MODERNO DOBA-U drugoj polovici 18.st. zapadna kultura stupa u moderno doba.-Ljudi su se neprestano prilagoavali promjenjivim politikim vrijednostima-U Americi 1776. i Francuskoj 1789. zbile se politike pobune tijekom kojih je mo prela od nasljednih kraljeva u ruke graana-Razmiljanje filozofa poticalo je reforme: znanstvena otkria i tehnoloki napredak i obrnuto posljedica INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA u Engleskoj koja e se proiriti po cijelome svijetu

PROSVJETITELJSTVO-J. Dambert je sastavio prvu enciklopediju.-Misao prosvjetiteljstva pridonijela je uspostavljanju temeljnih ljudskih prava, novog moralnog poretka i moderne znanosti temelj te nove misli predstavili su, u Engleskoj, krajem 17. st. fiziar i matematiar Isaac Newton i filozof John Locke (najutjecajniji misaoci tog doba)-Vladao je racionalizam s teorijama utemeljenim na iskustvu i promatranju EMPIRIZAM-Neke od modernih ideja prosvjetiteljstva: demokracija, kapitalizam, industralizacija, socijalizam, osobna sloboda, urbanizacija i vjera u napredak zahvaljujui znanosti i znanju

STILSKA RAZDOBLJAKLASICIZAM vlada linija i strogoaROMANTIZAM vlada boja i dinamika, William Turner REALIZAM izumljena fotografija Courbet Umjetniki atelje-Od pronalaska fotografije, slikarstvo se smatra osloboenim od zadatka realistikog prikazivanja i uope svih prikazivakih i dokumentarnih funkcija koje je preuzela upravo fotografijaIMPRESIONIZAM 70-90te god impresionisti vole svjetlo, rad na otvoren prostoru, ele uhvatiti impresiju naputa se slikanje teatralnih scena u idealiziranim geometrijskim prostorijama slijede Barbizonce koji su 1820-ih izumili PLENERIZAM slikanje van atelijera radovi naizgled djeluju nedovreni Monet - Lopoi, Renoir Ne zanima ih motiv nego dojam, impresija Tema je vrlo esto vodaPOSTIMPRESIONIZAM reakcija na impresionizam; G. Seurat, P. Gauguine , Vincent van Gogh, Cesanne, SECESIJA uporaba ornamenta i organikih oblika, naglasak na dekoraciji

KLASICIZAM-Javlja se krajem 18. i poetkom 19.st.-Klasicizam kao stil istie logiku, racionalnost, pravilnost, ravnoteu, hladne tonove, ozbiljnost, cjelina djeluje kao prizor iz kazalita,-Razvija se usporedno s rokokoom, kasnije ga je smijenio, a nadahnjuje se i renesansom.-Prva faza klasicizma se naziva i baroknim klasicizmom zbog upotrebe baroknih elemenata u njemu-to se doba jo uvijek svrstava pod barok-Novu fazu klasicizma donijela je Francuska revolucija- NEOKLASICIZAM, javlja se kao reakcija na raskonost baroka i rokokoaPredstavnici: David, Ernger i Kauffman- Klasicizam nastaje kao reakcija na umjetnosti J. Winckelmana - prvog povjesniara umjetnosti koji je smatrao da su Grci savrenstvo koje vie nikada nee postojati.- u kiparstvu klasicizma kipari su inspirirani antikom

ROMANTIZAM-Romantizam se ne odnosi na neki odreeni stil ve vie kao stanje duha-Javlja se krajem 18. St. - enja za nedostinim, za povratkom prirodi, za dalekim kulturama i vremenima, mranom stranom ivota, snovima, matom-Pobuna protiv klasicizma, strogih oblika i ogranienih sadraja- Romantiar oboava slobodu, mo, ljubav, snagu, stare Grke, srednji vijek -Cilj romantiara je samo osjeanjeesto se usporeuje s hipi pokretom-javlja se kao reakcija na ideologiju i umjetnost klasicizma

-KARAKtERISTIKE: smisao i zanimanje za povijest, isticanje osjecaja nasuprot razumu, novo poimanje ljepote koja ukljucuje estetiku ruznog, mijesanje tragicnog i komicnog, grotesknog i uzvisenog,realisticnog i idealiziranog, zele pobjeci od krute stvarnosti i odbacuju razum i prepustaju se masti-TEME: pejzai, pov. Tematika, mistika, osobne preokupacije-SLIKARSTVO: reakcija na neoklasicizam, izrazeni kolorit, naglasen kontrast, veliko pridavanje pozornosti kompoziciji i pateticnosti-PREDSTAVNICI: J. H. Fuseli-britanski slikar vicarskog podrijetla-istrauje najdublje kutove duha i neshvatljive sile prirode-Nona straa Francisco Goya-panjolski genijalac-slika slino rokoko slikama-koristi kriave boje, irok i neprekinut potez kista i dramatino nono osvjetljenje-3. svibanja 1808 Eugene Delacroix -jedan od velikih predstavnika romantizma-slika istinite dogaaje-ne prihvaa akademske standarde po kojima je temelj umjetnosti kopiranje rimskih i grkih djela-karakteristian po uporabi boje i brzi, nemirni potez kistom-vjeruje da je boja vanija od crtea, a mata od znanja-djela: Lov na lavove, Sloboda predvodi narod Honore Daumier -jedan od malobrojnih romantika koji nisu izmiljali stvarnost-bio inspiriran sa stvarnou-poznat po svojim karikaturama -izvrstan crta-karakterizira ga obrisna linija, crtkanje -godinu dana prije smrti prijatelji mu rade samostalnu izlobu i tek kasnije biva popularan i poznat-radi i slike-umjetnik koji ide iznad povrine i pokuava prikazati atmosferu-inspiriran je bio s Don Quijoteom iako ga katkad nazivaju realistom, njegova djela potpuno pripadaju romantizmu-Vagon tree klase- Camile Corot -veliki umjetnik pejzaa koji su prepoznatljivi po svojevrsnoj srebrnkastoj svjetlosti i atmosferi-esto slika vitka debla te poetine pejzae na malim platnima-voli balet smatrao je da balet izaziva svojevrsni osjeaj koji njega nadahnjuje-Ples nimfi Theodore Gricault-umjetnik pejzaa i predstavnik Barbizonaca (meu prvima izlaze van iz ateljea i slikaju)-utjecat e na impresioniste- William Turner -uglavnom radi romantine pejzae kao to su more, planineneka mjesta koja su karakteristina po svojim povijesnim dogaajima-prepravlja te svoje pejzae to krajnje neprepoznatljivosti-najbolje u njegovom slikanju su boje koje udiu atmosferom-Brod s robljem, Kia, para, brzina najpoznatija slika Nazarenci-1808. godine skupina mladih njemakih slikara na bekoj Akademiji-vide jednostavnost s pobonom vrlinom-smatraju da je Italija jedina zemlja u kojoj se moe stvarati umjetnost

