OSNOVE EKONOMIJE

OSNOVE EKONOMIJE

Prof. Sisek

ID: 10404

1

Bok!

Drago nam je to si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji e ti pomoi u uenju.

to je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt treberaj tima i Urbana, a nastala je u elji da ti olakamo studiranje. Sve

skripte moe pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu

i uz svoju narudbu narui i skriptu. Simple as that!

Tko je napisao skripte?

Skripte koje nae kod nas nisu nae autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.

Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepe uiti iz njih.

elimo ti puno sree s uenjem!

treberaj instrukcije

Ako negdje zapne s uenjem, mi ti moemo pomoi.

Prijavi se na nae instrukcije i poloi teke ispite bez muke.

Sve info moe pronai na www.referada.hr/instrukcije.

http://www.referada.hr/http://www.referada.hr/instrukcije

2

PROIZVODNOST ILI PRODUKTIVNOST RADA Kljuno pitanje u proizvodnji je proizvodnost rada. Pod njom podrazumijevamo efikasnost rada u

procesu proizvodnje.

Moe se definirati na dva naina:

kao proizvodna koliina proizvoda u jedinici vremena

kao koliina vremena potrebna da se proizvede jedinica proizvoda.

Proizvodnost rada moemo shvatiti kao mjerilo uspjenosti poslovanja poduzea iz koje se vidi uinak

rada izraen odnosom izmeu ostvarene koliine uinka i koliine ljudskog rada kojom je sudjelovao

u proizvodnji:

PROIZVODNOST = KOLIINA PROIZVODA

RADA KOLIINA RADA

Vea proizvodnost s manjim utrokom vremena po jedinici proizvoda znai niu prodajnu cijenu i

veu konkurentnost. Svako poduzee nastoji pronai naine za poveanje proizvodnosti.

FAKTORI O KOJIMA OVISI PROIZVODNOST RADA:

1. tehnologija

stupanj do koje je znanost ukljuena u proces proizvodnje

glavni faktor poveanja proizvodnosti rada

2. kvaliteta subjektivnog faktora (ljudi)

stupanj izvjebanosti, obrazovanosti zaposlenika

3. prirodni izvori

kako utjeu na manju ili veu proizvodnost rada

3

4. organizacija rada

bolja organizacija bolji efekt na efikasnost

nain organiziranja poduzea i unutar njega pojedinih sektora

organizacije.

TO I KOLIKO? PROBLEM PROIZVODNOG IZBORA

Kako rasporediti resurse?

Iz procesa proizvodnje samo ekonomska dobra jer se uvijek proizvode u ogranienim

koliinama. O proizvodnji moemo govoriti s aspekta tehnologije proizvodnje tj koliko smo u

nju uloili i koliko smo dobra potom dobili (input output).

Postavljaju se pitanja: koje proizvode proizvoditi i u kojim koliinama, kako i na koji nain,

kojim sredstvima, tko e proizvoditi...

Vano je nai optimum u izboru izmeu proizvodnih mogunosti koje su na raspolaganju tako

da se podmire potrebe za dobrima na nain koji e maksimalno moi podmiriti potrebe

stanovnitva.

KRIVULJA GRANICE PROIZVODNIH MOGUNOSTI

Pokazuje maksimalne koliine dobara koje moe postii neka ekonomija uz dano tehnoloko

znanje i dostupnu koliinu faktora proizvodnje.

Svaka toka na granici proizvodnih mogunosti oznaava efikasnu proizvodnju (maksimalno

su se iskoristili svi potencijali).

Neka ekonomija efikasno proizvodi ako je ona na granici svojih mogunosti tj ako

maksimalno koristi svoje potencijale (ne moemo poveati proizvodnju I grupe dobara, a da

ne smanjimo proizvodnju II grupe dobara).

Toka koja se nalazi izvan granice proizvodne mogunosti predstavlja jednu kombinaciju

proizvodnje II proizvoda koja u ovom momentu nije dostina.

Toka koja se nalazi unutar granice proizvodne mogunosti predstavlja kombinaciju koja je

mogua ali ukazuje na to da mi ne koristimo nae resurse koliko bi mogli, tj proizvodimo

neracionalno (tada je ekonomija u looj situaciji).

Krivulja predstavlja listu izbora koja stoji na raspolaganju drutva.

4

OPORTUNITETNI TROKOVI

Kad imamo oskudne resurse onda se moramo odluiti za jednu mogunost pa smo neku

drugu priliku propustili. Skriveni trokovi nisu u novanom obliku kao eksplicitni trokovi.

Skriveni trokovi nekog posla oznaavaju proputene prilike (oppurtunity) ili trokove kojima

se poduzee izlae poduzimajui radije taj nego bolji alternativni posao.

Njih treba uzeti u obzir pri donoenju ekonomskih odluka.

Iz krivulje transformacije vidi se koliko moramo neega rtvovati da bi neto drugo mogli

poveati.

KAKO PROIZVODITI?

