IMUNOLOŠKI SUSTAV

-osnovna obrana od stranih tvari-ANTIGENI ili IMUNOGENI= svaka tvar koja uđe u naš organizam i izazove reakciju imunološkog sustava:

Bjelančevine Glavna tri puta ulaza u naš organizam:

Probavnim, dišnim i putem kože.-kao reakcija na antigene, imunološki sustav proizvodi protutijela ili antitijela.-osnovno mjesto prepoznavanja antigena u tijelu čine limfni čvorovi.-imunost je otpornost prema određenoj zarazi.

ORGANI IMUNOLOŠKOG SUSTAVA:1. Primarni (TIMUS i slezena)2. Sekundarni (limfni čvorovi, koštana srž)

STANICE IMUNOLOŠKOG SUSTAVA:1. Limfatičke stanice (limfociti A i B)2. Plazma stanice3. Fagociti

VRSTE IMUNOSTI

1) NESPECIFIČNA ili PRIROĐENA IMUNOST - nespecifična protutijela (preko posteljice majke i majčinog mlijeka)- fagociti su najvažnije stanice:

neutrofilni leukociti i monociti koji prelaskom u tkivo postaju tkivni makrofagi. proždiru strana tijela Nakon što fagociti fagocitiraju neki antigen na svojoj površini prezentiraju informacije o njemu kako bi ga mogli prepoznati limfociti.

2) SPECIFIČNA ili STEČENA IMUNOST - svako protutijelo je specifično za neki antigen- stječemo ih u dodiru s antigenoma) HUMORALNA ili SERUMSKA - limfociti B (nalaze se u koštanoj moždini)- kada limfociti B dođu u dodir s antigenom, stvaraju se plazma stanice koje stvaraju

stanice s memorijom (pamte susret s antigenom, pomoćnici) te stvaraju speficična protutijela koja se zovu IMUNOGLOBULINI (po sastavu bjelančevine).

-Imunoglobulini se sastoje od 4 lanca povezana disulfidnim vezama, od toga su dva lakša. Razlikujemo konstantni i varijabilni dio na koje se veže antigen i odvija njihovo uništenje!

b) CELULARNA ILI STANIČNA IMUNOST - limfociti T, nastaju u timusu

CITOTOKSIČNI- izravno napdaju i ubijaju antigenSTANICE POMAGAČI – pomažu ostalim dijelovima imunološkog sustava

IMUNIZACIJA I VRSTE IMUNOLOŠKIH REAKCIJA

- dvije osnovne vrste imunoloških reakcija:PRIMARNA I SEKUNDARNA

1) PRIMARNA- prva, kada prvi put dođemo u doticaj s nekom bolešću/s nekim antigenom i potrebno

je duže vrijeme da se proizvedu specifična antitijela 2) SEKUNDARNA

- imunološki sustav ima mogućnost da zapamti antigen s kojim je već bio u doticaju pa za njega posjeduje gotova protutijela

IMUNIZACIJA : aktivno i pasivno stečena. Obje mogu biti stečene prirodnim ili umjetnim putem.

1. AKTIVNO STEČENA IMUNOST

a) Prirodno stečena: kada prebolimo neku bolest ili smo bili u doticaju s antigenom a nismo ni oboljeli. Organizam sam stvara protutijela.

b) Umjetnim putem: npr. cijepljenjem

2. PASIVNO - //-

-organizam ne stvara sam protutijela već od nekoga drugoga dobije gotova.a) Prirodno stečena: preko posteljice ili majčinog mlijekab) Umjetno: kada unesemo gotova protutijela u organizam. Npr. kad nas ugrize zmija pa

odmah dobijemo gotova protutijela.

Epidemiologija se bavi uzrocima pojava nekih zaraza i suzbijanja tih istih.Virulencija je sposobnost uzročnika bolest da prouzroči bolest. Potrebno je svih 5 uvjeta za širenje bolesti.