NEOSTILSKA ARHITEKTURA HISTORICIZMA-Obuhvaa razdoblje druge polovice 19. st.-Oblikovanje u stilu prolih razdoblja, preuzimanje povijesnih oblika i tehnika nasuprot novom, suvremenom izrazu-Nastaje romantiarskim buenjem zanimanja za prolost i intenzivne brige za uvanje spomenika kulture-Povodi se za umjetnikim oblicima minulih stilova i to poglavito u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti-Obino se kae da je stil bez originala posuuje stilove iz prolosti-Intenzivno skupljanje umjetnikih djela za muzeje-Kada govorimo o historicizmu, zapravo govorimo o arhitekturi -Historijski stilovi Od neogotike, romantizma, pa sve do pojave moderne arhitekture krajem 19. st. arhitektura je postepeno preuzimala sve historijske stilove Karakteristina je pojava PARALELIZMA raznih historijskih stilova otuda i naziv EKLEKTICIZAM-FASADIZAM proelja ili fasade, umjesto suvremena izraza, preuzimaju oblike iz prijanjih stilskih razdoblja, a budui da nisu izvorni dobivaju pridjev NOVI, odnosno NEOSTILOVI-EKLEKTICIZAM Ima neki negativan predznak Smjer kojem je bitna znaajka priklanjanje uz historijske izraze i stilove u nedostatku vlastitog stvaralakog potencijala i to na taj nain da se spajaju i kombiniranju neki elementi kakve povijest nije ak ni poznavala bira uzore u stilovima iz prolosti da bi stvorio neto ega u prolosti nije ni bilo, osobito kada je rije o kombinacijama raznih stilova -Nastajanje velegrada gradovi su se irili nevjerojatnom brzinom bez jasnog plana i programa; javlja se buka: tvornice, eljeznice, bolnice; zagaenje -Planski urbanizam Uvodi se red poniteni su povijesni dijelovi i stvoren je raster irokih avenija Gradovi su dobili mnogo zelenih povrina parkova -Dekorativne umjetnosti propadaju zbog masovne proizvodnje, pokret umjetnikog pokreta-Primjeri:-Parlament u Londonu (neogotika)-Haussmanova pregradnja Pariza -ureenje Ringa u Beu Ring Strasse-Opera u Parizu C. Garnier-Opera u Beu (neorenesansa)-Kunsthistorisches Museum u Beu

HISTORICIZAM U HRVATSKOJ-Nastaje u 19.st. -Historicizam se povodi za umjetnickim minulim stilovima, pogotovo u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti.-Obino se nazivaju neo stilovi (neoromanika, neogotika, neobizant, neorenesansa, neobarok i neorokoko)-Naglim razvojem gradova podiu se sakralni i upravni objekti, kolodvori, muzeji, kazalita, bolnice.. i u to vrijeme veina europskih gradova dobiva karakteristican urbanisticki i arhitektonski izgled ( veliki bulevari u Parizu, Ring u Beu i Donji ra du Zagrebu..)-Imitacije povijesnih stilova javljaju se i u umjetnikom obrtu; nakit, pokustvo i sl.Na kraju se izrodio u eklektinu mjeavinu raznih neostilova-Moe se podijeliti na tri cjeline: 1. RANI ILI ROMANTIARSKI HISTORICIZAM- najvaniji predstavnici: Franjo Klein, Janko Nikola Grahor, Aleksandar Brdari, Janko Jambriak2. VISOKI ILI RAZVIJENI HISTORICIZAM3. KASNI HISTORICIZAM - Spomenici graditeljstva: Neobarokna zgrada HNK u Zagrebu (arhitekti: Helmer i Fellner) Kazaline zgrade u Dubrovniku, Varadinu, Splitu i Rijeci (neobarok ili neorenesansa) Zgrada Rektorata Sveuilita u Zagrebu (neoromanika) MUO Obrtnika kola (njemaka neorenesansa) Pregradnja i zvonici zagrebake katedrale (neogotika) Mirogojska crkva i arkade (talijanska neorenesansa) Zgrada HAZU u zagrebu arhitekta Schmidta (talijanska neorenesansa) Lenezzijeva potkova u Zagrebu Zagrebaka katedrala Herman Bolle Osjeka katedrala Kapucinski trg na abici Palaa Ploech (Pleh) u Rijeci Turska kua u Rijeci (primjer eklekticizma)

