1. KOLOKVIJ logistika turisticke destinacije LOGISTIKA kao znanstvena disciplina bavi se iznalaenjem metoda optimalizacije tokova materijala, roba, informacija, energija, ljudi, kapitala i znanja (i otpada) s ciljem ispunjenja zahtjeva kupaca ili korisnika uz najmanje trokove. LOGISTIKA kao poslovna funkcija bavi se upravljanjem robnim tokovima, kretanjem materijala i finalnih proizvoda, te usluga od nabave sirovinado konanog potroaa. OPTIMALIZACIJA = organizirati tokove na najbolji mogui nain Logistika fizikih procesa logistika proizvodnje materijalnih tokova LOGISTIKA USLUGA optimalizacija nematerijalnih tokova za izvrenje usluge uz najmanje trokove i na zadovoljstvo korisnika MEGALOGISTIKA u uem smislu - odnosi se na log.fenomene odreenog kontinenta, na log.fenomene neke razvijene i velike drave (npr.SAD), na log.fenomene velike ekonomske integracije (npr.EU), na log.fenomene velikih multinacionalnih kompanija (npr.IBM) - u irem smislu na prostorima odreenog planeta (Zemlje) - u najirem smislu Sunev megalogistiki sustav GLOBALNA LOGISTIKA cijeli planet Zemlja MAKROLOGISTIKA vezana za odreeno zemljopisno podruje; na nacionalnim podrujima; omoguuje proizvodnju razliitih log.proizvoda na nacionalnim log.tritima, ukljuujui i nacionalne log.subjekte koji obavljaju log.aktivnosti s inozemnim partnerima, ali i na tritima ekonomskih integracija i multinacionalnih kompanija; makrolog.sustavi mogu biti: gospodarski, prometni, pomorski, turistiki, tercijarni; makrolog.sustav ine svi metalogistiki i mikrologistiki sustavi sa svim svojim podsustavima MIKROLOGISTIKA unutar odreenog logistikog poslovnog sustava INTEGRALNA LOGISTIKA (upravljanje lancem opskrbe, procesna organizacija) bavi se optimalizacijom tokova na nain da obuhvati sve procese u poduzeu METALOGISTIKA logistika izmeu makrologistike i mikrologistike; moe se nazvati i interorganizacijska logistika Kooperacija logistikih subjekata moe biti: horizontalna kada u zajednikom obavljanju metalogistikih aktivnosti sudjeluju log.subjekti koji proizvode log.uslugena istoj razini log.kanala; npr. Suradnja vie peditera u organizaciji otpreme ili dopreme robe od poiljatelja do primatelja vertikalna kada u zajednikom obavljanju metalogistikih aktivnosti sudjeluju log.subjekti koji proizvode log.usluge na razliitim razinama log.kanala; npr.suradnja proizvoaa, trgovca, peditera i prijevoznika u log.lancu distribucije robe od proizvoaa do potroaa. Horizontalno-vertikalna kada u zajednikom obavljanju metalogistikih aktivnosti sudjeluju log.subjekti koji proizvode log.usluge kombinirano: na istoj razini i na razliitim razinama log.mrea, Prof.Pfohl jedan od najpoznatijih teoretiara logistike u svijetu. 1. pokuaj definiranja logistike u fokusu su tok, tokovi, protoci 2. skupina definicija logistike u fokusu se nalazi ivotni ciklus proizvoda ili usluge (faze ivotnog ciklusa: uvoenje, rast, zrelost, opadanje) 3. skupina definicija orijentirana prema usluzi 1670. prvi puta se spominje pojam logistike u vojnim dokumentima (Ludwig XIV.) 50-ih godina, nakon II.sv.rata pojavila se logistika

1

OPA LOGISTIKA ZNANOST skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja izuavaju i primjenjuju zakonitosti mnogobrojnih i sloenih aktivnosti koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve djelomine procese svladavanja prostornih i vremenskih transformacija materijala, dobara, stvariu sigurne, brze i racionalne logistike procese, tokove i protoke materijalaod toke isporuke preko toke ili toaka razdiobe, odnosno toke koncentracije do toke primitka, ali s ciljem da se uz minimalne uloene potencijale i resurse maksimalno zadovolje zahtjevi trita. Gr.rije lego (zamisliv), logik (proraunat), logistikos (mislioc) Franc.rije loger (kratkotrajno zbrinjavanje gosta) Logistika potjee od Platonova izraza za praktinu matematiku Leibniz logistiki raun - kao znanost o upravljanju logistika potjee iz SAD-a LOGISTIKI SUSTAV prostorno-vremenska promjena dobara, informacija, energije i ljudi koji pomou mrene organizacije usmjeravaju procese prema postizanju visoke kvalitete i niskih trokova zadovoljstvo kupaca ili korisnika. koristi mrenu organizacijsku strukturu PODRUNA PODJELA LOG.SUSTAVA: 1. globalni log.sustav najireg prostornog obuhvata, rezultat globalizacije (EU, SAD) 2. makrologistiki sustav iroki obuhvat poduzea, njihovih udruenja i ostalih institucija koje sudjeluju u njihovim log.procesima 3. mirkologistiki sustav obuhvaa poduzee, poslovne (logistike) funkcije i aktivnosti 4. sustav integralne logistike obuhvaa proizvoae, veletrgovce, trgovce na malo, agente i posrednike sudionike u opskrbnom lancu od dobavljaa do kupca ili korisnika LOGISTIKI SUSTAVI prema funkciji ine aktivnost za postizanje ciljeva logistike osnovna funkcija log.sustava je prostorno-vremenska transformacija dobara. S njenim ispunjenjem vezane su funkcije promjene koliina i vrsta dobara te funkcije olakavanja transformacije dobara. U funkcijskom smislu logistiki sustav uvijek je podsustav gospodarskog sustava poduzea, kao to su i drugi podsustavi: proizvodnja, prodaja, istraivanje ulazne varijable u sustav ulaganja proizvodnih imbenika, odnosno log.trokovi; prirodni resursi (prostor, infrastruktura i suprastruktura), ljudski resursi, financijski resursi i informacije izlazne varijable uinci, rezultati; one koje log. proizvoai prodaju korisnicima svojih proizvoda; konkurentska prednost ostvarena marketinkom orjentacijom i uinkovitou, dostava kupcu ili korisniku, u pravo vrijeme i na pravom mjestu, uinkovita dostava do kupca ili korisnika STRUKTURA LOG.SUSTAVA sustavi velike sloenosti, dinamini veliki broj raznorodnih elemenata Log.sustavi u gospodarstvu: Vertikalna struktura (tehniki, tehnoloki, organizacijski, ekonomski, pravni, intelektualni kapital, ekoloki) Horizontalna struktura

2

Svi log sustavi imaju MRENU STRUKTURU: 1. jednostupnjevni odnos jednog subjekta sa drugim i veza meu njima; u jednostupnjevnom sustavu prostor i vrijeme premouju se izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke i toke prijama. 2. viestupnjevni (sabiranje i distribucija) tok izmeu toke isporuke i toke prijama prekida se najmanje u jednoj toki, iji je zadatak pregrupiranje dobara u manje jedinice koliine ili pak njihova koncentracija u vee jedinice za isporuku. 3. kombinirani pojavljuju se elementi i jednih i drugih LOG.PROCES procesi se odvijaju unutar elemenata i izmeu elemenata koriste veze sustava interne i eksterne veze su statine i predstavljaju kanale kojima teku materijali, poluproizvodi, finalni proizvodi, informacije, ljudi, otpad, vikovi sirovina, kapital, znanje log.procesi ine: log.informacijski podsustav (dostavljanje i obrada naloga), log.fiziki podsustav(transport, pregrupiranje i skladitenje u tokovima dobara, pakiranje) logistikim se procesima izaziva tok dobara, koji povezuje sustave pripravnosti dobara i sustave upotrebe dobara. Bitni log.procesi jesu:

Transport, pregrupiranje i skladitenje koji se odnose na tokove dobara Pakiranje i signiranje Dostavljanje i obrada naloga, koji se odnose na tokove informacija

LOGISTIKI LANAC skup, odnosno niz meusobno i interesno povezanih karika, odnosno logistikih partnera i logistikih aktivnih sudionika koji omoguuju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje logistikih proizvoda. moe imati razliiti broj karika kratki lanci (do 5 karika), dugaki lanci (od 6-10 karika), veoma dugaki lanci (od 11 do 20), megalogistiki lanci (vie od 21) karike u log.lancu male karike (npr.manji dobavlja), srednje karike (npr. Maloprodavatelj), velike karike (veleprodavatelj), i megalogistike karike (robnodistribucijski centar) karike mogu biti povezane vrsto i labavo u megalogistikim lancima treba imati na umu: vlasnike tokove, informacijske tokove, financijske tokove, materijalne (robne) tokove, logistiko distribucijske tokove optimalizacija tur.lanaca treba imati na umu vrijednost elemenata strukture prodajne cijene materijalnih dobara distribuiranih u log.lancima transportni lanci bitna sastavnica log.lanaca; mogu funkcionirati bez log.lanaca, ali u praksi su oni u stalnoj interakcijskoj sprezi: oni su kompatibilni, komplementarni, meusobno povezani, karike postaju zajednike transportni lanci nisu sinonimi s log.lancima LOGISTIKODISTRIBUCIJSKI LANAC sloeni, stohastini i dinamini sustav meusobno i interesno povezanih karika, odnosno log.partnera (tj.log subjekata) koji omoguuju upravljanje log.procesima, tkovima, protocimapodravanih tokovima kvalitetnih informacija, od sirovinske baze, proizvoaa,preko mjesta razdiobe ili koncentracije, do kupaca, potroaa, korisnika mogu imati razliit broj karika kratki lanci (do 25 karika), dugaki (od 26-50), veoma dugaki (51 100), megalogistiki lanci (vie od 100) karike male (npr.manji dobavlja), srednje, velike i megalogistiodistribucijske log.lanci su bitna sastavnica logistikodistribucijskih lanaca u stalnoj su interakcijskoj sprezi

3

LOGISTIKI LANCI sudjeluju samo u odreenim fazama procesa proizvodnje log.proizvoda, a LOGISTIKODISTRIBUCIJSKI LANAC objedinjuje parcijalne procese u jedinstvene, homogene, uspjene, uinkovite... procese visokosofisticiranih log.proizvoda. Mrea ini ju vei broj kanala koji se u odreenim tokama susreu MREA je pravcem pruanja kanala, mjestima susretanja, propusnom moi kanala prilagoena dinamici i jaini log.tokova UPRAVLJANJE LOGISTIKOM postaje izuzetno znaajno kada je prevladala spoznaja da jedino primjena logistikih principa u organizaciji procesa proizvodnje materijalnoga ili nematerijalnoga proizvoda u najirem smislu moe rezultirati: smanjenjem trokova, poveanjem kvalitete proizvodnom konceptu odrivog razvitka Upravljati logistikim procesom znai smiljeno usmjeravati proces prema planiranom cilju. Ono to se danas namee kao nuna pretpostavka za uinkovito upravljanje procesom je raspolaganje informacijama, tehnologijom i znanjem. LOGISTIKA U TURIZMU prostorno-vremenska transformacija materijala, ljudi, informacija, energije, otpada, znanja, kapitalas ciljem da se uz minimalne trokove ostvari kvalitetna tur.usluga, na zadovoljstvo korisnika Ciljevi: optimalizacija tokova dobara, ljudi, informacija, energije, znanja, kapitala (otpada i vode) uz najmanje trokove na zadovoljstvo korisnika tur.usluge zadovoljstvo korisnika ini kvalitetna tur.usluga po prihvatljivoj cijeni vrijednost za novac LOGISTIKI SUSTAVI U TURIZMU: ugostiteljski podsustavi primarnu vanost ima optimalizacija tokova dobara i informacija; usluga hrane i pia bit e kvalitetnija i jeftinija u onoj mjeri u kojoj logistika omogui optimalizaciju toka materijala, poluproizvoda i finalnih proizvoda potrebanih za konani proizvod fiziki tokovi od dobavljaa, preko proizvodnje do korisnika (turista) koncept opskrbnog lanca turistikoagencijski podsustavi optimalizacija informacijskih tokova; oni prikupljaju informacije od ponuditelja tur.usluga i potencijalnih korisnika, a usmjeravajui te informacije odreenim kanalima, vre njihovo povezivanje uz odreenu naknadu; oni dodaju svoju vrijednost kod oblikovanja tur.aranmana prometni podsustavi prostorno-vremenska transformacija uz naelo optimalizacije tokova dobara, ljudi, energije i informacija (i otpada) od poetne do zavrne toke u funkciji proizvodnje tur.proizvoda; optimalni tokovi dobara realiziraju se u suradnji s ugostiteljskim i trgovinskim podsustavima podsustavi tur.atraktivnosti (motiva putovanja) razlika od destinacije do destinacije; nain ponude i konzumacije, promocije i prodaje treba biti unaprijed osmiljen i oblikovan; nacionalni park, muzej, kulturno-povijesni spomenik, kupovina, dogaaj logistika nudi optimalizaciju svih tokova kako bi se motiv na najuinkovitiji nain ponudio na koritenje posjetitelju LOGISTIKA DOGAAJA organiziranje i usklaivanje tokova ljudi, materijala, opreme, informacija, otpada i ostalih tokova, te usmjeravanje procesa prema unaprijed planiranim ciljevima, u odreenom prostoru i vremenu dogaaj je poseban ritual, predstavljanje, priredba ili proslava koja je pomno planirana i osmiljena radi obiljeavanja posebnih prigoda ili radi postizanja odreenih socijalnih, kulturnih ili skupnih ciljeva Dogaaji prema veliini: 1. dogaaji lokalnog znaaja 2. veliki dogaaji 3. mega dogaaji 4

