logistika nabavke

  • Upload
    makidur

  • View
    924

  • Download
    18

Embed Size (px)

Citation preview

Naslovna 2 SADRZAJ

1.UVOD ..................................................................................................................... 32.POJAM LOGISTIKE ............................................................................................... 43.NABAVKA I LOGISTIKA NABAVKE ................................................................... 44.MESTO NABAVKE U LOGISTICKOM LANCU ................................................... 74.1.ULOGA I ZNACAJ NABAVKE MATERIJALA ................................................ 104.2.ZADACI NABAVNE LOGISTIKE ..................................................................... 114.3.OPTIMALNA NABAVKA KAO LOGISTICKI CILJ ......................................... 114.4.OPTIMIZACIJA KOLICINE MATERIJALAZA PROIZVODNJU ................... 124.5.DEFINISANJE NAJNIZIH TROSKOVA ............................................................ 155.UPRAVLJANJE SNABDEVANJEM ..................................................................... 175.1.Izbor, vrednovanje i ocenjivanje dobavljaca ........................................................ 215.2.Izvori snabdevanja .............................................................................................. 246.ZAKLJUCAK ........................................................................................................ 287.LITERATURA ....................................................................................................... 29 3 1.UVOD PojamlogistikapoticejosizantickeGrckeiVizantije.Primenjivalaseuvojnei strategijske svrhejos pre1000-tegodineNoveere. Saznanjaologisticiposlednjih20godina prosirila su se na razne oblatizivota i naucne discipline kao sto su: proizvodnja, organizacija, promet,uslugemenadzment,marketing,razvojidr.PoslovnaIilozoIijasvakelogisticke usluge u saobracaju jeste transIormacija tih usluga u drustveno-koristan rad i podrska razvoja upogleduorganizacije,planiranjamarketingkoncepcije,upravljanjasistemima,izcega proisticemarketing-logistika.Posmatranoizaspektakretanjarobeulogistickomlancu, logistika se moze deIinisati kao skup svih delatnosti kojima se u odredenom sistemu obavljaju oblikovanje,projektovanje,upravljanjeikontrolapostupakanapodrucjumanipulisanja, skladistenjaitransportovanjarobe.Ciljovogradajestedaukazenapotrebuiprednosti upotrebe logistickih principa i savremenih sistema nabavke. Logistikajeupravljanjeprocesimapodrskeuposlovnomsistemukaostoje: upravljanjenarudzbinama,upravljanjezalihama,upravljanjaskladistenjem,upravljanje distribucijom,upravljanjenabavkommaterijala,upravljanjetransportom,organizacijaidr. Logistikaupucujenaorganizacionemetodepodrskeposlovnomsistemuasistem menadzmentakvalitetomjepodrskaopstojorganizacijiposlovnogsistemakoji,prvo omogucava a zatim i namece Iunkcionisanje logistike. 4 .POJAM LOGISTIKE Dosredine20.vekalogistikajedeIinisanasastanovistaIizickedistribucije.Zaovaj periodvezujuseprvipojmoviizoblastilogistike,atosuskladistenjeitransport.Istovremeno,uovomperiodujeustanovljenkonceptmarketingmiksa,kojiporedproizvoda, cene i promocije cine i kanali prodaje, tj. Iizicka distribucija. Logistika je delatnost koja se bavi savladavanjem prostora i vremena uz najmanje troskove. U savremenimuslovimasenajcescekoristizaoznacavanjeposlovneIunkcijeinaucne disciplinekojasebavi koordinacijom svihkretanja materijala, proizvoda i robe u Iizickom, inIormacionom iorganizacionom pogledu.Logistikajekruzniproces od nabavke preko proizvodnje i prodaje do potrosaca. Logistika kaonaukapredstavljaskup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja izucavajuiprimenjujuzakonitosti planiranja,organiziranja, upravljanja i kontrolisanja tokova materijala, osoba, energije i inIormacija usistemima.Nastojinaci metode optimizacije tih tokova s ciljem ostvarivanja ekonomskog eIekta (proIita). LogistikakaoposlovnaIunkcijaobuhvatasvedelatnostipotrebnezakompleksnupripremui realizacijuprostorneivremensketransIormacijedobaraiznanja.Nastojidaupotrebom ljudskihresursaisredstavau sistemima stavinaraspolaganje trzistu trazenadobraupravo vremeinapravommestuutrazenojkolicini,kvaliteti i ceni stacnim inIomacijama vezanim uztadobra.Naglasakjena minimalnimtroskovima i optimizacijikakobisepostigla veca proIitabilnost. 