HERMAN BOLLE I ARHITEKTURA-Austrijski arhitekt i pedagog-Jedan od najvanijih arhitekata u Hrvatskoj-Bavi se historicizmom-Potaknuo osnivanje Obrtne kole u kojoj je bio prvi ravnatelj-Bavio se i vitrajem-Djela: ZAGREBAKA KATEDRALA-cijelu ju je preradio u neogotiku, ak i namjetaj-kapele i svetite gube svoj izvorni oblik, a korska sjedala su zamijenjena KOMPLEX GROBLJA MIROGOJ-materijali: opeka, kamen + novi konstrukcije; elik i beton-nedovreno djelo-smatra se jednim od najljepih groblja u Europi SLAVNE ARKADE-napravljene tri godine nakon otvaranja groblja-izvedena samo na zapadnoj strani-graena po uzoru na talijanska renesansna groblja-razlikuju se oblikom; katolika polukruna, a pravoslavna blago iljasti-zbog nedostatka novca arkade nisu sve okolo groblja MIROGOJSKA MRTVANICA-nalazi se na Mirogoju, no smjetena je izvan arkada kao samostalni objetk-graena neorenesansnim stilom PRAVOSLAVNA KAPELA SV. PETRA I PAVLA-prvi monumentalni mauzolej izvan arkada (malih dimenzija)-neobizantski stil, pravoslavni stil-tipino djelo eklekticizma KATOLIKA KAPELA KRISTA KRALJA-izradio nacrte, no gradnja zapoinje nakon njegove smrti-s njome je dobiven konaan izgled Mirogoja-centralnog tlocrta SPOMENIK SRPANJSKIM RTVAMA-najstariji spomenik na mirogojskom groblju (veliki zlatni lav)

DVORCI HRVATSKOG ZAGORJA 19. ST.-BRAAK (historicizam) 1892. godine izradio ga grof Kulmer, na mjestu nekadanje drvene kurije 1947. godine na tom imanju pela s radom Djeja bolnica za plune bolesti Tlocrt u obliku sova L Danas je to bolnica Jedan od obitelji Kulmer je profesor na ALU-JANUEVEC (klasicizam) Najljepi dvorac u cijeloj Hrvatskoj Projektirao ga je Bratolomej Felbinger majstor iz Austrije i poznati graditelj u 19. st. u Zagrebu i okolici Pripada spomenicima nulte kategorije Tlocrt dvorca je pravokutnik, a u sredini se nalazi okrugla dvorana Juno proelje ima dva kata, a sjeverno jedan kat Engleski perivoj oko dvorca samo je djelomino ouvan, a djelom je prerastao u okolnu umu Sredinji dio perivoja bio je simetrino oblikovan, a uz terase i staze nekada su se nalazili cvjetnjaci Obnova trajala 40 godina i u njega je smjeten dio Dravnog arhiva Hrvatske Altana terasa sa stupovima-KLOKOVEC (klasicizam) Objekt pravokutnog tlocrta Glavnim junim proeljem okrenut je prema perivoju i dolini Vrijeme osnivanja perivoja je nepoznato, ali po starosti stabala moe se zakljuiti da je nastao sredinom 19. st. Nakon Drugog svjetskog rata prizemlje dvorca bilo je adaptirano za ugostiteljske svrhe, a danas je to reprezentativni stambeni prostor Dvorac je temeljito obnovljen Pripada treoj spomenikoj kategoriji-LADU (historicizam) Nalazi de sedam kilometara od grada Zapreia u Donjem Laduu O nastanku i gradnji starog i novog dananjeg dvorca u Laduu znamo vrlo malo Nema originalan namjetaj Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru prua dojam trokrilnog objekta Dvorac pripada drugoj spomenikoj kategoriji Stropove soba oslikao je Ivan Klausen Danas je podrunica Djejeg doma Zagreb ili Doma za djecu i mlae punoljetne osobe Zagreb zove se Djeji dom Ladu-MARIJA BISTRICA (klasicizam) Jedini dvorac u kojem ive tzv. grofovi (obitelj baruna Hellenbach) Jedan od malobrojnih dvoraca u Hrvatskoj u kojem se uspio odrati kontinuitet ivljenja i potpuno ouvati interijer onakav kakav je bio i u 19. st. Pripada visokoj spomenikog kategoriji-MARTIJANEC (klasicizam) Ne zna se tono kada je izgraen, no poznato je da je u 18. st. ve postojao Dio klasicistikog ambijenta to ga ine gospodarske graevine sjeverno od dvorca i perivoj juno od njega Proelja su jednostavna Bono krilo je naknadno prigraeno dvorcu-BELEC SELNICA (historicizam) Dvokrilan dvorac u obliku slova L, jednokatan s podrumom ispod dijela zgrade Dvorac je sagradio Juraj Rukavina U romantizmu se nadograuje ulazna terasa Posljednjom obnovom dvorca potkraj 19. st. glavni se ulaz premjeta na zapadno proelje okrenuto prema perivoju Vie puta promijenjen tlocrt i prostorni raspored-Vlasnici su obitelj Rukavina-VIDOVEC (historicizam) Jednokatna i jednostavna graevina Uz dvorac nalazi se i mali perivoj Danas je u vrlo loem stanju

PARKOVI I PERIVOJI 19.st.

-PERIVOJ/VRT/PARK je umjetno proizveden prostor oblikova sa svrhom da se postigne estetski rezultat-VRT je projektirani prostor usko vezan uz zgradu, on je pokazatelj socijalnog statusa (mala povrina)-PARK je projektirani prostor koji je vezan uz zgradu ili samostan gdje prevladava konceptualno-kreativni likovni izriaj te nosi estetsku, arhitektonsku, urbanistiku, kulturno-drutvenu vrijednost-PERIVOJ je arhitektura u organskom materijalu gdje je priroda kao polazina toka oblikovanja prostora.

-NOVA ULOGA PERIVOJNE ARHItEKTURE U 19.ST je oblikovanje gradova prema otvorenim zelenim povrinama- perivoji spadaju pod gradski prostor, oni su prirodni, tehniki, estetski i socijalni aspekti perivojne arhitekture. -Stilska obiljeja perivojne arhitekture 19.st. su elementi romanticizma i historicizma, motivi klasine perivojne arhitekture (renesansa, barok), geometrijski (planski), i pejsani(neplanski) tlocrti.