4. dogaaji koji se iskljuivo organiziraju kako bi destinacija poveala tur.atraktivnost

Lokacija dogaaja: 1. predviena lokacija 2. lokacija pogodna za organizaciju takvih dogaaja prema uestalosti: 1. jednokratni, posebice ukoliko se radi o mega-dogaajima predstavljaju organizacijski izazov 2. viekratni LOGISTIKI SUSTAV DOGAAJA predstavlja prostorno-vremensku transformaciju funkcionalno vezanu za posjetitelje, izvoae, aktivne sudionike i opremu. LOGISTIKI KONCEPT DOGAAJA organiziranje dogaaja poinje utvrivanjem koncepta koji treba dati odgovore na temeljna pitanja:

cilj organizacije dogaaja tko e biti posjetitelji gdje i kada e se dogaaj odvijati to je iri kontekst dogaaja potrebna financijska sredstva potrebni resursi

RESURSI vrijeme, prostor, ljudi, informacije, novac, dobra; oni se neprekidno isprepliu i to onoliko uspjeno koliko bude bila logina organizacija meuodnosa elemenata i kanala te uinkoviti procesi ELEMENTI LOGISTIKIH PROCESA: 1. posjetitelji marketing i promocija, prodaja karata, prijevoz do mjesta dogaaja, ekanje na ulaz i ostale usluge 2. izvoai prijevoz, smjetaj i ugostiteljske usluge, ostale usluge 3. ostala sredstva i potrebe sigurnost, elektrina energija, voda, hitna pomo, otpad, skladitenje hrane i pia, oprema, odnosi s ugovornim stranama OPERATIVNI MENADERI obavljaju poslove i zadatke iz svog djelokruga i odgovorni su za kvalitetu i pravovremenost izvrenja LOGISTIKI MENADER koordinira aktivnosti operativnih menadera u dijelu koji se odnosi na logistike procese. OPERATIVNI PLAN DOGAAJA pripremna faza: gradnja objekta infrastrukture, gradnja prometnica radi prijevoza graevinskog materijala i opreme do gradilita, nova regulacija prometa u dijelu ili itavoj destinaciji, prenamjena prostora radi parkiranja vozila faza odvijanja dogaaja: mnogostruko vei tokovi ljudi i vozila prema lokaciji dogaaja, ali i cijeloj destinaciji, poveana potranja za smjetajnim i ugostiteljskim uslugama, poveana potranja u trgovinama, poveana potreba za parkingom, za ostalim uslugama (medicinskim, potanskim, komunikacijskim i sl.) 5

zavrna faza nakon dogaaja: poveani tokovi vozila i ljudi na podruju destinacije, poveani tokovi otpada radi ienja, poveani tokovi tereta radi raspreme pokretnih objekata i opreme PROCES PREOBRAZBE U PODUZEU sastoji se od transporta, obrade i prateih aktivnosti nabave, skladitenja i distribucije, u logistici se shvaa kao organska cjelina. Stoga poslovna logistika obuhvaa sve aktivnosti sa svrhom poveanja brzine protoka kroz poslovni sustav i efikasnosti poslovnoga sustava. Sagledavaju se svi postupci ne samo u skladitu ili u transportu, nego i u svim procesima koji se tiu materijalnih elemenata i informacija u poduzeu. LOGISTIKI SUSTAVI U TURIZMU prema prostornom obuhvatu megaturistiki logistiki sustavi, globalnoturistiki sustavi, makrologistiki sustavi te mikrologistiki logistiki sustavi. Turistikologistiki sustavi ostvaruju svoju temeljnu misiju samo onda ako u pravo vrijeme, na pravom mjestu , u odgovarajuim sadrajima i uz minimalne logistike trokove opskrbe servisiraju sve ili najvei broj turista. LOGISTIKE FUNKCIJE U PODUZEU Logistika proima sve druge funkcije u poduzeu. Njezino znaenje i odnos s drugim funkcijama u poduzeu moe se najbolje vidjeti iz tendencija u kretanju trokova i iz tendencija u trinim utjecajima (utjecajima iz okoline poduzea). Log funkcije u poduzeu: 1. poslovne osnovne funkcije osoblje, financije, informacije, logistika 2. poslovne uslune funkcije (popreno-presjene funkcije) - istraivanje i razvoj, nabava, proizvodnja, prodaja LOGISTIKA NABAVE - zapoljava postojee dobavne kapacitete proizvodei potrebne tokove materijala i (polu)proizvoda, da bi vlastitom poduzeu uinila fiziki raspoloivim kupljena dobra na eljeni nain. - bavi se tokom materijala od dobavljaa do poduzea Vanjska priprema materijala moe se obaviti na tri naina: kao pojedinana nabava prema potrebi (uskladitavaju se male koliine; manji trokovi) kao nabava uz dranje zaliha (odvaja se unutarnja od vanjske pripreme materijala te je poduzee manje osjetljivo na kolebanja i nesigurnosti kod dostave; vii skladini trokovi) kao nabava na osnovi ugovora s posebnim utanaenjima (dopremanje, koje je usklaeno s proizvodnjom i ulaganjem; povezuje prva 2 naina) Glavni cilj logistike nabave je opskrba poduzea :

s pravim materijalima (robom) u potrebnoj koliini na pravome mjestu uz to veu ekonominost

U okviru logistike nabave spadaju slijedei log.zadaci: - razmatranja: proizvoditi ili kupovati (make or buy) - usklaivanje nabave s proizvodnjom (vrste poiljki, vrijeme dostave, mjesto dostave) - minimiziranje transportnih trokova - izbor ambalae - kontrola kvalitete 6

LOGISTIKA PROIZVODNJE Logistika proizvodnje je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova materijala, do i unutar proizvodnih mjesta. U logistiku proizvodnje spadaju: - proizvoditi ili kupovati (make or buy) zajedniki s nabavom - strukturiranje proizvodnje prema logistikim aspektima - planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom - uobliavanje fizikog i informacijskog toka kroz proizvodnju (skladini i transportni sustavi, sustavi planiranja, upravljanja i simulacije) Odnos izmeu PRODAJE i logistike slian je odnosu izmeu prodaje i istraivanja i razvoja. Prodaja postavlja zahtjeve oblikovanju proizvoda, a njih rjeava istraivanje i razvoj. Isto tako prodaja ima zahtjeve odreene razine usluge isporuke, a logistika treba stvoriti sustave koji ispunjavaju ove zahtjeve. MARKETINKA LOGISTIKA - Sluba prodaje opskrbljuje, odrava i razvija kapacitete kupca da to moe, mora spoznati probleme kupca i prema tome postaviti marketing miks nastoji zadrati kupce i istraivati i razvijati nove proizvode. Raspoloivost dobara kupcu se postie na dva naina: dostavom (dobavlja kupcu) logistika distribucije koju vodi dobavlja odvoenjem (kupac sam sebi) logistika nabave koju vodi kupac Logistiku distribucije zovemo jo i MARKETING-LOGISTIKOM odreenom uslugom isporuke koju zahtijeva trite. LOGISTIKA KAO POSLOVNA FUNKCIJA Obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u sustavima staviti na raspolaganje tritu traena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u traenoj koliini, kvaliteti i cijeni s tonim informacijama vezanim uz ta dobra. Naglasak je na minimalnim trokovima i optimizaciji kako bi se postigla vea profitabilnost. LOGISTIKO PODUZEE usluno poduzee, ija je osnovna svrha premoivanje prostora i vremena. LOGISTIKA PODUZEA ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzea, a odnose se na optimalno osiguravanje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu poduzea. POSLOVNA LOGISTIKA logistika unutar poduzea; logistika u kojoj djeluje poduzee sa subjektima iz svoga ueg ili ireg okruja Poslovnu logistiku moemo shvatiti u trostrukom smislu: funkcijskom (logistika je nova funkcija poduzea) instrumentalnom (ona je nova softverska i hardverska tehnologija za obradu informacija i olakanje tokova dobara) institucijskom (organizacijska izgradnja poduzea i suradnja poduzea u poslovnoj logistici) LOGISTIKI KONCEPT glavni problem koji se rjeava log.konceptom jest usklaivanje i optimiranje unutar samoga lo.podruja, a i izmeu logistike i drugih funkcija poduzea: nabave, proizvodnje, prodaje.

7

Ciljem log.koncepta mora se odrediti koja materijalna dobra, kada , u kojoj koliini i gdje trebaju biti raspoloiva i za to se trebaju upotrebljavati, zatim odakle trebaju stizati, ime trebaju stizati, kamo trebaju slati nakon zavravanja odreenih procesa i sl.

(2. kolokvij) PORTEROV LANAC VRIJEDNOSTI polazi od stvaranja dodane vrijednosti za krajnjega kupca. U stvaranju dodane vrijednosti sudjeluje vie karika lanca, odnosno poslovnih procesa, koji se mogu podijeliti na: 1. primarne aktivnosti: ulazna logistika, proizvodnja, izlazna logistika, prodaja i marketing, postprodajne usluge 2. podupirue aktivnosti: korporacijska infrastruktura (financije, planiranje) upravljanje ljudskim potencijalima, tehnoloki razvoj i procedure. poduzee je profitabilno ukoliko stvorena vrijednost u lancu nadmauje ukupne trokove navedenih aktivnosti Prilikom formiranja lanca vrijednosti organizacije se povezuju i stvaraju interorganizacijsku suradnju i meusobnu ovisnost. Koncept lanca vrijednosti omoguuje analizu svakog pojedinog lanca i dodavanje vrijednosti proizvodu i procesu na svakoj pojedinoj kariki. LOGISTIKI LANAC skup, odnosno niz meusobno i interesno povezanih karika, odnosno logistikih partnera i logistikih aktivnih sudionika koji omoguuju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje logistikih proizvoda. LOGISTIKI KANAL mrea sudionika opskrbnog lanca povezanih uz skladitenje, rukovanje, transfer, prijevoz i komunikacijske funkcije koje doprinose efikasnom protoku dobara. Ovisno O PROSTORNOM DJELOVANJU logistiki lanci mogu biti: 1. nacionalni logistiki lanci formiraju se unutar odreene drave i povezuju brojne gospodarske subjekte razliitih regija unutar drave; mogu biti kompleksni s obzirom na broj sudionika, oni su manji i krae traju u odnosu na meunarodne i globalne logistike lance. 2. meunarodni logistiki lanac sloeniji od nacionalnog log.lanca; sainjavaju ga log.lanci vie razliitih drava koji se mogu odnositi na vie drava ili pokrivati odreene regije na veem zemljopisnom podruju; broj log.aktivnosti i log.subjekata se poveava; subjekti meunarodnog log.lanca suoavaju se s pravnim, jezinim, financijskim, kulturolokim barijerama, koje je potrebno efikasno i na vrijeme ukloniti ili djelovati na njih. 3. globalni logistiki lanci vei i sloeniji u odnosu na nac.i me.log.lance; moglo bi se rei da se sastoje od vie meunarodnih log.lanaca, te samim time angairaju brojne sudionike globalnog vanjskotrgovinskoga, prometnoga i gospodarskog sustava; log.aktivnosti se uslonjavaju, kao i broj sudionika; karike moraju biti povazane vrsto, stabilno, ali isto tako moraju biti i fleksibilne. LOG.LANCI mogu se podijeliti na:

8

1. jednostavne log.lance u njima individualni proizvoa direktno stupa u vezu s krajnjm potroaem. Kontrola u takvom lancu je relativno jednostavna, budui da individualni proizvoa kontrolira log.tokove izravno s kupcem. 2. sloeni log.lanac njega karakterizira pojava posrednika (npr.javna skladita, trgovci na malo) koji se inkomporiraju izmeu proizvoaa i kupca. Kontrola log.tokova postaje sloena, budui da se javljaju dodatna skladita, dodatne prijevozne rute, dodatne log.aktivnosti. 3. kompleksni log.lanci su mnogo sloeniji od prethodne dvije vrste log.lanaca; tvore log.mreu; postizanje efikasnog log.toka je izuzetno teko i sloeno zbog sudjelovanja brojnih sudionika, prostorne i vremenske rasprenosti, lokacije sirovinskih baza, proizvodnih pogona i, skladita KARIKA u log.lancu predstavlja jednog aktivnogan log.subjekta u procesu proizvodnje log.proizvoda, primjerice: proizvoai dobavljai prodavatelji pediteri prijevoznici skladitari distributeri kupci potroai. svaka karika, odnosno svaki aktivni log.subjekt u log.lancima, koji sudjeluje u procesima proizvodnje log.proizvoda, ima svoj poseban interes. LOGISTIKI LANAC - moe imati razliiti broj karika kratki lanci (do 5 karika), dugaki lanci (od 6-10 karika), veoma dugaki lanci (od 11 do 20),megalogistiki lanci (vie od 21) Karike u log.lancu male karike (npr.manji dobavlja), srednje karike (npr. Maloprodavatelj),velike karike (veleprodavatelj), i megalogistike karike (robnodistribucijski centar) Karike mogu biti povezane: vrsto (kada izmeu log.subjekata postoje postojene i vrste pravne, ekonomske i fer veze i odnosi temeljeni na savezima, partnerskim odnosima) i labavo (kada log.subjekti povremeno stupaju u poslovne odnose bez posebnih zajednikih programa, bez stratekih saveza, bez dugoronih zajednikih interesa) U operacionalizaciji procesa proizvodnje log.proizvoda treba imati na umu vlasnike tokove, informacijske tokove, financijske tokove, materijalne (robne) tokove, logistikodistribucijske tokove. LOG.OPERATERI, LOG.PODUZETNICI, LOG.DISTRIBUTERI, LOG.AGENTI usklauju, koordiniraju, organiziraju, operacionaliziraju misije, funkcije, aktivnostiu log.lancu. bez njihovog aktivnog sujelovanja u log.lancima, takvi se lanci ne mogu dizajnirati, takvi lanci ne mogu optimalno funkcionirati, ne mogu biti fleksibilni, ne mogu omoguavati brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje log.proizvoda.. Log.subjekti ne mogu ni minimalno utjecati na vanjske imbenike, a njih je vie od 50%, a u danim okolnostima okruenja mogu ogranieno utjecati na unutarnje imbenike koji utjeu na poslovne odnose log.subjekata u log.lancima. Optimalizacija log. lanaca mogua je: 1. metodama operacijskih istraivanja: linearnim programiranjem, nelinearnih programiranjem, dinamikim prog., teorijom igara, mrenim planiranjem, redovima ekanja, upravljanjem zalihama, metodama trokovne uinkovitosti, metodama trokova i koristi 2. ekonometrijskim metodama i modelima: metode i modeli regresijske analize, metode i modeli linearnoga i nelinearnoga programiranja, metode i modeli simulacije te metode i modeli optimalnoga rezerviranja.

9

U optimalizaciji log.lanaca, bez obzira na njihovu duinu, elastinost, komplementarnost, i kompatibilnost njihovih karika, pozitivan i/ili negativan utjecaj unutarnjih i vanjskih imbenikasvakako treba imati na umu vrijednosti elemenata strukture prodajne cijene materijalnih dobara distribuiranih u log.lancima. TRANSPORTNI LANCI bitna sastavnica log.lanaca. transportni lanci teorijski mogu funkcionirati bezlogistikih lanaca. U praksi, transportni i log.lanci funkcioniraju u stalnoj interakcijskoj sprezi: oni su kompatibilni, komplementarni, meusobno povezani, njihove se misije isprepliu, karike jednih lanaca postaju glavne i/ili pomone karike dr.lanaca, ali i obrnuto. Transportni lanci omoguuju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje transportnih proizvoda, alog.lanci log.proizvoda. Procesi proizvodnje transportnih usluga se odnose samo na fiziki prijenos, prijevoz, premjetanjematerijalnih dobara, putnikas jednog mjesta na drugoi on je jednostavniji i mnogo ui od procesa proizvodnje log.proizvoda koji se odnose na mnogobrojne aktivnosti, potpore, opskrbe, pomoikojima se funkcionalno i djelotvorno povezuju svi djelomini procesi. LOGISTIKODISTRIBUCIJSKI LANAC sloeni, stohastiki i dinamini sustav meusobno i interesno povezanih karika, odnosno log.partnera (tj.log.subjekata) koji omoguuju upravljanje log.procesima, tokovima, protocima materijalnih dobarapodranih tokovima kvalitetnih informacija, od sirovinske baze, proizvoaa, preraivaa, dobavljaa, prodavatelja, poiljateljapreko mjesta razdiobe ili koncentracije, do kupaca, potroaa, korisnika ne moe optimalno funkcionirati bez tridesetak zahtjevnih i specijaliziranih log.aktivnosti, primjerice: proizvodnje, prerade, obrade, dorade, pakiranja temeljna misija logistikodistribucijskih lanaca: oni omoguavaju stavljanje robe na raspolaganje potroaima na nain i pod uvjetima koji najbolje odgovaraju njihovim zahtjevima. Oni trebaju omoguitibrze, sigurne i racionalne robne tokove i distribuiranje robe od proizvodnje do potronje, da oni prostorno i vremenski usmjeravaju proizvodnju prema potrebama potroaa, utjeu na plasman novih proizvoda te da utjeu na promjenu potroakih navika i kultura i tite interese potroaa svaka karika u logdistrib.lancu predstavlja jednog aktivnog log.subjekta koji sudjeluje u procesu proizvodnje log.proizvoda. Broj karika ovisi o duini, sloenosti i zahtjevnosti logdistrib.lanca, odnosno o zamrenosti procesa proizvodnje log.proizvoda. u uem smislu: takvi lanci funkcioniraju na gravitacijskom podruju odreenog globalnoga, makro ili mikrologistikog centra, robnoindustrijskoga centra; karike ine mnogobrojni trgovci, posrednici, potroai, korisnici; izmeu sudionika se uspostavljaju razliiti tokovi, a informacije su sastavnica svih tokova u irem smislu rijei: u njima prvu skupinu karik ine brojni proizvoai, preraivai, odnosno dobavljai; odnosi meu karikama, kao i tokovi su dui, sloeniji zahtjevniji, zamreniji u najirem smislu: funkcioniraju na gravitacijskom podruju odreenoga globalnoga, makro ili mikrologistikoga centra, odnosno robnoindustrijskoga centra, ali oni povezuju sve procese, sve tokove i sve odnose izmeu karika. mogu imati razliit broj karika kratki lanci (do 25 karika), dugaki (od 2650), veoma dugaki(51 100), megalogistiki lanci (vie od 100) karikama, procesima, odnosima, aktivnostima u logdistrib.lancima u pravilu koordinira vie poduzetnika, odnosno vie logistikih mega i nia operatora, a to su najee logistiki pediteri, distributeri, agentikao specijalisti za organizaciju i operacionalizaciju pojedinih faza procesa proizvodnje log.usluga u takvim lancima. Kreirati i dizajnirati logdistrib.lance s najboljim karikama, mogu samo oni log.operatori koji imaju odgovarajui broj primjereno obrazovanih, osposobljenih, iskusnih, vjetih, lucidnih, kreativnih, inovativnih, inteligentnihkreativnih i operativnih menadera i dr.specijaliziranih log.strunjaka. 10

Izmeu svih karika u logdistrib.lancima potrebno je primjereno ureivati pravne odnose. Optimalan broj kvalitetnih karika homogen niz , odnosno niz meusobno povezanih subjekata, i to u minimalnome broju, koji mogu omoguiti s minimalnim inputima (potencijalima, resursima, kapitalom, trokovima, energijom) maksimalno kvalitetne i odrive procese proizvodnje log.proizvoda, kao outpute, koji e maksimalno zadovoljiti zahtjeve kupaca, korisnika, potroaa Broj kvalitetnih karika znai da takvih karika ne smije biti ni previe, ni premalo, samo onoliko koliko ih je stvarno potrebno da bi se u dotinom lancu omoguio brz, siguran i racionalan proces proizvodnje log.usluga. Meuodnos logistikih i logistikodistribucijskih lanaca log. lanci bitna su sastavnica logdistrib.lanaca i ovi potonji ne mogu funkcionirati bez log.lanaca. log.lanci teorijski mogu funkcionirati bez logdistrib.lanaca. karike logdistrib.lanaca mogu biti glavne i/ili pomone karike log.lanaca logistiki lanci sudjeluju samo u odreenim fazama procesa proizvodnje log.proizvoda, alogistikodistribucijski lanac objedinjuje parcijalne procese u jedinstvene, homogene, uspjene, uinkovite... procese visokosofisticiranih log.proizvoda. u log.lancima, u pravilu, sudjeluje relativno mali broj log.subjekata (tj.log.karika), dok ulogdistrib.lancima sudjeluje mnogo log.subjekata (i nekoliko stotina log.subjekata) koji obavljaju veoma razliite log.djelatnosti, ne odnose meu njima primjenjuju se veoma razliita pravna pravila Elementi proizvodnje logistikih proizvoda 1. logistika infrastruktura svi objekti, sredstva za rad, postrojenja, ureajistalno fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji log.proizvoda te reguliranju i sigurnosti svih proizvodnih procesa u log.industriji 2. logistika suprastruktura sva pokretna sredstva za rad, koja pomou log.infrastrukture omoguuju proizvodnju log.proizvoda (tj. log.znanja i log.aktivnosti) te reguliranje i sigurnost svih proizvodnih procesa u log.industriji. najvanije mjesto u sustavu log.suprastrukture zauzimaju transportna (prijevozna) i pokretna prekrcajna, odnosno pretovarna ili mehanizacijsko-transportna sredstva (tj.mehanizacija) 3. predmeti logistike proizvodnje: podrka, potpora, opskrba, podupiranje nekoga ili neto neime, odnosno samoga sebe neime. U log.industriji su podrka, potpora uglavnom povezani s procesima savladavanja prostornih i vremenskih transformacija materjala,dobraod mjesta isporukedo mjesta primitka, sli s ciljem da se uz minimalne uloene potencijale i resurse maksimalno zadovolje zahtjevi trita. 4. logistiki intelektualni kapital sustav log.menadera i specijaliziranih log.strunjaka sa svim svojim unidisciplinarnih, interdisciplinarnim, pluridisciplinarnim, multidisciplinarnim znanjima, spoznajama, saznanjima, kreativnostima, vjetinama, iskustvimainformacijskim mreama, bazama podataka i informacijama, organizacijskim kulturama, korporacijskim imidima, markama log.proizvoda, informacijama o stvarima i potencijalnim partnerima i korisnicima odnosno potroaima log.proizvoda te kvaliteti odnosa na mega, globalnim, makro, mikro, meta, inter i intralog. tritima. Struktura log.intelektualnoga kapitala: 1. ljudski log.kapital log.znanja, spoznaje, saznanjalog.zaposlenika. 2. strukturalni log.kapital sastoji se od rezultata intelektualnih zaposlenika 3. log.kapital klijenata ine ga vrijednosti kvalitete odnosa neke kompanije s njezinim klijentima (kupcima i dobavljaima) 4. inovacijski log.kapital ine ga znanje i sposobnosti log.zaposlenika koje se oituje u stvaranju novih ideja, novih rjeenja, novih modela tu spadaju licence, zatitni znakovi, autorsko pravo 5. procesni log.kapital sastoji se od procesa stvaranja vrijednosti kompanije, organizacijske strukture 11

6. neopipljiva log.imovina ine je korporacijska kultura, imid kompanije, marka proizvoda i usluge 5. informacijske tehnologije sustav inteligentnih, automatiziranih, informatiziranih, telekomunikacijskihpostupaka koji omoguuju proizvodnju, memoriranje, distribuiranje i razmjenu informacija meu log.subjektima u mikro, meta, makro, globalnim i megalogistikim sustavima 6. financijski potencijal novana sredstva, novani fondovi, odnosno izvori novca. 7. ostali elementi energetski resursi, korporacijska struktura, kultura, klima, tradicija log.industrije, log.pravo, tehnoloke revolucije, BDP, trokovi proizvodnje, log.politika, etika, poslovna politika proizvoaa, kvaliteta log.proizvoda

