Click here to load reader
Upload
ksenia-semra-halilovic
View
96
Download
17
Embed Size (px)
DESCRIPTION
xxx
Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
1
EKONOMIJA KAO NAUKA I STRUKANAZIV EKONOMIJE
Pojam i naziv ekonomije je antičkog porijekla
Riječ ekonomija je kovanica od dvije starogrčke riječi:oikos (kuća, domaćinstvo, gazdinstvo), inomos (zakon, pravilo, norma).
Grčka riječ oikonomia je izvor za sadašnju riječ ekonomija
2
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
U antičko doba pojam ekonomija ukazuje na pravila o radu u domaćinstvu
Grčki filozof Ksenofont objavljuje „OIKONOMIKOS“
Doprinos daju: Aristotel, Biblija, Adam Smith, Rikardo, Marks, Keynes, Samuelson i dr.
3
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
ŠTO JE EKONOMIJA Prof. dr. Samuelson i Nordhans za ekonomiju navode
slijedeće: Ekonomija pita što – koja dobra treba proizvesti,
kako se ta dobra trebaju proizvoditi i za koga ih treba proizvoditi.
Ekonomija proučava kretanja u cijelom gospodarstvu – trendove cijena, proizvodnje, nezaposlenosti i vanjske trgovine
4
Ekonomija proučava optimalne odgovore na tri krucijalna pitanja i to:
kojim se biznisom baviti,kako se baviti biznisom, iza koga biznis praviti
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
5
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
DEFINICIJA EKONOMIJE Postoje brojne definicije ekonomije a ističemo:
Ekonomija je proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodjelila je među različitim ljudima.
Ekonomija je ukupna čovjekova djelatnost na održavanju i unapređenju njegove materijalne egzistencije, gospodarstvo u najširem smislu, njegovo vođenje i racionalno upravljanje njime, gospodarenje.
6
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
Ekonomija je nauka o stvaranju, raspodjeli i upotrebi nove vrijednosti.
Ekonomija proučava - štedljivost, ekonomičnost i razumno upravljanje domaćinstvom, poduzećem, institucijom, bankom,
uslužim firmama, općinom, državom i sl.
7
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
RAZLIČITOST POJMOVA EKONOMIJA I EKONOMIKA
Ekonomija je kompleksniji (širi) pojam jer
proučava totalitet ekonomskog života: ekonomski sistem, privredna struktura, ekonomska politika.
Ekonomika je uži pojam jer proučava samo
privrednu strukturu i ekonomsko – poslovnu politiku pojedinih segmenata (ekonomika industrije, ekonomika poljoprivrede, ekonomika saobraćaja, ekonomika poduzeća i sl.).
8
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
EKONOMIJA KAO ZNANOST I KAO AKTIVNOST
Ekonomija kao znanost (nauka) – primjena znanstvenih metoda
Ekonomija kao aktivnost – operativno rukovođenje poslovanjem
Neophodnost čvrstog povezivanja ekonomije kao znanosti i ekonomije kao aktivnosti
9
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
Jedino integrirana znanost i praksa imaju svoje opravdanje i ostvaruju bolje rezultate
Dati odgovore na pitanja: što proizvoditi, kako, zašto, za koga, kojim sredstvima, kolikim troškovima, kako prodavati, po kojim cijenama prodavati.
10
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
HIPOTEZE EKONOMIJA
Hipoteza je znanstvena predpostavka ili određena tvrdnja koju treba provjeriti i dokazati ili odbaciti i opovrgnuti.
Hipoteza se postavlja na temelju ranijih saznanja ili predhodnih istraživanja.
11
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
Postavlja se temeljna (glavna) hipoteza i više pomoćnih hipoteza.
Provjera hipoteze vrši se kroz primarna istraživanja na terenu.
Na temelju provjere hipoteze argumentima se ona potvrđuje ili odbacuje.
12
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
VRSTE EKONOMIJE
Makroekonomija i mikroekonomija, Teorijska ekonomija i primjenjena ekonomija,Međunarodna i nacionalna ekonomija,Tržišna i planska ekonomija,Ekonomija privrednih grana,Regionalna (prostorna) ekonomija, Kršćanska i islamska ekonomija iSiva ekonomija.
13
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
EKONOMSKI ZAKONIEkonomski zakon je sustav važećih ekonomskih
pravila kojim se uređuju ekonomski, gospodarski i društveni odnosi između ekonomskih subjekata u sustavima: proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje.
Ekonomski zakoni imaju svoj životni vijek koji se izražava kroz nastajanje, razvoj, afirmaciju, zrelost, opadanje i umiranje.
Dužina ekonomskih zakona mogu biti vrlo kratki, dugi i veoma dugi.
14
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
VAŽNIJI EKONOMSKI ZAKONI
ZAKON OPADAJUĆEG PRINOSA,ZAKON MINIMUMA, MAKSIMUMA I
OPTIMUMA,ZAKON VRIJEDNOSTI I FORMIRANJA CIJENA,ZAKON OPORUTITETNIH TROŠKOVA ,ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE ,ZAKON AKUMULACIJE,ZAKON RAZVOJA DRUŠTVA iZAKON NERAVNOMJERNOG RAZVOJA.
15
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
ZAKON OSKUDNOSTIZAKON PROGRESIVNOSTIZAKON DEGRESIVNOSTIOSTALI EKONOMSKI ZAKONI
16
OSNOVE EKONOMIJEProf.dr. Nikola Grabovac
METODE I TEHNIKE EKONOMSKE NAUKE
Metode ekonomske nauke su znanstvene metode:analiza,sinteza,apstrakcija,indukcija,dedukcija i dr.
17
OSNOVE EKONOMIJEProf.dr. Nikola Grabovac
Tehnike ekonomske nauke:matematske,statističke,kvantitativne,kvalitativne i dr.
18
OSNOVE EKONOMIJEProf.dr. Nikola Grabovac
DESET NAČELA EKONOMIJE
KAKO LJUDI DONOSE ODLUKE (1, 2, 3 i 4 NAČELO)
KAKO LJUDI MEĐUSOBNO DJELUJU (5, 6 i 7 NAČELO)
KAKO DJELUJE GOSPODARSTVO (8, 9 i 10 NAČELO)
NAČELA EKONOMIJE SU TEMELJNI PRINCIPI NA TEMELJU KOJIH POSLUJE SVAKO GOSPODARSTVO, SVAKO DOMAĆINSTVO, SVAKA ZANATSKA RADNJA PA I SVAKI POJEDINAC.
19
1.NAČELO: Ljudi se suočavaju s odabirima koji sa jedne strane donose koristi ali sa druge strane i štete
KORIST OD KUPLJENE ROBEŠTETA RADI DAVANJA NOVCA ZA KUPOVINUALTERNATIVE: da li studirati ili raditi UČINKOVITOST: najbolje iskoristiti resurse PRAVEDNOST: pravedna i poštena raspodjela
20
2.NAČELO: Cijena nečega jest ono čega se moraš odreći kako bi to nešto dobio
ODREČI SE SADAŠNJEG ZAPOSLENJA I PRIHODA OD PLAĆE RADI STUDIRANJA
ULAGANJE U INVESTICIJEŠKOLOVANJE KADROVA
21
3. NAČELO: Razumni ljudi razmišljaju na granici
Prodaja avionskih karata po normalnoj cijeni, Prodaja preostalih avionskih karata po graničnim
(marginalnim) troškovima,Granični troškovi su samo dodatni troškovi za tu
jedinicu,U našem primjeru granični trošak avionskog leta je
sok ili sendvić u avionu.
22
4. NAČELO: Ljudi odgovaraju na poticaje
Ljudi na smanjenje cijena reagiraju povećanom
kupovinomSmanjenje kamatnih stopa stimulira povećanu tražnju
za kreditimaPogoršanjem kvaliteta proizvoda utječe na smanjenje
potražnje
23
5. NAČELO: Trgovina može svima poboljšati živote
Trgovina osigurava podjelu posla i specijalizacijuSvaki pojedinac ili država proizvodi ono u čemu je
najbolji i najjeftinijiKroz trgovinu ljudi mogu kupovati razne stvari i
usluge uz niže cijeneOgraničavanje trgovine je štetno
24
6. NAČELO: Tržišta obično predstavljaju dobar način organizacije ekonomske aktivnosti
Tržišna privreda,Sloboda kretanja roba bez carina i drugih
ograničenja ,Vještina nevidljive ruke – osobni interes,Stavovi Adama Smitha iz 1776. godine.
