Click here to load reader

OSNOVE EKONOMIJE - sisek

  • View
    273

  • Download
    16

Embed Size (px)

Text of OSNOVE EKONOMIJE - sisek

OSNOVE EKONOMIJE

O S N O V E E K O N O M I J E

prof Boris Sisek

PROIZVODNOST ILI PRODUKTIVNOST RADA

Kljuno pitanje u proizvodnji je proizvodnost rada. Pod njom podrazumijevamo efikasnost rada u procesu proizvodnje.

Moe se definirati na dva naina:

kao proizvodna koliina proizvoda u jedinici vremena

kao koliina vremena potrebna da se proizvede jedinica proizvoda.

Proizvodnost rada moemo shvatiti kao mjerilo uspjenosti poslovanja poduzea iz koje se vidi uinak rada izraen odnosom izmeu ostvarene koliine uinka i koliine ljudskog rada kojom je sudjelovao u proizvodnji:

PROIZVODNOST = KOLIINA PROIZVODA

RADA KOLIINA RADA

Vea proizvodnost s manjim utrokom vremena po jedinici proizvoda znai niu prodajnu cijenu i veu konkurentnost. Svako poduzee nastoji nai naine za poveanje proizvodnosti.

FAKTORI O KOJIMA OVISI PROIZVODNOST RADA:

1. tehnologija

stupanj do koje je znanost ukljuena u proces proizvodnje

glavni faktor poveanja proizvodnosti rada 2. kvaliteta subjektivnog faktora (ljudi)

stupanj izvjebanosti, obrazovanosti zaposlenika3. prirodni izvori

kako utjeu na manju ili veu proizvodnost rada4. organizacija rada

bolja organizacija bolji efekt na efikasnost

nain organiziranja poduzea i unutar njega pojedinih sektora

organizacije.

TO I KOLIKO? PROBLEM PROIZVODNOG IZBORA

Kako rasporediti resurse?

Iz procesa proizvodnje samo ekonomska dobra jer se uvijek proizvode u ogranienim koliinama. O proizvodnji moemo govoriti s aspekta tehnologije proizvodnje tj koliko smo u nju uloili i koliko smo dobra potom dobili (input output).

Postavljaju se pitanja: koje proizvode proizvoditi i u kojim koliinama, kako i na koji nain, kojim sredstvima, tko e proizvoditi... Vano je nai optimum u izboru izmeu proizvodnih mogunosti koje su na raspolaganju tako da se podmire potrebe za dobrima na nain koji e maksimalno moi podmiriti potrebe stanovnitva. KRIVULJA GRANICE PROIZVODNIH MOGUNOSTI

Pokazuje maksimalne koliine dobara koje moe postii neka ekonomija uz dano tehnoloko znanje i dostupnu koliinu faktora proizvodnje.

Svaka toka na granici proizvodnih mogunosti oznaava efikasnu proizvodnju (maksimalno su se iskoristili svi potencijali).Neka ekonomija efikasno proizvodi ako je ona na granici svojih mogunosti tj ako maksimalno koristi svoje potencijale (ne moemo poveati prizvodnju I grupe dobara, a da ne smanjimo proizvodnju II grupe dobara).Toka koja se nalazi izvan granice proizvodne mogunosti predstavlja jendu kombinaciju proizvodnje II proizvoda koja u ovom momentu nije dostina. Toka koja se nalazi unutar granice proizvodne mogunosti predstavlja kombinaciju koja je mogua ali ukazuje na to da mi ne koristimo nae resurse koliko bi mogli, tj proizvodimo neracionalno (tada je ekonomija u looj situaciji).Krivulja predstavlja listu izbora koja stoji na raspolaganju drutva.

OPORTUNITETNI TROKOVIKad imamo oskudne resurse onda se moramo odluiti za jednu mogunost pa smo neku drugu priliku propustili. Skriveni trokovi nisu u novanom obliku kao eksplicitni trokovi.

Skriveni trokovi nekog posla oznaavaju proputene prilike (oppurtunity) ili trokove kojima se poduzee izlae poduzimajui radije taj nego bolji alternativni posao.

Njih treba uzeti u obzir pri donoenju ekonomskih odluka.

Iz krivulje transformacije vidi se koliko moramo neega rtvovati da bi neto drugo mogli poveati. KAKO PROIZVODITI?

Naa ukupna proizvodnost ovisi o raspoloivosti faktora proizvodnje, o tehnologiji, kako kombinirati inpute/resurse da bi proizveli output. FUNKCIJA PROIZVODNJE ILI PROIZVODNA FUNKCIJA

odnos supstitucije (inputi se u odreenom odnosu zamjenjuju) odnos komplementarnosti (inputi se nadopunjuju)Tehnologija odreuje fiksne odnose izmeu maksimuma proizvodnje koja se moe proizvesti i inputa koji se trae da se postigne ta proizvodnja.

Ako jedan input drimo konstativnima, a drugi varira u tom sluaju se javlja granina proizvodnost nekog inputa: ako jedan faktor dodajemo a ostali su konstatni granina proizvodnost rada e se smanjivati u onoj mjeri u kojoj se taj input poveava, a ostali inputi su nepromjenjeni.

ZAKON OPARAJUIH PRINOSA

Na primjeni zakona o padajuim prinosima prouava se efikasnost ulaganja u teoriji proizvodnje. Svako ulaganje u proizvodnju ima smisla sve do one granice kad nam se ulog izjednai s prinosom, iznad te granice ulaganje je neefikasno. Zakon djeluje samo u uvjetima ako jedan faktor variramo, a ostale drimo konstantnima. Moe se zvati i zakon rastuih trokova jer se opadanje prinosa ispoljava kao proces trokova po jedinici proizvodnje.