3.NABAVKA I LOGISTIKA NABAVKE Usavremenomsmislurecinabavkaobuhvata:istrazivanjetrzietanabavke, komparativnuanalizuponude,izbornajpovoljnijegdobavljaca,ugovaranjekupoprodaje, nabavkuuuzemsmislu,odnosnokupovinuipreuzimanjenabavljenerobeipripremu sredstava za proizvodnju, kadrove i Iinajsijska sredstva. 5 LogistikanabavkesemozedeIinisatikaoskupaktivnosticijajesvrhakontinuiranoi ekonomiconosnabdevanjeproizvodnjesvimpotrebnimresursima.Zadataknabavkeje obezbedjenjetokamaterijalaneophodnihzanesmetanoodvijanjeprocesaproizvodnjei ukupnogposlovanjakompanije,uzstonizetroskove.EIikasnoobezbedjenjematerijala zahteva:pravimaterijalupravojkolicini,podpravimuslovima,upravovreme,izpravih izvora, sa pravom uslugom, na pravom mestu. Slozenijenabavkenisuuobicajene,pasenemoguobavljatirutinski.Mogubiti posledicanabavkeuspeciIicnimuslovima,nabavkeodspeciIicnihdobavljaca,nabavkeiz speciIicnih izvora snabdevanja, speciIicnog materijala koji treba da se nabavi. Nabavkamaetrijalaza proizvodnju,materijalakoji seobezbedjujeprocesproizvodnje iproizvodazadaljuprodajumozesenazvatidirektnom,anabavkamaterijalakojinesluze proizvodnomprocesu ilidaljojpreradiuproizvodnomprocesusemozenazvatiindirektnom nabavkom. Nabavka,kaointegralnideologistike,postajeintegralnideolancasnabdevanja. Kljucneprednostimenadzmentalancemsnabdevanaj su boljakontroladobavljaca, ustedepri nabavkama, bolja dokumentacija i veca brzina pri radu. Ukonceptumenadzmentalancemsnabdevanjasmanjujusetroskovi,povecava eIikasnostipoboljsavakontrolanabavke,stosveimpliciraskracenjevremenaisporukei optimizaciju zaliha. Kratkorocniodnosisadobavljacimarezultirajusmanjenjemceneilipoboljsanjem uslovanabavkezakompaniju.Takviodnosinenalazemestaulancusnabdevanja,jersvrha lanca snabdevanja nije korist za jednu stranu u lancu, vec obostrane koristi, zato odnosi i jesu dugorocni i kooperativni. Ciljdugorocnihkooperativnihodnosa ulancusnabdevanjajestenaboljiproizvodkoji cepovecativrednost ikoristza potrosaca. Do takvogproizvoda sedolazinovimproizvodom ili poboljsanjem perIormansi postojecih proizvoda. 6 Kratkorocniposlovisadobavljacimaseobavljajuuduhuklasicnihkupo-prodajnih odnosa. Zadaci nabavne logistike su: Okoordinacija sa nabavkom kao poslovnom Iunkcijom Oorganizacja procesa nabavke Oselekcija, izbor i vrednovanje dobavljaca Orazvoj veza i odnosa sa dobavljacima Opodrska izvrsenju procesa nabavke Opriejm i skladistenje nabavljenih mateirjala ili proizvoda. IdentiIikovanjepotrebezamaterijalimajenajtezizadatakmenadzmentalogistike nabavke.Primarnesupotrebezaonimmateirjalimakojiomogucavajunesmetanoobavljanje procesa proizvodnje. Takvimaterijalimogudasenabavljajukontinuelno iliperiodicno, aliu trenutkupotrebezanjimatrebadasuukompnaiji.Recjeomaterijalimacijegnedostatka zaliha po metodi analize kriticne vrednosti (CVA analiza) ne sme biti. Sekundarne su potrebe za metijalima cija je supstitucija moguca, ili jemoguce raznim aktivnostimauproizvodnji,kaostosuspajanjeilipreskakanjeradnihIaza,nadomestiti eventualninedostaatkmaterijalaumomentutrebovanja.Kodovakvihmaterijalaalternative postoje. Po metodi CVA moguci nedostatak zaliha ovih materijala je realnost. Put ka optimalnoj nabavci vodi preko analize uticaja proizvodnje, zaliha i potrosnje na nabavku. OdlukaonabavcijepoduticajemtehnickihIaktora,ekonomskih,komercijalnih, pravnih i logistickih Iaktora. Proizvodnja mora da seodvija, sigurnosne zalihe treba da je prate, a isporuka da bude blagovremena u trazenoj vrsti i kolicini. Da bibila takva, treba da joj prethodi blagovremena nabavka, tj. da je nabavka pravilno teminirana.7 .MESTO NABAVKE U LOGISTICKOM LANCU NabavkeimazaciljdaeIikasnoobezbediproizvodeiuslugeizadovoljizahteve sedam P:1.pravi materijal,2.u pravoj kolicini,3.pod pravim uslovima,4.u pravo vreme,5.iz pravih izvora,6.sa pravom uslugom,7.na pravom mestu.Naslici1.prikazanjedijagramkontekstasistemaupravljanjaproizvodnjomimesto nabavke