Logistika - SKRIPTA - Seminar Ski, Diplomski Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude

Embed Size (px)

Citation preview

POJAM LOGISTIKE? - znanstvena i nastavna disciplina koja potjee od gr. rijei logistikos, to znai vjet i iskusan u valjanom zakljuivanju i procjeni i prosudbi svih elemenata potrebnih za donoenje optimalnih stratekih i taktikih odluka. VOJNA LOGISTIKA? - obuhvaa transport, smjetaj, konaita i opskrbu trupa kao i transport, skladitenje i odravanje vojne robe i tehnike. Od 17. st. do danas, logistika se razvijala i afirmirala kao vojna disciplina. Razni nazivi logistike: - distribucijska logistika - logistika upravljanja - industrijska logistika - logistika marketinga - distribucijski inenjering - logistika nabave Poslovna logistika: - podrazumjeva se sustavni pristup upravljanjaj i kontrole fizikog tijeka materijalnih dobara i potrebnih informacija koje poduzee alje na trite i prima s trita, a sadri: - naruivanje - upravljanje skladitem - upravljanje zalihama - manipulaciju s robom - vanjski i unutranji transport - informacijski logistiki sustav. Poslovna logistika i logistike aktivnosti temelje se na osnovnim naelima kao to su: - kvalitetan proizvod - na pravo mjesto - u odgovarajue vrijeme - uz najnie trokove. MEUNARODNI LOGISTIKI I DISTRIBUCIJSKI SUSTAVI

Meunarodna logistika: omoguava razmjenu izmeu razliitih drava, bez zastoja uz optimalne uinke

Aktivnosti meunarodne logistike: - proizvodnja - skladitenje - prijevoz - komunikacijsko-informacijski sustav

1

Radi se o logiko distribucijskim sustavima koji povezuju dvije ili vie zemalja. Trokovi distribucije: - trokovi skladitenja - trokovi prijevoza - trokovi obrade narudbi - trokovi plaa administracije - komunikacijski trokovi Sudionici distribucije: - proizvodna poduzea - trgovinska poduzea - poduzea za pruanje trgovinskih usluga Metode i elementi logistike i distribucije - racionalistike metode - empirijske ili iskustvene metode Elementi logistikog sustava: - narudba i isporuka - skladitenje - upravljanje zalihama - manipulacija - prijevoz - informacijski logistiki sustav.

-

Distribucija: kao faza procesa reprodukcije, dobiva poseban znaaj u trinom gospodarstvu, to znai kretanje gotovih proizvoda od mjesta proizvodnje do potroaa.

Kanali distribucije: - marketinki kanali su institucije koje obavljaju funkciju prometa robe na tritu, na nain da roba od proizvoaa do potroaa doe u pravo vrijeme na pravo mjesto u odreenom asortimanu, u optimalnim koliinama i uz minimalne trokove Ugovor o pediciji( znaajke ): - pojam ugovora o pediciji - bitni i nebitni elementi ugovora o pediciji - oblik i nain zakljuivanja ugovora o pediciji - izmjene i dopune i prestanak ugovora o pediciji Osnovni poslovi meunarodnog peditera:

2

-

da oslobodi svojeg nalogodavca ( izvoznika, uvoznika i proizvoaa ) cjelokupnog napora i brige oko otpreme, dopreme i provoza robe u meunarodnom prometu instradacija doziv robe zakljuivanju ugovora o prijevozu robe prihvat robe radi otpreme doprema robe ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe sklapanje ugovora o transportnom osiguranju uskladitenje robe radnje u svezi s carinjenjem robe kotrola i reklamacija vozarine, carine obavjetavanje komitenta

Specijalni poslovi meunarodne pedicije: - zakljuivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova - zakljuivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova - izdavanje jamevih pisama - izdavanje pediterskih potvrda - uzrokovanje robe

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

Zalihe: - podrazumjeva se koliina robe ( materijal, vlastiti proizvod poluproizvod i gotovi proizvod ) koja je akumulirana radi trajnog opskrbljivanja vremenski i prostorno blie i daljnje proizvodnje ili osobne potronje - zbog kontiuiteta i zadovoljenja kupaca potrebno je imati koliinu zaliha robe - sigurnosne ili mrtve zalihe uvjetuju sigurniju opskrbu proizvodnje i kupaca, ali odreene trokove. Optimalne zalihe: nalaze se izmeu minimalnih i maksimalnih zaliha. Vode rauna o koliini dobara i trokovima nabavki. Formula Zopt.z(P+R1) x (V+R2) Zopt normativ opticajnih zaliha gotovih proizvoda izraen vrijednosno P planirana prodaja (koliina) R1 rezerve kojima se poveava planska proizvodnja R2 rezerva kojom se temeljem procjena poveava nomirani broj dana/mjeseci V nomirani broj dana i mjeseci izmeuu naruivanja i dopreme. Potrebna koliina zaliha na skladitu ovisi o brojnim imbenicima: opseg proizvodnje

3

-

broj skladita u distributivnoj mrei uvjeti skladitenja uvjeti transporta uvjeti na domaem i stranom tritu Vrste zaliha ( na skladitu se klasificiraju prema ) vrsti robe koja se skladiti ( zalihe sirovina i materijala, dijelova i poluproizvoda i gotovih proizvoda ) stvarnoj ili planskoj koliini ( planirane i stvarne zalihe )

Planirani normativ zaliha: - minimalne - maksimalne - optimalne - prosjene - sigurnosne - pekulativne - sezonske

-

PRIJEVOZ

premjetanje dobara i ljudi sa jednog mjesta na drugo kroz logistiki i distribucijski sustav razliite grane prijevoza: prijevozni put, prijevozno sredstvo i prijevozni proces u transportnom lancu sudjeluje vie razliitih prijevoznih sredstava kao to su kamion, brod, vlak, avion i sl. Svrha transportnog lanca je prijevoz robe od vrata do vrata

Osnovni kriterij za izbor prijevoznog sredstva: - cijene prijevoza - brzina prijevoza - mjesto prijema i isporuke - sigurnost i tonost prijevoza - prilagodljivost sredstava prijevoza robi - zahtjevi za odgovarajuom ambalaom

CESTOVNI PRIJEVOZ U LOGISTIKOM SUSTAVU

Krakteristike: - cestovni prijevoz predstavlja vrlo znaajan dio prijevoza. - Predstavlja i omoguuje najmasovniji oblik prijevoza putnika i robe

4

Prednosti: - cijene su nie na kraim i srednjim relacijama i vea konkurencija - raspolae specijalnim vrstama vozila Slabosti: - relativno vea potronja goriva - zavisnost od vremenskih i drugih uvjeta - ima vee cijene na duem putu od eljeznikog i pomorskog prijevoza Prema namjeni: - javni prijevoz - prijevoz za vlastite svrhe Teritorijalno obiljeje: - unutarnji - meunarodni prijevoz Prema nainu prijevoza: - linijski - slobodni prijevoz ELJEZNIKI PROMET

Elementi: infrastruktura, organizacija i vozila Pomorski promet podjela: - 80 % svjetske razmjene dolazi pomorskim putem, dijeli se na: - putniki ( linijski povezuje due obalne linije i otoke, slobodni vei su koji idu izmeu raznih svjetskih mjesta ) - teretni ( linijski kontejnerski i ro-ro brodovi trajekti, slobodni prijevoz minerala, ugljena poluproizvoda, nafte ) Multimodalni promet: - nain prijezvoza gdje se kombiniraju prijevoz sa najmanje dvije razliite grane. Hukepak sistem: - doao je iz vojnih formacija jer je trebalo kamionima u vrijeme ratova prevoziti snage i opremu sa jednog fronta na drugi. Sustav kvalitete raeguliraju nacionalne i meunarodne organizacije. Meunarodni sustav kvalitete je takav da se vrlo brzo zna kakva je roba kupljena ili prodana. Roba mora biti sukladna po obliku, sadraju, pakiranju i dizajnu. CARINA

5

-

podrazumjeva se vrsta dravnog poreza koji se plaa na odreenu robu kad roba prelazi dravnu ili carinsku granicu.

Prema svrsi: - fiskalne ( poveanje dravnih prihoda ) - zatitne ( poveanje cijene strane robe ) - uvozne - izvozne - provozne carine Slobodne zone - su prostori gdje se roba jedno vrijeme zadrava i za tu proizvodnju koja se obavlja u takvim zonama, tj proizvodnja, prerada ili dorada - potie se funkcioniranje gospodarstva na nain da oni koji rade u toj zoni jedno vrijeme su osloboeni plaanja poreza, oni su osloboeni carine u slobodnoj zoni do daljnjeg. Intergralni transport ( konternizacija i paletizacija ) - cilj transportnih sustava je stvaranje vie transportnih jedinica i imaju iste standardizirane palete i opremu za rukovanje tim paletama - jo vee transportne jedinice su kontejneri, u njega se ukrca velika koliina i svagdje se prekrcava cijeli taj kontejner. - Logistika po koncetu opskrbnog lanca znaajno proiruje svoje podruje djelovanja. Postoje koordinator aktivnosti uesnika u opskrbnom lancu NOVE LOGISTIKE I DISTRIBUCIJSKE STRATEGIJE - RADI SE O NOVIM FORMAMA OPTIMIZACIJE, PUTEVA MATERIJALA I ROBE OD NJIHOVA IZVORA DO MJESTA POTRONJE imbenici stvaranja novih strategija: - globalizacija trita - dislokacija proizvodnje - deregulacija transporta - standardizacija u transportu Modeli organizacije meunarodne logistike i distribucije - izravan izvoz - izvoz preko posrednika - inozemna proizvodnja novi pristup formuliranju logistike strategije: pouzdanost isporuke, aurnost isporuke, vrste partnerske veze Trendovi: - razvitak integralnih sustava - centralizacija skladita - porast distribucijskih usluga treih osoba - bolja usluga kupcima - kompjutorski modeli i strateko planiranje 6

Tako imamo: - opskrbni lanac - upravo na vrijeme - brzi odgovor - koliko se narui toliko se proizvodi novi koncept opskrbnog lanca zasniva se na ideji partnerstva svih uesnika u marketinkom kanalu

7

-

INFORMACIJSKI I KOMUNIKACIJSKI SUSTAV PODUZEA - suvremeni nain poslovanja trai otvoreni pristupaan informacijskokomunikacijski sustav - informacijski sustav poduze je skup ljudi, programa, metoda i drugih elemenata, svrsihodno povezanih i organiziranih, radi obavljanja informacijske aktivnosti - pod logistikim informacijskim podsustavom podrazumjeva se sve ukupnost informacijskih veza u okviru poslovnog logistikog sustava - logistiki informacijski podsustav omoguuje funkcioniranje logistikog i distribucijskog sustava. - U logistikom informacijskom podsustavu procesi razmjene informacija, u pravilu prethodne, teku usporedno ili naknadno s fizikim procesima.

