Click here to load reader

01. OSNOVE EKONOMIJE(Animirano)

  • View
    177

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of 01. OSNOVE EKONOMIJE(Animirano)

OSNOVE EKONOMIJEDr. Svetislav Polovina

EKONOMIJA VS EKONOMIKAEkonomija i ekonomika nisu identi ni pojmovi. Ekonomija je iri a ekonomika u i pojam.

EKONOMIJATermin ekonomija potje e od gr kih rije i oikos (ku a, doma instvo) i nomos (zakon, pravilo o upravljanju). Iz tih rije i nastala je starogr ka rije oikonomos to bi u slobodnom prijevodu zna ilo skup pravila i vje tina upravljanja doma instvom. Suprotno oikonomji postojala je hrematistika koja je ozna avala vje tinu trgovanja i boga enja

POLITI KA EKONOMIJATermin je izveden iz rije i oikos , nomos i polis (grad) . Kako su u staroj Gr koj gradovi bili politi ke organizacije i tvorili samostalne dr ave to je politi ka ekonomija ozna avala skup pravila o ekonomskoj aktivnosti u nekoj dr avi. U tom zna enju se politi ka ekonomija prvi puta pojavljuje 1615. u knjizi Rasprava o politi koj ekonomiji francuskog merkantiliste Antoina Montchretiena. Kao posebna disciplina po ela se predavati na europskim sveu ili tima u 18.stolje u ONA PORED ZAKONA MATERIJALNE PROIZVODNJE PROU AVA I DRU TVENE ODNOSE

DEFINICIJA EKONOMIJE KAO ZNANOSTIEkonomija je podru je dru tvene znanosti koja prou ava 1. proizvodnju i ponudu, 2. raspodjelu, 3. razmjenu, 4. razmjenu i potro nju materijalnih dobara i usluga u 5. odre enom vremenu, 6. prostoru i 7. dru tvu. NE BRKATI JU S POLITI KOM EKONOMIJOM I EKONOMIKOM

EKONOMIJA KAO VJE TINAEkonomija je tako er vje tina pomo u koje gospodarski subjekti - pojedinci, ku anstva, poduze a ili dr ava proizvode, pribavljaju i tro e materijalna dobra i usluge. Promatra se ekonomija kao znanost tada je rije teorijskoj ekonomiji, a kada se promatra kao vje tina tada je rije o primjenjenoj ekonomiji.

POZITIVNA EKONOMIJAPozitivna ekonomija istra uje funkcionalne i kauzalne odnose izme u ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima. Ona prou ava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu. Primjer: Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17 % radne snage

NORMATIVNA EKONOMIJANormativna ekonomija sadr i prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjuju i ih s odre enih eti kih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti. Primjer: Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj je ekonomski i politi ki neprihvatljiva pa politika zapo ljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike

EKONOMIKAEkonomika prou ava kako ljudi alociraju i koriste rijetke resurse u svrhu proizvodnje dobara kojima zadovoljavaju svoje potrebe Iz definicije ekonomike izvode se dva glavna zaklju ka : 1. dobra su rijetka, 2. dru tvo svoja dobra mora efikasno koristiti Rijetkost i efikasnost su temelji ekonomike

PODJELA EKONOMIKEEkonomika se dijeli na mikroekonomiku i na makroekonomiku

MIKROEKONOMIKAMikroekonomika je grana ekonomike koja prou ava pona anje i funkcioniranje mikroekonomskih subjekata pojedinaca, ku anstava, poduze a i privrednih grana. Osniva mikroekonomike je Adam Smith (1723 1790) koji je 1776. objavio Bogatstvo naroda , svojevrsnu ekonomsku Bibliju u kojoj je objasnio funkcioniranje tr i ne ekonomije.

MAKROEKONOMIKA

Makroekonomika je grana ekonomike koja prou ava pona anje i funkcioniranje privrede kao cjeline. Osniva makroekonomike je John Maynard Keynes (1883 1946) koji je 1936. objavio djelo Op a teorija zaposlenosti, kamate i novca gdje su dani temelji makroekonomike. Za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na djelovanju tr i ta makroekonomika se zasniva na dr avnoj regulativi privrede.

JEDINSTVO MIKRO I MAKROEKONOMIKEMikroekonomika i makroekonomika nisu me usobno razdvojene ekonomske discpline. One se me usobno nadopunjavaju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata doga a u makroekonomskom okru enju. Mikroekonomika pretpostavlja makroekonomiku kao i obrnuto

RIJETKOSTRijetkost je stanje u kojem postoji nesrazmjer izme u elja i potreba s jedne strane i mogu nosti njihovog zadovoljenja s druge. Dobra koja su rijetka nazivaju se ekonomskim dobrima. Dobra kojih ima u izobilju nazivaju se . neekonomskim ili slobodnim dobrima. Ekonomska dobra imaju cijenu za razliku od slobodnih dobara koja su besplatna Ekonomika prou ava samo ekonomska dobra

RIJETKOST VS SIROMA TVONe smiju se brkati rijetkost i siroma tvo. I bogati mogu eljeti vi e no to imaju. Isto tako i mala koli ina ne eg ne zna i da je ono rijetko. Dobro mora biti i eljeno

IZBORRijetkost prisiljava ljude da ine izbor. Kada je dobro rijetko ljudi moraju initi izbor izme u korisnog i manje korisnog.Oni se suo avaju s trade-offom: tradeda li zadovoljiti vi e jednu potrebu odnosno zadovoljiti manje drugu potrebu

OPORTUNITETNI TRO KOVIIzabrav i jednu od dvaju mogu nosti rtvovali smo onu propu tenu. Vrijednost rtvovanog dobra ili usluge naziva se oportunitetnim tro kom.