u logistickom lancu. Slika 1. Mesto nabavke na difagramu konteksta sistema upravlfanfa proi:vodnfom Proces nabavke u opstem slucaju obuhvata: Oprepoznavanje potreba, OidentiIikovanje snabdevaca, OdeIinisanje i dostavljanje porudzbenice/ naloga za nabavku, 8 Onadgledanje i upravljanje procesom isporuke i Ovrednovanje nabavke i dobavljaca. Od nabavke se ocekuje da: Oobezbedineprekidantokmaterijala,nabavkiiusluga,potrebnihzarad organizacije, Ominimalizuje ulaganja u zahteve i gubitke, Oodrzava adekvatne standarde kvaliteta, Onade ili razvija kopetentne dobavljace, Ostandardizuje, gde god i kad god je moguce, kupovinu, Okupovina potrebnih jedinica i usluga, bude po najnizoj mogucoj ceni, Ounapredi konkurentnu poziciju organizacije, Oradi harmonizovano sa ostalim delovima organizacije i Oispuni ciljeve nabavke sa najnizim administrativnim troskovima. Slika 2. Tok unutrasnfih / internih informacifa ka nabavci 9 Slika3. Tok spolfnih / eksternih informacifa ka nabavci Tipovi nabavke: Odelovi / komponente (prozvodne nabavke), Osirovine (prozvodne nabavke), Oprocesni materijali (neprozvodne nabavke), Opomocna oprema (nabavke delova i usluga), Oglavna oprema (neprozvodne nabavke), Ooperativno snabdevanje / tekuce (neprozvodne nabavke), Ogotovi proizvodi (korporativne nabavke) i Ousluge (neprozvodne nabavke). Moguce situacije kupovanja: Orutinske porudzbine / nalozi - ceste i uhodane procedure nabavke, Oproceduralni problemi - nerutinske nabavke cesto zahtevaju da zaposleni uce, Oproblemi perIormansi - nerutinske nabavke alternativnih proizvoda / supstituta; moraju se testirati njihove perIormanse i Opolitickiproblemi-nerutinskenabavke,akojeimajuuticajnavisedelova preduzeca, odn. vise ljudi je ukljuceno u odlucivanje. Nabavka dakle obuhvata niz aktivnosti koje moraju uspesno da se sprovedu kako bi se eIikasnoostvariopostavljenicilj.Teaktivnostisu:utvrdivanjeasortimanaikolicinedobara kojasenabavljaju,deIinisanjekvaliteta,obezbedenjesredstavazanabavku,odredivanje 10 vremena nabavke i dinamike isporuke, prostorno odredenje, odredivanje tehnologije nabavke, analizatrzista,sprovodenjepostupkanabavke,izborizvoranabavke,zakljucenjeugovorai realizacija ugovora i postugovorne aktivnosti. .1.ULOGA I ZNACAJ NABAVKE MATERIJALA Zadataknabavkejeobezbedenjepotrebnihkolicinamaterijalaneophodnihza nesmetanoodvijanjeprocesaproizvodnjeiukupnogposlovanjaproizvodnogsistema,uzsto nizetroskove.EIikasnoobezbedenjematerijalazahtevamaterijaludovoljnimkolicinama, pod uslovom da se isti obezbedi u pravo vreme i distribuira na pravo mesto. Resenje problema utakvimuslovimapostajeznacajnije,akojematerijalprocentualnopovrednostivise zastupljenutroskovimaproizvodnje.Tosepotenciravisekratnompojavommaterijalatokom poslovnogciklusa(zalihesirovine,nedovrsenaproizvodnja,zalihegotovihproizvoda),sto angazujeviseIinansijskihsredstava,ukolikojeprotocnostmaterijalakrozciklusniza.U takvimuslovimapotpunojezasnovanintereszaresavanjeproblemaobezbedenja reprodukcionog materijala, jer se na taj nacin ubrzava tok zbivanja sve do Iinalnog proizvoda. Oddobavljaca,prekoskladistenja,trebovanjainjegovogoblikovanjautokuprocesa proizvodnjeikonacnogskladistenjailiotpremepotrosacuuoblikugotovogproizvoda, pojavljuju se brojni problemi od kojih se posebno isticu: Obrojan asortimanproizvodauproizvodnomprogramuuslovljavaveomaveliki broj raznih vrsta materijala i gotovih delova; Oneujednacenostpotrebnihkolicinapovrstamamaterijalatokomvremena,kao posledica potreba kupaca za Iinalnim proizvodima i tehnologije proizvodnje; Obrojne i raznovrsne teskoce u vezi sa trzistem reprodukcionog materijala; Oogranicenja Iinansijskogkaraktera u vezi sa obezbedenjemnovcanihsredstava za zalihe i nedovrsenu proizvodnju. NabavkamaetrijalazadaljutransIormacijuuproizvodnomprocesunazivase direktnom, a nabavka materijala koji ne sluze za dalju transIormaciju u proizvodnom procesu, ilisenekoristeudaljojpreradiuproizvodnomprocesu,nazivaseindirektnomnabavkom. Nabavka,kaointegralnideologistike,postajeintegralnideolancasnabdevanjasaciljemda se: 11 Oobezbedi kontinuitet procesa proizvodnje, Orepromaterijal obezbedi i skladisti uz