25
7. NAČELO: Države ponekad mogu poboljšati rezultate tržišta
Ponekad tržište ne uspjeva učinkovito rasporediti resurse,
Tržišni poremećaji,Neophodnost intervencije države, Ponekad politička moć preuzme neopravdane odluke
u cilju nagrađivanja svojih istomišljenika što dovodi do poremećaja,
Pojam „ponekad“ poboljšati privredu ne znači da će država to uvijek i učiniti.
26
8. NAČELO: Standard života određene zemlje ovisi o sposobnosti te zemlje da proizvodi dobra i usluge
Samo proizvodnja omogučuje razvoj jedne države,Usluge, bankarstvo, ugostiteljstvo, trgovina mogu biti
samo podrška razvoju proizvodnje u jednoj državi,Standard života u jednoj državi iskazuje se bruto
nacionalnim dohotkom po jednom stanovniku,Rast standarda je isključivo posljedica povećanja
produktivnosti rada,Produktivnost (proizvodnost) rada predstavlja rast
proizvodnje roba i usluga po jednom radnom satu radnika.
27
9. NAČELO: Cijene rastu kada država previše tiska (štampa) novca
Previše novca u rukama građana povećava tražnjuPovećana tražnja izaziva rast cijena Rast cijena predstavlja inflaciju
28
10. NAČELO: Društvo se suočava sa kratkoročnim odabirom između inflacije i nezaposlenosti
Kratkoročno inflacija podstiče privredu i smanjuje nezaposlenost,
Prevelika inflacija dovodi do nestabilnosti i ugrožava poslovanje,
Fiksni kurs povećava nezaposlenost i trgovinski deficit.
29
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
EKONOMIST KAO ZNANSTVENIKEkonomija je znanost,To nije labaratorij sa mikroskopima ili epruvetama, Znanost se izražava kroz znanstvene metode koje
koristimo u ekonomiji, Znanstvene metode se temelje na postavljanju
hipoteza i njihovom testiranju sa ciljem potvrđivanja ili odbacivanja,
Znanstveni pristup je neophodan u ekonomiji jer su u pitanju veliki troškovi, velika ulaganja a posljedice su izuzetno značajne za pojedince, zaposlene a i cijelo društvo.
30
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
ZNANSTVENE METODE
Znanstvene metode: analiza, sinteza, astrakcija, indukcija i dr.
Znanstvene metode se temelje na: promatranjuprikupljanju podataka i informacijaprimarna istraživanjasekundarna istraživanja
31
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
Proučavanju odnosa između uzroka i posljedica u ekonomiji :zabrana uvozapovećanje porezasmanjenje kamatne stope itd.
32
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
ULOGA PREDPOSTAVKI
Istraživanje uticaja neke odluke na stanje u gospodarstvu,
Postavljanje predpostavke i njen utjecaj na druge ekonomske posljedice:povećanje novca u opticaju kako će djelovati na
inflacijusniženje cijene kako će djelovati na potražnju te
robe.33
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
EKONOMSKI MODELIEkonomski model je postavljanje sistema pri ćemu
predpostavljamo ekonomske odluke i očekivane posljedice,
Ako zabranimo uvoz neke robe a nemamo dovoljno domaće proizvodnje očekivat je nestašicu te robe i povećanje cijena te robe,
Ekonomski modeli postavljaju u prvi plan bitne
elemente a zanemaruje nebitne elemente.
34
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
DIJAGRAM KRUŽNOG TOKA - I
Gospodarstvo se sastoji od više milijuna ljudi, na hiljade poduzeća i stotine država.
To se odvijaju brojne aktivnosti: proizvodnja, kupovina, prodaja, zapošljavanje, investicije itd.
Kružni tok gospodarstva pojednostavljujemo tako da postoje samo dva tipa donosioca odluka:prvo, poduzeća idrugo, domaćinstva i ljudi
35
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
Poduzeća prodaju svoje proizvode i usluge a kupuju sirovine, mašine, zgrade.
Domaćinstva i ljudi svoj dohodak troše kupujući proizvode i usluge poduzeća
36
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
DIAGRAM KRUŽNOG TOKA - II
GRAFIČKI PRIKAZ TRŽIŠTA ROBA I USLUGA
PRIHODI TRŽIŠTE POTROŠNJA ROBA I USLUGA PRODANE ROBE KUPLJENE ROBE I USLUGE I USLUG
PODUZEĆA DOMAČINSTVA 1. PROIZVODE 2. PRODAJU PROIZVODE 3. ZAPOŠLJAVANJE 4.KUPUJE FAKTURE PROIZVODNJE RAD MAŠINE TRŽIŠTE RAD KAPITALA
SIROVINE FAKTORA ZEMLJE
PROIZVODNJE PLAĆA DOBIT
DOHODAK NAJAMNINA
37
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
VANJSKI KRUG PREDSTAVLJA PROTOK NOVCA
UNUTARNJI KRUG PREDSTAVLJA KRETANJE ROBE, PROIZVODA I PONUĐENIH DOBARA.
38
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
GRANICA PROIZVODNIH MOGUČNOSTI
Granica proizvodnih mogućnosti jednog društva predstavlja kombinaciju svih faktora koji se mogu uložiti u proizvodnju jednog, dva, više ili mnogo proizvoda.
Poznata je kombinacija proizvodnje pušaka i maslaca.
39
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
Za ekonomiju je interesantno povećanje proizvodnje oba proizvoda istovremeno a ne odabir alternativa da li više proizvoditi pušaka na uštrb maslaca i obratno.
Samo tehnološkim razvojem i povećanjem produktivnosti rada moguće je istovremeno povećati obim proizvodnje više ili svih dobara i usluga.
40
RAZMIŠLJATI KAO EKONOMISTA
EKONOMSKI POJMOVI:PONUDAPOTRAŽNJAKOMPARATIVNA PREDNOSTUKUPAN PRIHODUKUPNI TROŠKOVIDOBIT I GUBITAKPROFITTRŽIŠTEMODEL SOCIJALNO – TRŽIŠNE PRIVREDEVRSTE TROŠKOVA: FIKSNI, VARIJABILNI
41
EKONOMIST KAO POLITIČKI SAVJETNIK I ZAŠTO SE EKONOMISTI NE SLAŽU
Makroekonomska podjela ekonomije vrši se na pozitivnu i normativnu ekonomiju.
Pozitivna ekonomija predstavlja ono što postoji u jednoj ekonomiji. To je stanje, realnost.
42
OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac
Normativna ekonomija polazi od činjenica kojima se nešto propisuje.
Izjava: „Zakoni koji reguliraju minimalnu plaću rezultiraju nezaposlenošću“ je pozitivna ekonomska misao.
Izjava: „ Država bi trebala povisiti minimalnu plaću“ je normativna ekonomska misao.
43
EKONOMSKI ZNANSTVENIK ILI POLITIČKI SAVJETNIK
Ekonomski znanstvenik je osoba koja nastoji objasniti ekonomske zakonitosti i objasniti ekonomska kretanja.
Ekonomista kao politički savjetnik pokušava poboljšati ekonomsko stanje.
44
„OSNOVE EKONOMIJE“Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
Ekonomska teorija je utvrđivanje zakonitosti i
povezuje se sa zadaćom ekonomskog znanstvenika.
Ekonomska politika se bavi konkretnim aktivnostima
i povezuje se sa ekonomistom kao političkim savjetnikom.
Postoji uska veza između ekonomske teorije i
ekonomske politike.
45
ZAŠTO SE EKONOMISTI NE SLAŽU
Razlike u znanstvenim prosudbama:Alternativa u prosudbi:
Da li oporezivati domačinstva po osnovi visine dohotka (primanja) ili
Da li oporezivati domačinstva po potrošnjiRazlike u stavovima:
Da li stanarinu plaćati po 1m2 ili Da li stanarinu plaćati po broju članova domačinstva iliDa li stanarinu plaćati prema visini primanja
domačinstva.Dileme i razlike su stalno prisutne i zato se ekonomisti ne
slažu.