8

LOGISTIKA1. Potrebe uvoenja poslovne logistike Potreba uvoenja logistike dola je u uvjetima kada ponuda dobara nije mogla podmiriti postojeu potranju te je zadaa poduzea bila iznai nain poveanja obujma proizvodnje i unapreenje proizvodnosti rada. To se postizalo tehnikotehnolokim razvojem, automatizacijom i racionalizacijom, no kasnije se javlja problem zasienosti trita. Time se problem iz proizvodnje prebacuje na prodaju ime raste i znaaj prodaje i marketinga Logistikom se biraju funkcijska, organizacijska, osobna, materijalna i druga sredstva za poboljanje tokova dobara i vrijednosti u poduzeu ime ona postaje integrirajua funkcija poduzea. Svrha logistike je trokovno povoljnija proizvodnja i distribucija te postizanje konkurentskih prednosti. Svrha logistike je stalno usavravanje protoka dobara i informacija kroz poduzee. Ciljevi logistike su smanjenje zaliha, skraivanje vremena protoka dobara i informacija te skraivanje vremena reakcija na naloge kupaca (rokova isporuke). Komponente logistike:

2.

Svrha logistike i poticaji za uvoenje

1. 2. 3.

gospodarska, vrijednosna (koliko) trite trai se u sve kraim razdobljima izlazi s novim i sve raznovrsnijim proizvodima isporuka u sve kraem roku sve manjih koliina. tehnika (kako skladititi, transportirati, pakirati) bolji transportni i skladini sustavi. informacijska (to je kriterij za odluivanje) priprema i distribucija podataka unutar i izvan poduzea raunalno integrirana logistika.

Za udovoljenje svim zahtjevima potrebni su logistiki postupci koji povezuju sve komponente to se postie ukupnom koncepcijom - zbog ega logistika postaje sastvani dio politike uspjenosti poduzea. Na razvoj logistike najvie je utjecala globalizacija gospodarstva na proizvodnom i distributivnom podruju. 3. Pojam logistike Logistika je vieznaan pojam. Podrijetlo rijei ''logistika'' moe biti trostruko od grke rijei ''lego'' zamisliv, i ''logik'' - proraunat, logiki mislei te francuske ''loger'' zbrinjavanje gosta DEFINICIJE: Opa: Pod logistikom se podrazumijeva ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljanju raspoloivosti svih osoba i sredstava koje su pretpostavka, pratea pomo ili osiguranje za tokove unutar jednoga sustava. Definicija poslovne logistike: Logistika poduzea je ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzea, a odnose se na optimalno osiguravanje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu poduzea. Logistika se moe definirati i kao: a) zadae u dostavi objekata (proizvoda) radi njihovog stavljanja na raspolaganje korisnicima izravno i neposredno; znanost o strukturama, sustavima, tokovima i procesima za efikasno i fleksibilno dostavljanje objekata korisnicima.

b)

Logistika kao znanost potjee iz SAD-a shvaena je kao sustav toka robe, materijala i energije koji povezuje nabavna trita s proizvodnim i potroakim mjestima. Sustavni elementi logistike su ljudi, dobra i informacije. Amerika definicija: logistika je onaj dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira uspjean, uinkovit tok i zalihe proizvoda, usluga i informacija od toke izvora do toke potronje, da bi se ispunili zahtjevi kupaca. Ovo je bio pristup definiranju logistike koji se temelji na orijentaciji na tok. Postoje jo dva pristupa i to koji se temelji na orijentaciji na ivotni ciklus i orijentaciji na usluge. U orijentaciji na ivotni ciklus proizvod se gleda kao logistiki objekt koji ima svoj ivotni vijek. U orijentaciji na usluge polazi se od ideje da se usluga kupcu moe pruiti optimalno samo kada se sve aktivnosti uz proizvodnju pruaju usklaeno, a odnose se na: a) minimiziranje vremena ekanja (izvrenja narudbi) b) menadment kapaciteta usluge i

9

c) davanje usluge kroz jedan distribucijski kanal Logistika se moe ralaniti na:

1. 2. 3.

makrologistiku logistika u okvirima nacionalnog gospodarstva logistika izmeu poduzea elementi su poduzea i institucije koje se bave robnim tokovima. mikrologistiku logistika bolnice, vojna logistika i logistika poduzea elementi su joj skladita, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje i regulaciju proizvodnje (prostorno-vremenske transformacije materijalnih dobara). metalogistiku u nju ulazi promet dobara poduzea koja sudjeluju u nekom kanalu prodaje nekog proizvoda (industrijskog dobavljaa, veletrgovca, maloprodavaa i peditera)

Pod logistikom se podrazumijeva UPRAVLJANJE FIZIKOM DISTRIBUCIJOM MATERIJALA I PROIZVODA, ILI VANJSKI TOK KRETANJA PROIZVODA OD PROIZVOAA DO POTROAA, UKLJUUJUI I INFORMACIJE KOJE SLUE USPJENOM OBAVLJANJU SVIH DJELATNOSTI KOJIMA SE ONA BAVI. Efikasnost poslovanja pred logistiku postavlja zadatke da se toka prijema opskrbljuje od toke isporuke pravim proizvodom u pravom stanju, u pravo vrijeme, na pravom mjestu uz minimalne trokove. (zahtjevi 4 r' s) 4. Poslovna logistika U okvire poslovne logistike ulaze izvrni poslovi - u podruju nabave, uskladitenja, unutarnjeg transporta, rukovanja sirovinama, robom, poluproizvodima i sl. te primjena modela odluivanja o obavljanju tih aktivnosti. Zadae poslovne logistike: - proteu se na cijelo poduzee, a ne samo kroz jednu poslovnu funkciju. Kao znanost poslovna logistika predstavlja ekonomsku disciplinu i dio znanosti o upravljanju koji prouava tokove i preobrazbu ekonomskih sadraja u okviru poduzea. 5. Znaenje poslovne logistike Znaenje poslovne logistike ima trend rasta tako da poetkom 90-ih godina ima daleko vei znaaj nego prije. Logistiki trokovi su vrlo znaajna stavka u svim gospodarstvima, a negdje se kreu i oko 50% od cijene kotanja proizvoda. Oni variraju od grane do grane te se u SAD-u kreu od oko 4,4% u farmaceutskoj do 32% u prehrambenoj industriji. Marketing odreuje to treba prodati i proizvesti, proizvodnja odreuje ulaganja, a logistika osigurava raspoloivost proizvodnih dobara i informacija u pravim koliinama, u pravoj kvaliteti, u pravo vrijeme i na pravom mjestu. 6. Sustavna postavka osnovica logistike koncepcije SUSTAV skup meusobno povezanih elemenata niz dijelova koji djeluju sa svrhom postizanja specifinog cilja. CILJ SUSTAVA transformacija razliitih vrsta ulaza u eljeni izlaz. ELEMENTI SUSTAVA kada se u okviru nekog sustava ne promatra struktura pojedinih dijelova ve samo njegovi ulazi i izlazi. STRUKTURA skup veza izmeu elemenata sustava. SASTAV SUSTAVA sprega strukture i prostorne strukture elemenata. SUSTAV VIEG REDA nastaje kada se meusobno poveu dva ili vie sustava. PODSUSTAVI za njih je bitna ulazno-izlazna transformacija i sastav sustava. SUSTAVNO MILJENJE miljenje u kompleksnim, mrenim vezama. 7. Smisao poslovne logistike Poslovnu logistiku moemo shvatiti u trostrukom smislu:

a) b) c)

Funkcijskom poslovna logistika je nova funkcija poduzea integrirajua, usluna, presjena funkcija koja proima sve druge funkcije. Instrumentalnom uvoenje elektronike obrade podataka u svrhu podrke u odluivanju i samo odvijanje procesa (obrade naloga, narudbe i sl.). Institucijskom organizacijska izgradnja poduzea i suradnja poduzea u poslovnoj logistici.

Logistika je dio upravljakog sustava poduzea koja upravlja koliinama, vremenom i mjestima u transformacijskom procesu poduzea ima zadau ureivanja pravila koja jame proizvodnu fleksibilnost odgovorna je za vezivanje kapitala u zalihe i za otklanjanje uskih grla. 8. Logistiki sustavi Logistiki sustavi mogu se definirati kao sustavi prostorno-vremenske preobrazbe dobara u kojima teku logistiki procesi. Obiljeje logistikih sustava je shvaanje povezanosti procesa kretanja (transporta) i procesa zadravanja (skladita) koji se mogu predstaviti mreom (kretanje objekata, energije, ljudi i informacija mreom do vorova gdje se zadravaju i usmjeravaju na druga odredita). Prema naelu mree razlikujemo osnovne strukture logistikih sustava:

a) b) c)

Jednostupnjevani logistiki sustavi prostor i vrijeme premoavaju se izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke (priprema dobara) i toke prijema (koritenje dobara) - direktna isporuka. Viestupnjevani logistiki sustavi tok izmeu toke isporuke i toke prijema prekida se najmanje u jednoj toki gdje se dobra pregrupiraju u manje ili vee koliine ovisno o potrebama primatelja doprema u regionalno skladite, a iz njega kupcima u manjim koliinama (zbroj trokova transporta i skladitenja trebaju biti nii od trokova transporta direktno od proizvoaa do kupca). Kombinirani logistiki sustavi ako istovremeno postoje i izravni i neizravni tokovi dobara.

OSNOVNA FUNKCIJA LOGISTIKIH SUSTAVA je prostorno-vremenska preobrazba proizvoda s kojom su povezane funkcije promjene koliina i vrsta proizvoda te funkcije olakavanja preobrazbe. Ove funkcije se obavljaju u procesima: transporta, pregrupiranja i skladitenja (bitni su procesi tokova proizvoda); pakiranja i signiranja (bitni su procesi pomaganja tokovima proizvoda); dostavljanja i obrade narudbi (bitni su procesi tokova informacija).

10

9.

Poslovni logistiki sustav kao socijalno tehniki sustav Logistika podruja zadataka

S gledita socijalno-tehnikog sustava, logistiki sustav moe se podijeliti na dva podsustava: a) logistiki informacijski sustav komuniciranje meu subjektima logistikog procesa b) fiziki logistiki sustav prostorno-vremenska preobrazba materijalnih dobara. S obzirom na tekue logistike procese, logistika podruja zadataka vide se iz funkcijskih logistikih podsustava u kojma se odluuje o: a) dranju zaliha b) skladitenju, c) pregrupiranju, pakiranju i otpremi, d) transportu, e) ukupnom izvravanju naloga Pa imamo logistiku proizvodnje, nabave, distribucije i vraanja Logistika materijala Marketinka logistika

10.