-U Engleskoj 1845. dolazi do zakona o podizanju javnih perivoja.- Perivoji stvaraju pejsanu slikovitost i pastoralni ugoaj. Primjeri :, Regent's Park i Sefton Park, Square(perivojni trg),-U Franscuskoj tj. Parizu je klasicistika perivojna arhitektura uzor na europske gradove. -Njemaka u 19.st. je srce europskog romantizma. Sustav javnih gradskih perivoja je na renesansno-baroknim utvrenjima gradova.-HRVATSKA:- zbog geografskog poloaja javlja se utjecaj dviju kultura (JZ Italija, SZ Austrija i Njemaka)

-Javni perivoji poetkom 19.st1. MARMONTOV PERIVOJ u Splitu- nije nam poznato kako je izgledao jer je mnogo puta bio obnavljan i unitavan, a na kraju (1941.) je bio poploan i pretvoren u ljetnu pozornicu za kazaline predstave, a i danas se koristi jednom godinje za glazbeni festival2.STUBIKE TOPLICE , graene po tadanjem Europskom standardu, kupali se krvavim rogovima punim krvi3. STROSSMAYEROVO ETALITE, na poetku se zvala JUNA PROMENADA

-Javni perivoji u prvoj polovici 19.st.1. VARADINSKE TOPLICE2.VILLA ANGIOLINA (Opatija), uz nju je i botaniki vrt u kojem su zasaene biljke koje nisu tipine za nae podneblje

-Javni perivoji sredinom 19.st1. STROSSMAYEROV PERIVOJ-GRADSKI PERIVOJ U SPLITU2. MAKSIMIR(Zagreb)- jedan od najbitnijih naih parkova, a uzor za gradnju je perivoj Luxeburg3. PUKOVNIJSKI vrt (Osijek)-perivoj kralja Tomislava, tijekom vremena je mijenjao imenaJavni perivoji u 2. Pol 19.st1.MONTE ZARO Pula, izgraen u vrijeme Austro Ugarske 2.Perivoj MLAKA gradski perivoj u Rijeci3.Perivoj BLAEKOVI Perivoj Vladimira Nazora4.LENUZZIJEVA POTKOVA (Zagreb) slijed 7 trgova, u sklopu je i botaniki vrt

Javni perivoji krajem 19. st.:1.Gradski perivoj u Puli posveen Franji Josipu I.2.Perivoj Valerija u Puli3.etalite Carmen Sylve4.Perivoj Nikole Hosta najstariji perivoj u Rijeci5.Perivoj Josipa Vrbania ima engleski i francuski dio, Karlovac

SLAVA RAKAJOd malena je pokazivala interes za umjetnost urezivajui noiem, avlima, likove u zidu, podu, namjetaju, ili bi slikala prstom po zamagljenom staklu uglavnom lie i cvijee. Prva osoba koja je zapazila njen talent bio je Izidor Krnjavi koji ju poziva da doe u Zavod za gluhonijeme u Zagreb. Polazi teaj za umjetno obrtno risanje u Kraljevskoj enskoj strunoj koli te teaj zavrava sa odlinom ocjenom, a paralelno s tom podukom, poduava ju i Bela iko Sesija. Voljela je slikati na otvorenom, posebno u Botanikom vrtu gdje slika svoje poznate lopoe. Njen stil je najee bio plenerizam (metoda slikanja izravno u prirodi). 1899. Godinu provodi slikajui akvarele po najveoj zimi, gdje nastaju njeni najljepi akvareli sa zimskim prizorima. Primjeri: Kua u snijegu, Ozalj u snijegu, Rodna kua

Njeni akvareli predstavljaju najvii domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19.st. i poetkom 20.st. U njenom umjetnikom stvaralatvu mogu se uoiti dvije faze u prvoj crte i boja izraz su iste opservacije, a u drugoj fazi su njeni radovi najprije izraz impresije i u tom raspoloenju nastaju njeni najbolji radovi-akvareli.Osim u akvarelu, radi i u pastelu u kojem prikazuje i ljudske likove i portrete.

VJEKOSLAV KARAS-Predstavnik realizma u hrvatskom slikarstvu-Vrstan portretist-Slikao biblijske prizore i sakralne teme-Njegovi graanski portreti izraavaju narav portretiranih osoba i duh tog vremena- Djela: Rimljanka s lutnjom smatra se najboljim i najkvalitetnijom njegovom slikom Bogorodica s djetetom rad koji ga je doveo u Italiju, naslikao ga sa 17 godina Portret Ane Krei nema klasicistiku hladnou, uhvatio psihu Portret djeaka smatra se malim remek djelom Portret Mika Kreia

FOTOGRAFIJA I REALIZAM

FOTOGRAFIJASama za sebe, fotografija je novi medij, sredstvo poput uljane boje ili pastela kojim se stvara umjetnost. Ona zahtjeva minimum rada rukom. Zbog umjetnikove intervencije koji e kadar odabrati, svjetlo, sjena, kontrast, boje, stvara toan prikaz realnosti. U portretistici, fotografija je najvie prihvaena. Jedan od fotografa tog vremena je Felix Nadar.Francuski izumitelj i kemiar Joseph Nicephore je 1822. Uspio napraviti prve trajne fotografije (pogled kroz prozor- prva fotografija)

REALIZAMNastaje sredinom 19.st, a zagovarao ga je veliki francuski pjesnik i likovni kritiar Baudelaire. Cilj im je bio to vjernije prikazivanje oblika ili zbivanja bez sitnih detalja, prikazivanje suvremenog ivota. Tee veoj objektivnou. Umjetnici: Gustave Courbet, Jean Francis Millet, Eduard Manet- Doruak na travi (predstavlja prvu modernu liku, jako je utjecao na impresioniste, no nikada se nije smatrao impresionistom)

Gustav Courbet-Tucai kamena, Dobar dan gospodine Courbet, Umjetnikov atelijerEduard Manet-Doruak na travi-predstavlja prvu modernu sliku, okirala je publiku zbog gole ene meu obuenim mukarcima, Frula kod te slike zanima ga odnos boje i ploha - zaetnik umjetnosti radi umjetnosti - jako utjecao na impresionizam, no nikada nije htio biti impresionist

