Osnove

Ekonomije

Eseji i zadaci

I parcijala

SadržajFunkcija tražnje po osnovu funkcije indiferencije i budžetskog ograničenja (PLAVA SOBA)...................2

Općenito o indiferenciji i budžetskom ograničenju............................................................................2

Funkcija tražnje po osnovu funkcije indiferencije i budžetskog ograničenja:.....................................4

Funkcija ponude u uslovima savršene konkurencije..............................................................................6

Općenito o uslovima savršene konkurencije......................................................................................6

Funkcija ponude u uslovima savršene konkurencije...........................................................................7

Rad - faktor proizvodnje.......................................................................................................................10

Kapital - faktor proizvodnje..................................................................................................................11

Kapital..............................................................................................................................................11

Novčani kapital i krediti....................................................................................................................11

Prirodni resursi preduzetništva............................................................................................................13

Zadaci:..................................................................................................................................................14

Zadaci za pripremu I testa:...............................................................................................................14

Zadaci s vježbi:..................................................................................................................................16

Page 1 of 18

Funkcija tražnje po osnovu funkcije indiferencije i budžetskog ograničenja (PLAVA SOBA)

Općenito o indiferenciji i budžetskom ograničenju

- Funkcije indiferencije su udubljene krive linije koje predstavljaju različite kombinacije potrošnje dvije robe koje potrošaču donose isti nivo korisnosti, odnosno zadovoljavanja potreba. Ove krivulje su udubljene budući da su granične ili marginalne stope supstitucije potrošnje jedinice jednog proizvoda potrošnjom drugog proizvoda različite u svim tačkama krivulje indiferencije.

- Različite funkcije indiferencije predstavljjaju različite nivoe korisnosti, odnosno različite nivoe zadovoljavanje potreba. Udaljene funkcije indiferencije od koordinatnog početka predstavljaju više nivoe korisnosti.

- Teorija ordinalne korisnosti govori o nivoima (ili rangovima) zadovoljavanja potreba, a ne o apsolutnim vrijednostima, odnosno jedinicama zadovoljavanja potreba. Mapu funkcija korisnosti možemo predstaviti kao ortogonalnu projekciju nivoa korisnosti.

Page 2 of 18

- Svaka udaljena funkcija indiferencije od koordinatnog početka predstavlja viši nivo zadovoljavanja potreba. Da bi taj viši nivo zadovoljavanja potreba bio i ostvaren potročač mora raspolagati većim dohotkom.

- Što je viši nivo dohotka funkcija budžetskog ograničenja je udaljenija od koordinatnog početka.

- Uz date resurse, odnosno uz dati raspoloživi dohodak potrošač ostvaruje ravnotežu na nivou kombinacije potrošnje robe A i B koja je određena tačkom u kojoj je funkcija budžetskog ograničenja tangenta na najvišu funkciju indiferencije.

- Funkcija (linija) budžetskog ograničenja je pravolinijska funkcija koja prikazuje raspored raspoloživog budžeta potrošača na kupovinu dvije robe (ili dvije grupe roba)

- Za razliku od funkcije indiferencije, funkcija budžetskog ograničenja je linearna budući da funkcija budžetskog ograničenja prikazuje raspored novca na kupovinu jedne ili druge robe

- Potrošač je, u skladu s ovom interpretacijom u ravnoteži kada troši količinske kombinacije dvoje robe određene tračkom u kojoj je funkcija budžetskog ograničenja tangenta na najudaljeniju funkciju indiferencije iz mape funkcija indiferencije.

- Iz ove definicije dostizanja maksimalnog nivoa korisnosti proističe potrošač može povećati nivo korisnosti, odnosno zadvoljavanja svojih potreba ako se njegova funkcija budžetskog ograničenja pomjeri udesno, odnosno ako se njegov budžet poveća pretpostavljajući da se cijene roba A i B ne mijenjaju.