PRIMJER OPORTUNITETNOG TRO KA (1)Tro kovi studija u USA 1993. su iznosili 12000 $ godi nje uklju uju i izdatke na kolarinu, knjige i putovanje. U ovaj iznos nisu uklju eni oportunitetni tro kovi jer je student rade u na poslovima SSS umjesto studiranja mogao zaraditi 16000 $. Propu tena zarada od 16000 $ je oportunitetni tro ak studiranja. Stvarni tro kovi studija jedne godine iznose ne 12 ve 28 tisu a $ ako se uklju e i oportunitetni tro kovi.

PRIMJER OPORTUNITETNOG TRO KA (2)Problem: Vlasnik tvrtke treba zaposliti nekoliko menad era. Pretpostavimo da svaki menad er ima vremena za samo jedan zadatak. Vrijednost zadatka A je 100000$, zadatka B 75000 $ i zadatka C 50000 $. Vlasnik tvrtke zapo ljava dvojicu menad era na poslovima A i B. Koliki je oportunitetni tro ak zadatka B ? Odgovor: Rade i posao B menad er je rtvovao posao C ija je vrijednost 50000 $. Toliki su i oportunitetni tro kovi posla B.

TEMELJNA PITANJA EKONOMSKE ORGANIZACIJETko, to i koliko proizvoditi ? Kako proizvoditi ? Za koga proizvoditi ? Gdje proizvoditi? Kada proizvoditi ? Iz kojih motiva proizvoditi? Kakav je pravni, ekonomski i politi ki sustav ? Koliki su tro kovi proizvodnje, prodajna cijena i profit ?

NEKI TEORIJSKI I POLITI KI PROBLEMI (1)problem ekonomiziranja i optimalizacije proizvodnje unutar danih tehnolo kih i institucionalnih okvira problem uspostavljanja parcijalne i op e ravnote e problem izbora kriterija raspodjele problem izbora ciljeva ekonomskog razvoja i sredstava njihovog ostvarivanja problem upravljanja ekonomskim sustavom

NEKI TEORIJSKI I POLITI KI PROBLEMI (2)problem izbora temeljne proizvodne jedinice i oblika ekonomske organizacije dru tva problem obja njenja vrijednosti i cijena pojedinih dobara i usluga problem nesklada izme u oskudnosti resursa i ljudskih potreba problem alokacije rijetkih resursa

NEKI TEORIJSKI I POLITI KI PROBLEMI (3)Problemi odnosa izme u realnog i monetarnog sektora ekonomije problem ekonomskih odnosa izme u pojedinih dr ava problem pove anja proizvodnje, zaposlenosti i ivotnog standarda problem odnosa tr i ta i dr avne regulacije problem odnosa irih dru tvenih vrednota prema ekonomskim vrednotama

EKONOMSKI SUSTAVITR I NI NAREDBODAVNI MJE OVITI

TR I NI SUSTAVSustav temeljen na privatnom vlasni tvu i privatnom poduzetni tvu Sustav u kojem pojedinci slobodno donose odluke to e proizvoditi ili kupovati Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem se dobiva i gubi Sustav zasnovan na na elu laissez faire (lese fer)

NAREDBODAVNI SUSTAVDr ava donosi sve va nije odluke o proizvodnji i potro nji Sustav zasnovan na dr avnom vlasni tvu, dr avnom poduzetni tvu, centralizaciji odlu ivanja, subordinaciji i planiranju.

MJE OVITI SUSTAVSvaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi uklju ivao pozitivne elemente i jednog i drugog Mje oviti sustav je takav sustav u kojem djeluje tr i ni mehanizam unutar institucionalnog okvira kojeg odre uje dr ava Mje oviti sustav privre ivanja je dominantan sustav privre ivanja danas u svijetu jer isti modeli privre ivanja bilo tr i ni bilo naredbodavni ne postoje ni u jednoj zemlji.

FAKTORI PROIZVODNJEDa bi se moglo proizvoditi moraju prethodno postojati pretpostavke proizvodnje. One se nazivaju faktorima proizvodnje ili inputima. Inputi se koriste za proizvodnju outputa. Faktori proizvodnje su :a) rad b) kapital c) zemlja

GRANICA PROIZVODNIH MOGU NOSTI (1)Budu i su proizvodni faktori ograni eni dru tvo se suo ava sa svojom granicom proizvodnih mogu nosti (PPF). PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju dobara koju privreda nekog dru tva mo e proizvesti s postoje im proizvodnim kapacitetima Kada je privreda na PPF tada ona efikasno alocira svoje resurse to zna i da je pove anje proizvodnje jednog dobra mogu e na u trb drugog dobra

GRANICA PROIZVODNIH MOGU NOSTI (2)Kada se privreda nalazi na PPF suo ava se s dvojbom : kojeg proizvoda proizvesti vi e a kojeg manje Navedenu dvojbu pokazuje slijede a tablicaMogu nosti A B C D E Potro na dobra 0 10 20 30 40 Kapitalna dobra 60 50 35 20 0

GRAF PPF

POGRE KE EKONOMSKOG ZAKLJU IVANJAnesposobnost da se ostale varijable dr e nepromijenjenim gre ka ceteris paribus post hoc pogre ka gre ka poop avanja - gre ka pars pro toto gre ka subjektivnosti