najnize troskove. Prethodnoistaknuticiljevipodrazumevajuoptimizacijuangazovanihobrtnih sredstava,uzistovremenoobezbedenjekontinuiranogsnabdevanjaproizvodnogprocesa neophodnimmaterijalom,stosereguliseadekvatnimupravljanjemzalihama.Ukonceptu menadzmentadobroorganizovanimlancemsnabdevanjasmanjujusetroskovi,povecava eIikasnostipoboljsavakontrolanabavke,stosedirektnoodrazavanaskracenjerokova isporuke i optimizaciju nivoa zaliha. Kratkorocniodnosisadobavljacimaponekadrezultirajusmanjenjemceneili poboljsanjem uslova nabavke za proizvodni sistem. Takvi odnosi, uglavnom, ne nalaze mesto ulancusnabdevanjajersustinasnabdevanjanijekratkorocnakoristzajednustranuulancu proizvodnje, vec treba traziti obostrani i kooperativni interes za duzi period. ..ZADACI NABAVNE LOGISTIKE Unovijevremeseuposlovno-proizvodnimsistemimauprocesunabavkei skladistenja repro-materijala uvodi pojam marketinga, sa ciljem da se na dobro organizovan nacin obezbede sledece aktivnosti: Oorganizacja procesa nabavke, Oselekcija, izbor i vrednovanje dobavljaca, Orazvoj veza i odnosa sa dobavljacima, Opodrska izvrsenju procesa nabavke, Oprijem i skladistenje materijala. .3.OPTIMALNA NABAVKA KAO LOGISTICKI CILJ IdentiIikovanjepotrebezamaterijalimajenajtezizadatakmenadzmentalogistike nabavke. Primarnesupotrebezaonimmateirjalimakojiomogucavajunesmetanoobavljanje procesa proizvodnje. Takvi materijali mogu da se nabavljaju kontinuirano ili periodicno, ali u 12 trenutkupotrebezanjimatrebadasuprisutninapravommestu.Recjeomaterijalimacijeg nedostatka zaliha, po metodi analize kriticne vrednosti (CVA analiza) ne sme biti. Sekundarnesupotrebezamaterijalimacijajesupstitucijamoguca,ilijemoguce raznimaktivnostimauproizvodnji,kaostosuspajanjeilipreskakanjeradnihIaza, nadomestitieventualninedostaatkmaterijalaumomentutrebovanja.Kodovakvihmaterijala alternative postoje. Po metodi CVA moguci nedostatak zaliha ovih materijala je realnost. Put ka optimalnoj nabavci vodi preko analize uticaja proizvodnje, zaliha i potrosnje na nabavku, a odluka o nabavci je pod uticajem tehnickih, ekonomskih, komercijalnih, pravnih i logistickih Iaktora. ..OPTIMIZACIJA KOLICINE MATERIJALAZA PROIZVODNJU Potrebne kolicine reprodukcionih materijala utvrduju se, uglavnom, na jedan od sledecih nacina: 1.optimizacijom kolicina koje se narucuju za popunjavanje zaliha, 2.permanentnom evidencijom stanja zaliha i blagovremenim pokretanjem narudzbineza popunu zaliha. Izprikazanogproizilazida,sobziromnaslozenostproblematikeobezbedivanja materijalakroznabavkuiznacajaredovnesnabdevenosti,planiranjematerijalasa regulisanjem zaliha predstavlja integralnu celinu. Optimizacijakolicinakojetrebanarucitizapopunuzalihazasnivasenaprethodno ispitanim uslovima nabavke i trosenja u proizvodnji. Radi toga treba ispitati i utvrditi sledece: Okarakter potrosnje, Ouslove skladistenja (velicina skladisnog prostora, troskovi skladistenja). Upogledukarakterapotrosnjetrebaustanovitidalijeprimenjenakontinuiranaili diskontrinuiranapotrosnja.Upreradivackojindustrijinajvecimdelomjeuprimeni 13 diskontinuirana. Zatim, da li je u pitanju unapred odreden period izdavanja odredene kolicine materijala ili je prisutan stohasticki karakter trosenja. Sobziromnauslovetrosenjaiskladistenja,treba,takode,ustanovitidalisugubici- izdaci zbog nedostatka mateijala, kriticni po velicini. !rvi nacin popunjavanja zaliha se odnosi na uslove potrosnjei popune zaliha, kao sto je prikazano na slici 4. Optimiziranje se vrsi na bazi troskova nabavke i skladistenja. Slika 4.Optimalni nivo :aliha TroskovinabavkeodRkomadazavremeT,uzpoznatetroskoveskladistenjaC1i troskove jedne narudzbine CS, mogu se sracunati na osnovu izraza: Odnosno,optimalnakolicinamaterijalaiminimalni troskovinabavkeseodredujuna osnovu izraza: Drugi nacin se odnosi na situaciju kada troskovi nedostatka materijala predstavljaju odredeniiznosC2kojisenemozezanemaritiuperioduT2.Naslici5prikazanisu odgovarajuci elementi. 