Vogralikov lanac širenja epidemije

BOLESTI IMUNOLOŠKOG SUSTAVA

-AIDS ili SIDA Uzročnik je virus HIVa RNA Ljudi su SEROPOZITIVNI Bolest oštećuje imunološki sustav Virus HIVa ima još jednu ovojnicu Virus se sastoji od RNA, proteinske kapside, lipidnog omotača sa glikoproteinskim

molekulama Enzim REVERZNA TRANSKRIPTAZA Virus HIVa napada stanice limfocite T4 Bolest imunodeficijencije Prenosi se krvlju, spolnim odnosom, sa majke na dijete itd…

ALERGIJE

-imunološka preosjetljivost => imunološki sustav reagira preburno ili nepotrebno na tvari koje nisu štetne

ALERGENI - tvari na koje se pokreće imunološka reakcija- najčešće su to prašina,perje, pelud biljaka, pojedice namirnice i neke vrste bilja

MASTOCITI – stanice koje za vrijeme alergijske reakcije luče velike količine histaminaHISTAMIN – širi krvne žile, snižava tlak i povećava propusnost kapilara

- djeluje kao vazodilatator

Prvo izlaganje alergenu:-alergeni aktiviraju limfocite B-plazma stanice luče protutijela-hvataju se na membrane mastocita

Drugo izlaganje alergenu:-alergeni se vežu na protutijela na mastocitima-lučenej velikih količina histamina

Najteži oblik – anafilaktički šokLiječenje alergija – antihistamini

DIŠNI SUSTAV-dišni ili respiracijski sustav=skupina organa koji omogućuju disanje, izmjena plinova između tijela i zraka

DISANJE= fizički (difuzija i otapanje plinova) + kemijski proces (oksidacija ili izgaranje)*Difuzija plinova je kretanje plinova iz područja većeg parcijalnog tlaka u područje manjeg.

Stanično disanje: oksidacija hranjivih tvari radi dobivanja E, oslobađa se CO2 i H2O, izmjena plinova između stanica i krvi

Plućno disanje: između zraka i krvi

GRAĐA DIŠNOG SUSTAVA:a) GORNJI: nos, ždrijelo i grkljanb) DONJI: dušnik ili traheja, dušnice ili traheide,bronhiole i pluća

FUNKCIJE ORGANA DIŠNOG SUSTAVA:1) GORNJI: - dlačice u nosu i trepetiljkavi epitel dišnih puteva (dušnik)--> filtriranje zraka

- dobro prokrvljeni --> zagrijavanje zraka- žlijezdane stanice u sluznici --> sluz --> ispravanje vode --> vlaženje zraka- limfni čvorovi i makrofagi u sluznici --> zaštita- glasnice --> stvaranje glasa

2) DONJI:- dušnik,dušnice i bronhiole --> dovode zrak u pluća tj. plućne mjehuriće ili alveole- pluća --> izmjena plinova kisika i ugljikovog dioksida difuzijom

NOS- 2 nosnice pregrađene hrskavicom + koštana šupljina- dlačice- sluznica: sluz i voda, enzim lizozim ( cijepa murein, spoj koji izgrađuje st stijenku

bakterija), osjetilne stanice za miris (kemoreceptori)-mirisne ili olfaktivne stanice

ŽDRIJELO=mjesto križanja dišnih i probavnih sustava-krajnici (tonzile,mandule)-grkljanski poklopac (epiglotis)

GRKLJAN=širok hrskavični prsten s poklopcem-podignut poklopac --> disanje+ glas-spušten poklopac --> gutanje-glasnice = par tankih vretenastih mišića u šupljini grkljana

PLUĆA-vrećasti, spužvasti organ građen od endotelnog pokrovnog tkiva-2 plućna krila: lievo 2 ražnja + desno 3 ražnja

- preko 300 plućnih mjehurića ili alveola-stijenke alveola čini jedan sloj tankih, pločastih stanica (endotel)-dvije opne: POPLUĆNICA(PLEURA) i POREBRICA

-viskozna tekućina između listova

MEHANIKA DISANJAa) UDISAJ= aktivan, tlak mora pasti , troši se E na rad mišića

-ošit se steže i opušta-prsni koš se širi i povećava se volumen-rastezanje pluća i uvlačenje zraka u alveole

b) IZDISAJ = pasivan, tlak raste, ne troši se E na rad-ošit i međurebreni mišići se opuštaju-ošit se poduže i prsni koš se opušta-pritisak na pluća-istiskivanje zraka

CO2 plućnom arterijom dolazi iz stanice u alveole.Iz alveola O2 venom stiže do stanica.