Ovi logistiki sustavi spadaju u logistiku industrijskog poduzea. Kod trgovinskog poduzea nema logistike proizvodnje, a kod uslunog poduzea niti logistike distribucije, no znaajni su im tokovi informacija. Logistiki sustav uvijek je podsustav gospodarskog sustava poduzea uz ostale podsustave - proizvodnju, prodaju, istraivanje i razvoj, nabava, financiranje, kadrovi, informiranje i drugi. Input logistikog sustava predstavljaju ulaganja imbenika proizvodnje (logistiki trokovi). Output logistikog sustava su njegovi uinci - logistike usluge koje ine usluge opskrbe (odnose se na vlastito poduzee provodi se logistika nabave i proizvodnje) i usluge isporuke (proaju se kupcu). 11. Logistika unutar poslovnih funkcija Logistika se nalazi unutar poslovnih funkcija nabave, proizvodnje, distribucije, skladitenja i sl. zadae pojedinih logistika meusobno se preklapaju (npr. logistike nabave, proizvodnje i distribucije)

DOBAVLJA LOGISTIKA PROIZVODNJE PRIHVAT ROBE PROIZVODNJA

KUPAC

PEDICIJA

TAMPON SKLADITE LOGISTIKA NABAVE LOGISTIKA DISTRIBUCIJE

12.

Sadraj logistike nabave

U okviru logistike nabave spadaju slijedei logistiki zadaci: 1. 2. 3. 4. 5. razmatranja: proizvoditi ili kupovati zajedno s proizvodnjom; usklaivanje nabave s proizvodnjom (vrste poiljki, vrijeme i mjesto dostave); minimiziranje transportnih trokova; izbor ambalae; kontrola kvalitete i dr.

13.

Sadraj logistike proizvodnje

U logistiku proizvodnje spadaju:

1. razmatranja: proizvoditi ili kupovati zajedno s nabavom;2. strukturiranje proizvodnje prema logistikim aspektima; 3. planiranje i upravljanje proizvodnjom; 4. uobliavanje fizikog i informacijskog toka kroz proizvodnju (skladini i transportni sustavi, sustavi planiranja, upravljanja, simulacije, CAX umreenje) i dr.

14.

Sadraj logistike distribucije

1. lokacije pojedinog skladita; 2. zaliha na pojedinim lokacijama; 3. sustav skladitenja i komisioniranja (sastavljanja poiljki); 4. raspaavanje uz to nie trokove.

15.

Sadraj logistike skladita

Logistika skladita povezana je s logistikama nabave, proizvodnje i distribucije a treba rijeiti:

11

1. potrebu za skladitem; 2. koje funkcije skladite treba ostvariti; 3. da li je standard optimalan; 4. treba li drati sav asortiman;

5. optimalne sustave skladitenja i komisioniranja;6. najekonominija transportna sredstva. Skladite se stoga moe nalaziti u nabavi, u prodaji, u distribuciji i u samoj proizvodnji (meuskladite). 16. Nain promatranja logistikih problema Logistika koncepcija nastaje kao posljedica novoga naina promatranja problema poduzea na osnovi sustavnog miljenja. Ralanjivanjem na logistike podsustave analiziraju se organizacijski zadaci i logistiki trokovi. Jedinstvena terminologija omogueno je shvaanje openitosti problema i njihovih rjeenja. Analizom tih problema uoavaju se sustavne veze i njihove dodirne toke s drugim podsustavima. Sustavno miljenje, dakle, daje saznanja o povezanostima podsustava koje se inae vrlo teko ili nikako uoavaju. Kod sustavnog miljenja najvanije su spoznaje o odnosima meu pojedinim elementima odluka u vezi jednog elementa donijet e se tek na osnovi ocjene njezinog uinka na cijeli sustav. Logistike odluke se odnose na izgradnju logistikih sustava i tokove logistikih procesa. Logistiki modeli oblikuju se na osnovi sustavnog miljenja koriste se za donoenje logistike odluke. Najlake je logistiku uvesti u trgovinska poduzea zbog postojeih skladita, transporta i sl., tee kod uslunih gdje je najvaniji tok informacija, a najtee u poduzeima sa znatnim udjelom vlastite proizvodnje. 17. Ukupni trokovi i ciljni konflikti Trokovi nekog poduzea mogu se ralaniti primarno (na imbenike proizvodnje) i sekundarno (na procese). Kod ralanjivanja prvo se vri primarna koja se odnosi na trokove osnovnih sredstava, zatim trokovi tekuih sredstava (zaliha, rada). Trokovi podsustava poduzea (npr. logistikih) odnose se na sekundarnu ralambu. Snienje trokova u jednom logistikom podsustavu moe uzrokovati povienje trokova u drugim logistikim podsustavima zbog ega je vano kretanje ukupnih logistikih trokova vezanih za donoenje logistike odluke. Za odluku su vani samo trokovi koji nastaju izvrenjem odluke, a ne pojavljuju se ako se ne provede. Uz trokove logistikog sustava (odnose se na logistike podsustave izvrenje narudbe, zaliha, skladita, transporta i pakiranja) moraju se uzeti u obzir trokove koji su s njima neposredno vezani trokovi zbog razine usluge (trokovi izgubljenih kupaca, trokovi reklamacija) i trokovi zbog koliine proizvodnje (trokovi zaliha ili prosjeni fiksni trokovi). Trokovni konflikti u logistikom sustavu: Snienje trokova u pojedinim podrujima Utjecati na povienje trokova u drugim podrujima

mogu

Transport Pakiranje Izvravanje naloga Kupovina Usluge kupcima Dranje zaliha Odluka o uvoenju transportnog sredstva

Skladine zalihe tete u transportu Transport Skladine zalihe Vanjsko skladite Proizvodnja Odluka o broju otpremnih skladita

trokovi

trokovi

Ukupni trokoviUT TT TDZ

UT TS

TT Osobine transportnog o veliini serije Odluka sredstva trokovi Broj skladita

Odluka o sigurnosnim zalihama zrak pruga cestatrokovi

UT TDZ

UT TDZ

TNK Prosjeno stanje zaliha

TP 12 Veliina serije

Logistiko miljenje nikada nije samo razmiljanje o trokovima ve uvijek razmiljanje o uincima. Konflikti ciljeva u logistici se odnose na: 1. 2. 3. 18. 19. Logistika usluga Usluga isporuke i usluga opskrbe trokove unutar logistikih podsustava; trokove logistikih i drugih podsustava; trokove logistikih podsustava i prihode od logistikih uinaka.

Logistika usluga je rezultat logistike preobrazbe dobara. Usluga isporuke se odnosi na tok robe do kupca. Usluga opskrbe se odnosi na tok materijala od dobavljaa do skladita nabave (kod trgovinskog) ili do proizvodnje (kod industrijskog poduzea). U oba se sluaja radi o raspoloivosti materijalnog dobra uz 4 r's (pravi proizvod u pravo vrijeme na pravom mjestu uz minimalne trokove). Uslugu isporuke poduzea nude kao sekundarnu uslugu ije trokove moraju ili ukalkulirati u cijenu proizvoda ili posebno zaraunati. Izvrenje usluga isporuke moe izvriti logistiko poduzee kome je to onda primarna usluga.

20.

Komponente logistike usluge

Usluga isporuke sastoji se od etiri komponente:

1. 2. 3. 4.

vrijeme dobave - vrijeme izmeu izdavanja narudbe i primitka robe vano zbog odreivanja skladine zalihe i veliine i dinamiku narudbi sastoji se od vremena obrade narudbe, sastavljanja i pakiranja, utovara istovara i transporta te uskladitenja kod kupca. pouzdanost dobave - vjerojatnost kojom se odrava ugovoreno vrijeme dobave - odreuje je najnepouzdanija faza vremena dobave. Dobavna pripravnost govori moe li u odreenom asu dobavlja izvriti isporuku sa svog skladita na nju najvie utjee postojanje dovoljnih zaliha i odgovarajuih transportnih sredstava. svojstvo dobave - pokazuje koliko dobava daje razloga kupcu za prigovor, a to ovisi o tonosti dobave koliko isporuka odgovara narudbi po koliini i vrsti te stanju poiljke oteenja u dobavi ovise o ambalai. fleksibilnost dobave - sposobnost sustava isporuke da udovoljava posebnim zahtjevima kupca ovisi o modalitetima narudbe (veliina, uestalost, nain izrade i dostave narudbe), modalitetima dobave (vrsta pakovanja, transport, mogunost slanja i sl.) i informacijama za kupca (brza i tona o dobavnim mogunostima, odgodama, obradi prituaba i sl.)

21.

Uinkovitost logistikih sustava

Smatra se da su logistiki sustavi uinkoviti (eficijentni) ako se kao ciljevi njihovog oblikovanja uzimaju u obzir i logistiki trokovi (kao input) i logistiki uinci (kao output) kao kompromis. Ako se slijedi samo jedan od ova dva cilja, stvorit e se efektivni, a ne i uinkoviti sustavi to se nekada pojavljuje u vojnoj logistici. U poslovnoj logistici zahtjeva se razmatranje uinkovitosti. Uinkovitost se moe promatrati s nekoliko motrita:

1. 2.

S tehnolokog vee se uz proizvodnost koja se mjeri odnosom output / input (npr. broj pretovarenih paleta / radni sati). S ekonomskog zahtijeva razmiljanje o vrijednostima u centru su problemi cijena, prometa i trokova kako zaraunati logistike trokove na logistike uinke. Podizanje razine usluge pozitivno utjee na poveanje dobiti ali samo do jedne vrlo visoke razine kada dolazi do zasienja tako da nastavak podizanja za samo nekoliko postotaka rezultira smanjenjem njenog doprinosa jer logistiki trokovi iznadproporcionalno rastu. Moe se zakljuiti da najvei dorinos dobiti usluge isporuke nije nikako uz njenu maksimalnu razinu.