PRERAFAELITIumjetniko drutvo iji su osnovni ciljevi voditi bitku protiv tadanje isprazne umjetnosti istraivajui neotvorene ideje i stvarajui iste prijepise iz prirodeFord Madox Brown- utjecao na prerafaelite Poslijednje od EngleskeHunt Rosetti- Navjetenje

NATURALIZAM-prikazuje realnost sa svim detaljima poput fotografije

INDUSTRIJSKA BATINA U RIJECI

Najstariji rijeki manufakturalni pogoni vezani su uz rjeinu i mnogobrojne protoke du cijelog grada. Voda je prvi element na kojem poiva industrijski razvoj Rijeke.. Mlinovi su bili jezgra budue industrijske proizdvodnje, pa tako u drugoj polovici 18.st. osim mlina u aklju za klasinu proizvodnju brana postoje i mlinovi za preradu eerne trske, obradu koe i drva..1.TVORRNICA EERA- je bila prvi industrijski pogon u Rijeci, njena upravna zgrada je jedna od najveih baroknih zgrada na Jadranskoj obali. Izgraena je u stilu kasnog baroka, ali se na fasadi pojavljuju i elementi klasicizma.

2.TVORNICA PAPIRA- najvei rijeki poduzetnik tog doba kupuje mlinove na rjeini i prenamjenjuje ih za proizvodnju papira, no zauzet obavezama prodaje ju eng. Trgovcima i od tada poinje neprestani rast tvornice i proizvodnje. 1833. Tvornica dobiva prvi parni stroj na cijelom balkanu.3.TVORNICA DUHANA nastaje na mjestu jednog starog mlina sredinom 19.st. U poetku djeluje u ve postojeim zgradama, a kasnije se gradi tzv. T objekt pogon, a kasnije i H objekt te skladite.4.TVORNICA TORPEDO je bila najvea tvornica torpeda na svijetu i najuspjenije poduzee u rjekoj povijesti. Sam izgled zgrade se mijenjao kroz povijest, a danas ju poznajemo u modernistikom stilu 20.st.

FERDO QUIQUEREZ

Hrvatski slikar francuskog porijekla, kojeg se esto naziva zaetnikom Hrvatskog realizma. Znaajan je kao slikar veduta, pejzaa, i pov. Kompozicija. Vjet crta , klon realizmu i svijetloj paleti. Slika bidermajerske portrete Ivana i Natalije Zajc, i povijesne kompozicije Dolazak Hrvata. Nakon kolovanja putuje po Italiji koja ima znaajan utjecaj na njegov odabir tema. Radi male talijanske pejzae, Obala tibra. Postaje dvorski slikar na dvoru kneza Nikole te slika crnogorske krajolike sa improviziranim mrljama, sve svodi na dvije do tri boje.IMPRESIONIZAM

Dobio naziv po Monetovoj slici Impresija- zalazak sunca i javlja se 70ih god. Napustaju slikanje teatralnih scena, slijede barbizonce koji su 1820ih izumili plenerizam (slikanje van atelijera). Slikaju u prirodi te ele uhvatiti svjetlost. Ne upotrebljavaju crnu i bijelu ve sjene slikaju hladnim tonovima. Svjetlosni titraji doarani su nanoenjem boje brzim potezima kista, tokicama, mrljama, crticama, bez zaglaivanja sa vidljivim potezima kista. Ono to je naslikano je manje bitno od onoa kako je naslikano. Impresionisti svoje radove ugl. ostavljaju nedovrene. esti motivi impresionista su pejzai, voda, urbani nain ivota.Claude Monet- je jedan od najznaajnijih impresionista. Njegove slike preplavljene su blistavom sunanom svjetlou , treperavost povrine dobiva brzim i kratkim potezima kista. Njegovi ravni potezi kista postaju mrlje boje, te ima slobodne i neusiljene poteze. Iz iste pozicije slika isti motiv kroz vrijeme Katedrala u Rovenu- Impresija-zalazak suncaCamille Pissaro- Bulevar MontmarteAuguste renoir- slika ivot Pariza na ulicama, teatrima i pukim zabavama. esti motivi su mu djeje i enske glave te kupaice.

EDOUARD MANET- Bar u Folies-Bergeru, EDGAR DEGAS- impresioniran baletom, pokretom. - aa apsinta, Primabalerina

POSTIMPRESIONIZAMe odnosi na sve vanije slikare 80ih i 90ij god. 19.st, osobito na grupu slikara koji su proli impresionistiku fazu, ali su bili nezadovoljni ogranienjima stila te su se uputili ka razliitim smjerovima. Nisu bili anti-impresionisti ve nastavljaju ono to su impresionisti zapoeli.Nastaje pointilizam (slikanje tokicama), divizionizam(rastavljanje sloenih boja na iste, sastavne boje)Cilj im je sauvati jasnou forme i itou boje- na platno stavljaju iste boje tokicama ili crticama koje se promatraevim udaljavanjem od platna stapaju i tvore sliku (optiko mijeanje boja)-pointilist: G. Seurat-prethodnik fovizma. Paul Gauguin-prethodnik ekspresionizma: Cincent Van Goghprethodnik kubizma: Paul Cezanne

UMJETNOST SIMBOLIZMA U HRATSKOJJavlja se 70ih i 80ih god. u Francuskoj kao reakcija na realizam i naturalizam od kojih se elio odvojiti unoenjem nesvjesnog i duhovnog. Bio je meunarodni pokret koji se irio Europom.Simbolistike ideje su filozofske, religijske i etike tendencije, a teme subjektivne i mistine esto koristei motive iz antike mitologije i klasine knjievnosti, no i crkvene i erotske motive.Koristili su intenzivne boje, otre kontraste, vrste konture, pojednostavljene formePredstavnici:1. Bela iko Sesija- Dante pred vratima istilita, Marko Antonije nad cezarom 2. Vlaho Bukovac- Hrv. Narodni preporod, Gunduliev san3.Robert Auer4. Grupa Meduli5. Tomislav Karaman6.Mirko Raki7.Ivan Metrovi8. Robert Frange Mihanovi

ZAGREBAKA ARENA KOLASkupina umjetnika predvoena Vlahom Bukovcem 1897. Osnovali drutvo hrvatskih umjetnika kako bi naglasili neslaganje sa ustaljenom tradicijom akademizma. To je bio poetak modernih tendencija. Rade u plain artu, koriste svijetlu i arenu boju paleta, slobodniji i meki potezi kistom, atmosfera i utjecaj impresionista, slobodna impresija u prikazivanju realnosti.