46
GRAFOVI U EKONOMIJI
Grafovi u ekonomiji predstavljaju prikaz stanja i kretanja neke pojave.
Vizuelni prikaz za čovjeka je znatno prihvatljiviji i lakše razumije neko ekonomsko stanje.
Postoje razni oblici vizuelnih grafičkih prikaza koji
jasno i razumljivo interpretiraju stanje, kretanje, ili učešće.
47
OBIM PROIZVODNJE
200 KM 1. god. – 100 KM
150 KM 2. god. – 125 KM
100 KM 3. god. – 175 KM 50 KM 4. god. – 200 KM
5. god. – 225 KM
1 2 3 4 5 GODINE
Primjer:Prikaz: TRENDA KRETANJA OBIMA PROIZVODNJE PO GODINAMA:
48
PRIKAZ POMOĆU TORTE
49
PRIKAZ TRENDA
a)RASTUĆI TREND ILI b) PADAJUĆI TREND
50
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
STUPČASTI GRAFIKONI
51
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
TRŽIŠTE I CIJENETržište predstavlja proces razmjene,
Razmjena podrazumjeva promjenu
- razmjenu robe i usluga za novac,
Na tržištu se susreće ponuda i potražnja, Tržište kao nevidljiva ruka,
52
Osnovne funkcije tržišta su:
- prenos informacija o stanju ponude i potražnje,
- razvijanje motivacije za razmjenu
- formiranja cijena na bazi zakonitosti ponude i potražnje,
- distribucija dohotka,
- konačno priznavanje vrijednosti robe,
- konačno priznanje upotrebne vrijednosti robe i usluge.
53
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
VRSTE TRŽIŠTALOKALNO I SVJETSKO GLOBALIZACIJA TRŽIŠTA
TRŽIŠTE PO VRSTAMA ROBA I USLUGA REGULIRANO TRŽIŠTE DIVLJE TRŽIŠTE
VELEPRODAJA I MALOPRODAJA
54
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
TRŽIŠNA STANJA
PERFEKTNA KONKURENCIJA – SLOBODA ULASKA I IZLASKA
MONOPOL – JEDAN PONUĐAČ I MNOGO KUPACAMONOPSON – JEDAN KUPAC I MNOGO PONUĐAČAOLIGOPOL – MANJI BROJ PONUĐAČA I MNOGO
KUPACAKARTEL – VIŠE PONUĐAČA SE DOGOVARA I STVARA
MONOPOL TRŽIŠTE KAO NEVIDLJIVA RUKA
55
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
OSNOVNI PRINCIPI EKONOMIJE
OSNOVNI PRINCIPI EKONOMIJE SU:
EFIKASNOST – UČINKOVITOST MARGINALNA ANALIZA – SINTEZA PODUZETNIŠTVO – INOVATIVNOST TRANSAKCIONI TROŠKOVI
56
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
EFIKASNOST – UČINKOVITOST
EFIKASNOST – UČINKOVITOST je ekonomska aktivnost na realizaciji unaprijed (planiranog) određenog cilja uz minimalne troškove, napore ili gubitke.
MJERENJE EFIKASNOSTI:povećanje prihodasporije povećanje rashoda
57
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
U ekonomiji efikasnost mjerimo kroz:produktivnostekonomičnostrentabilnost (profitabilnost)likvidnost
Funkcija proizvodnih mogućnosti odražava granicu proizvodnje uz raspoložive resurse i datu tehnologiju.
58
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
MARGINALNA ANALIZA – SINTEZA
MARGINALNI (GRANIČNI) troškovi, to su troškovi koji nastaju samo za dodatnu jedinicu proizvoda (ili usluge) koji nastaju iznad broja jedinica koji se proizvode.
PRIMJER: Dodatni trošak je samo direktni trošak za
novu proizvedenu jedinicu.
59
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
PODUZETNIŠTVO – INOVATIVNOST
PODUZETNIŠTVO je aktivnost usmjerena ne samo na pokretanje nove proizvodnje nego i inovativnost u postojećim procesima proizvodnje i usluga.
PODUZETNIŠTVO podrazumjeva donošenje ekonomskih odluka koje uključuju istraživanje i iznalaženje dodatnih načina ili inoviranje već poznatih načina njihovog ostvarivanja.
60
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
PODUZETNIŠTVO je pokretač ekonomskog razvoja.
CILJ PODUZETNIŠVA je poboljšati nešto: prihod, kvalitet, obim proizvodnje, obim prodaje, dobit i sl.
CILJ PODUZETNIŠTVA može biti i minimizacija nečega: troškova, gubitaka, broja radne snage i sl.
61
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
TRANSAKCIONI TROŠKOVI
TRANSAKCIONI troškovi su vezani i nastaju na tržištu a odnose se na troškove prometa roba i usluga odnosno njihove transakcije.
VISOKI TRANSAKCIONI troškovi ograničavaju trgovinu.
62
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
TRAŽNJA (POTRAŽNJA)
TRAŽNJA ili POTRAŽNJA robe i usluga podrazumjeva osjećaj nedostatka neke robe ili usluge i motivira pojedinca ili firmu da zadovolji svoju potrebu kroz potražnju za tom robom ili uslugom.
PRI POTRAŽNJI treba razlikovati:želju,potrebu, irealnu mogućnost.
63
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
RAZVIJANJE POTRAŽNJE,
SADAŠNJA (REALNA) i POTENCIJALNA POTRAŽNJA,
FUNKCIJA POTRAŽNJE je F (T) = K (količina
robe) zavisna od visine cijene.
64
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
ZAKON POTRAŽNJEZAKON POTRAŽNJE GLASI: što je cijena niža to će kupci
više kupovati i obratno: ako cijena raste kupci će manje kupovati. TABELARNI PRIKAZ ZAKONA POTRAŽNJE: VISINA CIJENE OBIM POTRAŽNJE 20 KM 3 kom 15 KM 6 kom 10 KM 11 kom 5 KM 19 kom 4 KM 25 kom
65
GRAFIČKI PRIKAZ ZAKONA POTRAŽNJE CIJENE (KM)
20 KM
15 KM
10 KM
5 KM
3 6 9 12 15 18 21 24 KOLIČINA(KM)
66
PONUDA, ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDEPONUDA je spremnost ponuđača (proizvođaća,
trgovca, davatelja usluge i dr.), da ponudi određenu količinu robe ili usluge po određenoj cijeni i u određenom periodu.
ZAKON PONUDE GLASI: Što je cijena viša i ponuda će biti veća po količini i obratno: sa padom cijena ponuđači će manje nuditi roba i usluga na tržištu.
FUNKCIJA PONUDE je F (P) = K (količina robe) zavisno od visine cijene.
67
TABELARNI I GRAFIČKI PRIKAZ PONUDETABELARNI PRIKAZ – KRETANJE PONUDE VISINA CIJENE OBIM PONUDE 80 KM 30 kom 70 KM 25 kom 60 KM 15 kom 50 KM 10 kom 40 KM 0 kom
68
GRAFIČKI PRIKAZ KRETANJA PONUDE CIJENA
80 KM 70 KM 60 KM 50 KM 40 KM 0 5 10 15 20 25 30
KOLIČINA(KM)
69
ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE
ELASTIČNOST predstavlja pojam koji ukazuje koliko jedna pojava djeluje na drugu pojavu.
Ako cijene rastu za 20% kakva će biti reakcija na tržištu?ponuda će porasti (radi rasta cijena), Ipotražnja će opasti (radi rasta cijena).
70
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
VRSTE ELASTIČNOSTI:cjenovna elastičnostdohodovna elastičnostunakrsna elastičnost
KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI:
elastična potražnja E > 1jedinačna elastičnost E = 1neelastična potražnja E < 1
71
„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
ELASTIČNOST PONUDE
ELASTIČNOST PONUDE predstavlja mjeru promjene količinu ponude ako se mijenja cijena.
PITANJE JE: za koliko će se promjeniti procentualno obim ponude ako se promjeni nivo cijena na tržištu.
72
ODNOS POTRAŽNJE I PONUDE I FORMIRANJE CIJENA
RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE se ostvaruje na visini cijene koju su spremni prihvatiti prodavci i kupci.