Zakon o opadajuim prinosima poinje djelovati tek na odreenoj razini opsega proizvodnje, a do tada je mogue djelovanje zakona o konstatnim i rastuim prinosima.

EKONOMIJE RAZMJERA

Sluaj kad poveavamo sve inpute. Pokazuju reakciju prizvodnje na proporcionalnom porastu svih inputa.

Razlikujemo tri vrste ovisno o tome kako proizvodnja reagira na proporcionalan porast svih inputa:

1. konstatna ekonomija razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do jednako proporcionalnog poveanja outputa (I=100%, P=100%)

2. padajua ekonomija razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do ispod proporcionalnog poveanja outputa (I=100%, P=80%). 3. rastue ekonomije razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do iznad proporcionalnog poveanja ekonomije, to je efikasnost ekonomije.

Ekonomije razmjera djeluju u tri vremenska perioda:

1. trenutani rok (sad u ovom momemntu, faktori proizvodnje su fiksni)2. kratki rok (period do godine dana, neki faktori proizvodnje su fiksni, neki varijabilni)3. dugi rok (period dui od godine dana, svi faktori proizvodnje su varijabilni).

T R O K O V I

Trokovi su novani izdaci za odreenu razinu proizvodnje.

UKUPNI TROKOVI su trokovi ukupne proizvodnje i ovise o ukupnoj proizvedenoj koliini proizvoda. Najmanji novani izdaci za datu razinu proizvodnje. Kako raste proizvodnja rastu i ukupni trokovi.

UKUPNI FIKSNI TROKOVI +UKUPNI VARIJABILNI TROKOVI

=UKUPNI TROKOVI

1. fiksni trokovi (Fix Cost)

nepromjenjivi, stalni

ne ovise o razini proizvodnje

jednaki su i kad ne proizvodimo i kad proizvodimo maksimalno

pr troak za najam poslovnog prostora/zemljita, kredit i kamate banci, trokovi reijskog osoblja...2. varijabilni trokovi (Variable Cost)

promjenivi

to vie proizvodimo trokovi su vei

pr trokovi sirovine, radnici, trokovi struje, goriva...

JEDININI TROKOVI su trokovi po jedinici proizvoda. 1. granini trokovi

pokazuju promjene ukupnih trokova ako se proizvodnja povea za jednu jedinicu

GRANINI = DODATNI VARIJABILNI TROAK TROAK DODATNI OBUJAM PROIZVODNJE

ili

GRANINI = CIJENA VARIJABILNOG FAKTORA TROAK GRANINI PROIZVOD 2. prosjeni trokovi prosjeni ukupni troak (AC) = TC / q troak po jedinici ukupne trokove podijelimo s ukupnim brojem jedinica koje prizvodimo prosjeni fiksni troak (AFC) = TFC / q podijelimo ukupni fiksni s koliinom koju proizvodimo prosjeni varijabilni troak (AVC) = TVC / q podijelimo ukupni varijabilni s koliinom koju proizvodimoELASTINOST TROKOVA

Pokazuje to se dogaa s ukupnim trokovima ako raste proizvodnja. Es = ( TC/TC) / ( P/P) ( porast ukupne proizvodnjeElastinost ukupnih trokova iskazuje odnos izmeu graninog troka MC prema prosjenom troku AC.

ODNOS IZMEU PROIZVODNJE I TROKOVA

U trenutnom roku svi su trokovi fiksni, svi su trokovi ve u proizvodima. U kratkom roku (vremenski period do godinu dana) neto se moe promijeniti, a neto ne, pa su neki trokovi varijabilni (trokovi rada i sirovina), a neki fiksni (trokovi postrojenja, strojeva).U dugom roku (vei od godinu dana) svu si trokovi varijabilni jer se mogu mijenjati svi faktori proizvodnje.

PRAVILO NAJMANJIH TROKOVA

Da bi poduzee proizvelo zadanu proizvodnju uz najmanje trokove moralo bi nabavljati faktore proizvodnje do one razine pri kojoj je omjer izmeu graninog prizvoda i cijene jednak za svaki faktor proizvodnje.

OPORTUNITETNI TROKOVI

To su skriveni trokovi (nisu vidljivi) ili implicitni. Odluujemo se za jednu priliku, ali proputamo drugu. Oznaavaju proputene prilike ili trokove kojima se poduzee ili pojedinac izlae poduzimajui radije taj nego najboli drugi posao.Stvarni ekonomski trokovi neke poslovne aktivnosti su: NOVANI (VIDJIVI) TROKOVI

+

OPORTUNITETNI TROKOVI

Da bi donjeli najbolju odluku treba uvijek uzeti u obzir i oportunitetne trokove.

EKONOMINOST POSLOVANJA

To je tedljivost koju treba postii u procesu proizvodnje u vezi ulaganja faktora proizvodnje. Odnos outputa i inputa, uinka i utroka pri emu je tenja svakog ekonomskog subjekta da uinci nadmae utroke. Ako je:

e > 1 ( povoljno

e = 1 ( granina ekonominost

e < 1 ( neekonomino poslovanje

e = UINAK (A) / UTROAK (B) =

= (UINAK * CIJENE) / (UTROAK * CIJENE) =

= VRIJEDNOST PROIZVODNJE / TROKOVI

VRIJEDNOST PROIZVODNJE ( UKUPNI PRIHODI

Kako poveati ekonominost?

poveanjem cijena gotovih prizvoda

poveanjem uinka u proizvodnji uz konstantne trokove

smanjenjem nabavne cijene

smanjenjem koliinskog utroka svih inputa

PROFITABILNOST POSLOVANJA

Profitabilnost je ekonomska mjera uspjenosti uloenog kapitala u nekom vremenskom periodu ili konkretnom poslu.