14 Slika 5.Stanfe :aliha Naosnovuprikazanihvelicinainjihovihmedusobnihodnosanaslici5proizilazida je: Sastanovistaodrzavanjanivoazalihakojiobezbedujekontinuitetuproizvodnji, mogucisurazlicitipristupi.Sobziromnarokoveisporukeiintenzitetpotrosnje,mozese odreditiSsign-signalninivozaliha,kojiusebisadrzi(poredobezbedenognormalnog snabdevanjapremanormalnomrokuzanavljanjazaliha)josiSrezrezervnukolicinukoja predupreduje neka moguca zakasnjenja, slika 6. Ocigledno da takav pristup povlaci za sobom trajno opterecenje, zamrzavanjem odgovarajuceg obima obrtnih sredstava. Signalna kolicina zaliha se izracunava: gde je: OTr - vreme potrebno za isporuku |mes|, Ok - koeIicijent zakona potrosnje |kom/mes|. VelikibrojrazlicitihmaterijalaznatnootezavaeIikasnopracenjestanjazalihai pravovremeno reagovanje u cilju obezbedenja novih kolicina. Znacajnu pomoc u ovom poslu 15 predstavljacelishodnaselekcijakriticnihmaterijalakojiseodredujunaosnovuprethodno usvojenogkriterijuma(npr:najvecavrednost,najvecakolicinailinekidrugi,saglasno speciIicnim uslovima u datoj proizvodnji), a uz pomoc Metode ABC. Koriscenje elektronskih racunarskih sistema za obradu podataka u zalihama materijala veomajeeIikasno,alizaovosuneophodnetemeljnepripremekojeobuhvataju,presvega, snimanje postojeceg stanja, siIriranje materijala i utvrdivanje zakona potrosnje. Slika 6.Kretanfe :aliha Upogleduskladistenjamaterijala,poredvecobradeneproblematikenivoazaliha, treba s obzirom na tok materijala, utvrditi kategorije, lokaciju i velicinu skladista materijala. Dispozicijaskladistatrebadabudeuskladenasazahtevomdaglavnitokmaterijala kroz proizvodni proces bude ostvaren po putanji koja ce biti optimalna - najkraca. .5.DEFINISANJE NAJNIZIH TROSKOVA Troskovi skladistenja se povecavaju sa povecanjem kolicine materijala, odnosno broja komadaR,doksetroskovinabavkesmanjujupojedinicimaterijalaR,ukolikosekolicina materijala R povecava. Najmanjiukupnitroskovimoguseposticisamoakosutroskovinabavkejednaki troskovima skladistenja, tj. ako je: 16 1 x ) 2x ) Naslici7.jedatgraIickiprikazIunkcionalnezavisnostijedinicnihtroskovanabavke F1(x),itroskovaskladistenjamaterijalaF2(x),odnosnooptimalnihtroskovaF(x),kojecini najniza vrednost zbira ove dve Iunkcije (ova dva tipa troskova). Slika 7.Zavisnost fedinicnih troskova nabavke Sobziromnatodazaliherepromaterijalainedovrsenihproizvoda'zamrzavaju Iinansijskasredstvauposlovno-proizvodnomsistemu,povecavajutroskoveproizvodnjei smanjuju koeIicijent obrta,optimalnie kolicine se utvrduju racunskim logistickimmetodama, optimizacijomtroskovanabavkeiskladistenja.Zadataknabavnelogistikejedauz optimiziranjeuticajnihparametara,ovajzadatakizvrsistoeIikasnije,uznajnizetroskove,te suuovomraduanaliziraninacinipotrosnjeidatjepredlogresenja.Prikazanjeprvinacin popunjavanjazalihakojiseodnosinauslovepotrosnjeinjihovupopunuidatoresenje optimiziranja na bazi troskova nabavke i skladistenja i drugi nacin koji se odnosi na situaciju kadatroskovinedostatkamaterijalapredstavljajuodredeniiznosC2kojisenemoze zanemariti u periodu T2 (u periodu prekida proizvodnje). Sastanovistaodrzavanjanivoazalihakojiobezbedujekontinuitetuproizvodnji, mogucisurazlicitipristupi.Sobziromnarokoveisporukeiintenzitetpotrosnje,mozese primeniti i signalni nivo zaliha koji pored normalnog snabdevanja, sadrzi jos i Srez - rezervnu kolicinu koja predupreduje neka moguca zakasnjenja. 17 Ociglednodatakavpristuppovlacizasobomtrajnoopterecenje,'zamrzavanjem odgovarajucegobimaobrtnihsredstava,paizborvarijanteuglavnomzavisiodprimenjene tehnologije rada poslovno prizvodnog sistema, tj. nacina potrosnje zaliha. 5.UPRAVLJANJE SNABDEVANJEM Menadzmentlancemsnabdevanjajesteprocesplaniranja,organizovanjai kontrolisanja tokova materijala i usluga, od dobavljaca do krajnjeg korisnika / potrosaca. Integrisaniprilazobuhvatadobavljace/snabdevace/isporucioce,menadzment snabdevanjem, integrisan u logistiku i operacije. Slika 8 - Model menadmenta lancem snabdevanfa Evolucione Iaze menadzmenta snabdevanjem, prikazane su u tabeli 1. 