Page 3 of 18

Funkcija tražnje po osnovu funkcije indiferencije i budžetskog ograničenja:

- Efekat supstitucije je efekat zamjene skuplje robe jeftinijom robom u strukturi potrošnje pojedinca, odnosno domaćinstva.

o Do ovog efekta dolazi kada se se cijena barem jednoj robi/usluzi iz strukture potrošnje domaćinstva snižava. Snižavanje cijene proizvoda podrazumijeva da potrošač povećava kupovinu tog proizvoda, a smanjuje kupovinu drugog/drugih proizvoda, kako bi povećanom potrošnjom jeftinijih proizvoda ostvario viši nivo zadovoljenja potrebe.

- Kao posljedica efekta supstitucije pojavljuje se efekat dohotka. o Uz dati nominalni dohodak potrošačev realni dohodak se povećava kada se cijena

barem jednoj robi iz strukture potrošnje potrošača smanji, uz nepromjenjive cijene ostalih roba.

- Posljedica povećanja realnog dohodka je povećanje tražnje za nominalnim robama. o Drugim riječima, smjer djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka za normalna

dobra je isti – dolazi do porasta tražnje za normalnim robaram po oba osnova - po osnovu efekta supstitucije zbog djeovanja zakona tražnje (kupujemo veću količinu roba kada se cijena tih roba smanjuje), a po osnovu efekta dohotka zbog karakteristike normalnih roba da se tražnja za ovom grupom povećava povećanjem i smanjuje smanjenjem dohotka.

Grafik: Uticaj promjene cijene jedne robe na funkciju budžetskoh ograničenja i ravnotežu potrošača

Page 4 of 18

- Prethodni grafikon pokazuje način izvođenja funkcije tražnje za robom čija se cijena mijenja (u ovom slučaju roba A) kao posljedice djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka. Funkcija budžetskog ograničenja se pomjera, ali ne na isti način kakav smo imali priliku vidjeti na grafikonu koji prikazuje pomjeranje funkcije budžetskog ograničenja kao posljedice promjene nominalnog dohotka. Kada se mijenja nominalni dohodak potrošača, tada tu promjenu grafički predstavljamo paralelnim pomjeranjem funkcije budžetskog ograničenja. Drugim riječima, porastom nominalnog dohotka uz nepromjenjene cijene obje robe (robe A i robeB) potrošač povećava kupovine i jedne i druge robe (grupe roba).

- Za razliku od promjenjena nominalnog dohotka, promjena realnog dohotka proistekla iz nepromijenjenog nominalnog dohotka i smanjenja cijene jedne robe (na grafikonu roba A) uz nepromienjenu cijenu druge robe (roba B) ima za posljedicu povećanje potrošnje robe čija je cijena snižena i smanjenje potrošnje robe čija je cijena nepromijenjena (efekat supstitucije). Usljed smanjenja cijena robe A uz nepromijenjene cijene robe B realni dohodak potrošača se povećava i to povećanje realnog dohotka dodatno djeluje u smjeru povećanja kupovina robe A (efekat dohotka). U ovom primjeru roba A je normalna roba pa oba efekta – i supstitucije i dohotka djeluju u istom smjeru, smjeru povećanja potrošnje robe A.

- Povećanje realnog dohotka grafički je predstavljano pomjeranjem kraka funkcije budžetskog ograničenja udesno uz nepromijenjenu tačku na y osi. Snižavanje cijene robe A sa C1, na C2 znači povećanje tražene količine ove robe sa Q1, u Q2. Sljedeće snižavanje cijene ove robe sa C2 na C3 izaziva povećanje tražnje sa Q2 na Q3. Slično se dešava i kod sljedećeg snižavanja cijene robe A uz nepromijenjenu cijenu robe B potrošač dostiže novi viši ravnotežni položaj predstavljan višom funkcijom indiferencije (viši nivo zadovoljavanja potreba) obilježen povećanom potrošnjom robe A i smanjenjem potrošnje robe B. Spajanjem tačaka ravnoteže dobivamo funkciju tražnje robe A.

Page 5 of 18

Funkcija ponude u uslovima savršene konkurencije

Općenito o uslovima savršene konkurencije

- Tržište savršene konkurencije podrazumijeva postojanje velikog broja ponuđača i nude homogen proizvod. Nijedan ponuđač nema moć da utiče na cijene niti količine.