Razvoj Hrvatske likovne scene 19.stPromjene: pojava izlobenih prostora, osnivanje umjetnikih kola, organizacija skupnih i samostalnih izlobi. Zagreb se nakon tih promjena krajem 19 st preobrazio iz politikog sjedita s ruralnim okruenjem u veliko ekonomsko i kulturno srediste.Predstavnici: Vlaho Bukovac, Bela iko Sesija, Oton Ivekovi, Robert Frange Mihanovi

ELINE KONSTURNE KONSTRUKCIJE-Proizvode se brzo, jeftino, u velikim koliinama i temelje se na montai-Prema osnovnoj grai i tehnici primijenjenoj u graditeljstvu 19. st. je doba elinih konstrukcija i montane gradnje, a 20. st. doba armiranog betona-Razlika izmeu moderne i tradicionalne arhitekture, osim graevinskih materijala (tradicionalna-kamen, opeka, drvo, a moderna-elik, lijevano eljezo i armirani beton), razlika se nalazi i u odnosu tereta i nosaa-GLAVNA PROMJENA zidovi vie nisu nosai nosa je kostur koji dri cijelu graevinu; stupovi i lukovi od lijevanog eljeza postali su ustaljeno sredstvo podupiranja krovova na velikim prostorima-Objekti koji su bili graeni na novi nain su u principu i novi objekti koji do tada nisu postojali, a to su izlobene dvorane (mjesta na kojima se po prvi puta izlau umjetnika dostignua tog vremena), javne knjinice, tvornice, skladita, mostovi, kolodvori i sl., dok su upravne zgrade, stambena arhitektura bile graene u stilu historicizma-INDUSTRIJSKO GRADITELJSTVO: industrijski proizvodni elini elementi, montaa na mjestu gradnje, samo Eiffelov toranj je ostao sauvan do dananjih dana-Historicizam i eline konstrukcije arhitekti historicisti osvru se za povijeu i stilovima prolosti,projektanti elinih konstrukcija-Djela: BIBLIOTEKA STE - GENEVIEVE, Pariz- slavni primjer nove arhitekture koja izvana potpuno podlijee historicizmu, dok iznutra ima nove objekte, nove gradnje elinoj konstrukciji- vanjtina predstavlja historicizam, a unutranjost gotikih katedrala - LABROUSTOVA KNJINICA - - jo uvijek se vidi snaan historicizam- predstavlja primjer jednog prijelaza, odnosno zavrno poglavlje u povijesti romantine arhitekture historicizma i prvo poglavlje prema arhitekturi novih elinih konstrukcijaBROOKLYNSKI MOST - trijumfalni luk Amerike- masovni tornjevi utjelovljuju elemente egipatske, rimske i gotike arhitekture - EIFFELOV TORANJ-simbol znanosti i industrije - postao zatitni vizualni znak Pariza- izumljeno dizalo izum 19. st.- Eiffel je upotrijebio ista naela konstrukcije koja su ve uspjeno primjenjivana na mostovima

- KIP SLOBODE, New York Auguste Bartholdi zamislio kao gigantski svjetionik - prva svjetska izloba odrana je u Londonu 1851. u Kristalnoj dvorani- jo jedan od izuma 19. st. -zbog dotad neviene svjetlosti to su je proputali stakleni zidovi i svodovi nazvana je kristalnom-Joseph Paxton inenjer i graditelj staklenika; prvi objekt napravljen je serijskom proizvodnjom i montaom dijelova koji ne smiju biti tei od tone radi lake prenosivosti

UMJETNIKI OBRT

William Morris rani predvodnik onoga to e kasnije biti poznato kao pokret Arts and Crafts; pokret vezan uz unutarnju arhitekturu i dekoraciju, kao to su namjetaj, tapiserije i tapete Morris je htio istisnuti loe i jeftine proizvode Arts and crafts pokret koji nastaje kao reakcija na nehumanizirani uinak industrijalizacijeSJEDINJENJE AMERIKE DRAVE PRVI NEBODER u Chicagu u drugoj polovici 19. st. (8-12 katova) poslovne zgrade ili robne kue; arhitekti Burnham i Root Neboder je arhitektonski simbol modernog doba

SIMBOLIZAM

-Javlja se krajem 19. st., 70-ih i 80-ih godina u Francuskoj kao reakcija na realizam i naturalizam -Izraavanje vlastitih ideja i mate-Spominje se u nekoliko varijanti koje vie-manje pokazuju na neke bitne karakteristike samoga pravca osim simbolizma pojavljuje se i pojam sintetizam, kromoluminarizam (ukazuje na svjetlost boje), misticizam (pokret koji tei romantiarima, neto neobjanjivo) i neotradicionalizam (esto se spaja s simbolizmom zato jer se veina ovih umjetnika vraa nekom tradicionalnom slikarstvu)-Simbolizmu je karakteristino suprotstavljanje analistikoj interpretaciji prirode mimezisu -Intelektualna i moralna pobuna protiv modernog svijeta i njegovog materijalizma -Definiciju simbolizma dao je kritiar ORIJER 1891.: umjetniko djelo u duhu simbolizma u slikarstvo mora biti: IDEJNO, SIMBOLINO, SINTETIKO, SUBJEKTIVNO i DEKORATIVNO treba postojati ideja koju prezentiramo kroz simbole, forme; ti simboli moraju biti razumljivi, predmet se promatra kao oznaka ideje koju on predstavlja, dekoracija uzori su im i egipatska umjetnost -najznaajniji slikari su: Paul Gauguin, O. Redon, te slikarska grupa Nabis