TRANSPORT CO2 i O2

CO2 O2

7% otopljen u krvnoj plazmi 97% se prenosi kao oksihemoglobin23% kao karboaminohemoglobin 3% je otopljeno u plazmi70% u obliku karbonatne kiseline H2CO3

Centar za disanje je u produljeno moždini.NA DISANJE UTJEČE:1) Koncentracija CO2

-povećanjem CO2 se povećava i konc. H+

pH tekućina postaje niži-ako padne ispod 7,3 --> stanje ACETOZEsuprotno je ALKALOZA

2) Koncentracija O2 -receptori se nalaze u vratnim arterijama i u luku aorte

DISANJE PRIJE ROĐENJA -dijete prije rođenja ima:

-30% više eritrocita od odraslih-50% više hemoblogina --> FETALNI HEMOGLOBIN

-1 L fetalne krvi može prenijeti više O2 nego u odrasle osobe-kada se dijete rodi, presijecanjem pupčane vrpce se prekidaju arterije i vene i time prestaje izmjena plinova-u djetetovoj krvi raste konc. CO2 --> dijete će prvi put udahnuti

PLUĆNI VOLUMEN I KAPACITETI-mjeri se spirometrom-respiracijski volumen- volumen zraka u plućima koji se udahne i izdahne pri normalnom disanju, cca 500 mL kod odraslih muškaraca, raste tijekom fizičke aktivnosti-redizualni volumen- volumen zraka u plućima nakon maximalnog izdaha, oko 1200 mL u prosjeku-vitalni kapacitet pluća- volumen zraka koji možemo izdahnuti nakon max udaha, u prosjeku oko 4 600 mL-ukupni plućni kapacitet- zboj vitalnog i rezidualnog, u prosjeku oko 5 800 mL-minutni volumen- volumen zraka koji osoba udahne u minuti. minutni volumen = respiracijski (500mL) x broj udisaja u minuti

BOLESTI DIŠNOG SUSTAVAPREHLADA

-uzrokuju različiti virusi-rhinovirusi,adenovirusi...

-infekcija gornjih dišnih putova

-kihanje,kašalj,curenje iz nosa, glavobolja i temperatura

FRAINGITIS-upala ždrijela

TONZILITIS-upala ždrijela

ANGINA-upala grla

AKUTNI BRONHITIS

-upala sluznce glavnih dišnih puteva(bonha i bronhiola)

-najčešće uzrokovana virusima

-kašalj s žućkastim ili sivkastim ispljuvkom

-otežano disanje,hriptanje,povišena temperatua i bol u prsnom košu

KRONČNI BRONHITIS

-uzrokovan učestalim podraživanje, dišnih putova (česta infekcije,pušenje,onečišćeni zrak)

-sluznice bronha i bronhiola odebljaju,dišne cijevi sluze i začepe se

-pušački kašalj

EMFIZEM PLUĆA

-gubitak funkcije pluća zbog smanjenja broja alveola

-cijanoza(zaostaje CO2 u krvi,plavičaste usne)

-plućno srce - proširenje desnog dijela srca

UPALA PLUĆA-PNEUMONIJA

-može biti uzrokovana bakterijama(najčešće,pneumokok),virusima ili mikoplazmama

-vrućica,kašalj,otežano i bolno disanje, alveole pune tekućine i krvi

RAK PLUĆA-BRONHIALNI KARCINOM

-u 99% kod pušača

-dim cigarete smjesa od 3900 spojeva

-42 organska spoja iz cigarete uzrokuje pojavu tumora (katran,benz-piren)

-pojačani kašalj,sukrvav ispljuvak

-liječenje-kirurški, zračenjem(radio terapija),citostaticima(kemoterapija)

TUBERKULOZA PLUĆA /TBC-SUŠICA

-uzrokuje Mycobacterium tuberculosis (kochov bacil)

-vakcinacija avirulentnim bacilima tuberkuloze goveda(BCG-Bacillus Calmette-Guerin)

PROBAVNI SUSTAV-probavna cijev i žlijezdeProbavna cijev: usna šupljina, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, izmetni otvor Probavne žlijezde: slinovnice, želučane žlijezde, žlijezde tankog crijeva, gušterača, jetra sa žučnim mjehurom

ULOGA P.S: razgradnja i probava hranjivih tvariPROBAVA = proces razgradnje hrane do jednostavnih građevnih jedinicaProbava je fizički ( usitnjavanje) i kemijski (djelovanje enzima) proces.