Primitak od prometa Trokovi Doprinos dobiti

Primici od prometa Trokovi

13Doprinos dobiti 93% 95% Razina usluge

Sa socijalnog pogled na zadovoljstvo ljudi i njihovo zdravstveno stanje. 22. Korisnost logistike koncepcije i zapreke za njezino provoenje Za provoenje logistike koncepcije presudno znaenje imaju upravljanje zalihama i upravljanje informacijama. Informacijski menadment informacija kao proizvodni imbenik razmatranje trokova informacijskog sustava. Menadment zaliha integralno promatranje svih zaliha u poduzeu s ciljem smanjenja vezanog kapitala i poveanja rentabilnosti na osnovi breg obrtaja kapitala. Vezivanje kapitala u zalihama predstavlja investiciju kao i vezivanje kapitala u opremu. Osnovno znaenje logistike za poduzee ogleda se u menadmentu proizvodnih imbenika i fleksibilnosti poduzea (to bre reakcije na promjene u okolini). Zapreke za uvoenje poslovne logistike: 23. Logistika i marketing Nedostatak baze podataka potrebne za donoenje odluka Nedostatak usporednih mjerila (planskih veliina) Organizacijske granice u poduzeu (izostanak suradnje u rjeavanju logistikih problema) Nedovoljan utjecaj na zbivanja izvan poduzea

Kako je zadovoljenje potrebe i rjeavanje problema kupca u sreditu panje marketinke koncepcije, logistika ima vrlo veliku ulogu u marketingu. Razlikujemo pet vrsta koristi koje zajedno omoguavaju zadovoljenje potrebe kupca:

1. 2. 3. 4. 5.24. Marketinka logistika

koristi od oblika proizvoda kvaliteta, dizajn i imid proizvoda koristi od prava na proizvod prijenos prava kupovinom, lizingom, najmom i sl. koristi od informacije gdje i kakav proizvod moe kupiti koristi od mjesta proizvod treba poslati na mjesto koje kupcu odgovara koristi od vremena - proizvod treba poslati u vrijeme koje kupcu odgovara

Sluba prodaje opskrbljuje, odrava i razvija kapacitete kupca da to moe, mora spoznati probleme kupca i prema tome postaviti marketing miks nastoji zadrati kupce i istraivati i razvijati nove proizvode. Raspoloivost dobara kupcu se postie na dva naina:

1. 2.25. Usluga isporuke i instrumenti marketing miksa

dostavom (dobavlja kupcu) logistika distribucije koju vodi dobavlja odvoenjem (kupac sam sebi) logistika nabave koju vodi kupac

Logistiku distribucije zovemo jo i MARKETING-LOGISTIKOM odreenom uslugom isporuke koju zahtijeva trite. Usluga isporuke ovisna je o drugim instrumentima u okviru marketing miksa na podruju: PROIZVODA s proirenjem proizvodnog programa rastu skladine zalihe koje rastu bre od prodaje jer trgovina u poetku uzima manje koliine zbog nesigurnosti oblikovanje proizvoda tako da je podesan za transport i skladitenje primjena standardizacije u dimenzijama logistika rezervnih dijelova. CIJENA - u politici cijena moraju se u obzir uzeti logistiki trokovi pa postoje mogunosti prostornog diferenciranja cijena razlike izmeu stvarnih logistikih trokova i cijene dobra snoenje svih trokova i rizika dobave od strane dobavljaa (fco skladite kupca) najvie koristi imaju udaljeniji kupci i odreivanje nie cijene kupcima koji sami iz svog skladita vre distribuciju filijalama. diferenciranje cijena prema prodanim koliinama (rabatna politika) rabat se odobrava ili prema veliini jedne narudbe ili prema ukupno preuzetim koliinama u nekom razdoblju. KOMUNICIRANJA logistika mora pratiti propagandne kampanje jer treba pravovremeno zadovoljiti poveanu potranju- ako to nije sluaj, propaganda moe imati negativne posljedice a dobra usluga isporuke moe biti adut u propagandnoj poruci te postizanje bolje cijene proizvoda. DISTRIBUCIJE izbor kanala distribucije znai odluku poduzea koje e aktivnosti samo izvriti, a koje e povjeriti marketinkim organizacijama. 26. Logistika i proizvodnja Organizacijski tipovi proizvodnje Analize vremena protoka materijala u proizvodnji pokazuju da oko 90% vremena odnosi transport i skladitenje, a samo 10% sama proizvodnja. Vrijeme proizvodnje se vie gotovo i ne moe skratiti, ali na logistikom podruju postoji jo prostora za racionalizaciju. Glavni tipovi proizvodnje: Prema mjestu rada:

27.

-

Radionika proizvodnja diskontinuiran transport sirovina i materijala u razliitim serijama potreba za

14

meuskladitenjem viliari, elektrina i runa kolica, dizalice, kranovi

28. Logistika i nabava

Lanana proizvodnja kontinuirani transport radna mjesta jedno za drugim prema slijedu radnih tokova nuna stalna raspoloivost inputa vano je funkcioniranje transporta, utovara, istovara i sl. pokretne trake, pokretni stolovi Masovna proizvodnja opskrba proizvodnih mjesta ulaznim materijalima u dugim vremenskim rasponima zasniva se na visokom stupnju mehanizacije Pojedinana proizvodnja proizvodnja po narudbi logistika mora biti vrlo fleksibilna Sortna i serijska proizvodnja problem veliine serije logistika odgovorna za osiguranje materijala za pojedine serije.

Prema koliini proizvoda i uestalosti ponavljanja istog naina izrade:

Zadatak nabave je osiguranje raspoloivosti i razvijanje kapaciteta dobavljaa proizlazi iz marketinkog shvaanja odnosa izmeu prodaje i proizvodnje. Nabava upoznaje kapacitete dobavljaa i utjee na njih da ih sauva kao stalne dobavljae. Vanjska priprema materijala moe se vriti na tri naina: Kao pojedinana nabava prema potrebi pogoduje logistici jer se skladite male koliine malo vezanje kapitala i mali trokovi zaliha, ali i eventualni prekid proizvodnje do dobave materijala koristi se samo kod materijala koji se mogu odmah nabaviti i za nepredvidive potrebe. Dranjem zaliha odvaja se unutarnja od vanjske pripreme materijala manja osjetljivost na nesigurnost dostave vee vezivanje kapitala i vei trokovi skladitenja razmotriti trokove zaliha i trokove nabavljanja pitanje optimalnih koliina narudbe. Nabava na osnovi posebnih ugovora odnosi se na dopremanje koje je usklaeno s proizvodnjom dobavlja dobavlja materijal u odreenim terminima isporuke idu izravno u proizvodnju u skladitu su samo sigurnosne zalihe niski trokovi vezivanja kapitala nuni pouzdani dobavljai i intenzivna razmjena informacija omoguene vrlo niske zalihe kod dobavljaa i primatelja. Logistika nabave vezana je s instrumentima politike nabave i to s politikama proizvoda, ugovaranja, komuniciranja, dinamike povlaenja odnosno primanja dobara, broja, tipova i lokacije dobavljaa.

29.

Vanost logistike za poduzee

Logistika nije jednako vana za sva poduzea to ovisi o:

-

Znaenju usluge isporuke za marketing Znaenju usluge opskrbe za proizvodnju Relativnoj vanosti logistikih trokova.

Logistika je znaajnija tamo gdje je nia vrijednost samog proizvoda (poljoprivredni, prehrambeni proizvodi) mala vrijednost proizvoda, a veliki trokovi prijevoza, pakovanja i sl. Tendencijski tok logistikih trokova u ovisnosti o vrsti proizvoda Odnos logistikih trokova i gustine pakovanja kae da to je vea gustoa pakovanja, manji je udio logistikih trokova u prometu vea gustoa bolje iskoritenje skladita i transporta.TT % troak logistike od prometa

UT

ST

Gustina pakovanja t/m3

to je via vrijednost proizvoda u odnosu na jedinicu teine ili volumena, nii je udio logistikih trokova u prometu do odreene razine kada ponovo raste zbog razmjerno breg rasta skladinih trokova.% troak logistike od prometa UT ST

TT Vrijednost , vrijednost Teina volumen % troak logistike od prometa

15

S porastom opasnosti ili osjetljivosti proizvoda vii je i udio logistikih trokova u prometu svjee voe ili ivene namirnice moraju se transportirati u specijalnim transportnim sredstvima to poskupljuje transport.ST UT TT

Opasnost

Logistika potronih dobara dnevne upotrebe ima veliko znaenje jeftina dobra bez velikih razlika kod konkurenata industrija ivenih namirnica pionir na podruju logistike. 30. Razvojne tendencije u logistici Unutar funkcije nabave stalna istraivanja isplati li se vie nabaviti ili proizvoditi sve vea kooperacija s dobavljaima i isporuke izravno u proizvodnju (just in time) koritenje usluga logistikih poduzea za skladitenje i just in time dostavu u proizvodnju. Unutar funkcije proizvodnje pojednostavljenje i unifikacija u oblikovanju proizvoda varijacija proizvoda, segmentiranje tokova proizvodnje, fleksibilni proizvodni sustavi, protoni logistiki lanci, nove tehnike planiranja. Unutar podruja distribucije spajaju se skladita na osnovi boljih komunikacija i povezivanja bolje iskoritenje transportnih sredstava te koritenje usluga vanjskih prijevoznika i logistikih poduzea. Unutar podruja skladitenja koritenje potpuno automatiziranih skladita, paletnih skladita koritenje robota i sl. 31. Logistiki podsustavi Logistiki sustav razlae se na slijedee logistike podsustave: 1. 2. 3. 4. 5. 32. Izvravanje narudbi sustav izvravanja narudbi Informacije o narudbi Izvravanje narudbe Dranje zaliha (gospodarenje zalihama) Skladite Pakiranje i Transport

Narudba je temelj informacijskog toka u logistici i predstavlja input za logistiki sustav. Izvravanje narudbe obuhvaa sve aktivnosti u poduzeu oko kretanja informacija i proizvoda od prihvata narudbe, njezine obrade, preko nabave i pripreme potrebnih imbenika, izrade proizvoda te pripreme i slanja proizvoda naruitelju sve do ispostavljanja rauna. Informacije o narudbi odnose se na: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. broj i datum narudbe adresu i broj kupca struku kupca i poloaj u prodajnom kanalu prodavaa i prodajno podruje oznaku i broj artikla koliinu artikla i bruto-cijenu prodajne uvjete, rabate i sl. transportno sredstvo, obraunski dio trokova za poiljku naslov poiljke, termin dobave

33.

34.

Funkcije izvravanja narudbe

Funkcije izvravanja narudbe se odnose na ostvarivanje informacijskih tokova prije, za vrijeme i nakon toka proizvoda na osnovi kojih treba planirati, voditi i kontrolirati tok proizvoda. Informacijski tok prije toka proizvoda - podrazumjeva pravovremeno informiranje svih toaka ukljuenih u tok proizvoda da se izvri priprema (planiranje) aktivnosti. Informacijski tok za vrijeme toka proizvoda - informacije za operativno izvoenje transporta, pretovara i uskladitenja (pravilno rukovanje opasnim tvarima) kontrola toka proizvoda sve do toke prijema. Informacijski tok nakon toka proizvoda - informacije o izlaznom raunu, kritinim tokama u transportu, reklamacijama i nunim za druge slube (istraivanje trita).

35.