- Tržište potpune konkurencije podrazumijeva simultano postojanje sljedežih uslova:

o veliki broj malih preduzeća koja prodaju odreženi proizvod od kojih nijedno ne može da utiče na ukupnu tržišnu ponudu

o svi ponuđai moraju prodavati svoje proizvode po cijeni koja je određena na tržištu kao posljedica ukupne ponude i ukupne tražnje - nijedan ponuđač ne može da utiče na cijenu proizvoda

o postoji velik broj kupaca koji ni pojedinačno ni u grupama ne mogu da utiču na ukupnu tržišnu tražnju - kupci, također, nisu u mogućnosti da utiču na cijene

o prodavci i kupci su savršeno informisani - oni raspolažu svim informacijama o proizvodima i cijenama ponuđenim na tržištu

o proizvodi su homogeni - proizvođači proizvode identične proizvode. Diferencijacija proizvoda u smislu poboljšanja funkcionalnosti i kvaliteta ne postoji kao sredstvo konkurencije na ovom tržištu.

o sloboda ulaska na tržište, odnosno sloboda izlaska sa tržišta - ne postoje barijere za ulazak na trđište i izlazak sa tržišta.

Page 6 of 18

Funkcija ponude u uslovima savršene konkurencije

- Polazimo od pretpostavkeda je cilj privrednog drustva maksimiziranje dobiti uz postojece cijene i raspolozivo tehnologiju ( privredno drustvo-price taker).Pretpostavka da cijena ne varira sa promjenom obima proizvodnje je u skladu sa uslovima perfektne konkurencije ( homogenost proizvoda i privredna drustva kao price taker).

- Ako je povecanje ukupnog prihoda od dodatne jedinice veci od povecanja ukupnih troskova odnos ako je marginalni prihod veci od marginalnog troska povecanje proizvodnje za dodatnu jedinicu proizvoda poveca dobit. Ako je povecanje ukupnog prihoda za dodatnu jedinicu proizvoda manje od povecanja ukupnih troskova odnosno ako je marginalni prihod manji od marginalnog troska povecanje proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda smanjuje dobit.Naime za drustvo je povoljnije da proizvodi i isplacuje plate i iz ukupnog prihoda placa dio zakupa nego da prestane da proizvodi i ne bude u mogucnosti da placa ni dio zakupa.

- Mogucnost da privredno drustvo koje u uslovima perfektne konkurencije ne moze maksimizirati dobit kao cilj poslovanja postavi minimiziranje gubitaka otvara pitanje granice do koje drustvo posluje vec jedina opcija postaje prestanak proizvodnje.

- Kratkorocne ponude jednaka je dijelu funkcije marginalnog troska iznad njenog presjeka sa funkcijom prosjecnih varijabilnih troskova.

- U uslovima perfektne konkurencije ponuda privrednog drustva je u ravnotezi kada je marginalni trosak jednak marginalnom prihodu i drustvo nema motiva za promjenu obima proizvodnje. Za utvrdjivanje dugorocnog ravnoteznog nivoa ponude privrednog drustva neophodno je uvesti dvije dodatne pretpostavke :

o privredno drustvo nema motiva promjene fiksnih inputa o privredno drustvo nema motiva ulaska ili izlaska sa trzista

- Uslovi dugorocne ravnoteze privrednog drustva u uslovima perfektne konkurencije sazimaju se graficki u presjeku funkcije kratkorocnih i dugorocnih prosjecnih troskova, funkcije marginalnih prihoda i marginalnog troska , a mogu se izraziti u obliku jednakosti :

MP = MT = KPUT = DPUT

- Ponuđač može ući na tržište pri cijeni koja mu omogućava pokriće barem ukupnih varijabilnih troškova. Svako povećanje cijene rezultiraće smanjenjem gubitka do tačke izjednačavanja cijene sa prosječnim ukupnim troškovima. Dalji rast cijene (iznad prosječnih ukupnih troškova) omogućiće ostvarivanje zarade (profita).