USNA ŠUPLJINA : -početak probave-zubi (usitnjavaju hranu) i jezik (prenosi i miješa zalogaj)Tijekom života prvo MLIJEČNI (do 6 god,20 zubi) koje zamjenjuju TRAJNI (od 6. god, 32 zuba)Prvo niču KUTNJACI.

SJEKUTIĆI- sijekuOČNJACI-trgajuLIČNJACI/PREKUTNJACI – drobeKUTNJACI – melju

Građa zubi:KRUNA- vidljivi dio zubaVRAT – prijelazni dioKORIJEN - dio koji ne vidimoZubna caklina – Ca tj. soli, najtvrđa tvar u ljudskom organizmu-dentin-zubna pulpa sa živcima-zubni cement

Žlijezde slinovnice:1) PODJEZIČNE2) PODVILIČNE3) PODUŠNEU slini- enzim ptijalin ili amilaza

GUTANJE je fiziološki proces tijekom kojega sezalogaj potiskuje iz usta u ždrijelo, zatim u početnidio jednjaka, potom kroz čitavi jednjak u želudac• Gutanje je refleksna reakcija

JEDNJAK-između ždrijela i želuca-prijenos hrane od usta do želuca-na početku prstenasti-kardijački mišić (spriječava povratk hrane iz želuca u jednjak)

ŽELUDAC-ulazni dio (kardije), tijelo želuca i izlazni dio-probavni želučani sokovi = probavni enzimi i kloridne kiselineGlavne stanice enzim pepsinogen +HCl pepsin (proteolitični enzim)Pepsin = razgradnja bjelančevina (i kolagena,elastičnih vlakana) na velike polipeptide,peptone i proteozeObložne stanice HClMukozne stanice sluz koja štiti sluznicu želuca od pepsina i HClŽelučane lipaze = enzimi za razgradnju mastiProbavni hormon gastrin

-luče ga želučane žijezde-apsorbira se u krv i prenosi u obložne stanice

-unutarnji faktor omogućuje pravilnu i dovoljnuapsorpciju vitamina B12 u tankom crijevu

TANKO CRIJEVI:-zbog crijevnih resicaDVANAESNIK – početni dioJEJINUM – kašto crijevoILEUM – krajnji dio-velika unutrašnja površina – crijevne resice-gl. probava hranjivih tvari: masti, ugljikohidrati i proteini

1. Brunnerove žlijezde – početni dio dvanaesnika- luče sluz(štiti crijevnu stijenku)• 2. Liberűhnove kripte – malene žlijezde- cijela površinatankog crijeva osim u dvanaesniku

GUŠTERAČA:-ispod želuca lijevo, 0.45m-najveći proizvođač želučanih sokova koji odlaze u dvanaesnik-egzokrina i endokrina žlijezda

Građena od dvije vrste tkiva:1. Langerhansovi otočići (hormoni)2. probavnih enzima – osnovnog žlijezdanog parenhimaEndokrine žlijezde vrše i stanice.Izlučuje inzulin i glikagon. Egzokrina aktivnost: ACINUSI – luče probavne enzime:-tripsin, kimotripsin, karboksipolipeptidazaAmilaze (pankreasna amilaza) – razgrađuju ugljikohidrateLipaza – razgrađuje masti

JETRA-najveći organ trbušne šupljine, 1-2 kg-desno od želuca-troši najviše energije za svoj rad (kod bazalnog disanja)-stanice jetre su HEPATOCITI sposobnost regeneriranja (jedini organ)Uloga:-stvar se žuč (izlazi iz žučnog mjehura)-razgrađuje masti tj. emulgira masti-luči se ovisno o hrani (žuč), hormon šalje info za jetru-sintetizira se žuč, kolestorol i krvne bjelančevine (ALBUMIN I FIBRINOGEN)-pohranjuju se minerali npr. Fe i vitamini A,B12 i D-vrši se detoksikacija otrovnih tvari-glukoza tj. višak šećera se pohranjuje u obliku glikogena