GRUPA NABIS prvi predstavnik simbolizma u Europi na njih jaki utjecaj stvaraju prerafaeliti to su slikari pod utjecajem japanske grafike i P. Gauguina koji polaze od ploha i boja te slikarstvo vide u dekorativno-plonom izrazu suprotstavljaju se realistima i impresionistima veinom slikaju na kartonu, koji jako esto izbija kao podloga jako im je vana boja inzistiraju na plonosti, dekorativnosti i obrisanim linijama slikaju mjeavinom ulja i benzina dobivajui duboki, barunasti sjaj zagasitih tonova pravi primijenjeni umjetnici jer se bave svime; scenografijom, ilustracijom, litografijom, zidne dekoracije, dekorativnim panoima itd. PAUL SERUSIER (Pol Sersije) MAURICE DENIS glavni teoretiar te je znaajniji kao teoretiar nego umjetnik ; Oma Cezanneu, ene u parku PIERRE BONNAD jako voli motive doruka, buenja, enski aktovi u odreenim i slikovitim scenama

SLIKARSTVO 19. ST. U ZADRU-U ranom 19. st., sauvano je najmanje djela (preteito portreta)-Sredinom 19. st. ima sve vie djela i umjetnika-Poetak obiljeava djelovanje dvaju stranaca : Jakov Miani i Vincenzo Poiret-FRANJO SALGHETTI-DRIOLI najznaajniji slikar radi portrete i povijesne kompozicije glavno djelo Mojsije dospjelo u zadarsku galeriju najbolje djelo Kristofor Kolumbo u lancima ostala djela: Smrt Petra Berislavca, Autoportret-IVAN SKVARINA detalje izvodi naivnom pedantnou klasicistiki portret Katarine Bulja-Gilordi Portret Laure Galvani, Portret Marije Tereze Walach-Nikoli-IVAN ZMIRI Vijee nad novoroenim djetetom u Sparti, Zaruke Crne Gore s morem, Bezgreno zaeeSLIKARSTVO 19. ST. U RIJECITri najznaajnija umjetnika su:1.IVAN SIMONETTI- najistaknutiji umjetnik uz Vjekoslava Karasa - smatra ga se predstavnikom romantizma- slikar portreta u ulju i akvarelu ali i majstor portretnih minijatura - djela: Portret cara Ferdinanda, Bijeg iz Praga2.FRANCISCO COLOMBO- preteito slika portrete- slikao je dva gradska rijeka guvernera3.ALBERT ANGELOVI- djela: Autoportret-Ostali slikari u Rijeci bili su: Ivan Bestian, Ljudevit Centinovi, Joseph Leard, G. Fami, F. Pavai, Marco Morro, ROSA LEARD (jedina slikarica na rijekom podruju u 19. st., izvrstan crta Portret rijekih linosti)URBANISTIKI RAZVOJ GRADA RIJEKE-Budui da je Austro-ugarska od Rijeke odluila napraviti maarski emporij, znaajno i naglo se razvija industrija-Od prve polovice 18. st. BRODOGRADNJA postaje vana gospodarska grana-Grade se veliki objekti historicistikih obiljeja na obalnom dijelu grada koji se smatraju najveim dostignuima arhitekture-Razvija se zapadna industrijska zona grada i to najvie zbog prve austro-ugarske eerane-Uvode se mnogi urbanistiki planovi; prvi je bio plan slobodne luke i grada Rijeke izgradio ga je kapetan von Benko 1776. godine -1778. ANTON GNAMB nastaje dananji Jelaiev trg -S novim gradonaelnikom Giovannijem Ciottom u promet se putaju eljeznike pruge i veliko irenje luke-Obnovljen je gradski toranj, te unesen duh visokog historicizma -ZAMMATTIO je zasluan za izgradnju Filodrammatice, palae Adri, Talijenske gimnazije i Sveuiline knjinice i muzeja (u ono vrijeme su to bile kola za djeake i kola za djevojice)-1866. izgraen je PRVI TORPEDO NA SVIJETU-Na prijelomu stoljea grad dobiva elektrini tramvaj koji je povezivao Kantridu i kolji

KIPARSTVO 19. STOLJEAJEAN ANTONIE HOUDON klasicist, kipari su bili pod snanim utjecajem antike svoju karijeru temeljio na portretnoj plastici Voltaire u sjedeem stavu, George WashingtonANTONIO CANOVA prvi predstavnik skulpture u klasicizmu, talijanskog podrijetla kiparstvo klasicizma izaziva neku hladnou odlike klasicizma, romantiki elementi ukoeno dranje dosta radi mitoloke teme Grobnica austrijske novovjekovne Marije Cristine, Amor i Psiha, Napoleon Bonarpatre naputa se taj prosvjetiteljski duhBERTEL THORVALDSEN Venera izvedeno u duhu klasicizma, ali se osjea jedna poetinostHISTORICISTIKO ILI ROMANIKO KIPARSTVO javlja se u Francuskoj A. L. BARYE (Beeri) fenomenalno pokazivanje anatomije ivotinja i veina njegovih djela je upravo te tematikeTigar prodire Galgijela, Korpo J. B. CARPEAUX Ples proglaena remek djelom F. RUDE Marseljeza reljef koji se nalazi na kamenom luku u Parizu i predstavlja zbijanu kompoziciju, gdje su mukarci predvoeni simbolikom ene, tei izraziti osjeaj zanosa A. BARTHOLDI Kip slobode ili kip obasjava svijet simbol New YorkaAUGUSTE RODIN najvei kipar 19. st. djelovao posljednja dva desetljea 19. st. i poetkom 20. st. vie-manje radi u bronci, mramoru, a tei monumentalnosti, reprezentativnosti spasio je kiparstvo od mehanike vjerodostojnosti kao to je Manet spasio slikarstvo od fotografske slinosti tei naglaavanju samih obiljeja kiparstva prvi koji smatra da je vaan fragment kipa (poput ruke, stopala) kao i cjelovit ljudski lik za njega je specifina NEDOVRENOST i NABORANA POVRINA povezuju ga s impresionistima zbog naborane povrine na bronci koje daju neke efekte kontrasta svjetla i sjene ovjek slomljena nosa prvo njegovo djelo koje je izloeno Ona to neko bijae lijepa prikazuje starost; kada tijelo propada, zapravo prikazuje da umjetniki lijepo nije isto to i prirodno lijepo, isto izazvala skandal u vrijeme svog nastanaka Balzac, Poljubac, Kutija ive forme smatra se da moe prikazati pokret INOVATIVNOST; uvodi fragment Mislilac obojeni gips,nastala kao dio njegovog najveeg djela, nalazi se u Vrata pakla najvei spomenik cijeloga 19. st., nedovreno, radio ga je kroz razliite skupine figura i neke od tih figura su postale zasebne ILUZIJA IVE FORME smatra se da se moe prikazati pokretomEDGAR DEGAS radi u vosku male figurice, oblai ih u pamuk ili svilu, rijetki od impresionista koji se bavio i kiparstvom Mala etrnaestogodinja plesaicaKIPARSTVO POSTIMPRESIONIZMA slino sa simbolizmom vidi se utjecaj Rodina, ali idu svojim putovima; Meunier, Minne, Barlach