Zadae izvravanja narudbe

Put informacije narube pri izvravanju narudbe:Menadment zaliha Dostava Pripremanje Premjetanje Sastavljanje Skladitenje Otprema

Transportiranje

Fakturiranje

16

Dostava narudbe moe se izvriti pismom, teleksom, telegramom, telefonom, telefaksom ili e-mailom centrali dobavljaa, prodajnom uredu ili predstavniku dobavljaa. Dobavlja mora izvriti kontrolu narudbe radi izbjegavanja moguih greaka. Izravna raunalna veza skrauje vrijeme komuniciranja. Priprema podrazumijeva prilagoavanje narudbe internim zahtjevima dopuna, provjera cijene, boniteta kupca, uplaniranje u logistiku sustav (ima li proizvoda na zalihi) informacijski tok ide do menadmenta zaliha. Premjetanje (prenoenje) - nastupa nakon pripreme moe biti runo, mehaniko ili elektronsko potvrde narudbi i dokumenti obrade (obavijest o isporuci i svi dokumenti za poiljku). Sastavljanje poiljke (komisioniranje) - podrazumijeva slaganje naruenih dobara i pripremanje za otpremu slanje informacija za skladino poslovanje (za skladino knjigovodstvo). Otprema - dovrenje dokumenata o otpremi podaci o teretu, transportu i vremenu izbor optimalnih transportnih sredstava i transportnih puteva uska pozevanost s transportom. Fakturiranje moe se izvriti nakon otpreme ili paralelno s fazama sastavljanja poiljke (ako postoje dovoljne koliine na zalihi). Paralelno fakturiranje moe usporiti dostavu robe, a naknadno povlai potanske trokove. 36. Oblici obrade narudbe Oblici obrade narudbe mogu biti: Runa obrada runo pisanje dokumenata postupak pisanja s kopijama, postupak uz pretisak i postupak skladinog obrasca. Strojna (kompjutorska) obrada - vezana za sustav elektronike obrade podataka (EOP) u sastav mogu ui aktivnosti vezane za odluivanje, provjeru, pisanje i dostavu informacija obrada velikog broja operacija uz veliku brzinu obrade i prenoenja informacija viestruko koritenje informacija (statistika) Elektronika razmjena i izvravanje narudbi suvremeni oblik poslovanja uz intenzivnu primjenu informatike i internetske tehnologije razmjena informacija i automatizacija poslovnih transakcija (automatsko naruivanje i plaanje) suvremeno e-poslovanje temelji se na raunalnim mreama (mogunost razmjene podataka i informacija izmeu raunala) lokalne, nacionalne i meunarodne mree Internet (mrea raunalnih mrea meusobno povezanih u odreenim tokama), CARNet hrvatska akademska i istraivaka mrea (ukljuena u Internet), EDIFACT elektronika razmjena podataka u upravi, trgovini i prijevozu. Sklapanje kupoprodajnog posla obavlja se slijedeim koracima: a) b) c) d) e) f) 37. Simulacija kao podrka u odluivanju kupac od prodavatelja trai ponudu prodavatelj dostavlja ponudu prodavatelj kupcu alje elektroniku narudbenicu kupac u raunalu ispunjava narudbenicu i vraa je prodavatelju prodavatelj kupcu alje potvrdu narudbe prodavatelj kupcu alje fakturu

Simulacije se koriste za dobivanje saznanja o uincima odreenih parametara pri istraivanjima moe koristiti

a) b)

za stvaranje sustava izvravanja narudbi kod proizvodnje za zalihe oblikovanje podsustava skladita, transporta, komisioniranja i otpreme logistiki procesi izvravanja narudbi za upravljanje izradom kod proizvodnje po narudbi sutina izvravanja narudbi je ciljno orijentirana proizvodnja naruenih proizvoda oblikovanje podsustava proizvodnje, logistike nabave, logistike proizvodnje i logistike distribucije

38.

Dranje zaliha

Sustav dranja zaliha esto se zove i sustav gospodarenja zalihama (menadment zaliha) bavi se svim odlukama koje imaju utjecaj na stanje zaliha. Zalihe su amortizeri (tamponi) izmeu tokova ulaza i izlaza materijalnih dobara i nastaju kada doe do pojave neusklaenosti ulaznih i izlaznih tokova dobara.

39.

Funkcije dranja zaliha i vrste zaliha

Funkcije dranja zaliha odnose se na:

a) b) c) d) e)

degresijske efekte veliine kod nabavnih skladita - kada poduzee eli postii koliinske rabate ili bolje efekte transportnih sredstava kod distribucijskih skladita takoer bolji efekti transporta ali i smanjenje proizvodnih trokova zbog vee proizvodnje (vee od tro-kova zaliha). Izjednaavanje neusklaenosti ponude i potranje stalna proizvodnja, a sezonska potra-nja i obratno (graevinski materijal i voe i povre). Olakavanje specijalizacije proizvodnje svaki pogon u tvornici proizvodi odreene dijelo-ve koji se urauju ovisno o mogunostima montae to je mogue samo nabavom viih skladinih zaliha. pekulaciju stvaraju se zalihe i u nabavnim i u distribucijskim skladitima u oekivanju porasta cijene pomanjkanjem ponude utjee na porast cijene pekulacije se odnose i na stvaranje zaliha zbog oekivanja poremeaja kod dobaljaa. Zatitu od nesigurnosti u sluaju kretanja tokova inputa i outputa drukijih od oekivanja potreba za takvim zalihama postoji i kod nabavnih, i kod proizvodnih, a i kod distribu-cijskih skladita nastaju zbog nesigurnosti prognoze potranje ili dobave. koje proizvode treba uskladititi koju koliinu tih dobara drati na zalihi

40.

Tipine odluke u gospodarenju zalihama

Tipine odluke u gospodarenju zalihama odnose se na: 1. 2.

17

3. 4. 41. Sastavni dijelovi razine zalihe

koju koliinu treba naruiti za popunjavanje zaliha kada naruiti za popunu zalihaVisina zalihe Naruena koliina Q

Na ukupnu prosjenu visinu zalihe utjee sigurnosna zaliha koja amortizira poveanu potranju u vrijeme zanavljanja i produenje vremena ponovne nabavkeQ NW -potranja za

Toka narudbe

NW

Q

Srednja visina zalihe = Q/2

vrijeme nabaveSigurnosna zaliha

Ukupna prosjena razina zalihe

Vrijeme ponovne nabave

Vrijeme

Ciklus narudbe

42.

Utvrivanje potrebnih zaliha

Osnovu za dranje zaliha ini utvrivanje potreba, a one mogu biti Prema porijeklu i razini proizvoda: Primarne gotovi proizvodi, rezervni dijelovi i trgovaka roba (u trgovinskim poduzeima), dok se u industrijskim poduzeima primarna potreba dalje razlae na: Sekundarne sirovine i poluproizvodi i Tercijarne pomoni i pogonski materijali i potroni alat. Prema visini zaliha: Bruto potreba ukupna potreba u nekom razdoblju bez postojee razine zalihe Neto potreba bruto potreba umanjena za raspoloive zalihe Za utvrivanje bruto potreba koriste se razliite metode i to: a) b) c) DETERMINISTIKO UTVRIVANJE POTREBA polazi od primarne potrebe za odreeno razdoblje na osnovi plana proizvodnje ili na osnovi narudbe kupca STOHASTIKO UTVRIVANJE POTREBA potreba se utvruje temeljem statistikih podataka o potrebama prethodnih razdoblja pogodna za kratkorone prognoze METODE SUBJEKTIVNE PROCJENE ostvaruju se na osnovi miljenja jedne ili vie osoba iskljuivo su intuitivne ili na osnovi logike kretanja potreba

43.

Dopunjavanje zaliha

Osnovni problem dopunjavanja zaliha je kada i koliko treba naruiti da bi se minimalizirao zbroj trokova naruivanja i dranja zaliha. Kada naruiti moe se odrediti na koliinski ili vremenski nain - naruuje se ili kada razina zalihe (s) padne do toke narudbe (na slici) ili kada istekne odreeno vrijeme (t) (ciklus narudbe). Koliko naruiti moe se naruiti sasvim odreena koliina (Q) ili odreena koliina koja dopunjuje zalihu od vremena do vremena, tj. do razine narudbe (S). Postoje etiri pravila odluivanja: a) b) c) d) (s, Q) optimalna koliina narudbe (idealan sluaj) (s, S) naruuje se razliita koliina kad razina zalihe padne na signalnu (vrijeme i ciklus se mijenjaju) (t, Q) uvijek u istom vremenskom razmaku do visine maksimalne zalihe (ne uz istu signalnu zalihu) (t, S) - uvijek u istom vremenskom razmaku do visine predviene potronje u tom vremenu (razliita maksimalna zaliha)

Ciljni konflikt kod dopunjavanja zaliha predstavlja ovisnost vezanja kapitala, a time i trokova dranja zaliha o visini narudbe, kao i suprotna ovisnost trokova naruivanja o visini narudbe koja je obrnuto razmjerna. Izraunavanje koliine narudbe uz minimalan T Min ukupni troak (Stefani-Allmayerov obrazac):Trokovi UT

TZ

TN

18OK Koliina narudbe

OKN =

200 P TN NC (Ks + Ss )

OKN optimalna koliina narudbe (ekonomina) P - planska godinja potreba TN - fiksni trokovi narudbe po jednoj nabavci (ne ovise o koliini) NC - jedinina nabavna cijena proizvoda Ks Ss - kamatna stopa na obrtna sredstva - stopa skladinih trokova (% od prosjene zalihe)

Izraunavanje ekonominog broja narudbi (Mellerowitz)EBN = P NC (Ss + Ks ) 2TN

Pretpostavke za gornje formule lee u: stalnoj potrebi, stalnoj ulaznoj cijeni, stalnoj stopi trokova dranja zaliha, stalnim fiksnim trokovima nabave, nikakvoj restrikciji skladitenja i financiranja 44. Sigurnosne zalihe Sigurnosna zaliha amortizira poveanu potranju u vrijeme zanavljanja i produenja vremena isporuke od strane dobavljaa. Kod odreivanja dovoljne razine sigurnosnih zaliha ponovo se radi o ciljnom konfliktu vie sigurnosne zalihe - vii trokovi dranja zaliha nii trokovi koje uzrokuju nedostatne koliine (trokovi prekida proizvodnje, od gubitka prodaje i sl.).Trokovi UT

Tri naina odreivanja optimalnih sigurnosnih zaliha: a) pomou trokova nedostatnih koliina - zajedniki minimum TNK i TDZ vie teorijsko nego praktino znaenje zbog tekog utvrivanja TNZ. b) promjenama potranje zbog djelovanja nedovoljnih Min T koliina manje teoretski problem kvantitativnog utvrivanja smanjenja potranje.

TDZ

c) davanjem prednosti dobavnoj pripravnosti smanjenje vjerojatnoe da doe do nedostatka koliina prednost u TNK praksi jer nema kvantifikacije. imbenici visine sigurnosnih zaliha: - vrijeme ponovne nabavke - vjerojatnoa prekoraenja vremena nove nabavke - dobavna pripravnost 45. Sustav gospodarenja odabranim artiklima ABC analizaOK

Veliina zaliha - broj skladita vei broj skladita - vea razina sigurnosnih zaliha (efekt izjednaavanja)

Sustav gospodarenja odabranim artiklima (selektivno dranje zaliha) sve artikle pri dranju zaliha ne treba jednako uzimati u obzir proizvod je potrebno drati na zalihi ako su trokovi nedostatnih koliina vii od trokova skladitenja. Prema istraivanjima najvei dio ukupnog prometa postie se s relativno malim brojem artikala pravilo 80:20 - 80% prometa postie se sa 20% artikala. Prema prometu kao kriteriju za vrednovanje ABC analizom artikli se dijele na razrede prema njihovu znaaju za promet. Ako je kriterij vanost artikla za kupce (kritika vrijednost) moe se dogoditi da neki artikl ima veliki znaaj za kupce, a malen udio u prometu kritika vrijednost odreuje se na osnovi procjene. Rangiranje artikala moe se izvriti primjenom oba kriterija mnoenjem ocjena po jednom i drugom kriteriju.