DEBELO CRIJEVO-nastavak tankog crijeva-3x veći volumen od tankog

-dijeli se na:-početni dio -slijepo crijevo (crvuljak)-kolon-završno crijevi-čmar ili anus

-dobre bakterije sintetiziraju vitamine K i B12 te razgrađuju celulozu

Hranjive tvari ili nutrijentiZnanost o prehrani je NUTRICIZAM-proteini,ugljikohidrati,masti,mineralne tvari,vitamini i voda

BJELANČEVINE

-aminokiseline-bitne za rast i razvoj-10-15% bi se trebalo unijet dnevno, mliječni proizvodi i meso.

UGLJIKOHIDRATI

-energetski hranjive tvari-osnovni izvor u našem tijelu : glukoza i škrobŠkrob = u biljkama, žitaricama, korijenasto povrće…Tijekom probave se dio ugljikohidrata tj. višak šećera pohranjuje u jetri u obliku GLIKOGENA.

MASTI-hranjiva tvar najbogatija energijom-djeluju kao nosači vitamina A,D,E i K-sva hrana osim voća i povrća (u većini)-masne kiseline + glicerol

zasićene i nezasićene

siromašna hrana je zdravija, sprječava krvni ugrušak

VITAMINI1 ) Topivi u mastima – LIPOSOLUBILNI2) Topivi u vodi – HIDROSOLUBILNI

1) LIPOSOLUBILNIVITAMIN A-omogućuje stvaranje vidnog pigmenta RODOPSIN važan za gledanje u sumrak-nedostatak noćna ili kokošja sljepoća

VITAMIN D-antrahistični vitamin-održava kosti, (??) koncentracija fosfata u plazmi-potiče apsorpciju kalcijevog fosfata u crijevu taloženje njihovih soli u kostima-nedostatak RAHITIS

VITAMIN E-vitamin mladosti-antisterilitet-antioksidans

2) HIDROSOLUBILNIVITAMIN C-askorbinska kiselina-jača imunološke stanice, povoljno utječe na zubnu caklinu, važan za apsorpciju Fe, antioksidans u tijelu, jača stijenke krvnih žila, djeluje povoljno za kosti i rast-nedostatak SKORBUT – depresija,mršavljenje, krvarenje desni, promjene na kostima te zubima i njhovo ispadanje

VITAMINI Bkompleks

-vrlo važni za živčane stanice, sudjeluju u oslobađanju energije masti,ugljikohidrata i bjelančevina, djeluju povoljno na sintezu DNA, normalan rast i diobu i prehranu svih stanica u tijelu-nedostatak BERIBERI-nedostatak tiamina (B1), upala živaca

BELAGRA – B3-nikotinska kiselina, promjena na koži (crvenilo,unutrašnje sluznice)

PRAVILNA PREHRANA

ATP – adenozin tri-fosfatjedina građa kao nukleinska kiselina

Radni metabolizam = energija za svakodnevnu aktivnost Bazalni metabolizam = energija koja se troši za održavanje osnovnih životnih procesa-mozak traži najviše glukoze POREMEĆAJI U PREHRANI:Anoreksija - psihička bolest, mršavljenjeBulimija – psihička bolest, prežderavanje

BOLESTIKARIJES – najstarija bolest, oštećenje zubne cakline, bakterija streptokokus mutans hrani se ostacima hrane na zubima stvaranje kiseline koja razara zubnu caklinu

GASTRITIS – upala želučane sluznice-teža vrsta bolesti je ČIR -uzrok: pretjerano lučenje HCl ili ako zakažu mukozne stanice-stres,depresija

CIROZA JETRE – etanal (alkohol ali kao produkt razgradnje urzoočnika)-hepatitis

PROLJEV (DIJAREA)-ubrzani protok himusa kroz crijevo-prehrana, stres, bakterijske i virusne infekcije-gubitak tekućine

