II parcijala osnove ekonomije i poslovanja

  • View
    431

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta za drugi parcijalni ispit iz predmeta osnove ekonomije i poslovanja,prof.safet krkic

Text of II parcijala osnove ekonomije i poslovanja

qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw ertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwer tyuiopasdfghjklzxcvbnmqwerty uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiop asdfghjklzxcvbnmqwertyuiopas dfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfgh jklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjkl zxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzx cvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcv bnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbn mqwertyuiopasdfghjklzxcvbnm qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwOSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJA DRUGI PARCIJALNI ISPIT SARAJEVO 2010 Emina suljevic

Kapital i visak vrijednosti Neophodnost permamentnog zadovoljavanja potreba,kako se to vec ranije spomenulo je pokretacka snaga svih poslovnih aktivnosti.To je i bio motiv proizvodnih aktivnosti ljudi u prvobitnoj zajednici. Potrebe su postala pokretacka snaga platezno sposobne traznje.Taj pokretacki motiv osigurava samo kupoprodaju.Traznja i prodaja tj kupovina i prodaja su pokretacke snage koje vode ka cilju tj preduzetnickom naporu koji bi trebao da donese profit smijesno bi bilo i pomisliti da bi neko damas angazovao kapital s namjerom da zadovolji potrebe ljudi.Osnovni cilj pokretanja biznisa je oplodnja kapitala.Kapital se uistinu ulaze u razlicite oblike poslovnih aktivnosti s jednim jedinim ciljem da se oplodi tj uveca. Istini za volju ima i onih koji su spremni da pokrenu odgovarajuce poslove sa zeljom da realizuju neke svoje zamisli provjere svoje ideje svoju spretnost organizacione sposobnosti da pokazu moc i superiornost verifikuju inovaciju itd.no ako iz takvih motiva nema oplodjivanja kapitala koji se u te svrhe angazuje citav posao ce relativnno brzo propasti. Motiv ulaganja kapitala je njegovo oplodjivanje tj stalni rast tj uvecavanje. Da bi se obezbjedio rast ulozenog kapitala njegov vlasnik tj poduzetnik mora da organizuje razlicite poslovne aktivnosti.Uzmimo za primjer da je vlasnik kapitala odlucio da svoj kapital oplodjuje tj uvecava kroz ulaganje u kakvu proizvodnju.kada se radi o proizvodnji moramo u obzir uzeti njene cinioce :sredstva za rad,predmeti rada i rad.da bi se ti cinioci mogli koristiti u procesu proizvodnje kapital se angazuje za nabavku tj.kupovinu svih tih cinioca. U procesu proizvodnje sredstva za rad i predmeti rada se trose prenoseci na novi proizvod onu vrijednost s kojom su usli u proces proizvodnje.spajanjem sredstava za rad i predmeta rada s radnom snagom dobivamo potpuno novu vrijednost. U proizvodnji secera kao inputi primjera radi ulaze masine i alati laboratorije silosi i dr objekti te energija secerna repa i radna snaga. Posto oni imaju svoju vrijednost ciji je iskaz cijena ,kada se oni svi zajedno uzmu dobit cemo vrijednost novog proizvoda tj.vrijednost secera. KAKO SE OPLODJUJE KAPITAL? Pretpostavimo da nam za proizvodnju jednog kilograma secera proizvodjac angazuje razne masine i alate u vrijednosti od 0,20km,laboratorijsku opremu i instrumente 0,35km poslovnu zgradu i objekte 0,05km,energiju 0,10km,pomocni materijali 0,05km osnovnu sirovinu 0,45kkm i radnu snagu 0,40km.Ukupno angazovani rad iznosi 1.60km.Znaci li to da za kg secera placamo 1.60km,ako da onda se zapitajmo ako bismo secer prodavali po ovoj cijeni koliko vrijede sami inputi za rad tada se angazovani kapital uopce ne bi oplodio,a ako se kapital ne bi oplodio tada se niko ne bi angazovao da ucestvuje u takvoj proizvodnji.ako bismo rekli da cijena secera nije 1,60 nego 1,80 ili 2,00 km ili vise.Naravno nije moguce staviti cijenu koju mi pozelimo ,inputi su odredjivaci vrijednosti a samim tim i cijene secera.utroseni cinioci nisu nista drugo do sami cinioci rada koji se ulazu u proizvodnju. Npr.fabrika proizvodi 2000kg secera dnevno ,za taj obim proizvodnje od odredjene sume angazovanog kapitala moralo bi se utrositi 3.200km,ako analiticki rastavimo kapital koji smo utrosili za proizvodnju