Naa ukupna proizvodnost ovisi o raspoloivosti faktora proizvodnje, o tehnologiji, kako

kombinirati inpute/resurse da bi proizveli output.

FUNKCIJA PROIZVODNJE ILI PROIZVODNA FUNKCIJA

odnos supstitucije (inputi se u odreenom odnosu zamjenjuju)

odnos komplementarnosti (inputi se nadopunjuju)

Tehnologija odreuje fiksne odnose izmeu maksimuma proizvodnje koja se moe proizvesti

i inputa koji se trae da se postigne ta proizvodnja.

Ako jedan input drimo konstantnima, a drugi varira u tom sluaju se javlja granina

proizvodnost nekog inputa: ako jedan faktor dodajemo a ostali su konstanti granina

proizvodnost rada e se smanjivati u onoj mjeri u kojoj se taj input poveava, a ostali inputi

su nepromijenjeni.

5

ZAKON OPARAJUIH PRINOSA

Na primjeni zakona o padajuim prinosima prouava se efikasnost ulaganja u teoriji proizvodnje.

Svako ulaganje u proizvodnju ima smisla sve do one granice kad nam se ulog izjednai s prinosom, iznad te granice ulaganje je neefikasno.

Zakon djeluje samo u uvjetima ako jedan faktor variramo, a ostale drimo konstantnima.

Moe se zvati i zakon rastuih trokova jer se opadanje prinosa ispoljava kao proces trokova

po jedinici proizvodnje.

Zakon o opadajuim prinosima poinje djelovati tek na odreenoj razini opsega proizvodnje,

a do tada je mogue djelovanje zakona o konstantnim i rastuim prinosima.

EKONOMIJE RAZMJERA

Sluaj kad poveavamo sve inpute. Pokazuju reakciju proizvodnje na proporcionalnom

porastu svih inputa.

Razlikujemo tri vrste ovisno o tome kako proizvodnja reagira na proporcionalan porast svih

inputa:

1. konstantna ekonomija razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do jednako

proporcionalnog poveanja outputa (I=100%, P=100%)

2. padajua ekonomija razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do ispod

proporcionalnog poveanja outputa (I=100%, P=80%).

3. rastue ekonomije razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do iznad

proporcionalnog poveanja ekonomije, to je efikasnost ekonomije.

Ekonomije razmjera djeluju u tri vremenska perioda:

1. trenutani rok (sad u ovom momentu, faktori proizvodnje su fiksni)

2. kratki rok (period do godine dana, neki faktori proizvodnje su fiksni, neki varijabilni)

3. dugi rok (period dui od godine dana, svi faktori proizvodnje su varijabilni).

6

T R O K O V I Trokovi su novani izdaci za odreenu razinu proizvodnje.

UKUPNI TROKOVI

trokovi ukupne proizvodnje i ovise o ukupnoj proizvedenoj koliini proizvoda. Najmanji

novani izdaci za datu razinu proizvodnje. Kako raste proizvodnja rastu i ukupni trokovi.

UKUPNI FIKSNI TROKOVI

+UKUPNI VARIJABILNI TROKOVI

=UKUPNI TROKOVI

fiksni trokovi (Fix Cost)

nepromjenjivi, stalni

ne ovise o razini proizvodnje

jednaki su i kad ne proizvodimo i kad proizvodimo maksimalno

primjer: troak za najam poslovnog prostora/zemljita, kredit i kamate banci, trokovi

reijskog osoblja...

varijabilni trokovi (Variable Cost)

promjenjivi

to vie proizvodimo trokovi su vei

pr trokovi sirovine, radnici, trokovi struje, goriva...

JEDININI TROKOVI

trokovi po jedinici proizvoda.

granini trokovi

pokazuju promjene ukupnih trokova ako se proizvodnja povea za jednu jedinicu

GRANINI = DODATNI VARIJABILNI TROAK

TROAK DODATNI OBUJAM PROIZVODNJE

ili

GRANINI = CIJENA VARIJABILNOG FAKTORA

TROAK GRANINI PROIZVOD

7

prosjeni trokovi

prosjeni ukupni troak (AC) = TC / q

o troak po jedinici

o ukupne trokove podijelimo s ukupnim brojem jedinica koje proizvodimo

prosjeni fiksni troak (AFC) = TFC / q

o podijelimo ukupni fiksni s koliinom koju proizvodimo

prosjeni varijabilni troak (AVC) = TVC / q

o podijelimo ukupni varijabilni s koliinom koju proizvodimo

ELASTINOST TROKOVA

Pokazuje to se dogaa s ukupnim trokovima ako raste proizvodnja.

Es = ( TC/TC) / ( P/P) porast ukupne proizvodnje

Elastinost ukupnih trokova iskazuje odnos izmeu graninog troka MC prema prosjenom

troku AC.

ODNOS IZMEU PROIZVODNJE I TROKOVA

U trenutnom roku svi su trokovi fiksni, svi su trokovi ve u proizvodima.