OPSTIPACIJA (ZATVOR)-usporeni rad crijeva-hrana siromašna biljnim vlaknimaukazuje na teže bolesti, patološke promjene na području debelog crijevaulcerozni kolitis, Chronova bolestLijekovi imaju teške nus-pojave.SIMPTOMI CHRONA: rane u ustima, proljev, bolovi u trbuhu, visoki tlak, gubitak težine, bolovi u zglobovima, crvenilo u očima, kožni osip…KARAKTERISTIKE: proljev, krv u stolici

ŠEĆERNA BOLEST-gušteraća-glukagon razgrađuje glikogen (jetra i mišići) (glukoza), stanice gube vodu- 4.5-5.5 mol gukDva tipa:1) uzrokuje nasljeđe, stanice gušterače koje stvaraju inzulin prestanu raditi2) poremećaj receptora za inzulin za stanicu

KOŽA=višeslojni elastični organ-na mjestima tjelesnih otvorasluznicaP=2m2

M=4kgL= 0,002m

GRAĐA: epiderma, bazalna membrana-derma, sloj masnih stanica

1. EPIDERMA=pousmina-pokožica = višeslojni površinski dio kože (bazalni, suprabazalni, zupčasti ,zrnati i rožnati sloj)-gornji sloj mrtve pločaste orožnjele stanice (KERATIN) koje se svakodnevno ljušte, sposobnost regenracije-donji sloj bazalni sloj = pločaste stanice koje se neprestano dijele i potiskuju stare prema površini kože, melanociti

2. DERMA-usmina=unutarnji,deblji dio, živi dio, složene građe i uloge-elastična vezivna vlakna (kolagen i elastin), krvne kapilare, osjetno tjelešce i ogranci živca, žlijezde znojnice i lojnice, korijen dlake i drugih rožnatih tvari , snopovi glatkih mišića

Uloga kože:-pokriva tijelo – zaštitna uloga (4,5-5,5 pH)-štiti od : isušivanja, oštećenja, infekcije, UV zračenja-regulira: tjelesnu temperaturu (znoj), sastav tjelesnih tekućina-izlučuje: znoj, loj, rožnate tvorevine, mirise (feromoni), provitamin D-osjetilo za : dodir, bol, toplo-hladno, -skladišti masnoću

Maissnerova tjelešca – dodirPacinijevo tjelešce – pritisak i vibraciju

Žlijezde u koži:1) LOJNICE loj

-elastičnost, nepromočivost, protiv isušivanja, APOKRINE ŽLIJEZDE (uz korijen)2) ZNOJNICE znoj

=razrijeđeni urinhigijena-regulacija tjelesne temperature i sastavnih tekućina-apokrina žlijezda

BOJA KOŽE-melanociti melanin-melaninzaštita od UV-melanom=rak kože

MOKRAĆNI SUSTAVDijelovi mokraćnog sustava:dva bubrega, dva mokraćovoda ili uretera, mokraćni mjehur i mokraćna cijev ili uretra.

Žene su podložnije mokraćnim infekcijama zbog razlike u građi spolnog organa, mokraćna cijev im je kraća a različit je i položaj otvora mokraćne cijevi.

Uloge bubrega:-izlučivanje ili ekskrecija tvari koje nastaju kao konačni proizvod metabolizma (urea,kreatinin)-nadzor nad koncentracijom većine tvari u tjelesnim tekućinama i osmoregulacija-regulacija acidobazične ravnoteže-lučenje enzima renina koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i hormona eritropoetina (proizvodnja eritrocita)

Nefron je osnovna građevna i funkcionalna jedinica bubrega. Svaki nefron zasebno proizvodi mokraću.Građa nefrona:-Bowmanove čahure-silazni kanalići,-Henleove petlje -uzlazni kanalići

Za život čovjeka je dovoljan i jedan bubreg sa milijun nefrona. Svaki bubreg ih ima milijun.

Primarni filtrat je krvna plazma bez stanica i krvnih bjelančevina, nastala u glomerulu (klupko krvnih kapilara) i 99% se reapsorbira natrag u krv.