Ukupni sustav logistike razlae se na sljedee podsustave: 1. 2. 3. 4. 5. izvravanje narudbe dranje zaliha (gospodarenje zalihama) skladite pakiranje transport

Povezivanje logistikih podsustava u skladnu cjelinu moe se postii samo provoenjem cjelovitoga logistikog koncepta, u kojem treba obuhvatiti svaki pojedinani log.podsustav, ali i cjelinu sustava. Zbog toga je izrada log.koncepta potrebna prilikom uvoenja logistike u poduzee. Izvravanje narudbe obrada i kontrola naloga na osnovi podataka, od asa zadatka narudbe kod kupca pa do prispijea dokumenata o poiljci i rauna kod kupca. Stoga je u sreditu panje tok obrazaca (formulara) za izvravanje narudbe. Struktura sustava izvravanja narudbe odreuje se putem: 1. prodajnog i proizvodnog programa 2. proizvodne tehnologije 3. log.nabave, log.proizvodnje i log.distribucije Funkcije izvravanja narudbe odnose se na ostvarivanje informacijskih tokova prije, za vrijeme i nakon toka proizvoda. Informacijskim tokom koji prethodi toku proizvoda treba pravovremeno informirati sva mjesta koja su ukljuena u tok proizvoda. Informacijski tok koji prati tok proizvoda omoguuje svim mjestima, koja su ukljuena u taj tok informacije za operativno izvrenje aktivnosti transporta, pretovara i uskladitenja. Informacijskim tokom treba omoguiti slijed toka proizvoda kroz informacijsku mreu. Tok proizvoda treba kontrolirati sve dok oni ne stignu do toke prijama. Oblici obrade narudbe: runa obrada narudbe, strojna (raunalna, kompjuterska) obrada narudbe, obrada narudbe u sklopu e-bussinessa (elektronikog poslovanja), kao sastavnica e-commercea (elektronike razmjene) Dranje zaliha intraorganizacijski log.podsustav, usko vezan sa sustavom izvrenja narudbi. Bavi se svim odlukama koje imaju utjecaj na stanje zaliha zbog ega se govori i o menadmentu zaliha. Funkcije dranja zaliha odnose se na: 1. degresijske efekte veliine 12

2. 3. 4. 5.

izjednaavanje neusklaenosti izmeu ponude i potranje olakavanje specijalizacije proizvodnje pekulaciju zatitu od nesigurnosti

Vrste zaliha: 1. minimalna zaliha koliina nekog proizvoda koja je potrebna da se pravovremeno izvre obveze poduzea. To je zamiljena veliina kod koje se u obzir uzima samo vrijeme potrebne nabavke (bez iznenaenja, rizika) 2. maksimalna zaliha ona koja se naruuje, tj. to je gornja granica iznad koje nije ekonomski opravdano nabavljati. 3. optimalne zalihe variraju izmeu minimalnih i maksimalnih i predstavljaju onu koliinu proizvoda kojom se osigurava redovna i potpuna opskrba proizvodnje ili kupaca uz minimalne trokove skladitenja i naruivanja robe. 4. prosjene zalihe predstavljaju aritmetiku sredinu odreenoga broja stanja. Tu se uvijek radi o trenutanom vremenskom nizu, tj.stanjima u odreenom asu. 5. sigurnosne zalihe one zalihe koje slue osiguranju od nepredvienih promjena u potranji ili ponudi robe. 6. spekulativne zalihe one koje su skupljene s namjerom da se prodaju kad se cijene znatno povise. 7. sezonske zalihe nabavljene su pred odreenu sezonu zbog zadovoljenja poveane potranje u sezoni. 8. nekurentne zalihe ini roba koja je zastarjela, koja je izgubila potrebna svojstva, koja je demodirana i sl. te se ne moe prodati ili se moe prodati te uz osjetno sniene cijene. Planiranje potrebne koliine zaliha u naelu obavlja se: a) prema predvienoj potranji b) prema konkretnim narudbama kupca Skladite vor u log.mrei, u kojem se proizvodi privremeno zadravaju ili prevode na dr.put koji vodi tom mreom. Osnovne zadae skladinog poslovanja vezane su uz: a) stalnu opskrbu proizvodnje i/ili prodaje odgovarajuom koliinom proizvoda odreene kakvoe, a sve to uz minimalne trokove skladita b) pravilno rukovanje uskladitenim proizvodima i njihovo uvanje od kala, rasipa, kvara, loma U skladitu se odvijaju dvije osnovne skupine procesa: 1. skladini procesi 2. procesi kretanja Vrste skladita prema funkcijama: 1. skladite zaliha (skladita za izdavanje) najvie postoje uz proizvodne pogone. Najvanija funkcija im je stavljanje na raspolaganje kapaciteta za preuzimanje proizvoda koja trebaju za proizvodnju, ali i za preuzimanje gotovih proizvoda (npr.za prihvaanje sezonske proizvidnje) 2. skladite obrtaja (skladita za pretovar) trebaju kratkorono prihvatiti proizvode izmeu pretovara iz jednog u drugo transportno sredstvo. Takva skladita imaju 13

osobito log.poduzea. tu prevladavaju procesi kretanja. Zbog toga je kod njihova oblikovanja vano da omoguuju veliku brzinu obrtaja. 3. skladite za raspaavanje tok proizvoda mijenja se u svom sastavu. U takvom skladitu isto znaenje imaju i skladini procesi i procesi kretanja. Najvaniji im je cilj odravanje radne sposobnosti za restrukturiranje toka proizvoda. Mogu biti: 1. Dostavna skladita toke koncentracije u log.sustavima 2. Otpremna skladita toke razlaganja u log.sustavima Pakiranje omatanje nekog proizvoda koji se moe rasuti ili razgraditi, da bi se taj proizvod zatitio i da bi se obavile i druge funkcije. Funkcije pakiranja: 1. 2. 3. 4. funkcije za proizvodnju marketinka funkcija funkcije upotrebe log.funkcije zatitne funkcije

log.jedinice pakiranja vee jedinice za otpremu. Log.jedinice nastaju saimanjem proizvoda u jedinice koje su standardizirane po obliku i koliinama s ciljem da se pri tome snize trokovi koji na njega otpadaju. Paleta nosivo postolje s nadgradnjom ili bez nje, a slui za saimanje proizvoda, za stvaranje tovarne jedinice za otpremu, skladitenje i slaganje u vozila ili manipuliranje uz pomo dr.mehanikih sredstava. Kontejneri transportne posude u obliku sanduka, naprava i sl. Transport premoivanje prostora ili promjena mjesta transportiranih proizvoda pomou transportnih sredstava. Svaki se transportni sustav sastoji od transportnoga sredstva, transportiranog proizvoda (odnosno, proizvoda koji treba transportirati) i transportnog procesa. Transport nekoga poduzea moe biti: 1. unutarnji (unutar nekoga pogona) npr.unutar skladita, tvornice 2. vanjski (izmeu pogona) od dobavljaa do kupca, izmeu razliitih tvornica funkcije skladita: 1. primarne: funkcija otpremanja, funkcija pretovara 2. sekundarne: izgradnja i odravanje puteva i funkcija davanja jamstva TRANSPORTNI LANAC niz meusobno povezanih tehnikih i organizacijskih procesa pri kojima se osobe ili proizvodi pokreu od izvora do cilja. 1. jednolani transportni lanac povezane se otpremna i dobavna toka (izvor i cilj) u neprekinutom prometu ili u izravnom prometu bez promjene transportnog sredstva 2. vielani transportni lanac dolazi do promjene transportnog sredstva kod povezivanja dobavne s otpremnom tokom. To je: 1. prekinuti promet u uem smislu 2. kombinirani promet u uem smislu UNUTARNJI TRANSPORT podizanje, premjetanje i odlaganje svih materijala i/ili (polu)proizvoda unutar poduzea. 14

INTEGRALNI TRANSPORT obuhvaa premjetanje robe od poetnog mjesta proizvodnog procesa pa do krajnjeg potroaa. Poetnu fazu integralnog transporta ini unutarnji transport proizvodnje, a zavrnu fazu takoer ini unutarnji transport potrone distribucije. Premjetanje materijalnih predmeta unutarnjega transporta postie se racionalnom organizacijom najkraim putem, minimalnim aktiviranjem radnika i sredstava za rad, uz najnie trokove. Transportni put kruni ili pravolinijski; racionalnije je kruno kretanje Osnovni kriterij za izbor prijevoznog sredstva:

cijene prijevoza brzina prijevoza mjesto prijema i isporuke sigurnost i tonost prijevoza prilagodljivost sredstava prijevoza robi zahtjevi za odgovarajuom ambalaom

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA primjena tehnologije u poslovne svrhe na takav nain da kreira informacije i znanje na osnovi kojih menaderi odluuju. Informacijska tehnologija predstavlja svaki oblik tehnologije koji se koristi za prikupljanje, obradu, pohranjivanje, distribuiranje i razmjenu informacija meu korisnicima, bez obzira u kojoj se formi one nalazile. Obuhvaa informatiku i telekomunikacijsku tehnologiju, ali i svaki drugi oblik tehnologije koji omoguava stvaranje, koritenje i irenje informacija. Tri temeljne znaajke modernoga poslovanja koje su nastale kao rezultat informatike revolucije brzina, povezanost, dodana vrijednost. INFORMACIJSKI SUSTAV sustav koji skuplja, obrauje, analizira i rasporeuje informacije za specifine svrhe. Obuhvaa inpute (podatke, instrukcije) i outpute (izvjetaje, kalkulacije) Osnovna misija IS: obrada i predstavljanje informacija u odgovarajuem obliju radi donoenja poslovnih odluka. Cilj IS: isporuka pravnih informacija na pravo mjesto, u pravo vrijeme, pravoj (traenoj) kvaliteti uz minimalne trokove. Razlika izmeu log.sustava i IS je samo u predmetu prometovanja. Kod log.sustava to su dobra, usluge, stvari, tvari, ljudi, ive ivotinje te ostali materijalni i financijski resursi, a kod IS predmet prometovanja su informacije. Zadaci, odnosno operacije IS: prikupljanje informacija klasificiranje informacija obrada i uvanje informacija dostavljanje informacija korisnicima kontroliranje informacija Logistiki informacijski sustav moe povezati razliite informacijske tehnologije. Logistiki operator mora voditi rauna o elementima transporta i prometa, ali i karakteristikama predmeta prometovanja, trokovima i prostornoj udaljenosti ishodita i odredita. Logistiki menadment podsustav integralnog sustava menadmenta suvremenog poduzea, koji se bavi planiranjem ciljeva, organiziranjem resursa i aktivnosti, upravljanjem ljudskim potencijalima i kontroliranjem procesa prostornovremenske transformacije dobara, energije, informacija i znanja od mjesta nastajanja do poduzea. 15

Strategijski logistiki menadment vodi brigu o ostvarenju stratekih ciljeva i zadataka. Operativni log.menadment naglasak ima na log.uincima, efektima i log.proraunima trokova koji predstavljaju informacijsku podlogu za log.upravljanje. INFORMACIJA vana supstanca svakog log.proizvoda, bez obzira o kakvoj se vrsti logistike radi i kakav oblik imaju log.proizvodi. mogu se prenositi na razliite naine, npr. Elektronikim impulsima, pisanim i izgovorenim rijeima U log.industriji aktivni log.subjekti meusobno KOMUNICIRAJU, odnosno uspostavljaju interakcijske informacijske veze i razmjenjuju informacije. Integralni informacijski sustavi omoguuju, ne samo komuniciranje izmeu log.subjekata u logdistrib.kanalima, odnosno log.lancima i log.mreama, nego i s partnerima, institucijamaizvan logdistrib.kanala. INFORMACIJSKOLOGISTIKI SUSTAVI omoguavaju komuniciranje, odnosno log.komuniciranje unutar odreenih log.sustava (npr.mikrologistikih sustava) i komuniciranje log.subjekata odreenih log.sustava s partnerima, institucijamaiz okruenja, omoguavaju. Logistikoinformacijski sustav sustav meusobno svrsishodno povezanih i meuutjecajnih podsustava i elemenata koji, pomou ljudskih komponenata, materijalnotehnikih komponanata, nematerijalnih komponenata, prijenosnih komponenata i organizacijskih komponenata, omoguuje prikupljanje podataka, obradu podataka, pohranjivanje podataka i informacija i dostavljanje podataka i informacija log.subjektima kao proizvoaima log.proizvoda. Temeljne funkcije svakog loginf. sustava: 1. 2. 3. 4. prikupljanje podataka obrada podataka pohranjivanje podataka i informacija dostavljanje podataka i informacija