18 OEvolucione Iaze menadzmenta snabdevanjem Tabela 1. Faza IV Strategijski menadzment -Snabdevanje kao konkuretno oruzje -Integrisana strategija snabdevanja -Brzina: razvoj i proizvodnja -Merenje kontinualnog unapredenja -Globalni pogled -Optimizacija troskova -Centralizovanje strategije snabdevanja -Decentralizacija aktivnosti kupovanja -Podaci su raspolozivi i koriste se -Projektovanje baze snabdevanja Faza III Proaktivna -ProIesionalno osoblje -Proaktivni prilaz -Dugorocni ugovori -Merenje troskova svojine -Uzimanje u obzir resursa dobavljaca -Izvestaji visem nivou menadzmenta-Podrska medu Iunkcijama -Obuka i obrazovanje -Limitirano koriscenje podataka -Pogodnije strategije Faza II Mehanisticka -Visoko obrazovanje -'Kompjuterska papirologija -upravljanje transankcijama -mere snizenja cena -izvestaji na niskom nivou -primerni Iokus: obezbediti da radi proizvodnja -raspolozivi 'siromasni podaci Faza I Reaktivna -Vise obrazovanje -'Papirni proces - Cinovnicke Iunkcije -Reaktivni nacin -(resavanje krize) -'Siromasni izvestaji 19 Upravljanje operacijama se prvi put razmatra krajem XVII ili na pocetku XVIII vekaniz aktivnosti za stvaranje roba ili usluga transIormacijom ulaza u izlaze. Etape razvoja upravljanja operacijama su navedene u tabeli 2: Integrisana logistika jeste proces predvidanja korisnikovih potreba i zelja; dobavljanje /sticanjekapitala,materijala,ljudi,tehnologijaiinIormacijapotrebnihzazadovoljenjeovih potrebaizelja;optimizacijemrezaproizvodaiuslugazaispunjenjezahtevakorisnikai koriscenje mreza za pravovremeno ispunjenje zahteva korisnika. Integrisani logisticki proces je prikazan na sk. 9. 20 Unutra{ njalogistikaOperacijekonverzijeSpolja{ njalogistikaNTEGRSAN LOGST^ K SSTEMFinansije/ra~unovodstvoProizvodneoperacijeProjektovanjeUpravljanjeljudskimresursimaMarketingPrimarne logisti~ke aktivnostiTRANSPORT STRUKTURAOPREMEZALHE RUKOVANJEMATERJALOMKOMUNKACJE NFORMACJEPrimarne aktivnosti logistike uslugaVreme ~ekanja Mogu} nost / Kapacitet sporukaDOBAVLJA^ KORSNK Slika 9 - Integrisani logisticki sistem i procesi Evolucija integrisane logistike: Robe se Iizicki krecu kroz distribucione kanale koriscenjem logistickih aktivnosti: Otransportstrukturne opremeOzalihe-rukovanje materijalomOkomunikacije i inIormacije. Utabeli3jedatprikazrazvojalogistikesnabdevanja,odIragmentacijaedototalne integracije kanala snabdevanja. Nematerijalneuslugesekrecukapotrosacu/korisnikunasvimnivoima distribucionog kanala, na nacin logistickih usluga - vreme cekanja - kapacitet - isporuka. Tabela 3 21 5.1.Izbor, vrednovanje i ocenjivanje dobavIjaca O-or do-avljaca se moze vrsiti na ralicite nacine - ivore:trgovacki zurnali trgovacki predstavnici kolege uzorci eb stranice posete dobavljacima 22 zuti listovi / stranice vladine agencije banke privredne komore katalozi posta (PTT, e-mail), Iaxsajmovi i izlozbe novinetrgovacka udruzenja i sl. Vrednovanje i ocenjivanje dobavljaca se izvodi prema, sl. 10. ISO 9001 : 2000, zahtev 7.4. Uobicajene varijable Cena Kvalitet Isporuka Usluge Slika 10. - aktori i:bora dobavlfaca Varijable vrednovanja dobavljaca su date u tabeli 4. Tabela 4 1) Cena-cena materijala / proizvoda -Iinansijski uslovi ( placanja ) 2) Isporuka-pouzdanost isporuke -ukupno vreme 3) Kvalitet-reputacija dobavljaca -pouzdanost proizvoda-tehnicke speciIikacije 4) Usluge-lako rukovanje / upotreba-lako odrzavanje -pouzdanost usluga -cena usluga-Ileksibilnost dobavljaca -obezbedena obuka -obezbedeno vreme obuke-tehnicka pomoc -pogodnost nabavke Izborsevrsiizmeduvisedobavljaca(A,B,Citd.)kojiseocenjujupoistim kriterijumima, a zatim rangiraju. Partnerstvo u nabavkama moze biti: 23 Opartnersko / zajednicko planiranje ciljeva planskih velicina, Opodela koristi / beneIicija i odgovornosti / teskoca, Osirenje posla-oba partnera ocekuju razvoj i nastavak odnosa, Osistematska razmena inIormacija izmedu partnera (EDI), Okontrolisanje operacija-monitoring partnerstva-planovi kvaliteta itd i Oizgradnja 'mosta' korporativne kulture. Karakteristike kvaliteta proizvoda i usluga su prikazane u tabelama 5. i 6.: Tabela 5Tabela 6 !#'USLUGA &SAGLAS !#OIZJOD S MOZ !OJ&I, DO#ADITI, ZAMITI ZA &SAGLAS& &SL&G& JDIO MOG&A #SJA S& IZJIJJ, !O-AJLJAJ &SL&-G ILI BOIIKACI-JA MOZ S SK-LADISTITIMOG& S STJO#ITI ZALI-H !#OIZJODA MOZ S SKLADISTITI MOG& S !#AJITI ZALIH &SL&GA KOT#OLA !#OIZJODA S ZASIJA A !O#-J& SA S!CII-KACIJAMA iMO#A BITI IZJ# SA OD ST#A K&!CA KOT#OL& &SL&G J#SI KO#ISIK &SL&G A OSOJ& ST-!A ZADOJO-LJJA JGOJIH OCKIJAJA MOZ S !