Grafik: Funkcija ponude ponuđača na tržištu potpune konkurencije

Page 7 of 18

- Funkcija ponude ponuđača na tržištu potpune konkurencije, u skladu sa grafičkom prezentacijom na prethodnom grafiku, određena je obimom proizvodnje pri kojem je cijena dovoljna da pokrije minimum prosječnih varijabilnih troškova. Stoga je ulazak ponuđača na tržište određen cijenom C4 koja je pri obimu proizvodnje Q2 dovoljna da pokrije minimum prosječnih varijabilnih troškova. Pri tom obimu proizvodnje, također, postoji jednakost između marginalnog troška, cijene (marginalnog prihoda) i minimuma prosječnih varijabilnih troškova.

o (Nivo proizvodnje Q2 pri cijeni C4 je granica ulaska, odnosno izlaska sa tržišta. Bilo koja cijena niža od C4 ne može osigurati ni na jednom nivou proizvodnje pokriće minimuma prosječnih varijabilnih troškova. To bi značilo da bi pri cijeni nižoj od C4 proizvožač izašao sa tržišta.

- Porastom cijene sa C4 na C3 ponuđač bi povećao proizvodnju. Razlog je jednostavan – on bi tom cijenom bio u mogućnosti smanjiti gubitak koji je pri cijeni C4 bio jednak iznosu prosječnog fiksnog troška. Dakle, porastom cijene na C3 ponuđač bi pored pokrića varijabilnih troškova uspio smanjiti gubitak (pokriti dio fiksnih troškova), ali bi gubitak još uvijek postojao. Obim proizvodnje pri cijeni C3 bi bio diktiran mjestom presjecišta funkcije marginalnog troška sa cijenom C3 kao marginalnim prihodom.

- Porastom cijene C3 na C2 porizvođač pri obimu proizvodnje C3 u potpunosti eliminiše gubitak. Dakle, pri obimu proizvodnje Q3 prosječni ukupni trošak se izjednačava sa cijenom C2 (marginalnim prihodom) i marginalnim troškom. Jednakost cijene i prosječnong ukupnog troška pri obimu proizvodnje Q3 znači da su troškovi po jedinici proizvodnje u potpunosti pokriveni. Dalji rast cijene sa C2 na C1 podrazumijeva da će ponuđač biti spreman povećati proizvodnju, budući da mu takva cijena omogućava ostvarivanje profita. Pri kojem će obimu proizvodnje proizvođač uz cijenu C1 ostvariti maksimalni ukupan profit?

o Odgovor nalazimo u primjeni pravila marginalne analize – to je obim proizvodnje pri kojem se izjednačavaju marginalni prihodi (cijena C1) i marginalni trošak. U ovom teorijskom primjeru to je obim proizvodnje Q4. Na osnovu prethodne analize možemo odrediti funkciju ponude ponuđača u kratkom roku na tržištu potpune konkurencije:

o Funkcija ponude ponuđača na tržištu potpune konkurencije jednaka je odsječku funkcije marginalnog troška koji počinje od tačke presjecišta ove funkcije sa minimumom funkcije prosječnog varijabilnog krećući se naviše sa porastom cijena.

Tabela: Cijene i funkcija ponude na tržištu potpune konkurencije

Page 8 of 18

Rad - faktor proizvodnje

- Od svih varijabilnih inputa naglasili smo da je rad najvarijabilniji proizvodni input budući da se količina utrošenog rada po jedinici proizvodnje mijenja, dok se utrošak ostalih varijabilnih faktora mijenja sa promjenom proizvodnje, ali je po jedinici proizvodnje utrošak ostalih varijabilnih inputa standardizovan.

- Varijabilnost utrošenog rada po jedinici proizvodnje proističe iz zakona opadajućeg prirasta prinosa rada kao faktora proizvodnje, koji smo predstavili funkcijom marginalnog fizičkog proizvoda rada (MFPR).

- Funkcija tražnje za radom određena je funkcijom marginalnog prihoda proizvoda rada (MPPR).