Komponente informacijskog sustava: 1. 2. 3. 4. 5. ljudska komponenta (Lifeware) materijalnotehnika komponenta (Hardware) nematerijalna komponenta (Software) prijenosna komponenta (Netware) organizacijska komponenta (Orgware)

Misija inflog.sustava: da log.menadere i dr.specijalizirane log.strunjake pravodobno opskrbe kvalitetnim informacijama kako bi mogli donositi primjerene log.odluke u svim fazama, ne samo procesa proizvodnje log.proizvoda, nego i upravljanja svim log.potencijalima, resursima, aktivnostimaali i odluke o rastu i razvoju log.poslovnih sustava. Log.odluke prema stupnju hijerarhijske sloenosti: strateke odluke, taktine odluke, operativne odluke Log.odluke prema vremenu za koje se odnose: kratkorone ili tekue do jedne godine srednjorone odluke 1-5 god. dugorone odluke od 5-20, ali se mogu odnositi i na dua razdoblja POSLOVNI LOGISTIKI SUSTAV 16

socio-tehniki sustav iji je cilj da na racionalan nain rijei probleme u vezi s tokom sirovina, mateijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda u okviru neke organizacijske cjeline. 1. logistiki informacijski sustav formalizirano komuniciranje meu subjektima log.proceas 2. fiziki log.sustav prostorno-vremenska transformacija materijalnih dobara

(3. kolokvij) LOGISTIKI MENADMENT Funkcija log.menadmenta upravljanje prostorno-vremenske transformacije dobara, energije, informacija i znanja sa ciljem da se proizvodi i usluge realiziraju na efektivan i efikasan nain, kako u pogledu troka, tako pogotovo u odnosu na kupca, korisnika i potroaa. Uspjeno upravljanje log.procesima, odnosno poduzeem u suvremenoj dinaminoj i nepredvidivoj okolini, pretpostavlja ukljuivanje funkcija upravljanja i voenja u koncept suvremenog log.menadmenta poduzea. LOGISTIKI MENADMENT podsustav integralnog sustava menadmenta suvremenog poduzea, koji se bavi planiranjem ciljeva, organiziranjem resursa i aktivnosti, upravljanjem ljudskim potencijalima i kontroliranjem procesa prostorno-vremenske transformacije dobara, energije, informacija i znanja od mjesta nastajanja do poduzea, kroz poduzee i od poduzea do mjesta koritenja s ciljem efektivnog i efikasnog udovoljavanja zahtjevima pravih korisnika, pravim proizvodima i uslugama, u pravoj koliini i kvaliteti, na pravom mjestu, u pravo vrijeme i za pravu cijenu. Razvoj logistikog menadmenta odvija se u fazama: 1. logistiki menadment orijentiran prema krizi analiziranje i rjeavanje log.problema ne odvija se kontinuirano na temelju log.koncepcije nema log.planiranja, budui da ne postoji razvijeni sustav prikupljanja i obrade podataka o log.trokovima, uincima i aktivnostima toka dobara i informacija u log.sustavu log.menadment ne otkriva pravodobno i aktivno log.probleme, ve samo reagira na simptome koji se mogu predvidjeti, a koji ukazuju na postojanja uskih grla, odnosno slabih smetnji u sustavu (smetnje) ograniava se na trenutne intervencije faza poetka uoavanja log.problema ne utjee direktno na poslovni rezultat 1. logistiki menadment orijentiran prema trokovima analiza i rjeavanje log.problema odvijaju se na osnovi razmiljanja o ukupnim trokovima u log.sustavu poduzea mogue je planiranje ulaza dobara, koje se orijentira prema podacima iz prolosti reagira se na simptome odstupanja planiranih od stvarnih trokova ova faza doprinosi poboljanju uspjenosti poslovanja od 3-5% 1. logistiki menadment orijentiran prema uinkovitosti

17

upravljanje log.procesima, odnosno analiza i rjeavanje log.problema u ovoj fazi odvija se kako na osnovi ukupnih log.trokova, tako i na osnovi uslunog razmiljanja u log.sustavu sagledava se realizacija, odnosno funkcioniranje cjelokupnog log.sustava u vidu relevantnih podsustava, odnosno uslunih komponenata u koliinama, kvaliteti i vremenu mogue je log.planiranje odrediti prema uinku alternativna rjeenja trae se na temelju analize problema, ime se dopire od simptoma problema (npr.prekomjerne zalihe) do uzroka problema (npr.nepouzdani dobavljai) log. Sustav se analizira u okviru kontinuiranog log.planiranja, tako da log.menadment na vrijeme uoava probleme i umjesto da reagira orijentacijski prema prolosti, djeluje prema budunosti log.planiranje jo nije integrirano - planira se neovisno o sustavu nabavne, proizvodne i distribucijske logistike, tako da nije mogue koristiti uinke suradnje, npr.koritenje istog prometnog sredstva pri nabavi materijala i distribuciji proizvoda poduzea uspjenost poslovanja poveava od 7-10% 1. logistiki menadment orijentiran na planiranje upravlja log.procesima polazei od definiranja ciljeva poduzea i strategija za njihovo ostvarivanje log.planiranje obuhvaa cjelokupni log.sustav logistika je uklopljena u strategijski sustav planiranja i u kontrolni sustav poduzea, a log.menadment u proces strategijskog menadmenta razvija se sustav integriranog stratekog log.menadmenta poboljanje uspjenosti poslovanja poduzea - preko 25% racionaliziraju se ukupni trokovi, u ijoj strukturi udio poveavaju trokovi transakcija i koordinacije, koji su preteito log.trokovi Operativna dimenzija logistikog menadmenta odnosi se na odluke kojima se iscrpno formulira usluna politika i programi za njenu realizaciju obuhvaa i planiranje pojedinanih koraka u procesu realizacije uslune politike, odnosno log.sustava, te utvrivanje organizacije strukture i realizacije kooperacije s izabranim partnerima u podruju logistike Operativna dimenzija raditi stvari na pravi nain (operativni menadment); efikasnost Operativna logistika - treba se sve vie decentralizirati Strategijska dimenzija log.menadmenta odnosi se na dugorono djelotvorne odluke, koje se kratkorono uope ne mogu revidirati tim odlukama pripadaju odreivanje log.uslune politike i odreivanje osnovne strukture log.sustava (mree, mikro ili makrologistike infrastrukture) Strategijska dimenzija raditi prave stvari (poduzetniki menadment); efektivnost Strateka logistika - treba biti sve vie centralizirana Obje navedene dimenzije log.menadmenta su kompatibilne i nadopunjujue. Svako je poduzee upueno na postizanje ciljeva operativnim mjerama u sadanjosti da bi stratekim mjerama u budunosti stvorilo potencijale uspjeha. Funkcionalna dimenzija log.menadmenta odnosi se na funkcionalna podruja procesa prostorno-vremenske transformacije informacija, energije, znanja i dobara u poduzeu izmeu poduzea i njegovog utjecajnog okruja. 18

Funkcije logistike: nabava, transport i manipuliranje, skladitenje, pakiranje i signiranje, usluivanje kupaca, planiranje proizvodnje Instrumenti: strateki i taktiki plan, operativni plan, materijalni tok, unapreenje prodaje, informacijski tok, upravljanje zalihama Institucije: intraorganizacijska izgradnja, interorganizacijska izgradnja Institucionalna dimenzija log.menadmenta odnosi se na logistiku organizacijsku izgradnju poduzea i suradnju poduzea u poslovnoj logistici s utjecajnim okruenjem zadatak log.menadmenta u institucionalnom smislu: izgradnja internog log.sustava koji e omoguavati najefikasniji tok informacija, energije, znanja i dobara kroz poduzee i koji e biti to kompatibilniji s log.tokovima okruja, kako bi se poduzee to efikasnije ukljuilo u te tokove i postizalo svoje ciljeve u dinaminom okruenju. Instrumentalna dimenzija log.menadmenta odnosi se na planiranje, realizaciju i kontrolu tehnologije tokova informacija, energije, znanja i dobara u poduzeu i izmeu poduzea i njegovog okruja efikasnost log.sustava se postie simulacijskim modelima koji mogu oslikati kompleksne log.veze Log.menadment stvara vrijednost za korisnika, koja direktno poveava uspjenost poslovanjasuvremenog poduzea kroz: efektivnost (odnosi se na pitanje performansi i procjene u kojoj mjeri log.funkcija izlazi u susret korisnikim zahtjevima u odreenim podrujima dostupnost proizvoda, vrijeme ispunjenja zahtjeva, prodajna usluga i sl.) efikasnost (odnosi se na organizacijsku sposobnost da se osigura eljeni proizvod ili usluga po cijeni koja je prihvatljiva za korisnika, to implicitno ukljuuje potrebu log.upravljanja resursima i aktivnostima u cilju ograniavanja trokova poduzea) diferencijacija (manifestira se kroz sposobnost logistike da stvori vrijednost za korisnika kroz jedinstvenost i prepoznatljivost log.usluge) Tri povezana podruja na koja log.menadment treba usmjeriti pozornost u odnosu na stvaranje vrijednosti: 1. ciljevi trebaju biti usmjereni korisnikom zadovoljenju 2. log.menadment treba razvijati sustave i postupke koji su potrebni za stvaranje i odravanje vrijednosti prema korisniku 3. osnove marketinga trebaju biti inkorporirane u proces log.dostave, transformirajui se u prednosti koje poveavaju vrijednost Log.menadment treba razvijati mreni model organizacijske suradnje s ostalim poslovnim funkcijama poduzea, odnosno s menadmentom proizvodnje i marketinga. PLANIRANJE I PRAENJE LOG.PROCESA Upravljanje log.procesima zapoinje planiranjem ciljeva poduzea i log.sustava. Planiranje proces utvrivanja ciljeva i aktivnosti koje je potrebno poduzeti za njihovo ostvarenje; predstavlja poetnu fazu upravljanja log.procesima u log.sustavu suvremenog poduzea. Planiranje log.procesa treba se organizirati i odvijati tako da se osigura povezanost i sklad planova svih funkcionalnih podruja na svim hijerarhijskim razinama poduzea. To se postie odreivanjem prvostratekih ciljeva poduzea. Postupak planiranja treba se odvijati u ovim fazama: 19

1. sagledavanje mogunosti prethodi samom planiranju, poetna toka za planiranje log.procesa 1. postavljanje ciljeva ciljevi pokazuju kamo se eli stii, to se eli ostvariti i kada se to predvia postii kljuni element planiranja 1. utvrivanje alternativa temeljna pretpostavka kod utvrivanja alternativa za ostvarivanje ciljeva poduzea uvijek treba biti skraivanje vremena cirkulacije dobara od izvora do krajnjeg korisnika, odnosno njihov to bri vremenski tok 1. razvijanje pretpostavki na kojima se zasnivaju alternative mogunost primjene bilo koje alternative odreena je pretpostavkama o buduim kretanjima u okruju u kojem se plan mora izvesti 1. izabiranje najbolje alternative stvarna toka odluivanja kada se izabire pravac akcije 1. formuliranje planova koji slijede izabranu alternativu log.menadment treba izraditi vie izvedbenih planova koji e podrati osnovni plan 1. budetska podrka financijski izvori koji e omoguiti izvoenje planova 1. putanje plana u izvoenje realizacija predstavlja osnovu uspjenog planiranja

Strateko planiranje svrha je s.p. da osigura opstanak i prosperitet poduzea u budunosti, to je s obzirom na stalne promjene okruja i porast konkurencije vrlo sloen i prestian zadatak strateke odluke donosi iskljuivo vrhovni menadment potekoe vezane uz postavljanje strategija, ukljuujui i visok rizik izazvan moguom netonou predvianja na dui rok u uvjetima neizvjesnosti promjena okruja, nalau da strategiju treba razvijati na temelju dobrog poznavanja konkurentnih taktika i bavljanja njima strateko planiranje upravljaki proces razvijanja i odravanja ivotne sposobnosti ciljeva i sredstava organizacije u odnosu prema mogunostima njezine okolice. Proces stratekog planiranja izvodi se u nekoliko faza: 1. 2. 3. 4. formulacija strategije formulacija stratekih planova implementacija stratekih planova kontrola strategije