U kratkom roku (vremenski period do godinu dana) neto se moe promijeniti, a neto ne, pa

su neki trokovi varijabilni (trokovi rada i sirovina), a neki fiksni (trokovi postrojenja,

strojeva).

U dugom roku (vei od godinu dana) svu si trokovi varijabilni jer se mogu mijenjati svi faktori

proizvodnje.

PRAVILO NAJMANJIH TROKOVA

Da bi poduzee proizvelo zadanu proizvodnju uz najmanje trokove moralo bi nabavljati

faktore proizvodnje do one razine pri kojoj je omjer izmeu graninog prizvoda i cijene

jednak za svaki faktor proizvodnje.

8

OPORTUNITETNI TROKOVI

To su skriveni trokovi (nisu vidljivi) ili implicitni. Odluujemo se za jednu priliku, ali

proputamo drugu.

Oznaavaju proputene prilike ili trokove kojima se poduzee ili pojedinac izlae

poduzimajui radije taj nego najbolji drugi posao.

Stvarni ekonomski trokovi neke poslovne aktivnosti su:

NOVANI (VIDJIVI) TROKOVI

+

OPORTUNITETNI TROKOVI

Da bi donijeli najbolju odluku treba uvijek uzeti u obzir i oportunitetne trokove.

EKONOMINOST POSLOVANJA

To je tedljivost koju treba postii u procesu proizvodnje u vezi ulaganja faktora proizvodnje.

Odnos outputa i inputa, uinka i utroka pri emu je tenja svakog ekonomskog subjekta da

uinci nadmae utroke. Ako je:

e > 1 povoljno

e = 1 granina ekonominost

e < 1 neekonomino poslovanje

e = UINAK (A) / UTROAK (B) =

= (UINAK * CIJENE) / (UTROAK * CIJENE) =

= VRIJEDNOST PROIZVODNJE / TROKOVI

VRIJEDNOST PROIZVODNJE UKUPNI PRIHODI

9

Kako poveati ekonominost?

poveanjem cijena gotovih proizvoda

poveanjem uinka u proizvodnji uz konstantne trokove

smanjenjem nabavne cijene

smanjenjem koliinskog utroka svih inputa

PROFITABILNOST POSLOVANJA

Profitabilnost je ekonomska mjera uspjenosti uloenog kapitala u nekom vremenskom

periodu ili konkretnom poslu.

Pf` = (PROFIT / ULOENI KAPITAL) * 100

Cilj uspjenosti poduzea je ostvariti vee prihode od rashoda (takvo poduzee posluje profitabilno,

obrnuto gubitak u poslovanju).

10

P O T R A N J A Odreena je koliinom dobara koju su potroai voljni kupiti pri odreenoj razini cijene

analogno vlastitoj kupovnoj moi.

Sve trine snage koje se javljaju djelovanjem kupaca bez obzira da li su to poduzea,

kuanstva ili pojedinci.

Potrebe subjektivno utjeu na potranju.

Kupovna mo i veliina stanovnitva objektivno utjeu na potranju.

Krivulja potranje je zbroj svih individualnih potranji za nekim proizvodom. Njome se

iskazuju kretanje potranje. Njen smjer kretanja je s desna na lijevo. Pri viim cijenama

potranja opada i obrnuto.

Trina potranja je skup svih individualnih potranji svih potroakih jedinica u nekom

sektoru.

PONAANJE POTROAA

efekt dohotka

o ako su prihodi isti, a neki proizvod pojeftini moemo kupiti vie proizvoda tog istog,

jer nam se poveala kupovna mo

o s istim novanim izdatkom kupujemo isto kao da nam se poveala kupovna mo

pojeftinjenjem proizvoda poveava se kupovna mo bez obzira na dohodak

efekt supstitucije

o kada potroa postie istu korisnost uz minimalne trokove (zamjena dobara prilikom

poskupljenja jednog).

FAKTORI O KOJIMA OVISI POTRANJA

1. cijena

to je cijena vea potranja je manja i obrnuto

izuzeci:

o cijena raste, a koliina ne pada pr u uvjetima inflacije (ljudi stvaraju zalihe,

kupuju vie nego to trebaju)

o cijena pada, a pada i koliina koja se kupuje sluaj kod najbogatijih

11

2. prosjena razina dohotka (kupovna mo)

a. to je dohodak vei vea je i potranja (i obrnuto)

3. veliina stanovnitva

4. preferencije (ukusi ili sklonosti) potroaa

5. cijene i dostupnost dobara koja su povezana s analiziranim proizvodom ili dobrom.

Postoje tri vrste takvih proizvoda:

I. supstituti ili zamjenici oni koji se mogu nadomjetati

II. komplementarna dobra dobra koja se nadopunjuju u potronji (auto-gorivo, kava-eer)

III. nezavisna dobra neki proizvodi ije cijene nisu ni u kakvoj vezi s proizvodom, tu cijena nema

utjecaj na potranju i obrnuto

12

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (44 str.) te eka u

naoj SKRIPTARNICI!