Skripta - Osnove Poduzetnicke Ekonomije -i.dio- 2010-2011

  • View
    300

  • Download
    18

Embed Size (px)

Text of Skripta - Osnove Poduzetnicke Ekonomije -i.dio- 2010-2011

VELEUILITE NIKOLA TESLAGOSPIPoslovniodjel - Struni studij Ekonomika poduzetnitvaOSNOVE PODUZETNIKE EKONOMIJEProf.dr.sc. Mehmed Alijagi(za internu uporabu)GOSPI, listopad, 2010.1I Dio: OSNOVE MIKROEKONOMIJEPojam ekonomije Pojam ekonomijeRije ekonomija grkog je porijekla(oikonomia).Sastoji se iz dvije rijei:oikos,toznai gazdovanje, domainstvoinomostoznaizakon. Domainsko gazdovanje i nije nita drugo do kompleks raznih pravila koja nas upuuju kako s inputima(proizvodnim imbenicima)kojimraspolaemo ostvariti maksimalnomoguuproizvodnju.Tosunastojanjaljudi dauzdata ulaganja proizvodnje ostvare maksimalno mogue rezultate. Ekonomijajeznanostkojaprouavakakodrutvakoristerijetkeresursei s njima upravljada bi proizvela vrijedne robe i rapodijelila te robe meu razliitimskupinama ljudi.Ekonomijajeznanostizbora, objanjavakako vrimoizborinjegovupromjenuuborbisoskudnou.Ekonomiju ine pojedinci odnosno domainstva i poduzea (ekonomski ili gospodarski subjekti. Ekonomija prouavakakodomainstva i poduzeadonoseodluke(kakose ponaaju): takupuju, kolikokupuju, kakorasporeujusvoj dohodak, koliko tede, kako investiraju uteevinu; kako meusobno utjeu jedni na druge, itd.Rezultati ekonomijeoviseodponaanjaindividualnihgospodarskihsubjekata (pojedinaca-domainstava i poduzea, od toga kako oni donose svoje individualne odluke) i od njihovog meusobnog utjecaja.Zbog toga se u prouavanjutemeljnihnaela ekonomije polazi od naela individualnog odluivanja.Ekonomija prua odgovore na 3 slijedea pitanja:1) to treba proizvoditi? - koja e se dobra i u kojim koliinama proizvoditi,- trebamoliproizvoditiopremuzakampiranje,kruh,CDiligraditikue? Trebamoliulagativieukolstvoilizdravstvoiliuobranuzemlje?Prije15 godina CD se nije koristio u ovako irokoj upotrebi dok danas teko moete nai danetkosluagramofonskeploe. Zatosenekiproizvodiraaju,dokdrugi umiru?2) Kako proizvoditi? - tko e proizvoditi, kojim resursima i kojim tehnikama, s kojim tehnologijama, kakvi e biti omjeri rada i kapitala, koristi li se kapitalno ili radno intenzivna tehnika proizvodnje.) 3) za koga proizvoditi? - tko e i koliko ega troiti, tko e koristiti dobra, tko e konzumirati proizvedena dobra i usluge.Mikroekonomija i makroekonomijaEkonomija se dijeli se na mikroekonomiju i makroekonomiju.Mikroekonomija (gr. mikros = mali) prouava ponaanja ekonomskih jedinica i donoenjanjihovihodluka. Ekonomskejedinicesupojedinani potroaii pojedinani proizvoaitj.pojedinano kuanstvo i pojedinano poduzee. Mikroekonomija prouava: koliinuproizvodnje jednog poduzea, cijenu 2pojedinanog proizvoda, dohodak pojedinca ili kuanstva, zaposlenost pojedinca itd.. Makroekonomija(gr. makros = velik)se baviukupnimgospodarstvom (ekonomijom) jedne drave.Usreditu pozornosti makroekonomijesu proizvodnja, zaposlenost, investicije, cijene, gospodarski rast, itd..Osnova za prouavanje makroekonomije su ekonomske agregatne veliine..Kadase istie da makroekonomija prouava narodnu gospodarstvo kao cjelinu, to ne znai da se i mikroekonomija ne bavi cjelinama kao to je npr. potranja za automobilima na nekomtritu. Bitna je razlika utome tosumikroekonomske cjeline izvedene iz individualnihizbora, nasuprot makroekonomiji koja senebavi individualnim izborima.Takoer,kada je rije o potranji,vana