20

TOWS matrica jedna od najpoznatijih tehnika stratekog planiranja koja je primjenjiva za strateko planiranje logistike tehnika stratekog planiranja koja stavlja u odnos interne organizacijske slabosti i jake strane s vanjskim prilikama i opasnostima temelji se na pretpostavci da se korisna strategija za ostvarivanje ciljeva moe pronai ako menadment paljivo kritiki ispituje navedene prijetnje, prilike, snage i slabosti. etiri alternativne strategije TOWS matrice zasnivaju se na analizi vanjskih i unutarnjih initelja poduzea, odnosno njegovog log.sustava 1. SO strategija najpoeljnija je situacija u kojoj poduzee moe upotrijebiti svoje snage da bi iskoristilo prilike u okruenju 2. ST strategija zasniva se na snagama poduzea kojima e se nositi s prijetnjama iz okruja 3. WO strategija pokuava minimalizirati slabosti i maksimalizirati prilike 4. WT strategija usmjerena je na minimaliziranje slabosti i prijetnji LOGISTIKE STRATEGIJE log.strategija treba pokazati gdje bi poduzee trebalo funkcionirati na krivulji troak/usluga 1. strategija - strategija sniavanja log.trokova uz nepromijenjenu razinu log.usluge; temeljni motiv je maksimiziranje profita prva strategija je upravljanje opskrbnim lancem kao skupom svih komponenata i funkcija vezanih uz nabavku materijala 1. strategija - usmjerena k smanjivanju trokova kapitala motiv je maksimiziranje stope povrata investiranog kapitala; prouavaju se mogunosti smanjivanja investicija ova strategija je kompresija vremenskog ciklusa te ona ukljuuje upravljanje log.tokovima tako da se minimalizira vrijeme potrebno za udovoljavanje kupevim zahtjevima; nastoji smanjiti vremenski ciklus opskrbnog lanca 1. strategija strategija poboljanja razine log.usluge uz nepromijenjenu visinu log.trokova MODELI ODLUIVANJA odluivanje proces utvrivanja i izabiranja naina rjeavanja nekog problema u skladu sa ciljevima organizacije i okolnostima u kojima ona djeluje proces odluivanja treba se temeljiti na jasno odreenim i tonim informacijama te treba biti orijentiran ka cilju uz racionalan pristup problemu odluivanja i uz posebno uzimanje u obzir analize okoline Modeli odluivanja takvi modeli kod kojih se pomou algoritma, vezano uz funkciju cilja i uz barem dva ili vie moguih alternativnih rjeenja, dolazi do rjeenja koje je optimalno. Optimalna odluka je ona koja dovodi do rjeenja najblieg formuliranoj funkciji cilja. Simulacija pogodna za upravljanje log.procesima kod kojih sloenost problema ini tekom, neracionalnom ili nemoguom primjenu deterministikih modela koji optimaliziraju model na preciznoj matematikoj proceduri, primjenom tehnika matematikog programiranja. 21

Simulacija je zapravo serija akcija modela s reakcijama okoline modela. Simulacija na taj nain prolazi kroz odreeni broj iteracija u odreenom kratkom vremenu. Suvremeni log.menadment treba se sluiti modelima simulacije, te ekspertnim sustavima i sustavima za podrku odluivanja Sustav za podrku odluivanja prua odreena informacijska pomagala koja e menaderima omoguiti prikupljanje i stvaranje informacija za koje oni smatraju da su im potrebne pri odluivanju

Organizacija logistikih procesa Organizaciju ini skupina ljudi koja koordiniranim radom nastoji ostvariti zajednike ciljeve, a pritom se slui podjelom poslova i upravljakom kontrolom. Adaptivna matrina organizacija log.sustava u kojoj su na jednoj strani log.specijalisti, a na drugoj strani log.djelatnici zaposleni u funkcionalnim organizacijskim jedinicama proizvodnje, marketinga, financija...osigurava postizanje dvaju ciljeva: brzo i stalno reagiranje na promjene u okolini i uspjeno koritenje strunosti i znanja. Oblikovanje organizacijske strukture log.sustava organizacijska struktura poduzea oblikuje se pravilima o podjeli rada i koordinaciji oblikovanje org.struk.log.sustava postupak u kojemu se provodi ralanjivanje ukupnog log.zadatka na pojedinane zadatke, oblikovanje organizacijskih jedinica kao nositelja izvrenja odreenih zadataka odreenog stupnja agregiranosti, te uspostavljanje mehanizma koordinacije u obavljanju log.zadataka na svim razinama njihove agregiranosti log.sustav u suvremenom poduzeu treba se oblikovati kao interorganizacijska jedinica koja svoje zadae ispunjava utjeui na ciljno sinergijsko djelovanje klasinih organizacijskih jedinica Upravljanje konfliktima i organizacijskim promjenama uspjena log.organizacija gleda na konflikt kao na produktivnu silu koja stimulira djelatnike da poveavaju znanje, vjetine i utjecaj u inovacijama i produktivnosti osnovni razlog i znak za uvoenje promjena je nesklad izmeu postavljenih ciljeva i rezultata K.Levin razvio model koji sadri pretpostavke i faze uspjenog voenja promjena i razvoja organizacije: 1. odleivanje ukljuuje prihvaanje potrebe za promjenom kroz njezino prikazivanje vidljivom i jasnom tako da je pojedinac, skupina ili organizacija mogu shvatiti i prihvatiti kao prijeko potrebnu. Radi se zapravo o stanju motivacije 2. mijenjanje uvoenje novih oblika ponaanja i pojaavanja novih vrijednosti i stavova kroz procesa identifikacije i internalizacije 3. Ponovno zaleivanje uvrivanje novih oblika ponaanja kroz njihovo pretvaranje u normu putem mehanizma pojaavanja i podrke odnosno nagraivanja Neformalna organizacija nain na koji se mijenja formalna organizacija. neformalne skupine velika predanost zajednikim ciljevima, samodisciplina i samokontrola neformalna organizacija je mehanizam koji log.djelatnici koriste za suoavanje sa sloenim, neodreenim, nepredvienim, nepostojanim i konfliktnim situacijama. N.o. nain za promoviranje informacija i promjena N.o. spontano grupiranje ljudi koji obavljaju sline ili nadopunjavajue zadatke i koriste socijalnu mreu kako bi uili jedan od drugoga. 22

Zadatak suvremenog log.menadmenta kreiranje pogodnog ozraja za spontano organiziranje i upravljanje granicama oko nestabilnosti Upravljanje logistikim ljudskim potencijalima kako su log.procesi radno, odnosno znanjem intenzivirani procesi, log.menadment mora ovladati funkcijom upravljanja log.ljudskim potencijalima da bi uspjeno angairao potrebne ljude, razvijalo njihove potencijale te ih koordinirano vodio u pravcu ostvarivanja zacrtanih ciljeva. Ljudi temeljni initelj uspjenosti upravljanja log.procesima Suvremeni koncept upravljanja ljudskim potencijalima polazi od usklaivanjaindividualnih ciljeva sa strategijom i ciljevima poduzea. Log.menadment u upravljanju ljud.potenc.treba polaziti od strategije i dugoronih ciljeva poduzea Temeljna uloga log.menadmenta suvremenog poduzea uiniti ljude sposobnima za zajedniko izvravanje zadaa putem zajednikih ciljeva, zajednikih vrijednosti i ispravnog ustrojstva, te obuke i razvoja, koji su im potrebni da obavljaju posao i reagiraju na promjene Angairanje i razvoj log.ljud.potenc., te njihovo voenje u pravcu ostvarivanja ciljeva log.sustava jesu temeljne pretpostavke uspjenosti upravljanja log.procesima u pravcu ostvarivanja dinamike optimalizacije poslovanja suvremenog poduzea Polazite za angairanje ljud.potenc. ini planiranje koje ukljuuje sve aktivnosti potrebne da odgovarajui broj ljudi traenih svojstava i znanja doe na mjesta u log.procesu, kako bi se ciljevi log.sustava ostvarivali tono, kvalitetno i pravodobno. To se ostvaruje u 3 faze: 1. Utvrivanje poslova koji se moraju obaviti u sklopu log.procesa kako bi se u predvienom roku ostvarili postavljeni ciljevi, to obuhvaa: a) b) c) Definiranje ciljeva i planova Izuavanje postojeeg osoblja Utvrivanje potrebe za zapoljavanjem Nakon ove faze log.menadment ima jasnu predodbu o potrebnim i raspoloivim ljudskim potencijalima, te o mogunostima usklaivanja stvarnog stanja s potrebama log.sustava poduzea

1. pronalaenje ljudi unutar poduzea i njihovo prilagoavanje potrebama planiranih poslova ili angairanje odgovarajuih ljudi izvan poduzea i njihovo usklaivanje s postojeim ljudima 2. usklaivanje potreba s ponudom sastoji se u provjeri jesu li ljudi potrebni za ostvarivanje ciljeva dostupni ili se, zbog nedostatka odgovarajuih ljudi, moraju ak mijenjati ciljevi. Da bi log.sustav bio sposoban trajno ostvarivati planirane ciljeve u njemu treba biti pokrenuta planirana aktivnost uenja radi poboljanja uspjeha i osobnog razvoja, sa ciljem unapreivanja rada pojedinca i cjelokupnog sustava ije su komponente: a) individualni razvoj odnosi se na usvajanje novih znanja, umijea, sposobnosti i stavova, poboljanje ponaanja pojedinca povezano s poslom koje obavlja ili e ga obavljati b) profesionalni razvoj pojedinca unutar organizacije (razvoj karijere) koji se odnosi na planirane napore u kojima sudjeluju i pojedinac i organizacija

23

c) razvoj organizacije razvoj novih, kreativnijih rjeenja za poboljanje rezultata i zdravijih inter- i intraorganizacijskih odnosa koji omoguuju skupinama iniciranje upravljanja promjenama razvoj log.ljudskih potencijala treba imati pristup otvorenog sustava s otvorenim vezama prema svim sustavima u okruju koji mogu pomoi u postizanju njegovih ciljeva: poveanje znanja i razvitak stavova koji vode do efikasnog upravljanja log.procesima, te stjecanja vjetina i sposobnosti upravljanja log.sustavom na funkciji cilja suvremenog poduzea Koordiniranje koordiniranje napora log.ljud.potenc., za efikasno upravljanje log.procesima, nuno zahtijeva od log.menadmenta izgradnju i razvoj sustava komunikacija kao metodiki i planski oblikovane mree kretanja informacija kojom su povezani pojedinci, organizacijske jedinice i organi upravljanja poveanje koliine obraenih kvalitetnih menaderskih informacija u log.sustavu poboljava koordinaciju log.procesa u njemu, kao i koordinaciju svih poslovnih procesa u suvremenom poduzeu komunikacija - nuna za interno funkcioniranje log.sustava jer integrira log.procese unutar poduzea, povezuje zasebne poslovne procese unutar poduzea u log.upravljani poslovni sustav i omoguuje eksterno uspostavljenje veza log.sustava poduzea s njegovim utjecajnim okruenjem komunikacijski proces prijenos poruke od poiljatelja kroz izabrani kanal i primatelja, omoguujui razmjenu podataka sa to manje smetnji Voenje komuniciranje temelj na kojem je sagraeno djelotvorno vodstvo voenje funkcija log.menadmenta koja se odnosi prvenstveno na ljude i socijalne interakcije, te predstavlja proces utjecaja na ljude kako bi oni pridonosili ciljevima log.sustava, odnosno ciljevima poduzea bit voenja u utjecanju na ponaanje drugih ljudi s namjerom da ih se motivira za ostvarivanje skupnih i/ili ciljeva poduzea. Spremnost ljudi da slijede neku osobu ini tu osobu voom Voa sposobnost uspjenog i odgovornog koritenja moi, sposobnost razumijevanja da ljudi imaju razliite motive, sposobnost inspiriranja i sposobnosti djelovanja na nain koji razvija pogodno raspoloenje za poticanje motivacije. Vjetina voenja ne dolazi sama po sebi, moe se nauiti Sustav timskog menadmenta s log.menadmentom kao voom tima, u kojem zaposleni participiraju u odluivanju, jest put koji vodi suvremeno poduzee do dinamike optimalizacije poslovanja u suvremenom turbulentnom okruju Sudjelovanje u upravljanju suvremeni menadment je prisiljen razvijati sustav upravljanja zasnovan na filozofiji ciljnog voenja poduzea utemeljen na procesima i ljudima log.ljud.potenc.upravljajui log.procesima kreiraju nov nain miljenja, prosuivanja i djelovanja potiui inovativno ponaanje poduzea sukladno zahtjevima i potrebama njegove promjenjive okoline upravljajui materijalnim i informacijskim tokovima suvremenog poduzea oni upravljaju njegovim uspjenim tokom u suvremenom turbulentnom okruenju Kontrola logistikih procesa Kontroliranje osigurava odvijanje log.procesa u skladu sa zacrtanim planovima log.menaderska kontrola predstavlja brojne aktivnosti koje se poduzimaju da bi se osiguralo funkcioniranje log.sustava i suvremenog poduzea u skladu s njihovim ciljevima i planovima 24