46.

47.

XYZ - analiza

Klasifikacija artikala moe se nadalje vriti i na osnovi potronje X artikli stalna potronja, Y artikli sezonska ili trendovska potronja i Z artikli nepravilna potronja. Prednost mogunost diferencijacije postupaka primjene.

48. 49.

LMN - analiza Sustavi planiranja i kontrole zaliha

Klasifikacija artikala na osnovi obujma koristi se za dimenzioniranje skladita ili transportnih sredstava. Zalihe dijelimo PREMA VRSTI ROBE: 1. 2. Zalihe materijala i sirovina Zalihe dijelova i poluproizvoda

19

3. 1. 2.

Zalihe gotovih proizvoda Planirane Stvarne Minimalna najmanja koliina nekog proizvoda koja je potrebna da se pravovremeno izvre obveze poduzea Zmin,d = Pdn * Vnab (dnevna) ili Zmin,g = Pg * Vnab / D Zmin minimalna zaliha, P potronja, V vrijeme nabave, D broj radnih dana u godini Maksimalna - zaliha koja se naruuje gornja granica iznad koje nije ekonomski opravdano nabavljati na nju utjee visina sigurnosnih zaliha. Zmax=Ppl * Nd / Bd Zmax maksimalna zaliha, P prodaja, N broj dana u kojima treba imati zalihu, B broj dana razdoblja Optimalna one koliine proizvoda kojima se osigurava redovna i potpuna opskrba uz minimalne trokove skladitenja i naruivanja (ciljni konflikt) Zopt = (P + R1) * (Vd + R2) Zopt optimalna zaliha, P planirana prodaja, R1 rezerva gotovih proizvoda zbog neostvarene proizvodnje, R2 rezerva zbog tekoa u isporuci, Vd vrijeme izmeu naruivanja i isporuke.

PREMA KOLIINI:

PLANIRANE ZALIHE DIJELIMO NA:

1. 2. 3.

4. 5. 6. 7. 8.50. Planiranje zaliha

Prosjene aritmetika sredina odreenog broja stanja. Sigurnosne zalihe za osiguranje od nepredvienih promjena u ponudi i potranji robe. Spekulativne skupljene za prodaju nakon povienja cijena. Sezonske nabavljene prije sezone zbog poveane potranje u sezoni. Nekurentne zastarjela roba koja se ne moe vie prodati po redovnim cijenama (demodirana).

Planiranje zaliha nuno je zbog toga to prevelike zalihe uzrokuju nepotrebne trokove skladitenja, a premale zalihe mogu dovesti do prekida proizvodnje i izazvati trokove nedostatnih koliina. Planiranje zaliha trai kompromis izmeu ovih dvaju trokova, a naelno se obavlja a) b) prema predvienoj potranji prema konkretnim narudbama Tradicijski sustav popunjavanje zaliha vri se kada dou na odreenu razinu (kontinuirano ili periodino). Na osnovi uvjeta na tritu dvije tehnike MRP sustavi (zasnovani na planu proizvodnje i normativima utroka materijala) i DRP sustavi (zasnovani na prognoziranju potranje). Oba sustava tee usklaivanju proizvodnje s potranjom te tako izbjegavaju visoke razine sigurnosnih zaliha. Proizvodnja i prodaja bez zaliha sustav JIT poslovanje bez zaliha opskrba upravo na vrijeme i na mjesto gdje treba.

Najei sustavi planiranja i kontrole zaliha:

a) b) c)51. Skladite

Skladite je vor u logistikoj mrei u kojem se proizvodi privremeno zadravaju ili prevode na drugi put u mrei. Osnovne zadae: a) stalna opskrba proizvodnje ili prodaje potrebnom koliinom proizvoda odreene kvalitete i uz minimalne trokove skladita; b) sl. Razlikujemo: pravilno rukovanje uskladitenim proizvodima i njihovo uvanje od kala, rasipa, kvara, loma i

a) b) c)

Skladita zaliha uz proizvodne pogone funkcija im je preuzimanje proizvoda za proizvodnju i gotovih proizvoda nabavna, proizvodna i distribucijska skladita. Skladita obrtaja kratkoroan prihvat proizvoda izmeu pretovara iz jednog u drugo prijevozno sredstvo (H, zrane luke, luke) u logistikim poduzeima. Skladita za raspaavanje dostavna (skupljaju proizvode razliitih dobavljaa i raspaavaju jednom ili vie pogona) i otpremna skladita (skupljaju proizvode iz proizvodnje i otpremaju kupcima).

Prema vrsti materijala koji se skladiti razlikujemo skladita: sirovna, dijelova, materijala, gotovih proizvoda i alata 52. Otpremno skladite U logistikom sustavu skladite zauzima kljuno mjesto kod otpremnog skladita proizvodi se prihvaaju u velikim poiljkama (vagoni i sl.) te dostavljaju kupcima u znatno manjim jedinicama na osnovi njihovih narudbi. Opravdanost skladita ocjenjuje se na osnovi trokova skladitenja i razine usluge kupcu. Prednosti otpremnog skladita dolaze do izraaja samo kada je dovoljno visoka potranja na dijelu trita koje se iz njega opskrbljuje trokovi po jedinici proizvoda trebaju biti nii od utede u transportnim trokovima. 53. Lokacija otpremnog skladita Izbor lokacije otpremnog skladita odvija se na dvije razine:

a)

interlokalni izbor znai izbor u nekom gospodarskom podruju (npr. izbor opine unutar regije) mnogo je ovisniji o logistikim sadrajima nego izbor lokacije proizvodnog pogona imbenici su usluga isporuke, vrsta prodajnog podruja, razvoj potranje, prometne veze, trokovi transporta i skladita te radna snaga.

20

b)54. Mikrolokacija proizvodnog skladita Skladini procesi i ue organizacijske jedinice unutar skladita

lokalni izbor odnosi se na mjesto za zgradu skladita imbenici su cijena zemljita, mogunosti opskrbe energijom, prometne mogunosti, mogunosti proirenja, manevriranja transportnih sredstava i sl.

Mikrolokacija proizvodnih skladita odreuje se na osnovi pravila da se skladite sirovina i reprodukcijskog materijala, skladite poluproizvoda i skladite gotovih proizvoda lociraju to blie pogonima koji ih koriste. Problem mikrolokacije znaajniji je kod dislociranih poduzea nego kod manjih poduzea kojima su svi pogoni u jednom krugu. Skladini procesi dijele se prema odjeljenjima unutar skladita:

55.

a) b) c) d) e) f) g)

ulaz robe istovar prispjele robe, identifikacija prispjele robe, kontrola ulaza, priprema robe za skladitenje koliinsko skladite premotenje vremena proizvoda koji se u istoj jedinici primaju, skladite i otpremaju komisijsko skladite skladite za manipuliranje kratko zadravanje proizvoda u malim koliinama proizvodi naputaju skladite u drukijem obliku nego to su zaprimljeni pakiranje spajanje proizvoda u jedinicu za otpremu izlaz robe upuivanje robe primateljima i pripremni poslovi za to prihvat robe iz pakir-nice, meuskladitenje, naruivanje prijevoznih sredstava i utovar u njih skladina uprava softver skladita upravljanje i koordiniranje skladinih procesa spojno mjesto logistikih podsustava skladita i izvravanja narudbi vanjski i unutarnji transport unutarnji transport je transport unutar skladita ili proizvod-nog pogona, a vanjski transport je transport od dobavljaa do poduzea i od poduzea do kupca te izmeu pogona poduzea oba transporta treba sagledati zajedno.

56.

Skladite veih koliina i komisijsko skladite

Poseban problem u skladitu predstavlja odreivanje skladinog mjesta za svaki artikl koje je odreeno 1. 2. 3. duinom puta uestalou prevaljivanja tog puta dimenzijama i teinom proizvoda

57.

Raspored robe u skladitu Sustav pakiranja

Raspored robe u skladitu ovisi prvenstveno o vrsti robe koja se skladiti. Moe biti Fiksni raspored, modofocirani fiksni, kaotini , modificirani kaotini, u pravokutnom koordinatnom sustavu te raspored na osnovi ABC klasifikacije. Pakiranjem se smatra umotavanje robe u odgovarajue kutije, posude, omote i slino (ambalau) radi zatite. Pakiranje se, prema DIN 55 405, sastoji od: a) b) c) sredstva za pakiranje, materijala za pakiranje i pomonih sredstava za pakiranje

58.

59.

Funkcije pakiranja

Funkcije pakiranja su: Funkcije za proizvodnju - pakiranjem se dobiva pakovanje, tj. proizvod u ambalai ambalaa omoguuje pripremu inputa i preuzimanje outputa proizvodnje. Marketinke funkcije ambalaa je sastavni dio politike proizvoda nositelj ekonomske propagande i unapreenje prodaje. Funkcije upotrebe ambalaa se kod kupaca moe upotrijebiti u druge svrhe vano je to jedno-stavnije unititi staru ambalau obzirom na zatitu okolia. Logistike funkcije zatitna funkcija (usluga da roba doe do odredita u ispravnom stanju (kvali-tativno i kvantitativno), skladina funkcija (oblik, dimenzije, vrstoa i sl.), manipulativna funkcija (spajanje u takve jedinice koje olakavaju rukovanje), informativna funkcija (oznake na pakovanjima koje olakavaju identifikaciju ili upozoravaju na lomljiv ili opasan sadraj).

60.

Zahtjevi pakiranja i upravljanje ambalaom

S obzirom na proizvod koji se pakira i druge logistike procese, pakiranju se postavljaju odreeni zahtjevi. S obzirom na proizvod na ambalai treba dati informacije u vezi propisa i bitnih karakteristika proizvoda. S obzirom na logistike procese bitni su zahtjevi transporta i skladitenja. Poseban problem predstavlja ambalani otpad koji se u razvijenim zemljama rjeava prikupljanjem i recikliranjem vezani su s trokovima pa se organiziraju irim drutvenim projektima. U ekoloki prihvatljivu ambalau u Hrvatskoj ulazi ambalaa od recikliranog i drugog papira, razgradivog materijala, drveta, potisnih plinova freona, biljnog otpada te povratna staklena i metalna ambalaa.

61.