- Funkcija MPPR je linearna i ima opadajući tok, a određena je dvjema veličinama:o marginalnim prihodom (MP)o marginalnim fizičkim proizvodom rada (MFPR)o Prema tome: MPPR = MP x MFPR

- Kako je tražnja za radom određena funkcijom MPPR, a ova funkcija određena marginalnim prihodom, odnosno cijenom proizvoda koji proizvode faktori proizvodnje - u ovom slučaju rad, onda se funkcija tražnje za radom može pomjerati:

o kao posljedica promjena cijene proizvoda, usljed ukupnih odnosa ponude i tražnje na tržištu tog proizvoda,

o te kao posljedica promjena MFPR

- Tražnja za radom će se promijeniti budući da promjena cijene proizvoda utiče na promjenu MPPR

- Što je veći broj supstituta radu kao proizvodnom faktoru, elastičnost tražnje za radom će biti veća i obrnuto.

- Povećanje cijene rada će podrazumijevat procentualno veće smanjenje tražnje za radom. Međutim, kako rad kao proizvodni faktor nije moguće supstituirati drugim faktorom proizvodnje u kratkom vremenskom periodu, onda će elastičnost tražnje za radom biti manja.

Page 9 of 18

Kapital - faktor proizvodnje

- Osim rada, kao temeljnog faktora proizvodnje, postoje još tri faktora proivodnje: kapital, zemlja i preduzetništvo.

- Zadatak preduzetnika je kombinovanje tri faktora proizvodnje: rada, kapitala i zemlje (prirodnih resursa) u cilju iznalaženja superiornijih metoda proizvodnje.

Kapital

- Jedna on najsažetijih definicija kapitala jeste da je kapital imovina koja donosi uvećanu vrijednost. Osnovna karakteristika kapitala u skladu sa ovom, vrlo jednostavnom definicijom jeste da vrijednost, koja može biti u obliku novčanih i materijalnih sredstava, treba da njenom vlasniku donese uvećanu vrijednost. To znači da vlasnik kapitala treba da ostvari zaradu od ulaganja: ili u obliku štednje, ili u obliku poslovnog poduhvata.

Novčani kapital i krediti

- Kapital u obliku novčanih sredstava (novčani kapital) donosi uvećanu vrijednost ukoliko ulaganje novca u banke ili vrijednosne papire donosi njegovom vlasniku kamate ili dividende.

- Suština povrata od novca kao kapitala jeste uvećavanje njegove realne vrijednosti, dakle realne zarade.

- Šta je cijena novčanog kapitala i šta je određuje?- Cijena novčanog kapitala je kamata, odnosno kamatna stopa. Kamatna stopa se navodi u procentima u odnosu na glavnicu. Primjer:

o Ako na primjer, uložimo 10.000KM u banku kao štedni ulog i ako je kamatna stopa na taj štedni ulog 10% to znači da ćemo za godinu dana na 10.000KM dobiti dodatnih 1.000KM.

Page 10 of 18

o Taj iznos od 1.000KM možemo pribrojiti glavnici od 10.000KM i produžiti ugovor o štednom ulogu za sljedeću godinu dana. Sada će štedni ulog biti povećan na 10.000KM + 1.000KM dakle na 11.000KM

o Ako kamatna stopa ostane nepromjenjena (10%), po isteku druge godine kamata na oročena sredstva u iznosu od 11.000Km iznosit će 1.100KM (10% od 11.000KM)

o Ako se oročena sredstva na godinu dana povećavaju svake godine za ostvarenu kamatu u toj godini, tada se ukupan iznos štednje na kraju svake godine do prekida oročavanja računa SLOŽENIM KAMATNIM RAČUNOM.

o Ako smo navedenih 10.000KM deponovali na štedni račun u periodu od pet godina i ako je godišnja kamatna stopa 10% ukupan iznos našeg uloga na kraju pete godine bio bi jednak:

UV = 10.000 x 1,10 na 5 = 10.000 x 1,61051 = 16.105,1

o Ukupna vrijednost (UV) našeg početnog štednog uloga od 10.000 KM na kraju pete godine iznosiće 16.105,1 KM. to znači da smo po osnovu obračunatih kamata (kamata na kamatu, odnosno kamata pribrajana na kraju svake godine glavnici i oročavana za sljedećih godinu dana po kamatnoj stopi od 10%) ostvarili prihod od 6.105,1 KM. Pitanje koje se nameće jeste da li je ovaj iznos dovoljno stimulativan da vlasnik novčanog kapitala uveća svoju vrijednost, odnosno novčani kapital. Odgovor na ovo pitanje je moguće dati samo ukoliko znamo podatke o prosječnoj stopi rasta cijena, odnosno o promjenama kupovne moći domaće valute.

o Ukoliko je prosječna stopa rasta cijena na malom (stopa infilacije) iznosila 11% u navedenom periodu od 5 godina, kamatna stopa koja je potrebna da bi samo očuvala istu kupovnu moć 10.000 KM danas na kraju pete godine morala bi biti jednaka prosječnoj stopi infilacije - dakle 11%. Da izračunamo koliki bi, onda, trebao biti iznos naplaćene kamate, odnosno kolika bi trebala biti UV početnog uloga od 10.000 KM na kraju pete godine da bi pod navedenim uslovima bila zadržana nepromijenjena vrijednost kupovne moći 10.000 KM:

UV=10.000 x 1,11 na 5 = 10.000 x 1,68506=16.105,1

o prethodni primjer pokazuje da bi pri prosječnoj stopi infilacije od 11% u periodu od pet godina i nominalnoj kamatnoj stopi od 10% na početni ulog od 10.000KM

o VLASNIK NOVČANOG KAPITALA BIO SUOČEN SA GUBITKOM REALNE KUPOVNE MOĆI POČETNOG ULOGA NA KRAJU PETE GODINE U IZNOSU OD: 16.850,6KM - 16.105,1 KM = 745,5 KM. Budući da VLASNIK NOVČANOG KAPITALA ULAŽE SREDSTVA NA ŠTEDNI RAČUN SA CILJEM OSTVARIVANJA REALNOG A NE NOMINALNOG PRINOSA, banke bi trebale ponuditi nominalnu kamatnu stopu koja je veća od stope infilacije

Page 11 of 18

kako bi privukle štediše i na taj način povećale depozite. Ukoliko bi nominalna kamatna stopa iz prethodnog primjera bila povećana na 15%, a stopa infilacije bila 11% tada bi pretpostavljeni štediša na početni ulog od 10.000KM na kraju pete godine ostvario sljedeću zaradu:

UV=10.000 x 1,15 NA 5= 10.000 x 2,01136=20.113,6KM

o Realna zarada bi u ovom slučaju bila; 20.113,6KM - 16.850,6KM = 3.263KM Prosječna realna kamatna stopa bi bila jednaka razlilci između nominalne kamatne stope (15%) i stope infilacije (11%). Dakle, bila bi 4%.

Prirodni resursi preduzetništva

- Osnovna karakteristika preduzetnika je njegova dinamicnost, odnosno njegova potreba da na nov nacin kombinuje faktore proizvodnje (rad,kapital i prirodni resursi) da razvija nove metode proizvodnje i nove nacine komunikacije sa trzistem.Ekonomski razvoj je dinamicki proces koji prvenstveno proistice iz aktivnosti preduzetnika.

- Kao klasicni reprezentant prirodnih resursa u ekonomskoj literaturi najcesce se koristi zemlja.Osnovna karakteristika ovog resursa je ogranicenost zemljisnih posjeda, odnosno ogranicena mogucnost upotrebe zemlje za poljoprivredu, ili turizam, ili, ili gradjevinarstvo. Buduci da su povrsine zemljista limitirane prirodno-geografskim uslovima zemalja u zavisnosti na kojima geografskim duzinama i sirinama se nalaze, te u zavisnosti od vrste i tipa reljefa, ponuda zemlje kao prirodnog resursa je savrseno neelesticna.

- Ova savrsena neelasticna ponude zemlje kao prirodnog resursa podrazumijeva da nije moguce povecati ponudu ovog faktora proizvodnje.