je razlika u injenici tose umikroekonomiji prouavajucjeline homogenihili slinih proizvoda, dokseumakroekonomiji promatranacionalni proizvod(ukupna proizvodnja) koji se sastoji od mnogo razliitih proizvoda. Mikroekonomija i makroekonomija su povezane i nema precizne granice meu njima, jer je mikroekonomija temelj za makroekonomske analize Makroekonomija razmatra veliine koje predstavljaju agregat mikroekonomskih veliina. Makroekonomija i mikroekonomija su toliko povezane i uvjetovane da nije mogue razumjeti makroekonomsko ponaanje i djelovanje ako se ne razumije mikroekonomija.Primjeri razlike izmeu mikroekonomije i makroekonomije su:Tablica 1.Mikroekonomija Makroekonomija MakroekonomijaKako kartel moe odrediti cijenu nafte? Zato jaki rast svjetskih cijena nafte uzrokuje inflaciju i nezaposlenost?Je li odlazak na studij dobra upotreba vaeg vremena?Istrauje stopu nezaposlenosti mladihIspituje pojedinane stavke inozemnerazmjene.Ispituje ukupna kretanja kod uvoza i izvoza jednog gospodarstvaTEMELJNA MIKROEKONOMSKA PITANJATemeljna mikroekonomska pitanja su: Oskudica kao sredinji ekonomski problem, Izbor izmeu alternativa (ili trgovina ciljevima), Racionalni izbor (ili analiza trokova i koristi). **Temeljnamikroekonomskapitanjasvojeporijeklonalazeuinjenici dajesvijet trinog gospodarstva svijet oskudice. Zbog oskudice proizvoai, jednako kao i potroai, primorani su raspoloive resurse rabiti tako da u najmanjoj moguoj mjeri osjete oskudicu. U ovome smislu proizvoai i potroai nastoje izmeu moguih alternativa izabrati onu alternativu koja e im osigurati najveu moguu korist u odnosu na resurse kojima raspolau. Njihov se izbor temelji na nalazi trokova i koristi koje uz sebe vezuje pojedina alternativa. Stoga se oskudica, izbor ianaliza trokova i koristi samatraju temeljnim mikroekonomskim pitanjima. Njihovo 3Oskudica kao sredinji ekonomski problemOskudica je sredinji ekonomski problem, jer raspoloivi resursni (vrijeme, dohodak, prirodni izvori itd.), nisu neograniene veliine. U uvjetima oskudice pojedinca ilipoduzeemoradonositi racionalneodluke,jerse izboromjedne alternativne (ili okoristih) moraju odrei druge alternative ili aktivnosti. Svi oni, bilo da su bogati ili siromani, moraju birati kako bi raspoloive resurse mogli rabiti na nain koji e najbolje zadovoljiti njihove elje. U uvjetima neogranienih elja, s jednestranei ogranienih resursa s drugestrane, govorimo o oskudici.Alternativa ili aktivnost koje se netko odrie da bi imao neku drugu alternativu ili aktivnost nazivaseoportunitetnimtrokom njegovaizbora.*Temelj za donoenje racionalne odluke je naelo trokova i koristi. Ova naelo govori da esenekaalternativaili aktivnost izabrati ako, i samoako, korist odtakve alternativne (ili aktivnost) je barem toliko velika koliko i njeni trokovi. Ako se bira broj jedinica neke alternativne (ili aktivnost) temelj za donoenje odluke je granini troak i granina korist u smislu da e se broj jedinica poveavati sve dok je granina korist vea od graninog troka.Pod pojmom oskudice podrazumijeva se da je raspoloiva koliina nekog dobra manja od koliine koja je potrebna da bi se zadovoljilo svakog onog tko eli takvo dobro.Oskudica znai da je pri nultoj cijeni,raspoloiva koliina promatranogdobramanjaodeljenekoliine. Svakodobrokojezadovoljava ovaj uvjet naziva se ekonomskim dobrom. Ako je raspoloiva koliina nekog dobra dovoljna da pri nultoj cijeni zadovolji