#OBATI !# K&!OJI - MOZ S !OSLATI &ZO#AK MOZ S !#OBATI !# K&!OJI MOZ DA !OSTOJI !OS#D-IK IZM& !#OIZ-JOACA i KO#ISIKA & JII SL&CAJJA !OT-#BA J DI#K-TA KOTAKT !#&-ZAOCA i !#IMAOCA &SL&G !#'USLUGA MAT#IJALA MAT#IJALA !OOJLJIJTSKO !OOJLJIJ !#OIZJODJA !#THODI &-!OT#BI !#&ZAJ i KO#ISJ &SL&G S& ILI IS-TOJ#MI ILI S !#!LI& !#OIZJODJA i &!OT#BA &-GLAJOM S& A #AZLICITIM LOKA-CIJAMA !#&ZAJ i KO#ISJ &SL&G S ODJI-JAJ& A &GLAJ-OM ISTOJ LO-KACIJI KO#ISIK !#OIZJODA O-BICO IJ &KLJ&-C & !#OCS !#OIZJODJ KO#ISIK &SL&G OBAJZO &CSTJ&J & K#-I#AJ& iIS!O#&CI &SL&G &KCIJA KJALITTA !#I-S&STJ&J & !#O-CSIMA !#OIZJOD-J OTZAO !#IS&STJO &K-CIJ KJALITTA & !#OCSIMA J#SJA &SL&G MOZ S T#AS!O#TOJATI MOZ S T#AS!O#TOJATI 24 Deset Ishikavinih pravila u odnosima DOBAVLJACKUPAC glase: 1.obojica su odgovorni za kvalitet. Nuzno je medusobno razumevanje i saradnja, 2.nezavisni su jedan od drugogtreba da postuju nezavisnost, 3.korisnik mora da deIinise jasne zahteve, 4.treba saciniti potpun i jasan ugovor, 5.isporucilac je odgovoran za kvalitet koji ce zadovoljiti korisnika, 6.zajednicki utvrduju metod ocene, 7.sporovi se resavaju prijateljski, 8.zajednicki razmatraju inIormacije potrebne obojici, 9.kontrolu vrse na prijateljskoj osnovi i 10. poslovne transakcije moraju biti u skladu sa interesima krajnjeg korisnika. 5..Izvori snabdevanja Spoljasnjiizvori snabdevanjaproizvodima- MnogeIirmesuprinudenedanabavljaju proizvode iz spoljnih izvora (domacih i/ili inostranih). O#eoni a na-avke i spoljasnjih ivora: 1.materijali nisu lokalno raspolozivi (medunarodni izvori), 2.zahtevi za visim kvalitetom materijala (domaci i strani), 3.nizi troskovi nabavke (domaci i strani), 4.'cvrsce i kontinualne isporuke (domace i strane), 5.raspolozivost novih tehnologija izvan Iirmi ili oII-shore (domace i strane), 6.bolje tehnicke usluge (domace i strane), 7.sirenje mreze snabdevaca (domace i strane), 8.politickiposlovanje u drugim zemljama i sl. O#iici na-avke i spoljasnjih ivora: 1.zalihe - dugi rokovi isporuke mogu izazvati potrebu povecanja zaliha / ulaganja. Rizik je veci pri snabdevanju iz inostranstva, 2.politika - nestabilnost politicke situacije u svetu moze ugroziti snabdevanje, 3.valuta - Iluktuacija kursa valuta moze ugroziti budzet Iirme, 25 4.placanje - strani snabdevaci radije traze cash placanje, nema isporuke pre konacne uplate. Rizik je moguc i na domacem i stranom trzistu, 5.kvalitet - i rezon i rizik, 6.tariIe, takse i carine - uticu na uvoz i na izvoz materijala, 7.pravo - posebno na stranom trzistu, 8.transport - u inostranstvu restriktivan, 9.jezik- neke reci / termini su neprevodivi na neke jezike, 10.kultura / drustvo - zalihe su velike, problemi veliki i 11.lokacija - npr. u inostranstvu mora da budu ukljuceni ministarstvo trgovine, ambasade, strane banke. Spoljasnji izvori usluga - Osnova diIerenciranja usluga ukljucuje: Ovrednost usluge, Ostepen ponavljanja usluge, Ostepen opipljivosti usluge, Oupravljanje / usmeravanje usluge (za opremu, za pojedince / ljude), Oproizvodnja usluge (za opremu, za ljude), Opriroda zahteva (direktna, periodicna, kontinualna), Opriroda isporuke usluge, Ostepen standardizacije usluga i Ozahtevne vestine / obucenost za pruzanje usluge. JIT ( Just-In-Time ) snabdevanje - JIT proizvodnja zahteva JIT snabdevanje / isporuke. Cilj JIT je 0-zaliha, ali se to u praksi tesko ostvaruje i nije pozeljno. Sa 0-zaliha ne mozete nista da radite, niti sta da prodate. Karkteristike JIT snabdevanja su prikazane u tabeli 7. Tabela 7 1) Kvalitet- Porucilac namece minimalne proizvodne speciIikacije - Dobavljacu se pomaze da ispuni zahteve porucioca - Odeljenje obezbedenja kvaliteta prodavca i kupca rade zajedno - Karte upravljanja procesom (a ne uzorkovanje) 2) Transport- Porucilac planira i kontrolise transportne aktivnosti 26 3) Dobavljaci- Vecina locirana sto blize - Prave se pokusaji prema udaljenim dobavljacima - Preporucuje se ponavljanje poslova sa dobavljacem - Nadzor / vrednovanje dobavljaca - Ponuda materijala minimalizovana - Dobavljaci se podsticu na JIT svojih dobavljaca 