- Vracajuci se na osnovni analiticki instrumentarij ponude i traznje zemlje kao prirodnog resursa cija je ponuda savrseno neelasticna, bitno je odgovoriti na koji nacin se odredjuje naknada za njegovo koristenje.Ekonomska renta je prema tome dodatni iznos koji vlasnik resursa ostvaruje iznad opotunitetnog troska. Cista ekonomska renta je ekonomska renta ciji je oportunitetni trosak jedna nuli. Savrsena neelasticnost ponude resursa je osnovni uslov za postojanje ciste ekonomske rente.

- Radu pripada nadnica ili satnica kao cijena rada, vlasniku kapitala pripada kamata kao naknada za angazovanje sredstva,vlasniku zemlje pripada cista ekonomska renta. Naknada za preduzetnistvo odnosno za kombinovanje postojecih faktora proizvodnje na novi nacin ili na iznalazenje novih proizvodnih metoda naziva je profit.

Page 12 of 18

- Tražnju za zemljom kao prirodnim faktorom proizvodnje određuje tražnja za proizvodima koji su proizvedeni upotrebom ovog faktora.

Page 13 of 18

Zadaci:

Zadaci za pripremu I testa:

ZADATAK 1:

Na tržištu postoje dvije robe: cipele i pertle.

a) Grafički prikaži i objasni šta će se desiti na tržištu, na strani tražnje (obje robe) ukoliko se poveća cijena cipela.

b) Izračunaj ukrštenu cjenovnu elastičnost tražnje ukoliko se zbog povećanja cijene cipela sa 100 na 140 KM tražnja za pertlama smanjila sa 200 na 120 komada, i objasni rezultat.

ZADATAK 2:

Na tržištu postoje dvije robe: šećer i med.

a) Grafički prikaži i objasni šta će se desiti na tržištu, na strani tražnje (obje robe) ukoliko se smanji cijena šećera.

b) Izračunaj ukrštenu cjenovnu elastičnost tražnje ukoliko se zbog smanjenja cijene šećera sa 6 na 4 KM tražnja za medom smanjila sa 200 na 120 kilograma, i objasni rezultat.

ZADATAK 3:

Na tržištu postoje dvije robe: puter i margarin.

a) Grafički prikaži i objasni šta će se desiti na tržištu, na strani tražnje (obje robe) ukoliko se poveća cijena putera.

b) Izračunaj ukrštenu cjenovnu elastičnost tražnje ukoliko se zbog povećanja cijene putera sa 3 na 6 KM tražnja za margarinom povećala sa 10 na 20 kilograma, i objasni rezultat.

ZADATAK 4:

Na tržištu postoje dvije vrste roba: grafitne olovke i šiljala.

a) Grafički prikaži i objasni šta će se desiti na tržištu, na strani tražnje (obje robe) ukoliko se poveća cijena grafitnih olovaka.

b) Izračunaj cjenovnu elastičnost tražnje grafitnih olovaka ukoliko se zbog povećanja njihove cijene sa 4 na 6 KM tražena količina grafitnih olovaka smanjila sa 100 na 50 komada, i objasni rezultat.

Page 14 of 18

ZADATAK 5:

Na tržištu postoje dvije robe: video rekorderi i DVD playeri.

a) Grafički prikaži i objasni šta će se desiti na tržištu, na strani tražnje (obje robe) ukoliko se poveća dohodak potrošača.

b) Izračunaj dohodovnu elastičnost tražnje ukoliko se zbog povećanja dohotka potrošača sa 400 na 600 KM tražnja za video rekorderima smanjila sa 200 na 100 komada, i objasni rezultat.

ZADATAK 6:

Na tržištu postoje dvije robe: ruže i orhideje.

a) Grafički prikaži i objasni šta će se desiti na tržištu, na strani tražnje (obje robe) ukoliko se poveća cijena orhideja.

b) Izračunaj cjenovnu elastičnost tražnje orhideja ukoliko se zbog smanjena cijene orhideja sa 12 na 10 km tražena količina orhideja smanjila sa 100 na 40 komada, i objasni rezultat.