secera i posmatramo ga kroz tri njegova od ranije nam poznata dijela tj.sredstva za rad predmeta rada i radnu snagu dobijemo: Sr=1,500km Pr=900km R=800 Ukupno utroseni kapital = 3,200km Uzmimo i to da proses pravljenja secera traje 4 sata : Sr=750km Pr=450 R=400 Ukupno utroseni kapital prvog ciklusa je :1,600km A ako uzmemo u obzir da je radno vrijeme osam sati tada angazujemo opet istu radnu snagu predmete rada i sredstva rada: Sr=750km Pr=450km R=0 Angazovani kapital II ciklusa je 1.200 km Posto suradnici angazovani 8 sati dnevno i njihov dan iznosi 400 km tada se za drugi ciklus ne placa nista.tokom proizvodnje stvorena je vrijednost od 3.200 km a od ukupno angazovanog kapitala utroseno je 2.800km.uporedimo li iznose novostvorene vrijednosti i angazovanog kapitala vidimo razliku od 400km,i upravo tih 400km tj taj iznos nam odredjuje cijenu secera u nasem slucaju.ulozili smo 2.800km a dobili 3.200 tako da smo stvorili u procesu proizvodnje visak vrijednost.Zivi rad je jedni sposoban da napravi vecu vrijednost od sopstvene. Roba i njena vrijedonosna struktura Vrijednosna struktura robe moze se iskazati kroz 4 cinioca: 1.odgovarajucu kolicinu ulozenog minulog rada tj.utroseni kapital koji je angazovan za nabavku sredstava za rad .Za ovu priliku iskazujemo ga simbolom sr. 2.odogovarajucu kolicinu ulozenog rada u predmete rada tj.ulozeni kapital angazovan za nabavku sirovina.simbol pr 3.odgovarajucu kolicinu zivog rada tj.kapital koji je utrosen za kupovinu radne snage.Oznacava se simbolom r 4.odgovarajuca kolicina viska vrijednosti.oznacava se simbolom v. Poslije svega iznesenog mozemo naciniti konstrukciju strukture vrijednosti roba.