73
OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC
TABELARNI PRIKAZ RAVNOTEŽNE CIJENE CIJENA KOLIČINA KOLIČINA TRŽIŠNO POTRAŽNJE PONUDE STANJE
5 KM 6 kom 20 kom Neravnoteža
4 KM 15 kom 15 kom Ravnozeža
3 KM 20 kom 8 kom Neravnoteža
2 KM 25 kom 4 kom Neravnoteža
1 KM 30 kom 2 kom Neravnoteža
74
GRAFIČKI PRIKAZ RAVNOTEŽNE CIJENE CIJENA
5 KM PONUDA
4 KM TOČKA RAVNOTEŽE
3 KM ( 4 KM ; 15 KM )
2 KM POTRAŽNJA
1 KM 5 10 15 20 25 30 KOLIČINA(KM)
75
POTROŠNJA I KORISNOST
TEMELJNA PITANJA ZA FIRMU SU:šta će se proizvoditikako će se proizvoditiza koga će se proizvoditi
POTROŠNJA ROBA I USLUGA PODRAZUMJEVA TROŠENJE ROBA I USLUGA U CILJU ZADOVOLJENJA SVOJIH POTREBA
76
POTROŠNJA MOŽE BITI:osobna iliproizvodno uslužna
KORISNOST JE EKONOMSKA ALI I SUBJEKTIVNA PROCJENA KORISTI OD NOVO KUPLJENE ROBE ILI USLUGE
MARGINALNA KORISNOST PREDSTAVLJA IZNOS
DODATNE KORISTI KOJU KUPAC STJEČE DODATNOM KUPOVINOM JEDINICE ROBE ILI USLUGE
77
POTROŠNJA I VRSTA ROBA
POTROŠNJA FAKTORA PROIZVODNJE:predmeta radasredstava za radradne snage
POTROŠNJA LJUDI I DIMAČINSTAVAishrana, odjeća, obuča, stanovanjezdravlje, obrazovanje, rekreacija
78
POTROŠNJA DRŽAVE I NJENIH ORGANA KAO I JAVNOG SEKTORA
STATUS ROBA U POTROŠNJI
nužne robeluksuzne robetrajne robe
VRSTE ROBA U POTROŠNJInezavisne robesupstitucijske robekomplementarne robe
79
PROIZVODNJA I TROŠKOVI
PROIZVODNJA JE PROCES STVARANJA NOVE ROBE ILI USLUGE
POJAM PROIZVODA: FIZIČKI PROIZVOD PROIZVODNJE I PROIZVOD USLUGA
PROIZVODNI PROCES REPRODUKCIJE: N – R – P – R1 – N1 N = novac koji se ulaže R = sirovine, predmet rada P = proizvodnja R1 = novi proizvedeni proizvod
N1 = novac koji se dobije nakon prodaje
80
PROCES REPRODUKCIJE U TRGOVINI: N – R – N1
PROCES REPRODUKCIJE USLUGA: N – U – N1
ULAGANJE U PROCES PROIZVODNJE: RAD, SREDSTVA ZA RAD I PREDMET RADA
81
ULAGANJE U PROIZVODNJU
FAKTORI PROCESA PROIZVODNJEljudski radpredmeti radasredstva za rad
PROIZVODNE MOGUĆNOSTI FIRME REZULTATI REPRODUKCIJE:
uvečana proširena reprodukcija N < N1umanjena reprodukcija N > N1prosta reprodukcija N = N1
82
EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROŠKOVI
EKSPLICITNI TROŠKOVI SU REALNI TROŠKOVI: PLAĆE, REPRO MATERIJAL,
SIROVINE, ENERGIJA, TRANSPORTNI TROŠKOVI i sl.
IMPLICITNI TROŠKOVI SE NE PLAĆAJU JER SU TO TROŠKOVI VLASNIKA FIRME KOJI IH NE NAPLAĆUJU (KORIŠTENJE POSLOVNOG PROSTORA, VLASTITI RAD, KORIŠTENJE AUTOMOBILA i sl.)
83
TROŠKOVI I VRIJEME NJIHOVOG OBRAČUNA
TROŠKOVI MOGU BITI U KRATKOM I DUGOM ROKU
U KRATKOM ROKU SU TEKUČI TROŠKOVI VEZANI ZA PROCES PROIZVODNJE (RAD, PREDMETI RADA I SREDSTVA ZA RAD)
U KRATKOM ROKU SVI KRATKOROČNI TROŠKOVI SU FIKSNI
U DUGOM ROKU SVI TROŠKOVI SU VARIJABILNI JER SE OBIM PROIZVODNJE MOŽE ZNATNO POVEČATI JER SE MOGU IZGRADITI NOVI PROIZVODNI KAPACITETI
84
TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE
TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE PREDSTAVLJA PRODAJU I KUPNJU PRIRODNIH RESURSA, RADA I KAPITALA
PRIRODNI RESURSI SU: ZEMLJA, VODA, ŠUME, RIJEKE i sl.
RAD PREDSTAVLJA TROŠAK RADNE SNAGE
KAPITAL U IZVORNOM OBLIKU JE NOVAC KOJI SE MOŽE PRETVORITI U OBRTNA SREDSTVA ILI U OSNOVNA (STALNA) SREDSTVA
85
OBRTNA SREDSTVA KOJA STALNO MIJENJAJU POJAVNI OBLIK (NOVAC, SIROVINE, POTRAŽIVANJA, ROBE) I ONI IMAJU STALNI KRUŽNI TOK
STALNA POSLOVNA SREDSTVA (OSNOVNA SREDSTVA) SU ONA SREDSTVA KOJA NE MJENJAJU POJAVNI OBLIK I TRAJU DUŽE OD JEDNE GODINE (ZGRADE, MAŠINE, AUTI, PRODAVNICE, ZEMLJIŠTE i sl.)
86
PONUDA I POTRAŽNJA PRIRODNIH RESURSATRŽIŠTE PRIRODNIH RESURSA
tržište ruda, vode, šumaova bogatstva su obično zajedničko (ničije) vlasništvo
NAJČEŠĆE SE NE VRŠI PRODAJA OVIH DOBARA NEGO SE ONA IZNAJMLJUJU NA KORIŠTENJE I PLAĆA RENTA
RENTA JE CIJENA KOJU PLAĆA KORISNIK RADI UPOTREBE TOG DOBRA
87
PONUDA I POTRAŽNJA RADA
TRŽIŠTE RADA JE MJESTO GDJE RADNICI PRODAJU SVOJE RADNO VRIJEME A ZA UZVRAT DOBIJAJU NAJAMNINU – PLAĆU
PONUDA RADA JE UVJETOVANJA STANJEM NA TOM TRŽIŠTU I MAKSIMALNO DJELUJE ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE
UTJECAJ NA TRŽIŠTU USLOVLJEN JE OBIMOM ZAPOSLENOSTI I NE ZAPOSLENOSTI
EFEKAT SUPSTITUCIJE: RAD MAŠINA UMJESTO RADNIKA
88
RAD I NJEGOV ZNAČAJ
RAD KAO POKRETAČ RAZVOJARAD I PROIZVODNJA, NOVE ROBE RAD I USPJEŠNOST FIRME RAD I PRODAJA, IZVOZ, UVOZRAD I STANDARD ZAPOSLENIH, SIROMAŠTVORAD I DOPRINOSI ZA MIROVINSKE FONDOVE,
ZDRAVSTVO, ŠKOLSTVO, SPORTRAD I PDV (FINANCIRANJE DRŽAVE I NJENIH
ORGANA: VOJSKA, PRAVOSUĐE, POLICIJA i dr.)