sve elje,takvo se dobro naziva besplatnimdobrom. Primjerazaekonomskodobro, kojesemoejaviti kao fiziki proizvodili usluga daleko je vie nego za besplatno dobro. ak kada bi se za neko dobro moglo rei da spada u skupinu besplatnih dobra, kao npr. zrak koji udiemo, javlja se pitanje to je s trokovima koji nastaju pri kupnji ureaja za kontrolu zagaenosti ili ureaja za preiavanje zraka.Izbor izmeu alternativa (ili trgovina ciljevima)razumijevanje vano je za razumijevanje svih ostalih pitanja koje prouava mikroekonomija.*Koncept oportunitetnog troka primjenjiv je u svim situacijama u kojima se odluuje izmeu dviju ili vie alternativa ili aktivnosti. Ovaj koncept moe se, dakle, primijeniti u sluaju kada pojedinactrebaodluiti hoeli studirati nakvalitetnijemsveuilituili eseopredijeliti za jeftinije sveuilite kako bi tijekom studija mogao imati osobni automobil. Opredjeljujui se za skupljesveuilitedonositelj odlukesejemoraoodrei osobnogautomobila. Oportunitetni troak ovog izbora je jednak cijeni osobnog automobila od kojega je donositelj odluke odustao. Jednako tako e se oportunitetni troak definirati u primjeru odluke nekog potroaa da izmeu razliitihvrsta piabira izmeu aevinaiaepiva. Ako potroaodluikupiti auvina,oportunitetni troak jednak je cijeni ae piva. Ako je vino dvostruko skuplje od piva tada je oportunitetni troak kupovine ae vina dvije ae piva.4Sve nae odluke podrazumijevaju izbor izmeu alternativa odnosno izbor jednog dobra ili aktivnosti nasuprot drugomdobru ili aktivnosti. Pojedinci nakon srednje kole odluuju hoe li studirati ili e se zaposliti. Oni koji su odluili nastaviti kolovanje trebaju odluiti hoe li se upisati na sveuilite koje preferira rad u manjim skupinama ili na sveuilite koje organizira predavanja za vei broj studenata.* Potroai su suoeni s problemom izbora kada idu u supermarket i kada moraju izabratiizmeu razliitih dobara ili razliitih koarica dobara. U ovome smislu potroa se susree s problemom izbora treba odluiti hoe li kupiti automobil s veim prtljanikom ili automobil s naglaenim sportskim karakteristikama,jednako kao to treba odluiti izmeu automobila kojemu je osnovna karakteristika brzina i automobila koji je poznat po maloj potronji goriva. Poduzea takoer moraju birati da li koristiti jednu ili drugu metodu proizvodnje ili,npr.da li proizvesti jednu ili drugu kombinaciju proizvodnje (proizvoda).*Dakle, u svakoj sferi ljudskog ivota svaka pojedinana odluka podrazumijeva izbor jednogdobraili aktivnosti umjestonekogdrugogdobraili aktivnosti. Izborom jednog dobra ili aktivnosti donositelj odluke se odrie drugog dobra ili aktivnosti. Odluka koja podrazumijeva rtvovanje ili odricanje od jednog dobra ili aktivnosti sciljemdasedobijenekodrugodobroili aktivnost nazivase izborom izmeu alternativa ili trgovina ciljevima.Racionalni izbor (ili analiza trokova i koristi)Uprimjerustudenta koji trebaodluiti hoeli studirati nasveuilitukoje preferira rad u manjim skupinama ili na sveuilitu koje je orijentirano na rad u veimskupinama,usreditupozornosti jeizborizmeudvijemogunosti tj. izmeu koristi i trokova jedne ili udruge alternative. Izborom sveuilita koje radi u manjim skupinama studentu se pruaju bolji uvjeti za rad i mogunost da naui vie nego da odabere sveuilite koje radi u veim skupinama. Promatrano s pedagokog stajalita prednost bi trebalo dati prvom sveuilitu. No, postavlja se pitanje zato mnoga sveuilita izvode nastavu