Sr+pr+r+v=C Umjesto skracenice za sredstva za rad i predmeta rada koristit cemo njihovu zajednicku ounaku sp .tako se nova funkcija predstavlja na iduci nacin : Sp+r+v=C Sp-sredstva za proizvodnju R radna snaga V visak vrijednosti. Ovako iskazana struktura ukazuje da vrijednost robe u sebi sadrzi utrosena sredstva za rad predmete i utroseni rad. Utvrdjvanje vrijednosti radne snage U svijetu kapitalisticke proizvodnje marksizam i njemu bliska literatura radnu sagu vidi kao robu.Ako je radna snaga roba poput svih ona ne moze da izdrzi ozbiljniju kritiku.Razlog tome je prost.prihvatimo li da odrednicu robe cine tri cinioca:vrijednost,upotrebna vrijednost i prometna vrijednost da se vrijednost odredjuje kolicinom prostog ljudskog rada koji je ulozen u proizvodnju odmah cemo zapasti u cosokak.Ako radnu snagu personificiraju ljudi tj.covjek odmah ostaje pitanje gdje je rad koji je nuzno prisutran u svakoj robi. Hajde da kazemo kako se tu radi o nekom bioloskom radu,dakle radu koji je nametnula sama priroda s ciljem odrzavanja vrste.tad nam se suprostavlja postavka o velicini vrijednosti.Velicinu vrijednosti odredjuje kolicina ulozenog rada u stvaranje nekog dobra.Biologija je tu jedinstvena i univerzalna .Nema ni veceg ni manjeg rada u nastajanju i odredjivanju covjeka.Otuda zaista i ostaje neupitna postavka o radnoj snazi kao robi.radna snaga se medjutim kupuje i prodaje.Kupuju se zapravo fizicke i psihicke sposobnosti covjeka koje se potom koriste u odgovarajucim radnim procesima.i naravno tu je neumitno pitanje kako se zapravo odredjuje vrijednost radne snage.s kojom vrijednoscu treba iskazati radnu snagu (r)u funkciji :sp+r+v=c ili naprosto kako se utvrdjuje cijena rada.kako smo vec vidjeli rad se definise kao svrsishodno trosenje ljudske energije .Ako prihvatimo iznesenu definiciju rada tada vise i nije tesko doci do mehanizma koji ce nam objasniti nacin utvrdjivanja vrijednosti radne snage.posto je rad trosenje energije covjeka,utrosenu energiju valja stalno obnavljati.na koji nacin covjek obnavlja svoju energiju?Kao biolosko bice on to cini svakodnevnim redovnim podmirivanje potreba za hranom,picem,odjevanjem ogrevom itd.Trosenje razlicitih dobara covjek obezbjedjuje zanavljanje radne energije i time osigurava svoju radnu sposobnost. Dobra kojima covjek obezbjedjuje nadoknadu radne energije tj.odrzavanje svoje radne sposobnosti temeljna su odrednica vrijednosti radne snage.Covjek svoju energiju zanavlja koristenjem inajskupljih dobara recimo biftekom ili pak hljebom krumpirom nosenjem odjela najskupljih kreatora ili svugdje prisutnom konfekcijom stanovanjem u vilama ili barakama sklepanim od prirucnog materijala.da li cemo u primjeru sa proizvodnjom secera uzeti radnika koji radi 500 sati ili cemo rad uzeti koji traje 600 sati? Pri utvrdjivanju vrijednosti necemo uzeti ni jedno ni drugo uzet cemo srednju vrijednost.kada se medjutim radi o samoj vrijednosti naprijed pobrojanih dobata vrijednost se nece odredjivati ni pod jednim od uslova.Primjenjuje se naravno prosjecno radno vrijeme npr.553.45hr za jednu tonu sto je

kako smo vidjeli iskaz drustvenog potrebnog radnog vremena te grane.U vezi s utvrdjivanjem radne snage treba ukazati jos na tri relevante cinjenice I:vrijednost radne snage nije niti moze biti staticka tj jednom zauvijek utvrdjena kateforija.Rijec je onecemu sto je podlozno stalnim a uz to relativno brzim promjenama.S jedne strane svakodnevno poboljsavanje zivotnih uvjeta i standarda ljudi uvodi sve veci broj dobara koje postaju nasusna potreba svakog covjeka.recimo sredstva higijene koristenje televizije vikend kuce itd.S druge strane sve veci i brzi rast produktivnosti i proizvodnih sposbnosti ljudi uopce mnoga dobra cini sve jeftinijim.npr.cijene automobila kompjutera kucanskih aparata odjevnih predmeta isl.prva pojava vodi ka sve vecem i brzem rastu vrijednosti radne snage a druga to cine suprotno njenom smanjivanju. II:razlicite sredine bile to prirodne ili kulturne imaju razlicite potrebe navike i ponasanje.Kinez ce se zadovoljiti da na posao ide biciklom,amerikanac ce traziti auto a afrikanac pjeske.Svi ti cinioci manje vise uticu na vrijednost radne snage. III:reprodukcija radne snafe ne podrazumjeca samo nadoknadu tj obnavljanje radnih sposobnosti .reprodukcija podrazumjeva jos i osiguranje radnickog potomstva.Odtud u vrijednost radne snage ulaze i potrebe njegovog domacinstva. Visak i ekstravisak vrijednost Visak vrijednost se stvara u procesu proizvodnje tj.procesu nastajanja novih vrijednosti.