89
KAPITAL, PODUZETNIŠTVO I DOBITAKKAPITAL SE PROMATRA SA DVA ASPEKTA:
uži pojam: novacširi pojam: obrtna i stalna sredstva
CIJENA KAPITALA:za novac: kamate, kamatna stopaza ulaganje u dioničarska društva (novac, stalna ili obrtna
sredstva): DIVIDENDA
90
TRŽIŠTE KAPITALA
TRŽIŠTE KAPITALA U UŽOJ FAZI PREDSTAVLJA TRŽIŠTE NOVCA
POTRAŽNJA NOVCA VRŠI SE OD BANAKA, INVESTICIJSKIH FONDOVA, MIROVINSKIH FONDOVA, OSIGURAVAJUĆIH DRUŠTAVA, MIKROKREDITNIH ORGANIZACIJA
CIJENA KAPITALA (KREDITA) JE KAMATA
U ŠIREM SMISLU RIJEČI KAPITAL PORED NOVCA POJAVLJUJE SE U OBLIKU OBRTNIH I STALNIH SREDSTAVA
91
NA OVOM TRŽIŠTU DJELUJE ZAKON PONUDE I POTRAŽNJA ALI UZ NADZOR CENTRALNE BANKE
ULAGANJE KAPITALA U DIONIČARSKE
FIRME VRIJEDNUJE SE DIVIDENDOM
KAMATA JE UNAPRIJED POZNATA A DIVIDENDA SE SAZNAJE NA KRAJU POSLOVNOG CIKLUSA I OVISI OD VISINE OSTVARENE DOBITI
92
PODUZETNIŠTVO
PODUZETNIŠTVO PREDSTAVLJA SVRSI SHODNU AKTIVNOST U POKRETANJU, RAZVIJANJU I INOVATIVNOSTI U PROIZVODNJI ROBA I USLUGA
CILJ PODUZETNIŠTVA JE POBOLJŠANJE EKONOMSKOG RAZVOJA ALI I POBOLJŠANJE PRIHODA, KVALITETA, PROIZVODNIH PROCESA, OBIMA PROIZVODNJA, OBIMA PRODAJE ALI I DOBITI
93
OSNOVNI I TEMELJNI CILJ EKONOMIJE A NAROČITO EKONOMIKE PODUZEĆA JE DA PRIHODI (KORISTI) BUDU VEĆI OD TROŠKOVA (ŠTETA, ULAGANJA)
DOBIT JE STANJE GDJE UKUPAN PRIHOD
(UP) VEĆI OD UKUPNIH TROŠKOVA (UT) D = UP – UT e) GUBITAK JE KAD SU UT VEĆI OD UP
94
PROFIT I DOBIT
DOBIT JE ZAKONSKA KATEGORIJA I RAČUNOVODSTVENI ISKAZ
PROFIT JE TEORIJSKI POJAM I OZNAČAVA POJAM DA JE UKUPAN PRIHOD VEĆI OD UKUPNIH TROŠKOVA ALI SE RAČUNOVODSTVENO NE ISKAZUJE
DOBIT PRIPADA VLASNICIMA FIRME I ONI ODLUČUJU O NJEGOVOJ RASPODJELI
95
ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA EKONOMSKE AKTIVNOSTI
ORGANIZACIJA SE VRŠI KROZ FORMALNU I NEFORMALNU PRIVREDNU AKTIVNOST
FORMALNA AKTIVNOST SE REALIZIRA KROZ ZAKONSKE FORME: PODUZEĆA, FIRME, ZANATSKE RADNJE i sl.
NEFORMALNA AKTIVNOST JE SLOBODNA PRIVREDNA AKTIVNOST PROIZVODEĆI ROBE ZA VLASTITE POTREBE, MANJU RAZMJENU ALI I PONEKO NEZAKONITO POSLOVANJE
96
PRIVREDNI SUBJEKTI
PRIVREDNI SUBJEKTI SU PRAVNE OSOBE KOJE SU OSNOVANE I REGISTRIRANE PO ZAKONU I KOJI SAMOSTALNO OBAVLJAJU PRIVREDNU DJELATNOST RADI STICANJA DOBITI
RAZLIČITI TERMINI: PODUZEĆA, PREDUZEĆE, TVRTKA, FIRMA, KOMPANIJA
97
PODUZEĆE JE RADNA ORGANIZACIJA REGISTRIRANA ZA OBAVLJANJE ODREĐENE PRIVREDNE DJELATNOSTI KAO EKONOMSKA I POSLOVNA CJELINA RADI STICANJA DOBITI PROIZVODNJOM I PRODAJOM PROIZVODA I USLUGA NA TRŽIŠTU
98
IMOVINA PODUZEĆA
IMOVINA PODUZEĆA SE NAZIVA AKTIVOM:stalna sredstva (zgrade, mašine, oprema)obrtna sredstva (novac, sirovine, materijal,
potraživanja od kupaca i drugih) IZVORI SREDSTAVA JE PRIKAZ
VLASNIŠTVA UKUPNE AKTIVE A NAZIVA SE PASIVA:privatnodioničarskodržavno i dr.bankarsko (krediti)dobavljači (iznos potraživanja)
99
AKTIVA I PASIVA MORA UVIJEK BITI U ISTOM IZNOSU (ISTOJ VISINI)
100
OBLICI PRIVREDNIH SUBJEKATA
OBLICI PRIVREDNIH SUBJEKATA MOGU BITI:DRUŠTVO SA NEOGRANIČENOM
SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU UKLJUČUJUĆI I OSOBNU IMOVINU
KOMANDITNO DRUŠTVO; DVIJE VRSTE ČLANOVA:jedni odgovaraju ukupnom svojom imovinomdrugi odgovaraju samo unesenim kapitalom
101
DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (D.O.O.)odgovara se samo imovinom (kapitalom)
unesenom u poduzećeDIONIČKO DRUŠTVO (D.D.)
članovi društva kupuju dionice SAMOSTALNE ZANATSKE RADNJE – SZR SAMOSTALNE TRGOVINSKE RADNJE –
STR
102
SAMOSTALNE UGOSTITELJSKE RADNJE – SUR
INDIVIDUALNI POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAĆI
BANKE, OSIGURANJA, MARKETINŠKE ORGANIZACIJE, ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE, UNIVERZITETI
103
FINANCIRANJE PRIVREDNIH SUBJEKATA 1. Za poslovanje privrednog subjekta neophodna su
razna sredstva: - Stalna sredstva (zgrade, mašine, oprema), - Predmet rada (materijal, sirovine,
poluproizvodi), - Radna snaga. 2. Za finaciranje je potreban kapital; - Osnivački, - Poslovno financiranje.3. Prikaz sredstava i izvora finaciranja iskazuje se
kroz „BILANS STANJA“4. BILANS STANJA: aktiva i pasiva
104
PRIKAZ AKTIVEAktiva predstavlja prikaz sve imovine sa kojom privredni subjekt raspolaže. AKTIVA: 1. STALNA SREDSTVA – 1.1 do 1.3 = 1.300 KM 1.1. NEMATERIJALNA SREDSTVA 200 KM 1.2. STALNA SREDSTVA 800 KM 1.3. FINACIJSKA SREDSTVA 300 KM2. OBRTNA SREDSTVA ( TEKUĆA) – 2.1do 2.4 = 290 KM 2.1. ZALIHE MATERIJALA I ROBE 130 KM 2.2. POTRAŽIVANJA 70 KM 2.3. ULAGANJA 40 KM 2.4. GOTOVINA 50 KM UKUPNO AKTIVA 1+2 1.590 KM
105
PRIKAZ PASIVE1. PASIVA ISKAZUJE VLASNIŠTVO AKTIVE I PASIVE I OBAVEZE.2. AKTIVA I PASIVA UVIJEK MORA BITI U ISTOM IZNOSU PASIVA: 1. KAPITAL - 1.1. do 1.3. 850 KM 1.1. OSNIVAČKI KAPITAL 650 KM 1.2. REZERVE 150 KM 1.3. NERASPOREĐENA (ZADRŽANA)DOBIT 50 KM2. OBAVEZE - 2.1. do 2.2. 740 KM 2.1. DUGOROČNE OBAVEZE (KREDITI) 480 KM 2.2. KRATKOROČNE OBAVEZE 260 KM (DOBAVLJAČI, POZAJMICE, KREDITI)______________________ UKUPNO PASIVA 1+2 1.590 KM
106
IZVORI FINANCIRANJA
1. Izvori su krediti od financijskih posrednika.
2. Financijski posrednici su:
- Banke,
- Investicijski fondovi,
- Penzioni fondovi,
- Osiguravajuča društva,
- Leasing firme,
- Mikro – kreditne organizacije.
107
3. Financijski posrednici prikupljaju sredstva da bi ih dalje plasirali, njihova cijena rada su
kamate.