ZADATAK 7:

Na tržištu je najavljeno povećanje cijene čokolade. Grafički prikaži i objasni šta će se desiti na tržištu:

a) na strani tražnje čokolade, kada se najavi poskupljenje čokolade i kada do tog poskupljenja zaista dođe.

b) na strani ponude čokolade, kada se najavi poskupljenje čokolade i kada do tog poskupljenja zaista dođe.

ZADATAK 8:

Na tržištu je najavljeno smanjenje cijene brašna. Grafički prikaži i objasni šta će se desiti na tržištu:

a) na strani tražnje brašna, kada se najavi smanjenje cijene brašna i kada do tog smanjenja zaista dođe.

b) na strani ponude brašna, kada se najavi smanjenje cijene brašna i kada do tog smanjenja zaista dođe.

Page 15 of 18

Zadaci s vježbi:

1. Date su dvije olovke i siljala. Graficki predstavi sta ce se dogoditi na trzistu ako poraste cijena olovaka!

2. Graficki predstaviti sta ce se desiti na trzistu na strani traznje ako se najavi povecanje cijene!?

3. Date su dvije stvari prozor i staklo. Objasniti sta ce se desiti na trzistu ako se smanji cijena stakla!

4. Objasnite i graficki predstavite sta ce se desiti na trzistu ako se najavi povecanje cijene na strani ponude!

5. Date su dvije robe ruze i orhideje. Objasnite sta ce se desiti na trzistu ako se smanji cijena ruze!

6. Graficki prikazite sta ce se desiti kad se najavi smanjenje cijene cokolade na strani traznje!

7. Izracunati koeficijent elasticnosti ako se zna da kod povecanje cijene dolazi do smanjenja kolicine!

C1=120 ; C2=140

Q1=1000 ; Q2=800

E=Q2-Q1/(Q2+Q1)/2/C2-C1/(C2+C1)/2 = -13/9 = - 1,44

8. Izracunati elasticnost i objasniti rezultatako kod povecanja dohotka sa 2100 na 2900 dodje do povecanja traznje sa 600 na 1000 komada !

D1=2100 ; D2=2900

Q1=600 ; Q2=1000

Ed= 1.56

Ed<0 (INFERIORNA ROBA) ; Ed>0 (NORMALNA ROBA)

9. Izracunati koeficijent elasticnosti i objasniti rezlutat ako se zna da usljed povecanja cijene robe sa 1000 na 2000 dodje do smanjenja kolicine druge robe sa 2000 na 1000.

Eu= -0.5

Eu<0 (KOMPLEMENTARNE ROBE) Eu >0 ( SUPSTITUTI ROBE)

10.Ako se zna da caj daje 12 horisa cija je MK 3 KM koliko horisa daje kafa cija je MK 1.5KM da bi bilo ravnoteze ?

MK/C =MK/C

12/3=X/1.5

X=6

Page 16 of 18

11. Popuni tabelu i predstavi ukupne troskove!

Q UT UFT UVT PFT PVT PUT MT0 1000 1000 0 / / / /1 1900 1000 900 1000 900 1900 9002 2700 1000 1700 500 850 1350 8003 3700 1000 2700 333.33 900 1333.33 10004 5000 1000 4000 250 1000 1250 1300

12.

Q MT PFT UT UVT UFT PVT0 / / 600 / 600 /1 1000 600 1600 1000 600 10002 800 300 2400 1800 600 9003 1500 200 3900 3300 600 11004 2400 150 6300 5700 600 1625

13.

Q PVT UFT MT PUT UVT UT0 / 1000 / / 0 10001 400 1000 400 1400 400 14002 300 1000 200 800 600 16003 450 1000 750 783.33 1350 23504 800 1000 1850 1050 3200 4200

14.

Q PVT PFT MT UT UFT UVT0 / / / 400 400 01 400 400 400 800 400 4002 200 200 0 800 400 4003 500 133.33 1100 1900 400 15004 800 100 1700 3600 400 3200

Page 17 of 18