti i inputa koji se trae da se postigne ta proizvodnja. Ako jedan input drimo konstativnima, a drugi varira u tom sluaju se

    javlja granina proizvodnost nekog inputa: ako jedan faktor dodajemo a ostali su konstatni granina proizvodnost rada e se smanjivati u onoj

    mjeri u kojoj se taj input poveava, a ostali inputi su nepromjenjeni. ZAKON OPARAJUIH PRINOSA

    Na primjeni zakona o padajuim prinosima prouava se efikasnost

    ulaganja u teoriji proizvodnje. Svako ulaganje u proizvodnju ima smisla sve do one granice kad nam se ulog izjednai s prinosom, iznad te granice

    ulaganje je neefikasno. Zakon djeluje samo u uvjetima ako jedan faktor variramo, a ostale drimo

    konstantnima. Moe se zvati i zakon rastuih trokova jer se opadanje

    prinosa ispoljava kao proces trokova po jedinici proizvodnje. Zakon o opadajuim prinosima poinje djelovati tek na odreenoj razini

    opsega proizvodnje, a do tada je mogue djelovanje zakona o konstatnim i

    rastuim prinosima.

  • 5

    EKONOMIJE RAZMJERA

    Sluaj kad poveavamo sve inpute. Pokazuju reakciju prizvodnje na

    proporcionalnom porastu svih inputa. Razlikujemo tri vrste ovisno o tome kako proizvodnja reagira na proporcionalan porast svih inputa:

    1. konstatna ekonomija razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do jednako proporcionalnog poveanja outputa

    (I=100%, P=100%) 2. padajua ekonomija razmjera proporcionalno poveanje svih inputa

    dovodi do ispod proporcionalnog poveanja outputa (I=100%,

    P=80%).

    3. rastue ekonomije razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do iznad proporcionalnog poveanja ekonomije, to je

    efikasnost ekonomije. Ekonomije razmjera djeluju u tri vremenska perioda:

    1. trenutani rok (sad u ovom momemntu, faktori proizvodnje su fiksni)

    2. kratki rok (period do godine dana, neki faktori proizvodnje su fiksni, neki varijabilni)

    3. dugi rok (period dui od godine dana, svi faktori proizvodnje su varijabilni).

  • 6

    T R O K O V I Trokovi su novani izdaci za odreenu razinu proizvodnje.

    UKUPNI TROKOVI su trokovi ukupne proizvodnje i ovise o ukupnoj proizvedenoj koliini proizvoda. Najmanji novani izdaci za datu razinu proizvodnje. Kako raste proizvodnja rastu i ukupni trokovi.

    UKUPNI FIKSNI TROKOVI +UKUPNI VARIJABILNI TROKOVI =UKUPNI TROKOVI

    1. fiksni trokovi (Fix Cost) nepromjenjivi, stalni ne ovise o razini proizvodnje jednaki su i kad ne proizvodimo i kad proizvodimo maksimalno pr troak za najam poslovnog prostora/zemljita, kredit i kamate

    banci, trokovi reijskog osoblja... 2. varijabilni trokovi (Variable Cost) promjenivi to vie proizvodimo trokovi su vei pr trokovi sirovine, radnici, trokovi struje, goriva...

    JEDININI TROKOVI su trokovi po jedinici proizvoda.

    1. granini trokovi pokazuju promjene ukupnih trokova ako se proizvodnja povea

    za jednu jedinicu GRANINI = DODATNI VARIJABILNI TROAK TROAK DODATNI OBUJAM PROIZVODNJE

    ili GRANINI = CIJENA VARIJABILNOG FAKTORA TROAK GRANINI PROIZVOD

    2. prosjeni trokovi prosjeni ukupni troak (AC) = TC / q troak po jedinici ukupne trokove podijelimo s ukupnim brojem jedinica koje

    prizvodimo prosjeni fiksni troak (AFC) = TFC / q podijelimo ukupni fiksni s koliinom koju proizvodimo

    prosjeni varijabilni troak (AVC) = TVC / q podijelimo ukupni varijabilni s koliinom koju proizvodimo

  • 7

    ELASTINOST TROKOVA

    Pokazuje to se dogaa s ukupnim trokovima ako raste proizvodnja.

    Es = ( TC/TC) / ( P/P) porast ukupne proizvodnje

    Elastinost ukupnih trokova iskazuje odnos izmeu graninog troka

    MC prema prosjenom troku AC.

    ODNOS IZMEU PROIZVODNJE I TROKOVA

    U trenutnom roku svi su trokovi fiksni, svi su trokovi ve u proizvodima. U kratkom roku (vremenski period do godinu dana) neto se moe

    promijeniti, a neto ne, pa su neki trokovi varijabilni (trokovi rada i

    sirovina), a neki fiksni (trokovi postrojenja, strojeva). U dugom roku (vei od godinu dana) svu si trokovi varijabilni jer se mogu mijenjati svi faktori proizvodnje.

    PRAVILO NAJMANJIH TROKOVA

    Da bi poduzee proizvelo zadanu proizvodnju uz najmanje trokove

    moralo bi nabavljati faktore proizvodnje do one razine pri kojoj je omjer izmeu graninog prizvoda i cijene jednak za svaki faktor proizvodnje.

    OPORTUNITETNI TROKOVI

    To su skriveni trokovi (nisu vidljivi) ili implicitni. Odluujemo se za

    jednu priliku, ali proputamo drugu. Oznaavaju proputene prilike ili trokove kojima se poduzee ili pojedinac izlae poduzimajui radije taj

    nego najboli drugi posao.Stvarni ekonomski trokovi neke poslovne

    aktivnosti su: NOVANI (VIDJIVI) TROKOVI

    + OPORTUNITETNI TROKOVI

    Da bi donjeli najbolju odluku treba uvijek uzeti u obzir i oportunitetne trokove.

  • 8

    EKONOMINOST POSLOVANJA

    To je tedljivost koju treba postii u procesu proizvodnje u vezi ulaganja

    faktora proizvodnje. Odnos outputa i inputa, uinka i utroka pri emu je

    tenja svakog ekonomskog subjekta da uinci nadmae utroke. Ako je:

    e > 1 povoljno e = 1 granina ekonominost e < 1 neekonomino poslovanje

    e = UINAK (A) / UTROAK (B) = = (UINAK * CIJENE) / (UTROAK * CIJENE) = = VRIJEDNOST PROIZVODNJE / TROKOVI

    VRIJEDNOST PROIZVODNJE UKUPNI PRIHODI

    Kako poveati ekonominost?

    poveanjem cijena goto