4. Izvori prikupljanja sredstava su:
- Štednja građana,
- Depoziti drugih firmi, banki, državnih institucija,
- Krediti od drugih financijskih posrednika,
- Uplata doprinosa (za PENZIONI FOND i sl.),
- Strana direktna ulaganja.
108
MEĐUNARODNA TRGOVINA1. Međunarodna trgovina kupoprdaja i protok roba između
država ,
2. Pojam izvoza
3. Pojam uvoza
4. Zašto i kada izvoziti,
a) niža cijena naših proizvoda
b) kvalitetni proizvodi
109
SVJETSKA CIJENAPojam svjetske cijene,Svjetska cijena i domače cijene,Domače cjene u odnosu na svjetske cijene mogu biti;
- veće domaće cijene,
- niže domaće cijene
- iste domaće cijene.
110
KOMPARATIVA PREDNOSTIKomparativna prednost predstavlja startnu prednost
jedne države nad drugim državama u sirovinama, prirodnom bogatstvu , izvorima, energije, ljudskom faktoru i sl.
Komparativna prednost – samo ljudski faktorPrimjer JapanaPrimjer BiH
111
DOBITNICI I GUBITNICI OD TRGOVINE1. Dobitnici i gubitnici za zemlju izvoznika
1.1. Dobitci za zemlju izvoznika su;
a) Povećanje proizvodnje,
b) Povećanje zaposlenosti,
c) Povećanje plaća,
d) Povećanje priliva deviza,
e) Povećanje blagostanja
f) Povećanje standarda
112
1.2. Gubitci za zemlju izvoznika
Za zemlju izvoznika u pravilu ne postoji ni jedan gubitak izuzev što se može odraziti na smanjenje ponude na domaćem tržištu što može izazvati porast cijena na domačem tržištu
113
DOBITCI I GUBITCI ZA ZEMLJU UVOZNIKA
1. DOBITCI ZA ZEMLJU UVOZNIKA
a)Uvozi se kvalitetnija roba,
b)Cijene su niže,
c)Asortiman ponude iz uvoza je bolji,
d)Ukupno domaći potrošači imaju veću korist
114
2. GUBITCI ZA ZEMLJU UVOZNIKAa)Smanjuje se domaća zaposlenost,b)Domaća privreda gubi zapošljavanje,c)Domaći proizvođači nemogu konkurirati stranim
firmama,d)PRIMJER BiH - visoka zaposlenost, - visoki trgovinski deficit, - siromašenje države, - veća šteta (nezaposlenost i odliv deviza) od koristi (niske cijene i širok asortiman ponude)
115
RJEŠENJE;
Osposobiti domaće proizvođače i dodatno ih stimulirati za međunarodnu konkurenciju.
116
UČINCI CARINA
CARINA – je dodatak na uvoznu cijenu što poskupljuje uvoz. Uvozne cijene rastu.
Sada na domaćem tržištu cijene rastu na teret domačih potrošača ali se u proizvodnju i ponudu uključuju i domaći proizvođači jer imaju više cijene.
Da li to na primjeru BiH ispravno?Prihodi od od carina idu u budžet države i u potrošnju
administracije a ne podsticajue domaće proizvodnje.
117
Carine su u principu negativne ali mogu imati, privremene koristi kako bi se domaća proizvodnja osposobila za međunarodnu konkurenciju.
118
UČINCI UVOZNE KVOTE/KONTIGENTI
Uvozne kvote ili kontigenti predstavljaju određenu količinu ili vrijednost robe koja se može uvesti sa ili bez carine
Uvozne kvote smanjuju količinu ponude na domaćem tržištu i povećava cijenu na štetu građana ali ostavlja prostor za domače proizvođače u povečanju proizvodnje i povečanju prihoda na temelju viših prodajnih cijena
Uvozne kvote i carine imaju slične ili iste efekte u međunarodnoj trgovini.
119
ARGUMENTI ZA OGRANIČAVANJE TRGOVINEPostoje brojni argumenti za ograničavanje međunarodne
trgovine1. ARGUMENT RADNIH MJESTA - novo zapošljavanje - pokretanje proizvodnje - povečanje blagostanja zaposlenih 2.ARGUMENTI NACIONALNE SIGURNOSTI - nestašica robe, - primjer prehrambenih proizvoda, - primjer plina i nafe
120
4. ARGUMENT NEPOŠTENE KONKURENCIJE
- damping cijena
- veča šteta od nezaposlenosti nego korist od niskih
cijena,
- veliki podsticaj u drugim državama za njihov
izvoz.
121
5. ARGUMENT ZAŠTITE KAO ULOG ZA OSTVARIVANJE DOBITKA
- Velike ekonomske sile koriste često ilegalne mjere
za zaštitu svoje proizvodnje,
- Da li zaštita može dovesti do kasnijih dobitaka
122
INSTITUTI MEĐUNARODNE TRGOVINEGlobalizacija- sloboda protoka roba, ljudi i kapitala bez
carina, kvota, viza i drugih ograničenja.Trgovinski sporazum između zemalja –
- Bileteralni (dvije države) i
- Multilateralni (između više zemalja)Svjetska trgovinska ogranizacija (WTO)Svjetska banka (WB)Međunarodni monetarni fond (MMF)
123
EKSTERNALIJEEksternalije nastaju kada se osoba angažira u
aktivnostima koje utiću na blagostanje druge osobe pri čemu niti plača niti dobiva nikakvu naknadu za taj učinak,
Ako su takvi učincipovoljni to se zove pozitivne eksternalije,
Ako su učinci nedovoljni to se naziva negativne eksternalije.
Poseban oblik eksternalija je djelovanje vlade na poslovanje privrede i učinkovitost tržišta
124
POZITIVNE EKSTERNALIJE
Bolja ekonomska politika,Veči i kvalitetniji podsticaji privredi,Bolje obrazovanjePodsticaji povečanju produktivnosti
125
NEGATIVNE EKSTERNALIJE
Loša ekonomska politika Uvoz nekvalitetnih proizvoda,Ispušni plinovi,Cementare bez filtera,Otpaci koji idu u rijeku,Razni dimnjaci bez filtera.
126
PRIVATNA RIJEŠENJA
Privatni podsticaji mogu uspješno rješavati niz problema i ostarivati pozitivne ekternalije,
Privatna rješenja u oblastima;
- obrazovanja,
- zdravstva,
- sporta,
- kulture.Nevladine neprofitne organizacije,Privatna riješenja ponejkad nedjeluju
127
JAVNE MJERE USMJERENE NA EKSTERNALIJEDržava treba reagirati na eksternalije: - posticati pozitivne i - spriječavati negativne.Mjere za negativne eksternalije su: - zabrane, - porezi, - subvencije i - kazne.
128
JAVNA DOBRA I ZAJEDNIČKI RESURSIJavna dobra su ona dobra koja su ravopravna
svim građanima,Ljudi se nemogu spriječiti u u potrošnji javnog
dobra,Javna dobra nisu isljučiva niti posjeduju
svojstva rivaliteta,Razlikujemo privatna dobra od javnih dobaraJavna dobra nastaju ulaganjem države jer
privatni sektor nema interesa u takvo ulaganje,Razlika između javnog dobra i privatnog dobra.
129
NEKA VAŽNA JAVNA DOBRA
PRIMJENA VAŽNIH JAVNIH DOBARA:
1. Nacionalna odbrana (vojska),
- to je najskuplje javno dobro
2. Temeljna (bazična)istraživanja
- ulaganje u obrazovanje
3. Borba protiv siromaštva
4. Stambeno zbrinjavanje siromašnih,
5. Svjetionici na moru.
130
ZAJEDNIČKI RESURSI
1. Zajednički resursi su opće dobro koje je bez naknade dostupno svima koji ga žele koristiti,
2. Primjeri zajedničkih resursa su: - lov ribe u jezerima, rijekama i morima, - lov divljači u šumama, - čisti zrak, - ceste;a)Normalno korištenje ceste,b) prenatrpane ceste,c)Saobračajna gužva u gradovimad)Naplata cestarine
131
3. TRAGEDIJA ZAJEDNIČKOG- Prekomjerna potrošnja,- Slaba briga za zajedničko, - Društveno vlasništvo.
4. PRIMJER; zašto je krava preživjela a bizoni izumrli
132
TROŠKOVI PROIZVODNJE
1. Troškovi su u novcu izraženi utrošak
- predmet rada (sirovina i sl.),
- sredstava za rad (mašine, oprema, zgrade),
- rad ljudi,
- tuđe usluge,
- drugi materijal,
- energija.