kontroliranje nalije planiranja, jer planovi predstavljaju standarde prema kojima se mjere poduzete akcije i ostvarenja kontrola povezuje input i output, prati aktivnosti, te prua povratne informacije onima koji upravljaju kontrola moe biti uinkovita samo ako su ciljevi precizno i mjerljivo definirani Kontrola ljudskih potencijala cilj: osiguranje uinkovitog odvijanja cjelokupnog procesa angairanja, razvoja i koritenja ljud.potenc. u log.sustavu sukladno stratekim ciljevima poduzea ljudi ne vole kontrolu te u sferi kontrole postoji najvie konflikata izmeu menadmenta i njegovih suradnika postoji 3 tipine reakcije na kontrolu, a rezultat su razliitog odnosa pojedinca nad kojim se provodi kontrola prema ciljevima sustava: a) pozitivna ljudska reakcija sluaj kada pojedinac kojemu je upuen neki kontrolni signal na temelju njega reagira izuzetnim osobnim angamanom, te sve snage poduzima na postizanje eljenog rezultata sustava u novim uvjetima. ei je sluaj ovakve reakcije u onim uvjetima kada ciljevi log.sustava i poduzea za zaposlene imaju smisla i kada ih oni prihvaaju kao svoje b) pasivna ljudska reakcija znakovita je za pojedinca koji se nije poistovjetio sa ciljevima log.sustava i poduzea. On tei djelovanju, po upozorenju kontrolnog sustava, tek koliko je potrebno da bi se izbjegao neki vei poremeaj u procesu, odnosno veliki gubitak c) negativna ljudska reakcija situacija u kojoj se pojedinac, ne prihvaajui ciljeve log.sustava poduzea kao svoje, nastoji oduprijeti svakoj akciji, izbjegava da bilo to poduzme u dizajniranju kontrolnog sustava nuno je osigurati aktivno sudjelovanje log.djelatnika (kontroliranih) kako bi se stimulirao njihov pozitivan odnos prema kontrolnim postupcima kontrolni sustav e uinkovito funkcionirati kada se umjesto kao represivno sredstva shvaa kao sredstvo organizacije kojim e se postii ostvarenje eljenih rezultata i anticipiranje razvojnih misli Samokontrola nuan oblik kontrole u upravljanju dinamikim log.meusustavnim procesima koji prelaze granice razliitih podsustava poduzea i samog poduzea, gdje se log.menadment kao i log.djelatnici susreu s brojnim nepredvidivim situacijama i problemima samoorganizacijski oblik kontrole najvie je to se moe postii u situacijama nepredvidive promjene iz koje proizlaze inovativni i novi strateki pravci Kontrola stratekog upravljanja strateko upravljanje proces koji ukljuuje definiranje ciljeva, oblikovanja i izvoenja strategije te kontrolu izvedbe radi prilagoavanja log.sustava i poduzea okruju, odnosno njihovog utjecaja na okruje sukladno vlastitim ciljevima kontrola strategije osigurava informacije za uspjeno upravljanje kontrolirati strategiju znai da logistiki sustav i poduzee postiu svoje ciljeve bez obzira na promjene u okruju, to je izuzetno sloeno iz nekoliko razloga:

rezultati strategije vide se tek na dugi rok, a kako o njima ovisi sam opstanak poduzea, potrebno je reagirati to bre nepredvidljivost procesa u logistikom sustavu poduzea, a posebno u okruju (cijene, konkurentske aktivnosti, vladine mjere...) vrlo je velika pa je teko postaviti kontrolne standarde strategiju je tijekom izvedbe esto potrebno mijenjati u skladu s uoenim grekama, novim prigodama ili novim problemima djelotvorne sustave za kontrolu strategije mogue je provoditi u 3 pravca: 25

-

1. 1. kontrola koja signalizira potrebu izmjene postojee strategije 2. 2. kontrola koja omoguava ocjenu uspjenosti provoenja odabrane strategije 3. 3. kontrola procesa kojima se dolazi do formuliranja nove strategije, za to su razvijene slijedee metode kontrole strategije: 1. kontrola temeljena na angairanim prognozama polazi od injenice da se okruenje poduzea brzo mijenja 2. kontrola temeljena na praenju okruja poduzea zasniva se na injenici da je strategija uvijek utemeljena na nekim viim ili manje vrstim pretpostavkama (kretanja cijena...), te je stoga nuno stalno pratiti nije li dolo od nekih bitnih izmjena koje trae prilagoavanje ili ak izmjenu stratekih opredjeljenja 3. primjena eksternih standarda za kontrolu strategije polazi od ideje da sva srodna poduzea djeluju u identinom okruju, pa su prema tome sva imala anse i vrlo sline prepreke koje je log.sustav trebao svladati 4. kontrola procesa generiranja strategije primjenjuje se u situaciji kada je poduzee toliko jedinstveno da ak i gruba usporedba s dr.log.sustavima ne prua zadovoljavajuu sliku o njegovom log.sustavu 5. naknadno utvrivanje osobne odgovornosti za strategiju spada u naknadnu kontrolu i igra znaajnu ulogu u upravljanju log.procesima Anticipativna kontrola anticipativna ili preventivna kontrola ljudi je najlake prihvaaju jer je veina njih prihvaa kao pomo u radu, a ne kao sredstvo pritiska i represije naelo anticipativne kontrole sadri u sebi ideju da se veina odgovornosti za negativna odstupanja od mjerila moe odstraniti primjenom temelja upravljanja poeljnost preventivne kontrole poiva na 3 pretpostavke: 1. kvalificirani menaderi rade minimum pogreaka 2. upravljaki uinak moe se mjeriti, a upravljaki koncepti, naela i tehnike korisna su dijagnostika mjerila u mjerenju upravljakog uinka 3. primjena upravljakih temelja moe se vrednovati ZNAAJKE LOGISTIKIH MREA Logistika mrea sustav meusobno i interesno povezanih logistikih centara, prometnica, koridora, ruta, linija, log.lanaca, logistikodistribucijskih lanaca, transportnih lanaca, transportnih mreakoji omoguuje brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje log.proizvoda. ne moe optimalno funkcionirati bez informacijskih tokova, materijalnih (robnih) tokova, financijskih tokova i vlasnikih tokova Elementi log.mree: 1. logistika mrena oka predstavljaju manja ili vea zemljopisna podruja razliitih oblika omeena prometnicama, koridorima, kanalima, linijama Vie takvih podruja (tj.oka) moe predstavljati manje ili vee log.gravitacijske zone oko veih ili manjih logdistrib.centara ili log.centara u okviru log.mrea, u kojima funkcioniraju logistiki i transportni lanci 2. logistiki mreni uzlovi (tj.vorovi) predstavljaju najee manje ili vee log.centre, a u okviru takvih centara djeluju skladita.,terminali, slobodne zone, robnotrgovinski centri, robnoindustrijski centri, a koji su povezani logistikodistribucijskim lancima, odnosno logistikim i transportnim

26

lancima vorovi dakle predstavljaju log.centre, robnoindustrijske centre, robnotrgovinske centre, robnoindustrijske centre 3. logistike stranice izmeu log.uzlova, odnosno stranice log.mrenih oka predstavljaju cestovne prometnice, eljezniki kolosijeci (tj.pruge), zrakoplovni koridori, brodske linije, vodeni kanali, rijeke, jezera, naftovodi, plinovodi, produktovodi

niti stranica logistikih mrea mogu biti transportni lanci, logistiki lanci i logistikodistribucijski lanci, a to ovisi o modelu, veliini, stupnju sloenosti i zamrenosti pojedninih log.mrea niti u logistikoj mrei predstavljaju transportnu mreu

Logistika mrea obuhvaa kretanje predmeta prometovanja od sirovinske baze do krajnjeg potroaa. Mrea je model za izgradnju temeljne strukture log.sustava, koji se sastoji od vorova i niti. Logistiki centar log.centri iznimno sloeni stohastiki makrokompleksi specijaliziranih i univerzalnih skladita i terminala svih vrsta , carinskih zona, robnotransportnih centara, robnodistribucijskih centara i robnotrgovinskih centara sloeni, stohastiki i dinamiki sustav kojeg ine ovi (pod)sustavi: skladita, terminala, carinskih skladita i smjestita, slobodnih zona, robnotransportnih centara, robnotrgovinskih centara i ostali log.(pod)sustavi Struktura log.centara relativno fleksibilna, ona se stalno prilagoava zahtjevima trita, kupaca, potroaa, korisnika roba i usluga dotinoga centra. Log.centri su locirani u gravitacijskom podruju vie velikih i srednjih industrijskih centara, velikih i srednjih gradova, regija takvi su centri u pravilu nacionalni, ali to ne znai da ne mogu usluivati robnodistribucijske i robnotrgovinske centre i inozemstvu, ako ovi potonji gravitiraju odreenom log.centru struktura log.centra kao sustava:

sustav terminala sustav skladita sustav carinskih skladita sustav slobodnih zona sustav robnotransportnih centara sustav robnodistribucijskih centara sustav robnotrgovinskih centara ostali sustavi

Log.centri mogu se organizirati na nacionalnoj i meunarodnoj razini

na nacionalnoj razini log.centri su locirani na vanim segmentima nacionalnog trita na meunarodnom ili globalnom tritu zahtjeva puno vie angairanja aktivnih sudionika log.lanaca. Pozicioniranju log.lanaca treba se posvetiti iznimnu panju jer o dobrom stratekom planiranju, izboru trita, blizini prometnih pravaca, stupnju gospodarskog razvoja dotine drave ili regijeovisi i racionalizacija log.mrea i uspjeh na globalnom tritu.

27

U funkcioniranju log.centara, pored objekata i ureaja poslovnoga i skladinoga prostora te transportne i prometne infrastrukture, iznimno veliku vanost imaju i druga sredstva za rad: primjerice: transportna sredstva, prekrcajna Organizacija rada, upravljanja i rukovoenja u log.centrima je iznimno zahtjevna i zamrena jer u njima djeluje desetak srednjih i veih sustava s vrlo razliitim djelatnostima: proizvodnim, skladinim, trgovinskim, transportnim, financijskim, distribucijskim, pediterskim, turistikim, ugostiteljskim, obrtnikim, carinskim djelatnostima.. U log centrima presudno znaenje i ulogu imaju ljudski potencijali: menaderi, specijalistiki strunjaci, tehniko i administrativno osoblje, bez kojih takvi sustavi ne bi mogli optimalno funkcionirati

Log.mree prema osnovnim znaajkama: 1. konvencionalne log.mree log.centri ili njihovi podsustavi (npr.robnoindustrijski centri) izravno su povezani s dobavljaima, odnosno skladitima, terminalima, robnotrgovinskim centrima, robnodistribucijskim centrima (na drugim lokacijama) te kupcima i potroaima. Konvenc.log.mree omoguuju opskrbljivanje log.centara, odnosno njihovih podsustava te svih log.subjekata na odreenome zemljopisnome podruju. Log.centar kao sloeni, dinamiki i stohastiki sustav ne moe optimalno funkcionirati bez mnogobrojnih gospodarskih, odnosno pravnih subjekata, kao to su: proizvoai, preraivai, dobavljai, prodavatelji, izvoznici, agenti, pediteriskladitari, razni posrednici, kupci, uvoznici, potroai Ekonomsko-pravni odnosi meu aktivnim sudionicima u odreenome gravitacijskom podruju log.centara stvaraju temeljne referencije za dizajniranje konvencionalnih log.mrea. iz jednog log.centra moe se dizajnirati neogranien broj mrenih niti prema neogranienom broju log.subjekata, a to ovisi o mnogobrojnim imbenicima, primjerice: log.infrastrukturi, log.suprastrukturi, ponudi i potranji predmeta log.distribucije, frekvenciji log.transakcija, stupnju razvijenosti gospodarstva, broju proizvoaa, dobavljaa, kupaca, potroaana odreenome gravitacijskom podruju 1. multimodalne log.mree u meunarodnoj log.industriji, odnosno u procesima vienacionalne proizvodnje log.proizvoda, u kojima se vie puta pojavljuje vie log.centara s pripadajuim dobavljaima, posrednicima, kupcima, potroaima. Izravno i meusobno je povezano vie log.centara vertikalno i vie log.centara horizontalno s pripadajuim log.subjektima da u njima sudjeluje vie razliitih prijevoznih sredstava iz vie razliitih grana transporta U njima djeluju mnogobrojni proizvoai, mnogobrojni preraivai 1. Mikrologistike mree kreiraju se i dizajniraju na relativno malom zemljopisnom podruju Sastavni su dijelovi multilogistikih mrea, makrolog.mrea, globalnolog.mrea i megalog.mrea Log.centar je najvaniji, nejvei, najzahtjevniji, najsofisticiraniji, sloeni uzao (tj.vor) u mikrolog.mreama koji opskrbljuje mnogobrojne malotrgovce i mnogobrojne potroae, ali nakon opskrbljivanja od mnogobrojnih dobavljaa, odnosno mnogobrojnih proizvoaa. Na veim ili manjim log.gravitacijskim podrujima, uz log.centar takve mree imaju vie manjih mrenih uzlova (tj.vorova).