Vrste pakovanja i logistike jedinice pakiranja

Pakovanje se dijeli na pojedinano, skupno procesom prepakiranja te pakovanje za slanje (poiljke) utjeu na osobine sredstava za pakiranje i materijala za pakiranje. Logistike jedinice pakiranja su vee jedinice za otpremu nastaju saimanjem proizvoda u standardizirane jedinice po obliku i koliinama pretpostavka su stvaranju racionalnog transportnog lanca. Naela stvaranja transportnog lanca: a) b) c) sastavljanje veih jedinica pakiranja standardizacija jedinica olakavanje uvoenja mehanikih sredstava u manipulaciji

21

d) e)

sposobnost slaganja jedinica izbor jedinice koja omoguuje transportni lanac od dobavljaa do kupca

Svako pakovanje je logistika jedinica ako ispunjava gornja naela (paketi, sanduci, kutije, palete, kontejneri i sl. najvee znaenje imaju palete i kontejneri. Paleta - je nosivo postolje s nadgradnjom ili bez nje koja slui za stvaranje tovarne jedinice za otpremu, skladitenje i transport. Prednosti utede u materijalu, vremenu i opremi za pakiranje. Dimenzije mojaru biti usklaene s dimenzijama regala, transpornih sredstava, viliara i sl. u cijelom logistikom lancu Europska pul-paleta ima dimenzije 800x1200 mm U kemijskoj industriji - 1000x1200 mm U industriji pia - 800x1000 mm Kontejneri transportne posude u obliku sanduka koje odlikuje viestruka upotreba , konstrukcija pogodna za razliita transportna sredstva, oprema za laku manipulaciju, lako punjenje i pranjenje, obujam od najmanje 1m3. Transkontejneri posebna vrsta koji se upotrebljavaju u meunarodnom prometu obino kombiniranim nainom prijevoza. Prednosti nije potrebno posebno oznaavanje i pakiranje robe, nema pretovara, bra manipulacija, bolje iskoritenje prostora na vozilu, bolje uvanje robe, jedinstven transportni lanac i sl. Nedostaci neusklaenost dimenzija, visoka cijena i sl. 62. Transportni sustav pojam i podjela Pod transportom se podrazumijeva promjena mjesta transportiranih proizvoda pomou transportnih sredstava transportni sustav se sastoji od transportnog sredstva, transportiranog proizvoda i transportnog procesa. Vaan je za logistiku zato to nosi velik dio trokova. Transport moe biti unutarnji i vanjski. 63. Funkcije transporta Mogu biti : Primarne prijevoz i operacije uz njega; Sekundarne izgradnja i odravanje transportnih puteva. 64. Transportni problem Rijeiti transportni problem znai pronai optimalno rjeenje vezano za tokove i ostvarivanje prihoda Odgovor na transportni problem daje se kroz dva pitanja:

a) b)65. Transportni lanac

koje je najpovoljnije transportno sredstvo hardver sustava koji je najpovoljniji transportni proces softver sustava.

Transportni lanac predstavlja niz tehnikih i organizacijskih procesa kod kojih se osobe ili proizvodi kreu od izvora do cilja. Mogu biti:

a) b) a) b)66. Unutarnji transport

jednolani kada se koristi jedno transportno sredstvo bez prekida vielani kada dolazi do promjene transportnog sredstva prekinuti promet i kombinirani promet.

Kombinirani promet je promet s najmanje dva transportna sredstva iz razliitih grana (kamion, vlak, brod, avion) pri emu transportna jedinica (teret) ne mijenja oblik. Dijeli se na naprtnjaki kada se prevozi jednim sredstvom koje nakon prijeenog dijela puta dolazi na drugo sredstvo (vlak, brod), a potom opet nastavlja samostalno do cilja. Promet posuda prijevoz kontejnerima koji se prebacuju sa sredstva na sredstvo.

Unutarnji transport obuhvaa podizanje, premjetanje i odlaganje proizvoda unutar poduzea ili skladita ili izmeu njih. Integralni transport obuhvaa premjetanje robe od poetnog mjesta proizvodnje do krajnjeg potroaa. Najvanija odluka u unutarnjem transportu je izbor transportnog puta koji moe biti kruni i pravolinijsjki, a transportna sredstva viliari, dizalice, prijenosne trake, roboti, runa kolica i sl.

67.

Sustav prometa dobara

Sustav prometa dobara sastavni je dio ukupnog prometnog sustava uz sustav prometa osoba i informacija - temelji se na gospodarskom i drutvenom sustavu. Prijenos dobara moe biti

a) b) c)68. Cestovni transport Nedostaci: 69. eljezniki transport Prednosti: -

kopnom eljezniki i cestovni zrakom zrani i cijevni vodom morski i rijeni nie cijene na kraim i srednjim realcijama vea konkurencija utede u pakiranju zbog posebnih vozila bra isporuka bez prekrcavanja. vea potronja goriva vea ovisnost o vremenskim prilikama via cijena na duim relacijama vee zagaenje okolia. relativno nia cijena na udaljenostima preko 200 km pogodnosti za specijalne proizvode (posebni vagoni) manji utroak goriva i manja zagaenja okolia

Cestovni transport je najznaajniji transport koji ima slijedee prednosti pred drugima:

22

Nedostaci: 70. Rijeni, kanalski i pomorski transport ei pretovari sporiji prijevoz vii trokovi pakiranja ee krae Rijeni i kanalski transport spadaju u unutarnje brodarstvo i imaju svoje prednosti: Pogodnost za robu male vrijednosti, a velike voluminoznosti (rude, gorivo, drvo, ugljen i sl.) prijevoz na velike udaljenosti uteda energije (odnos rijeka-pruga-cesta = 1 : 8 : 20) nie cijene (1/3 eljeznikog, 1/10 cestovnog) i nedostatke: Ovisnost o klimatskim uvjetima, ograniena mrea puteva, visoki trokovi odravanja vodenih puteva. Pomorski transport prednosti: Nie cijene vei kapaciteti manje zagaenje funkcionalan cijele godine Nedostaci: Sporost visoka cijena transportnog sredstva 71. Zrani transport Prednosti: Brzina sigurnost jednostavnost nii trokovi pakiranja jednostavnije carinjenje jeftinije osiguranje manji gubici Nedostaci: Velika potronja goriva visoke cijene veliko zagaenje 72. Cjevovodni transport Cjevovodima se mogu transportirati voda, nafta, naftni derivati i plin te kruti materijali koji se mijeaju s vodom (drvena graa, ugljen, penica, voe i sl.) Prednosti su u najniim trokovima (oko 5 puta nii od eljeznice za naftu i 4 puta za naftne derivate). Nedostaci su u vrlo visokim kapitalnim ulaganjima i sporost (protok je oko 8 km/h). 73. Trite transportnih usluga Organizacija poslovne logistike imbenici Trite transportnih usluga u velikoj je mjeri regulirano od strane drave zbog vieskruke povezanosti s gospodarskim i drutvenim sustavom. Temelji dravne regulacije su u zakonima o eljeznici, automobilskom prometu, unutarnjem prometu brodova, zranom prometu i sl. te u privatno-pravnim normama gdje su regulirane pedicija, skladini posao, tovarni, otpremni i sl. Unutarnji imbenici organizacije poslovne logistike su: veliina poduzea logistiki elementi (skladita, izvravanje naloga) krug kupaca trini udio djelatnost kvalitete osoblja oprema i sl. trite uestalost narudbi modalitet naloga modaliteti dostave i sl.

74.

Vanjski imbenici:

Poslovi i zadaci logistike moe izvravati pojedina jedinica unutar poduzea ili se mogu povjeriti specijaliziranim vanjskim poduzeima. 75. Logistika u funkcijskoj organizacijskoj strukturi U funkcijskoj organizacijskoj strukturi logistika moe biti a) b) c) 76. Logistika u divizijskoj organizacijskoj strukturi rasprena u vie organizacijskih jedinica bez posebne koordinacije (logistika kao posebna funkcija ne postoji) rasprena u vie organizacijskih jedinica s koordinacijom iz jednog mjesta (najjai sektor ili sluba koordinira logistike zadatke npr. marketing) centralizirana kao poseban sektor ili sluba

Kod divizijske organizacijske strukture moe se raditi o:

a)b)

centraliziranoj organizaciji logistike ne mora se raditi o posebnoj slubi ve se moe dodijeliti nekoj organizacijskoj jedinici gdje su logistiki poslovi najzastupljeniji vrlo rijetko je uspjena jer je divizija obino dislocirana. decentraliziranoj organizaciji logistike i kombiniranoj organizaciji logistike postiu se prednosti centralizacije (ukupno optimiranje) i decentralizacije (jasna podjela zadaa)

c)77. Logistika u matrinoj organizacijskoj strukturi

Matrina organizacija predstavlja dalji razvojni stupanj nakon divizijske organizacije prednosti su joj u velikoj fleksibilnosti, a nedostaci u kompleksnoj strukturi. Uvoenje logistikog koncepta u matrinu organizaciju moe se izvesti na dva naina: a) b) oblikovanjem logistike kao sredinje funkcije oblikovanjem logistike kao matrine instance

78.

Logistiki koncept

Za uvoenje logistike u neko poduzee potrebna je prvenstveno svijest o njezinoj korisnosti. Najlake ju je provesti u trgovinskim poduzeima koja ve imaju skladita, transport i sl., a najtee u uslunim djelatnostima gdje je bitan tok informacija i proizvodnim poduzeima. Prethodna izrada logistikog koncepta olakava uvoenje logistike u poduzee jer tek uvoenje logistikog koncepta otkriva

23

stvarne mogunosti optimalizacije tokova materijala, vrijednosti i informacija. Glavni problem koji se rjeava logistikim konceptom je usklaivanje i optimalizacija unutar logistikog podruja, a i izmeu logistike i drugih funkcija poduzea (nabave, proizvodnje, prodaje). Zahtjevi koje treba ispuniti logistikim konceptom: Potpunost, transparentnost, sposobnost provoenja, kontrolna mogunost, uklapanje u okvire trokova. 79. Logistika poduzea kao trini pomagai Logistika poduzea su institucije za pruanje usluga u izvravanju logistikih zadataka olakavaju zakljuivanje poslova, ubrzavaju i racionaliziraju robne tokove i omoguavaju proizvoaima i trgovcima da se bave osnovnim djelatnostima. Nisu vlasnici robe ve rade po nalogu drugih. Mogu se podijeliti na trine pomagae (zastupnici, komisionari, prijevoznici, pediteri, skladina poduzea, kreditne institucije, osiguravatelji, agencije za ekonomsku propagandu i sl.), trnice i trgovake centre i trine priredbe (sajmovi, aukcije). 80. Posebnosti logistikih poduzea Proizvodna poduzea i trgovinska poduzea su primarni elementi, a trini pomagai su sekundarni elementi u sustavu distribucije. Osnovna djelatnost logistikih poduzea je pruanje logistikih usluga. Uvjeti ponude logistikih usluga: 1. kanalu. 2. 3. 81. Nabava logistikih usluga potranja za logistikim uslugama nije primarna ve izvedena iz potranje u prodajnom logistika poduzea uvijek rade s dva trina partnera poiljateljem i primateljem proizvoda. logistika poduzea pruaju samo dio usluga koje trai poiljatelj

Kriteriji za odabir logistikog poduzea ovise o vrsti proizvoda, cijeni usluge, kvaliteti usluge Postoje tri tipa odluka o kupovini kod kojih se odluivanje odvija na razliite naine:

1.

poslova.

isto ponavljanje kupovine ne uzimaju se u obzir nove alternative nego poznate iz prethodnih

2. 3.82. Vrste logistikih usluga a) b) c) 83. Posebnosti logistikih usluga

modificirano ponavljanje kupovine u obzir se uzimaju druge alternative uz ve uhodan nain rada (nezadovoljstvo postojeom uslugom) prva kupovina prikupljanje novih informacija o davateljima usluga i vlastitim mogunostima te odluivanje o angamanu Logistika poduzea nude tri vrste usluga i to: GLAVNE FUNKCIJE Funkcija dispozicije i funkcija otpreme FUNKCIJE DOPUNJAVANJA Funkcija pregrupiranja, skladina funkcija, skupljajua funkcija transporta, funkcija pakiranja, funkcija manipulacije i informativna funkcija POSEBNE FUNKCIJE Unapreenje prodaje, sluba kupaca, osiguranje transporta, obrade carine, kreditiranje

Postoje tipine osobitosti u poslovanju logistikih poduzea. Proces transporta obuhvaa: pripremu, utovar, prijevoz, istovar i skladitenje. imbenici za izbor rute i transportnog sredstva: duina rute, ogranienja, osobine vozila i osobine tereta. Osobitosti logistikih usluga: nematerijalni karakter usluga (nemogunost stvaranja zaliha pa je istaknut problem optimalizacije kapaciteta), vezana proizvodnja pri transportu (povratni transport prazan hod vozila kod odlaska na mjesto utovara i povratka u bazu) i razliiti proizvodni postupci (razlike u strukturama trokova).