I ostalo što je neophodno za obnavljanje reprodukcijskog ciklusa.
133
2. Reprodukcijski ciklus je proces od proizvođača (početak rada) do krajnjeg kupca – potrošača.
3. Troškovi se djele na: eksplicitne i implicitne.
4. Eksplicitni troškovi su oni troškovi koji realno nastaju i isplačuju se (sirovine, plaće, struja, energija i sl.)
5. Implicitni troškovi su oni troškovi koji nastaju ali ise ne plačaju i u suštini ne predstavljaju trošak reprodukcije;
- vlasnik firme koristi vlastitu zgradu i ne plaća kiriju,
- vlasnik firme radi u firmi i prima nisku plaću.
134
VRSTE TROŠKOVA
1. SA VREMENSKOG ASPEKTA –troškove dijelimo na dugoročne (zgrade, opreme, mašine auti) i kratkoročne (sirovine, plaće, energija),
2. Troškove dijelimo na fiksne i varijabilne3. Ostale moguče podjele troškova: - troškovi po mjestima nastanka (pogoni, sektori, funkcije, objekti, prodavnice), - ukupni troškovi i troškovi po jedinici proizvodnje ili prometa, - direktni i indirektni troškovi, - planski i stvarno troškovi
135
FIKSNI TROŠKOVI
Fiksni troškovi se nazivaju FIKSNI jer su uvijek isti bez obzira na visinu i promjenu obima proizvodnje ili prometa.
To su troškovi sredstava za rad, amortizacija, održavanje kapaciteta i sl.
Međutim fiksni troškovi po jednici proizvodnje ili prometa opadaju srazmjerno porastu obima proizvodnje ili prometa.
136
Primjer;- Ukupni fiksni troškovi su : 2.000 KM- Fiksni troškovi po jedinicu su : 2.000 KM- Fiksni troškovi za 2 kom su: 1.000 KM- Fiksni troškovi po 4 kom su: 500 KM- Fiksni troškovi za 10 kom su: 200 KM- Fiksni troškovi za 50 kom su: 40 KM
5. Fiksni troškovi po jedinici imaju degresivnu
karakteristiku – opadanje.
137
PRIKAZ UKUPNIH FIKSNIH TROŠKOVA visina ukupnih fiksnih troškova u KM 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 količina 1 10 20 30 40 50
138
PRIKAZ FIKSNIH TROŠKOVA PO JEDINICIVISINA FIKSNIH TROŠKOVA PO JEDINICI U KM
3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500
1 10 20 30 40 50 60
139
VARIJABILNI TROŠKOVI
1. Varijabilni troškovi se nazivaju varijabilni jer variraju srazmjerno mjenjanju obima proizvodnje ili prodaje.
2. Varijabilni troškovi su troškovi sirovina, drugog materijala , plaća i sl. Po jedinici proizvodnje ili prometa.
3. Varijabilni troškovi po jendinici su uvijek isti ali srazmjerno rastu proizvodnje ili prometa povečavaju se ukupni varijabilni troškovi
4. Ako je varijabilni trošak po jedinici 50 KM onda će za proizvodnju od 10 kmo ukupno varijabilni troškovi iznositi 500 KM a za 20 kom iznosit će 1.000 KM itd.
140
PRIKAZ UKUPNIH VARIJABILNIH TROŠKOVA VISINA UKUPNIH VARIJABILNIH TROŠKOVA U KM
100
80 70 60 50 40 30 20 10
1 2 3 4 5 6 7 KOLIČINA
141
PRIKAZ VARIJABILNIH TROŠKOVA PO JEDINICI
VISINA VARIJABILNIH TROŠKOVA PO JEDINICI U KM
100
80
70
60
50
40
30
20
10
1 2 3 4 5 6 7 KOLIČINA
142
TROŠKOVI NA KRATKI I NA DUGI ROK
1. TROŠKOVI U DUGOM ROKU (NA VIŠE GODINA) SU VARIJABILNI JER SE MOGU NABAVITI I IZGRADITI STALNA SREDSTVA
2. TROŠKOVI U KRATKOM ROKU (NA PAR MJESECI I DO GODINU DANA) SU UGLAVNOM FIKSNI TROŠKOVI
143
UKUPAN PRIHOD I UKUPNI TROŠKOVI1. UKUPAN PRIHOD – je sav novčani prihod koji
ostvari jedna firma prodajom svojih proizvoda i usluga.
2. Ukupan prihod predstavlja umnožak količine prodanih proizvoda ili usluga sa prodajnim cijenama.
3. Ukupni troškovi predstavljaju zbir svih troškova vezanih uz proces proizvodnje i prodaje tih proizvoda.
144
4. Troškovi stalnih sredstava su; amortizacija, investiciono i tekuče održavanje,
5. Troškovi predmeta rada su: sirovine, pomočni materijal , ambalaža,
6. Troškovi radne snage su; bruto plaća, topli obrok, izobrazba, prevoz na posao.
7. Ostali troškovi su ; kamate, energija, PTT, bankarski troškovi, reklama i sl.
145
DOBIT I GUBITAK
1. DOBIT (D)- nastaje kada je ukupan prihod (UP) veći od ukupnih troškova (UT),
2. Razlika između pojma dobit i pojma profit
3. GUBITAK (G)- nastaje kada je ukupan prihod (UP) manji od ukupnih troškova (UT)
4. Pokrivanje gubitka
5. Poslovanje bez dobiti ali i bez gubitka je slučaj kada je ukupan prihod isti kao i ukupni troškovi.
146
EKONOMSKI RAST U SVIJETU1. EKONOMSKI RAST se iskazuje kroz kretanje BDP
nacionalnog proizvoda (BDP)
2. Važan je pokazatelj BDP po 1 stanovniku ili BDP PER CAPITA.
3. BDP po 1 stanovniku u 2000 godini: - SAD - 34.260 DOLARA
- NJEMAČKA – 25.010
- JAPAN – 26.460
- SLOVENIJA – 20.000
- HRVATSKA – 12.000
- BiH – 2.000
- PAKISTAN - 1.960
- BANGLADEŠ – 1.650
147
4. STOPA RASTA BDP
4. Največi uticaj na BDP ima kretanje proizvodnje (realni sektor ) i usluga.
148
PROIZVODNOST RADA
PROIZVODNOST RADA – je fizički obim proizvodnje po jednom stanovniku,
Faktori koji utiču na proizvodnost rada;
a)Fizički kapital (mašine, alat, zgrade, oprema)
b)Ljudski kapital (broj, stručnost, znanje)
c)Prirodna bogatstva (nafta, plin, ruda, rijeke, mora i jezera)
d)Tehnološko znanja (obrazovanje),Funkcija proizvodnje
Y = AF (L, K, H, N)
149
EKONOMSKI POKAZATELJI
PRODUKTIVNOST Obim proizvodnje
Faktori produktinosti
EKONOMIČNOST (E) Ukupan prihod UP
Ukupan rashod UT
Ekonomičnost može biti: E > 1
E < 1
E = 1
RENTABILNOST (R) Dobit ( D) x 100
Ukupan prihod (UP)
150
EKONOMSKI RAST
EKONOMSKI RAST JE – rast BDP po jednom stanovniku
Ekonomski rast se ostavaruje kroz;a) Rast proizvodnje,
b)Povečanje broja zaposlenih,
c) Povečanje izvoza,
d)Sporiji rast uvoza od povečanja izvoza,
e) Kretanje platnog bilansa (suficit ili deficit),
f) Povečanje primanja (dohotka) zaposlenih
g)Povečanje blagostanja – smanjivanje siromaštva151
JAVNA POLITIKA
Osnovni cilj javne politike odnosno vlade jedne države je povečanje standarda života,
Vlada svojim mjerama djeluje na pojednine elemente koje utiču na ekonomski rast,
Ekonomski rast u jednoj državi je mjera kvaliteta rada vlade,
Ako vlada ništa ne poduzima ili to radi sa zakašnjenjem i nekavalitetno i to je “MJERA” koja usporava ekonomski rast.