28

1. Makrologistike mree kreiraju se i dizajniraju na odreenome nacionalnome gospodarskom tritu, odnosno makrolog.sustavu (npr.makrolog.mrea u RH) ini ih vie mikrololog.mrea 1. Globalnologistike mree kreiraju se i dizajniraju na svjetskome, globalnome gospodarskome i log.tritu, na planetu Zemlja. Takve log.mree tvori vie makrolog.mrea, primjerice: globalnologistika mrea u Europi. u njima primarno mjesto ima vie mega, makro i mikrologistikih centara 1. megalogistike mree u uem smislu kreiraju se i dizajniraju na velikome log.tritu na kojemu se masovno proizvode log.proizvodi, primjerice: na podruju velike i log.razvijene drave (npr.SAD-a) ili na podruju velike ekonomske integracije (npr.EU) ili na podruju odreenog kontinenta u irem smislu kreiraju se i dizajniraju na velikome log.tritu, gdje se proizvode log.proizvodi, a koje je vee od podruja nekoga kontinenta, neke velike ekonomske integracije i neke velike gospodarske razvijene drave, a to je zapravo log.trite na planetu Zemlji u najirem smislu na dananjem je stupnju razvoja tehnike, tehnologije, znanosti, proizvodnih snaga i drutvenih odnosa, mogue samo teorijski i futuristiki zamisliti jer se one odnose na proizvodnju log.proizvoda izmeu tijela Sunevog sustava, primjerice izmeu Zemlje i Mjeseca Upravljanje logistikim mreama upravljanje log.mreama je vrlo zahtjevno i sloeno, to zahtjeva izrazito sposobne i kreativne log.operatere. Tri su temeljna razloga tome: 1. log.mree su esto velike i kompleksne upravljanje razliitim proizvodnim skupinama u log.mrei esto kreira razliite zahtjeve za specijalnim skladitenjem, rukovanjem materijalima i prijevozom 2. log.mree moraju na uinkovit nain zadovoljiti trine potrebe 3. log.mree moraju biti trokovno efikasne operativni trokovi (proizvodni, prijevozni, manipulacijski i skladini trokovi) ine znaajan postotak prihoda kompanije formiranje log.mree kompleksno pitanje koje zahtjeva utvrivanje broja log.sudionika i njihovulokaciju. O lokaciji ovisit e i utvrivanje potrebnih kapaciteta za skladitenje i otpremu roba sukladno zahtjevima kupaca. Posebnu ulogu u formiranju log.mrea imaju informacijski sustavi i transportni lanci. Logistiki operater registrirana i ovlatena pravna ili fizika osoba koja u pravilu za svoje ime i za svoj raun (tj.u vlastito ime i za vlastiti raun) obavlja ili organizira obavljanje brojnih log.aktivnosti u vezi s manipuliranjem, prijevozom, prijenosom, premjetanjem, distribucijom sirovina, poluproizvodaod toke isporuke (tj.sirovinske baze, proizvoaa, skladita, terminala) do toke primitka (tj.proizvoaa, skladita, terminala, prodavatelja) i koja pri tome uz minimalno uloene resurse i potencijale (tj.proizvodne, financijske, ljudske) maksimalno zadovoljava zahtjeve trita (tj.kupaca, korisnika, potroaa), odnosno svojih nalogodavatelja, partnera. Proizvodi log.usluge pomou svojih interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja, odnosno ljudskoga kapitala uz pomo ostalih elemenata proizvodnje log.usluga (sredstva za rad, financijski kapital). 29

To mogu biti pediteri kao specijalisti za organizaciju otpreme, dopreme i provoza dobara. Postoje:

pediter u funkciji megalogistikog operatora angaira, koordinira i povezuje brojne sudionike gospodarskoga, vanjskotrgovinskoga i prometnoga sustava. pediter kao megalogistiki operator istodobno angaira i brojne druge sudionike log.lanaca, logdistrib.lanaca i log.mrea, kao to su: tijela dravne uprave, slobodne zone, univerzalne i/ili specijalizirane terminale, carinska skladitakoji su nezaobilazna karika u otpremi, dopremi i prijevozu robe do krajnjeg korisnika, tj.kupca potroaa

Turistika agencija bavi se optimalizacijom tur.putovanja na odreenom dijelu trita. Za ostvarenje toga cilja poslovanja najznaajniji su kvalitetni tokovi informacija zahvaljujui kojima e agencija razraditi politiku nastupa na tritu, te planirati potreban kapacitet vlastitih ili unajmljenih prometnih sredstava kroz odreeno razdoblje, ovisno o pretpostavljenom obimu potranje, koja e, vjerojatno, koristiti njene usluge i ponuena tur.putovanja Meuodnos logistikih i transportnih (prijevoznikih) mrea transportni lanci bitna su sastavnica transportnih mrea transportni lanci bitna su sastavnica log.lanaca i logdistrib.lanaca transportni lanci, log.lanci logdistrib.lanci. i transportne mree temeljna su sastavnica konvencionalnih logistikih, multimodalnih logistikih, mikrolog., makrolog., globalnolog. i megalog. mrea, sa svim svojim znaajkama pojedine transportne mree i log.mree funkcioniraju u stalnoj interakcijskoj sprezi log.mree ne mogu se kreirati, dizajnirati, stvarno organizirati, funkcionirati, racionalizirati, optimaliziratibez prethodno dizajniranihtransportnih, logistikih i distriblog.lanaca te transportnih mrea log.mree su mnogo sadrajnije, sloenije, zamrenije, sofisticiranije, zahtjevnije nego to su to transportne mree Pretpostavke logistikog koncepta tur.dest. u tur.destinaciji se, u pojedinim razdobljima za trajanja tur.sezone, mnogostruko poveava broj ljudi, to uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potranji za materijalnim proizvodima i uslugama posljedica poveane prometne potranje izvedene iz turistike potranje je i via razina iskoritenja propusne moi prometne infrastrukture prema tur.destinaciji i u njoj samoj funkcionalno povezivanje svih subjekata tur.ponude u optimalan sustav tur.destinacije mogue je jedino logistikim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi Logistika turistike destinacije obuhvaa optimalizaciju tokova materijala, ljudi, informacija i energije na unaprijed definiranom podruju Logistiki koncept turistike destinacije da bi posjetitelji tur.destinacije mogli na kvalitetan nain troiti tur.uslugu, potrebno je osigurati: v snabdijevanje hotela, ugostiteljskih i ostalih tur.objekata v snabdijevanje trgovina v fiziku dostupnost smjetajnih, ugostiteljskih kapaciteta i trgovina v fiziki dostupnost kulturno-povijesnih objekata, sportskih i rekreacijskih sadraja 30

v fiziku dostupnost putnikih agencija, potanskih ureda, zdravstvenih i stomatolokih stanica v dostupnost putnikih terminala razliitih prometnih grana makrologistiki koncept tur.destinacije obuhvaa optimalizaciju tokova materijala, ljudi, informacija i energije prema i u turistikoj destinaciji na odreenom zemljopisnom podruju

granice zemljopisnog podruja obuhvaenog makrolog.konceptom mogu obuhvaati prostor od emitivnog trita do destinacije i samu destinaciju ili iskljuivo tur.destinaciju

mikrologistiki koncept tur.destinacije obuhvaa turistiki organizirana turistika poduzea i ostala poduzea, koja su poslovanjem vezana za turizam, na podruju turistike destinacije Uloga prometne infrastukture Prometna infrastruktura cjelokupnost graevinskih objekata i ostalih tehnikih ureaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta, te prijenosu energije i vijesti Kapacitet prometne infrastrukture da moe prihvatiti odreenu koliinu tereta ili putnika, naziva se propusnom moi. prometna infrastruktura se modernizira te tehnikotehnolokim znaajkama i veliinom propusne moi prilagoava i najveim potrebama. Na raspolaganju su najee iroke mogunosti odabira trasa i lokacija prometne infra., a to u kombinaciji sa prethodnim, oblikovano u smiljenoj vremenski i financijski definiranoj prometnoj politici, moe rezultirati dobrom prometnom dostupnou tur.destinacije u tur destinaciji prometne mogunosti su najee ograniene, i determinirane prometnom infrastrukturom nedovoljne propusne moi, s minimalnim ili nikakvim mogunostima poveanja. Propusni raspored je uglavnom odreen lokacijom kulturnopovijesnih spomenika, hotelskih i ostalih smjetajnih objekata, ugostiteljskih, sportskih i ostalih sadraja. Tee je osigurati odgovarajuu mreu prometne infrastrukture i dostatnu propusnu mo tijekom tur.sezone u destinaciji, nego do nje. Dimenzioniranje prometnih kapaciteta Prometna poduzea mogu pristupiti dimenzioniranju kapaciteta prema principima: v vrnog optereenja (najvee potranje) v prosjenog optereenja (prosjene potranje) v najveeg profita v stalnog popunjenja kapaciteta prema odabranom principu koji proizlazi iz temeljnog poslovnog cilja prometnoga poduzea i trine pozicije raskorak izmeu kapaciteta i potranje moe biti vei ili manji. to je mogui raskorak vei to je potreba za praenjem kretanja prometne potranje, ali tur.potranje, vea i predstavlja osnovu za primjenu metoda prognoziranja, pomou kojih se vre predvianja veliine potranje u budunosti prometna poduzea, koja dimenzioniraju kapacitete prema vrnoj ili prosjenoj potranji, trebaju tome prilagoditi svoju organizaciju: poveati vozni park, poveati broj zaposlenih u prijevoznoj i prodajnoj funkciji, prilagoditi radno vrijeme potrebama korisnika prijevoza, a prema tome i politiku odravanja prijevoznih sredstava izgradnja prometne infrastrukture prilikom dimenzioniranja propusne moi, uzimanjem u obzir vrnog optereenja, osigurati veu rezervu propusne moi 31

Snabdijevanje turistike destinacije za kvalitetno snabdijevanje tur.destinacije preporuljiva je izgradnja skladinodistribucijskog centra na periferiji naselja, koji ovisno o udaljenosti tur.destinacija i njihovom potencijalu izraenom potrebama, moe opsluivati jednu ili vie destinacija. Najee se snabdijevanje trgovina, hotelskih i ugostiteljskih objekata provodi u nonim satima. Ovakvom koncepcijom osigurava se visoka razina pouzdanosti snabdijevanja, a teretna vozila zaobilaze tur.destinaciju i zavravaju prijevoz u skladino-distribucijskom centru, izvan naselja. O snabdijevanju tur.poduzea, i svih onih poduzea ije je poslovanje vezano za turizam, brine poslovna funkcija nabave. Zadatak nabavne funkcije opskrba poduzea materijalom, robom i uslugama u pravo vrijeme, na pravom mjestu i na najpovoljniji nain Makrologistiki koncept, kojim se definiraju optimalni tokovi, na podruju tur.destinacije, moe u minimalnoj mjeri korigirati fiziki tok materijala i tereta te umjesto skladitenja na podruju destinacije, ali te su promjene relativno male i nemaju veeg utjecaja na realizaciju ciljeva nabave S mikrologistikog aspekta bitno je dimenzioniranje zaliha one ni u kom sluaju ne smiju biti prenesene u narednu tur.sezonu, buduu da je vijek trajanja prehrambenih proizvoda ogranien. 1. Veliinu zaliha odreuju dva suprotna pojma:

v Zahtjev sigurnosti kontinuira