84.

85.

Institucije prometnog gospodarstva za pruanje logistikih usluga pediteri (otpremnici) i posrednici

U prometnom gospodarstvu kao naruitelji usluga sudjeluju razliita industrijska, trgovinska i druga poduzea kao poiljatelji ili primatelji robe, dok kao ponuditelji sudjeluje itav niz razliitih gospodarskih subjekata.

pediter je pravna ili fizika osoba koja se bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata i drugim poslovima koji su s tim u vezi. Oni mogu nuditi kompletne pakete usluga. pediteri mogu biti specijalizirani za odreena prijevozna sredstva, za odreene grupe dobara, za odreene relacije (tuzemne, granine ili meunarodne) ili za odreena financijska podruja (za poiljke, prijem, otpremu, pretovar i sl.). Makleri i agenti - posrednici za otpremu tereta posreduju izmeu poiljatelja i prijevoznika (naroito u morskom i zranom prometu) makleri posreduju od sluaja do sluaja agenti su trajni ovlatenici prijevoznika (kao trgovaki zastupnici).

86.

Transportna poduzea

CESTOVNI TRANSPORT ROBE Za postizanje to kvalitetnije transportne usluge uz to nie trokove potrebno je: maksimalizirati vrijeme koritenja vozila i iskoritenost kapaciteta te minimalizirati kilometrau i broj koritenih vozila. Organizacijski sustavi transporta mogu biti: Ponavljajui ide istom cestom u povratku prazan hod ili tek djelomino iskoritenje. Radijalni u dvije faze 1. iz vie pravaca u jedno odredite i 2. iz jednog mjesta u vie pravaca. Prstenasti kretanje u jednom smjeru s vie utovarnih i istovarnih mjesta- ekonominiji od radijalnog zbog manje kilometrae. Kombinirani koristi sve sustave.

24

TRANSPORT ROBE TRANICAMA Obino se izvrava od strane jednog dravnog poduzea dok neka nedravna poduzea imaju organiziran lokalni eljezniki promet unutar tvornica. TRANSPORT ROBE BRODOM Brodskim prijevozom u unutranjem brodarstvu bave se: brodske kompanije veliki sustavi s centralno upravljanom flotom poslove dobivaju preko vie ureda u zemlji obavljaju poslove vozara, peditera, skladitenja i pretovara, mali privatni pojedinani brodari - vozai vlastitih brodova bez ureda ugovorno se veu uz vee brodske kompanije meusobno se spajaju u zadruge i poduzea za tvorniku brodsku vonju Razlikujemo obalnu plovidbu (mala transportna poduzea) i prekomorsku plovidbu (brodarske kompanije). U Hrvatskoj usluge pomorskog transporta obavlja devet brodara sa 165 trgovakih brodova (1996.). Posebna vanost u brodskom transportu lei na lukama koje su poveznica s drugim trasnportnim sustavima. ZRANI TRANSPORT ROBE Sve prisutniji u zadnje vrijeme izvrava se na trojak nain: a) kao dodatni tovar putnikih zrakoplova b) zrakoplovima konstruiranim za putniko-teretni transport c) istim teretnim zrakoplovima. Zrakoplovna drutva za prijevoz tereta prema potrebi Linijska drutva za zrani promet uz sudjelovanje drave drutva keri koja se bave iskljuivo teretnim transportom Posebna drutva koja uope ne vre prijevoz putnika Croatia Airlines (1990.) u IATA primljena 1992.g. u Hrvatskoj 8 zranih luka (6 na obali). 87. Skladina i pretovarna poduzea te poduzea za pakiranje SKLADITARSTVO Skladitarstvom se bave samostalna skladina poduzea ili pediterska poduzea. Skladina poduzea esto su u dravnom suvlasnitvu i mogu biti specijalizirana za pojedinu vrstu dobara. PRETOVAR Usluge nude drugim logistikim poduzeima mogu biti privatna ili javna poduzea kontejnerski terminali u lukama ili na eljeznici, terminali za zrani promet, poduzea za pretovar rudae, potanskih paketa i sl. Centri za raspaavanje dobara mjesta na kojima bi pediteri spajali male poiljke u velike za skupni prijevoz do drugih centara gdje bi se opet vraale u prvobitni oblik. POSLOVI PAKIRANJA Poduzea specijalizirana za poslove pakiranja dijele se na: a) b) 88. Kooperacija logistikih poduzea poduzea koja iznajmljuju osobe, strojeve i prostor bez sredstava za pakiranje poduzea koja daju i sredstva za pakiranje.

Dodirne toke logistikih sustava Logistika mjesta prvog i drugog reda su interne dodirne toke poduzea prvog reda kod izvravanja narudbe - drugog reda u odnosima logistike s drugim funkcijama u poduzeu. Dodirne toke treeg reda meuorganizacijske prelaze granice poduzea Meuorganizacijski odnosi Mogu biti s preteno istim interesima - normalni odnosi, kooperacija, stvaranje koncerna i s preteno suprotnim interesima konkurencija (naizmjenini rivalitet koji nije povezan s konkretnim situacijama) i konflikt (odnosi se na konkretnu situaciju)

89.

Kooperacija

Kooperacija se odlikuje zajednikim djelovanjem (dogovaranje o ciljevima, metodama i izvrenju zadataka) i gospodarskom samostalnou (svako moe odluiti o izlasku iz kooperacije). I kod kooperacije postoje konflikti iji su uzroci u odnosima, ulogama, moi i komunikacijama. Ideja kooperacije posebno se potvruje u prometnoj i pretovarnoj privredi. Suradnja u logistikom kanalu dogaa se u raznim pravcima horizontalna suradnja poduzea koje pruaju iste usluge (udruenja luka, brodara, cestovnog prometa i sl.) najizraenija je u kombiniranom transportu vertikalna suradnja subjekata u svakoj prometnoj grani posebno suradnja velikih i srednjih peditera s ugovorno povezanim transportnim poduzeima dijagonalna suradnja izmeu razliitih prometnih podruja izmeu drutava luka i eljeznikog prometa i sl.

90.

Razine kooperacije

91.

Uinci kooperacije u logistikom kanalu

Prednosti koje se postiu kooperacijom: izbjegavanje udvostruenja logistikih aktivnosti koordinacija logistikih odluka djelovanje protiv porasta gospodarske moi pojedinih poduzea

Kooperacija je sve vie uvjet za prave, opsene inovacije u logistikom podruju njome se podupire postizanje cilja podjele rada, utjee na uvoenje suvremene tehnike i doprinosi cilju sigurnosti omoguuje smanjivanje vezanog kapitala (smanjenje broja skladita, bri prijevoz i sl.) ciljevi kooperacije su i dobavna i opskrbna usluga, kao i fleksibilnost (sposobnost prilagoavanja promjeni uvjeta). Kooperacija pozitivno utjee na mnoge ciljeve poduzea samo ako je uveden menadment konflikata (upravljanje konfliktima) koji su neizbjeni izmeu kooperacijskih partnera. 92. Meunarodni logistiki sustavi - meunarodna logistika i meunarodni Meunarodno poslovanje se odnosi na irok krug aktivnosti u voenju poslovnih transakcija kojima se prelaze nacionalne granice. Meunarodna logistika se temelji na logistikoj koncepciji i meunarodnom menadmentu. Kod meunarodne se logistike toka isporuke i toka prijema ne nalaze u istoj zemlji. Planiranje, ostvarivanje i kontrola

25

menadment

tokova informacija i tokova proizvoda prelaze nacionalne granice. Za meunarodni menadment posebnu vanost imaju ekonomske, politiko-pravne i socijalne karakteristike inozemnih trita, mogunosti i potrebe udruivanja poduzea (sinergetiki uinak). U meunarodnoj logistici se osim imbenika nacionalne logistike u obzi moraju uzeti carine, uvozne kvote, licencije, teajne razlike i sl. ona ima velike informacijske potrebe. Razvojem Europske unije nestaju ili se znatno smanjuju mnoge prepreke pa se europska logistika sve vie pribliava nacionalnoj. Trokovi u globalnoj logistici kreu se od 25-35% vrijednosti prodajne cijene i znatno su vii od nacionalne (8-10%).

93.

Oblikovanje meunarodnog logistikog sustava

Meunarodni logistiki sustav bavi se fizikim kretanjem proizvoda izmeu proizvoaa i krajnjih kupaca na razliitim tritima. Opi uvjeti za oblikovanje meunarodnog logistikog sustava su: a) b) c) d) e) transportne udaljenosti transportna sredstva ustanove dokumenti informacije a) b) c) d) e) pravni uvjeti administrativni tehniki infrastrukturni kulturno naslijee

Posebni uvjeti ovise o svakoj zemlji a jesu:

Kod meunarodnog logistikog sustava se radi o velikim udaljenostima due vrijeme dobave nesigurno predvianje vremena ponovne dobave vee sigurnosne zalihe vee vezivanje kapitala. Transport je esto organiziran kao vielani koritenje vie naina prijevoza razliite transportne politike ogranienja pojedinih transportnih sredstava razine razvijenosti infrastrukture razlike u standardima (irina pruge i sl.) 94. Posebnosti hrvatskog gospodarstva Prema procjenama udio logistikih trokova u cijeni proizvoda u Hrvatskoj vei je od 40%, a zbog ukljuivanja u meunarodne gospodarske tokove, imaju tendenciju rasta.

26