4) Kolicine-Ceste,cvrsteisporukemanjihobimautacnimkolicinamakojezahtevaju redukovane dobavljaceve proizvodne obime - Dugorocni ugovori o snabdevanju su od zajednickog interesa - Smanjenje ili povecanja isporuke se ne ohrabruju (ne podsticu se) BeneIicije od JIT snabdevanja: OJIT beneIicije za Porucioca: 4bolje planiranje proizvodnje (konzistentno i razumno), 4veci obim zahteva prema manje dobavljaca, 4dugorocni ugovori, 4izbor odgovornih dobavljaca koji mogu da ispune zahteve, 4snizenje troskova materijala, 4manje dorade, 4manje kasnjenja, 4manje nadzora, 4manje ugovora, 4nizi troskovi isporuke, 4manje dobavljaca, 4bolja i tacnija komunikacija, 4tacnije knjigovodstvo, 4nizi troskovi zaliha, 4nizi transportni troskovi, 4manje otpada i manje skarta; nizi troskovi isporuke materijala i 4visi kvalitet - visa detekcija i korekcija gresaka - manje pregleda i visi kvalitet Iinalnog proizvoda. OJIT beneIicije za Dobavljaca: 27 4bolja obuka vodi ka smanjenju obrta rada, 4konzistentni planovi kapaciteta i proizvodnje smanjuju obrt, 4materijalni troskovi padaju zbog smanjenja zaliha gotovih proizvoda, 4kontrolisanje procesne zalihe, 4nize porucene zalihe jer su njegovi dobavljaci ukljuceni u JIT, 4kvalitet raste zbog manje proizvodnje i boljeg upravljanja obezbedenjem kvaliteta ORizici od JIT snabdevanja: 4dobavljac moze da ne ispuni ugovoreni termin, 4zbog dugorocnih ugovora, porucilac moze tesko naci novog dobavljaca, 4otkazi isporuke uzrokuju probleme kvaliteta, zbog zastoja pogona i nivoa cena / troskova, prizvodnju ne standardnih proizvoda, 4trazenje novog dobavljaca cesto trazi vreme i visu cenu i 4mogucnost strajka dobavljaca. OJIT ugovori o snabdevanju obezbeduju: 4nizi nivo zaliha, 4smanjenje broja dobavljaca, 4opadanje administartivne papirologije i troskova, 4smanjenje broja malih dobavljaca i zahteva koje porucilac mora da obradi, 4vise poslova velikih vrednosti, 4vremensko isporucivanje materijala direktno korisniku i 4standardizaciju nabavljenih stavki. 28 .ZAKLJUCAK Da bi logisticke sluzbe,kao deo sistema odbrane, bileeIikasne i eIektivnemoraju biti kvalitetnoorganizaciono-tehnoloskiisprojektovaneikvalitetnovodene.Morajudaimaju dugorocnikonceptrazvojasaugradenimorganizacionimaspektom,jasnoizrazenatezistai prioriteteuIunkcionisanju,atakodeikvalitetnodeIinisanepokazateljeuspesnosti. Neophodnojedapratepromeneublizemidaljemokruzenju. Takode,svakiproceskojijeu nadleznostilogistickihsluzbimorabitidobroisprojektovaniupravljiv.Polaznaosnovaza ostvarenjevelikogstepenajedinstvaunutarsistemalogistikejestedeIinisanjekoncepta razvojasluzbilogistikesaugradenimorganizacionimaspektom,kojitrebadarazumei prihvati logisticki sistem pri misaonom poimanju i operativnom delovanju. Udanasnjemsvetuglobalnetrgovinejust-in-timesnabdevanjasesmatranormalnim, stoiziskujemnogoveciproIesionalnostmenadzerakojiucestvujuuorganizacijilanca snabdevanja.Svetseprakticnopretvoriouglobalnomestosnabdevanja,odnosno prekomorskosnabdevanjesesvevisetretirakaodaseizvorponudenalazisamo50kmod nas.Zbogtogasedanaslanacsna-devanjamerihiljadamakilometara,tonaiminutai stogasvakoonajkoradipoprincipimamenadzmentalancasna-devanjado-ijana nacaju,cimejedefinitivnotojgrupiaktivnostidugorocnopotvrdenastrateska orijentacija.Tacnije,danassenemozezamislitiorganizacijenekeozbiljnekompanijena zapadudauokvirunjenogstrateskogvrhanepostojiIunkcijapotpredsednikakompanijeza lanac snabdevanja ili logistiku. 29 .LITERATURA 1.Bulat, V., Teorija organizacije i menadzment, ICIM, Krusevac, 1994. 2.Gereke, Lj., Poslovna logistika, Visa ekonomska logistika, Beograd, 1989. 3.Jeger,H.,Projektovanjeproizvodnihprocesaiautomatizacijaproizvodnje,Zagreb-Novi Sad, 1980. 4.Madarevic, B., Rukovanje materijalom, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1969. 5.Mileusnic, N., Organizacija unutrasnjeg transporta i skladista, Beograd, 1985. 6.Mossman, F., and Neton, M., Logistic oI Distribution Sistem, Boston, 1965. 7.Pantelic, T., Industrijska logistika, ICIM, Krusevac, 2001. 8.Pantelic,T.,Prilogupravljanjuzalihamaulogistickomsistemu,XIIIMedunarodni naucno-strucniskupTRANSPORTUINDUSTRIJI,MasinskiIakultet,Beograd, 1994.