Aldosteron je hormon koji luči kora nadbubrežne žlijezde, a utječe na reapsorpciju iona kalija i natrija u kanalićima nefrona. Povišena plazmatska konc. iona kalija i natrija lučenje aldosteronapojačava lučenje kalija u bubrežne kanalićepovećava njegovo izlučivanje mokraćom iz organizma Antidilretski hormon ili ADH potiče reaposrpciju vode iz bubrežnih kanalića u krv. Luči ga neurohipofiza. Izlučuje manje mokraće i ona je koncentriranija. Više vode=manje ADH=veći volumen mokraće

Hemodijaliza je liječenje pri prestanku rada bubrega, bolesnik se svakih nekoliko dana mora priključiti na uređaj (umjetni bubreg) koji filtrira krv.Toksični spojevi ili uremija.

Mokraća je po svojem kemijskom sastavu krvna plazma bez stanica i krvnih bjelančevina, 95% je voda.

Diuretici su lijekovi koji povećavaju izlučivanje mokraće.

Neke bolesti mokraćnog sustava:UPALA MOKRAĆNOG MJEHURA – infekcija bakterijamaBUBREŽNI KAMENCI – česti problem MS

KOSTIMišićno-koštani sustav= sustav organa za kretanje = kostur + poprečno-prugasti mišići-kosti su oslonac, mišići omogućuju kretanje

-unutarnji potporanj, zadržava stalan raspored organa i zaštićuje pojedine osjetljive organe, pohranjuje veće količine minerala (Ca i P) te proizvodnja krvnih stanica (neki dijelovi)Kostur se sastoji od: kostiju, hrskavica i ligamenataKosti- najtvrđi dio, građeno od koštanog tkiva.Hrskavica – mekši i elastičniji dio, građen od hrskavičnog tkiva.Ligamenti – najmekši i najelastičniji dio, povezuje kosti s zglobovima ili mišiće s kostima.

-kosti se razvijaju zajedno s cijelim organizmom. Hrskavice je manje u odraslog čovjeka.-prvo hrskavičnookoštavanjeKosti:-glave: kosti lica i lubanja-trupa: kralježnica, rebra, prsne kosti i kosti zdjelice-udova: kosti ruku i noguPrema obliku:-cjevaste ili duge -plosnate ili široke-kratke ili kubične

Struktura kosti: građene od živih stanica, osteociti-koštane stanice, osteoklasti – koštane stanice koje razgrađuju kost, osteoblasti su stanice koje stvaraju novu kost. ravnotežaKoštano tkivo – vanjska strana pokosnica ispod koje je koštano tkivostanice gusto poredane u obliku konc. krugova (lamela) oko Haversovih kanalića kroz koje prolaze krvne žile spužvasto koštano tkivo-lamele u svim smjerovima elastičnost i manja masa kostiju.U središtu kosti se nalazi koštana moždina. Crvena koštana moždina proizvodnja krvnih stanica (bedrena kost,rebra,kralješnica)Žuta k.m. masne stanice, nema stvaranja krvnih stanicaKemijski sastav:-anorganske tvari: 70%-organske: 30% -osein,holagen

Kosti su međusobno povezane zglobovima (pokretni) ili šavovima (nepokretni). Zglobovi – hrskavično tkivo i ligamenti, sinovijalna tekućina koja ublažava trenje i opterećenje kostiju pri gibanju

Hrskavično tkivo se sastoji od hondroblasta (izgrađuju) i hondroklasta(razgrađuju).

MIŠIĆI-3 tipa mišića: glatki, srčani i poprečno prugastiPoprečno prugasti:-s kostima su vezani tetivama , s više od jedne tetive: bicepsi,tricepsi,kvadricepsi-pod utjecajem volje, vretenasti izgledGrađa:-mišićna vlakna tisuću snopova mišićnih vlakana MIOFIBRILE 2 bjelančevinaste niti miozin i aktinSvako vlakance je okruženo tekućinom SARKOPLAZMA. U svakoj su plazmi MITOHONDRIJI stvara se E (stanično disanje..)U sarkoplazmi su i ioni kalcija.Mišići se mogu stezati (kotrakcija).Ostala svojstva: podražljivost, elastičnost,provodljivost,mehanički rad.MOTORNA PLOČA- dio gdje živci dolaze do mišića