152
PODRUČJA DJELOVANJA VLADE VEZANO ZA EKONOMSKI RAST
1. Važnosti štednje,
2. Inozemna ulaganja,
3. Vlasnička prava,
4. Politička stabilnost,
5. Sloboda trgovanja,
6. Obrazovanje, istraživanje i razvoj,
7. Rast stanovništva.
153
ULOGA DRŽAVE U EKONOMIJI
1. Država i ekonomski sistem,
2. Kapitalizam i socijalizam,
3. Neoliberalizacija,
4. Uloga države u tržišnoj privredi,
5. Stabiliziranje ekonomije,
6. Podsticanje ekonomije,
7. Podsticanje komunikacije i tržišta.
154
OSTALE FUNKCIJE DRŽAVE U EKONOMIJI
1. Donošenje zakonskih i drugih mjera,
2. Regulativa, zakoni i pod zakonski akti,
3. Eksternalije,
4. Javna ekonomska dobra,
5. Tržište i redistribucija dohotka,
6. Pravda, sudstvo i sigurnost,
7. Financiranje države (budžet, prihodi budžeta, direktni porezi, indirektni porezi)
8. Javni sektor; (zdravstvo, školstvo i obrazovanje, sport, kultura, nauka).
155
INFLACIJA 1. INFLACIJA JE – kontinuirano povečanje cijena,
2. INFLACIJA JE – posljedica nerealnog štampanja novca i kroz podijelu plaća dolazi do povečanja kupovne moči i povečanja potražnje što dovodi do rasta cijena,
3. INFLACIJA JE – posljedica neusklađenosti obima novca u opticaju sa realnom ponudom roba i usluga,
4. VISOKA INFLACIJA – uništava standard stanovništva i ugrožava poslovanje ekonomije,
5. KONTROLIRANA INFLACIJA – cca 10%
156
OSTALI OBLICI INFLACIJE
1. Pored inflacije cijena mogući su i sljedeći oblici inflacije;
a) INFLACIJA POTRAŽNJE – povečanja tražnja u odnosu na realnu proizvodnju odnosno ponudu,
b) INFLACIJA TROŠKOVA – povećanje cijena reprodukcionog materijala,
c) INFLACIJA ZNANJA - stručnost
157
RECESIJARECESIJA JE – pogoršanje ekonomskih rezultata u
jednoj državi koja se manifestira padom BDP u zadnja 2 – 3 tromjesećja.
Pad BDP-a po 1 zaposlenom je posljedica pada proizvodnje povečanjem nezaposlenih, smanjenjem izvoza, povečanje siromaštva.
Ekonomska kriza može dovesti do recesije,Izlazak iz recesije je proces oporavka i oživljavanja
ekonomije.
158
NEZAPOSLENOST
Nezaposleni su – oni ljudi koji su radno sposobni ali nisu zaposleni i koji aktivno traže posao.
Idealna nezaposlenost u odnosu na radno sposobno stanovništvo je do 5% ,
Sadašnje stanje nezaposlenosti je; - SAD – 6%
- NJEMAČKA – 8%
- HRVATSKA – 12%
- BiH – 44%
159
STRUKTURA STANOVNIŠTVA SA ASPEKTA ZAPOSLENOSTI
1. Radno sposobno stanovništvo je između 16 – 65 god.
2. Radno nesposobno stanovništvo čine; - djeca (pred školski uzrast, 1- 6 godine),
- đaci,
- studenti,
- teško bolesni,
- radno nesposobni
3. Odnos u jednoj državi je približno sljedeći; - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO ; cca 60 %
- RADNO NESPOSOBNO STANOVNIŠTVO ; cca 40 %
4. U BiH od ukupno radno sposobnog stanovništva (cca 60%) blizu polovice je nezaposleno (44%)
160
POSLJEDICA NEZAPOSLENOSTI
1. POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI SU VRLO NEGATIVNE ;
a) Siromaštvo,
b) Nesigurnost,
c) Porast kriminaliteta,
d) Pogoršanje zdravstvenog stanja,
e) Raspad porodice.
2. Iz prethodnih razloga vlada jedne države mora imati prioritet smanjenja nezaposlenosti (javni radovi, poljoprovreda, podsticaj malog biznisa , poreske olakšice, povoljnije kredite, razvoj mikro –kreditnih organizacija.)
161
EKONOMSKI RAZVOJ I RAST
1. EKONOMSKI RAZVOJ I RAST JE – stanje u jednoj državi gdije se realni nacionalni dohodak dugoročno povečava.
2. To je stanje gdije BDP po 1 stanovniku ima stalni rast,
3. Ekonomski rast je stanje gdije brže raste BDP od broja stanovnika jer u tom slučaju imamo rast BDP-a po 1 stanovniku.
162
FAKTORI RAZVOJA
FAKTORI RAZVOJA EKONOMIJE SU;
1. INVESTICIJEa) INVESTICIJE – iz štednje putem banaka,
b) Strani kapital;
- bankarski kapital iz inostranstva,
- direktna strana ulaganja
c) Zaduženje investitora kod;
- komercijalnih banaka u zemlji,
- komercijalna banka u inostranstvu,
- razvojnih banaka (u zemlji ili vani),
- dobavljaća,
- investicijski fondovi
163
2. Obrazovanje kadrova - (ljudski resursi),
3. Podsticajne mjere (kreditne, poreske, razne dozvole, suglasnosti i dr.)
164
EKONOMSKI CIKLUSI
1. Odstupanje od trenda ekonomskog razvoja nazivamo ekonomski ciklus - AMPLITUDA.
2. Pojmovi u ekonomskom ciklusu;a) Ekspanzija,
b) Vrh poslovnog ciklusa,
c) Pad ekonomskog ciklusa,
d) Strategija,
e) Ekonomska kriza,
f) Recesija,
g) Depresija.
165
REVITALIZACIJA I TRANZICIJA EKONOMIJE BiH 1. REVITALIZACIJA EKONOMIJE PREDSTAVLJA
- OŽIVLJAVANJE, POKRETANJE I RAZVIJANJE EKONOMSKOG ŽIVOTA.
2. REVITALIZACIJA U OBLASTIMA;
a) Pokretanje proizvodnje ,
b) Novo zapošljavanje,
c) Restruktuiranje kredita,
d) Povoljni krediti,
e) Podsticaj poduzatništvu,
f) Podrška stranim ulaganjima.
166
TRANZICIJA EKONOMIJE U BiH
TRANZICIJA PREDSTAVLJA – promjenu stanja i kretanje iz jednog oblika stanja u drugi oblik stanja,
Tranzicija je - dugotrajan proces,Tranzicija se sprovodi u BiH ;a) Iz socijalističkog u kapitalistički koncept,
b) Iz planske u tržišnu ekonomiju,
c) Od državnog i društvenog vlasništva u privatno vlasništvo,
d)Temeljni cilj poslovanja je dobit,
e) Razvijanje poduzetničke klime
f) Nova uloga države u ekonomiji BiH
167
EKONOMIJA BiH PO DEJTONU
Temeljna karakteristika; podjeljenost nadležnost na četiri nivoa:
a)Dražava ,
b)Entiteti,
c)Kantoni,
d)Općine (u Federaciji BiH),Posljedice podjele je nekonzistentna ekonomska
politika
168
NADLEŽNOST DRŽAVE U EKONOMIJI BiH
1. Prema djelatnosti Ustava nadležnost države u ekonomiji BiH je vrlo malena:
a) Vanjsko-trgovinska politika,
b) Carinska politika i ubiranje carinskih prihoda,
c) Monetarna politika – centralna banka
d) Promet između entiteta
e) Osnivanje i upravljanje zajedničkim infrastrukturnim kapacitetima,
f) Financiranje međunarodnih obaveza BiH 169
NADLEŽNOSTI U EKONOMIJI BiH
1. Prema dejtonskom ustavu nadležnosti entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) u ekonomiji BiH je sljedeća;
a) Financije (budžet, poreska uprava),
b) Energetika i industrija,
c) Trgovina, turizam i ugostiteljstvo,
d) Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda
e) Izbjeglice,prognanici i socijalna politika
f) Urbanizam, prirodni resursi i okoliš
2. Večina rješenja i podijela sa ekonomskog aspekta su neracionalna, neefikasna i nekonzistentna.
170