VLAHO BUKOVAC-Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu iz 19. u 20. st.-Zaetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne-Proao je faze od akademizma, realizma, impresionizma, simbolizma pa sve do moderne-U San Franciscu zapoinje svoju karijeru slikaraNjegov rad moemo podijeliti na nekoliko faza1. PARIKA FAZA - na akademiji slika historijske, sakralne teme, te teme romantinog orijenta- Crnogorka na obrani naslikao nakon nepune dvije godine studija i ona je primljena na Pariki salon to je prvi puta u povijesti slikarstva da je neki hrvatski slikar u finale europske umjetnosti- Velika Iza s tom slikom ostvaruje najvei uspjeh u Salonu, te mu je osigurala uspjeh u parikim kulturalnim krugovima -nakon diplomiranja ubrzo naputa naela akademizma te se posveuje slikanju portreta: Portret kraljice Natalije, Samson Fox2. ZAGREBAKA FAZA- dobiva ponudu da oslika zastor za HNK Hrvatski narodi preporod- upuuje na vanost slikanja u prirodi- osniva Zagrebaku arenu kolu karakteristian svjetliji kolorit i arena paleta - polako se priklanja impresionizmu i naputa secesiju- Portret M. C. Medovia, Gunduliev san3. PRAKI PERIOD-slika i eksperimentira u poentilizmu to prenosi i na svoje studente - Divan najbitnije djelo iz prve faze- u drugoj fazi nastaje najvie djela, uglavnom aktova specifini po tome to ih prati bijela draperija- u treoj fazi nastaje niz anr scena, religioznih slika i portreta; Ruiasti san

MATO CELESTIN MEDOVI-Samouki slikar-koluje se u Italiji-Zabranjeno mu je bilo pohaanje dravne Akademije u kojoj se radilo po ivim modelima, pa se umjesto akademije kolovao u atelijerima Lodovica Seitza, Francesca Grandija-Takoer je pohaao i satove kod prof. Cisteri i kipara Bartollinija-Iz talijanskog razdoblja najvie se sauvalo portreta: Portret pape Leona XIII, Portret Luca Waddinga, Portret Vinka Dragamke, -Po povratku u Dubrovnik imao je neto vie tehnikog iskustva, obogaenu paletu, ali nije svladao perspektivu i skraenja Sv. Franjo, Portret Ike Bizzaro-Odlazi u Mnchen gdje napokon upisuje Akademiju; Portret starca i Portret starice-Bukovac i Meduli zajedno izlau na meunarodnim izlobama u Budimpeti i Kopenhagenu -Slika pejzae, mrtve prirode, sakralne teme, portret

IVAN RENDI-Hrvatski kipar koji je osim akademizma i realizma bio i pod utjecajem secesije i novih strujanja-Njegov opus ine nadgrobni spomenici, skulpture, grobnice i arhitektonska djela-kolovao se na Akademiji u Veneciji i u atelijerima kipara-Postaje lanom Drutva umjetnosti te je proglaen prvim hrvatskim kiparomImamo dvije znaajne faze stvaranja:1. REALIZAM I HISTORICIZAM-njegova je umjetnost potpuna reprodukcija stvarnosti bez uljepavanja- u skulpturu unosi i neke druge elemente poput idealizma- njegovi se portreti mogu podijeliti u dvije skupineA) one koje je poznavao sadravaju karakteristinost portretirane osobe i njegovo vienje te osobeB) one koje je radio automatski bez poznavanja portretirane osobe raeni su puno hladnije, s dozom tvrdoe- no s jednakom je panjom obraivao povrinu kose, lica i odjee do najsitnijih detalja2. POKUAJ STVARANJA VLASTITOG STILA-ovu fazu karakterizira traganje za osobnim izrazom i uporaba nacionalnih elemenata proizalih iz narodnog folklora i ostataka slavenske umjetnosti- utjecaj beke secesije- slobodno oblikovana dekoracija postaje osnovnim elementom spomenikaDjela: Poprsje Eugena Kumiia, Stariev portret, nadgrobni spomenik Ivana Perkovca, Mauzolej obitelji Gorup, spomenik Petru Preradoviu, Vila Jaki u Trstu

POJAVA I RAZVOJ FOTOGRAFIJE U HRVATSKOJ-Fotografija se javlja krajem 30-ih godina 19. st. -U Francuskoj je najavljuje Daguerre (dagerotipija), a u Engleskoj Talbot (kalotipija, talbotipija)-Prvu trajnu fotografiju snimio je Niepce 1822. godine, a uhvatio ju je pomou camere obscure (tamne komore)-Vrijeme pojave prvih dagerotopista je zapravo vrijeme pojave i portretne minijature-Slikarima je to otkrie puno pomoglo jer su sada mogli snimiti za predloak po kojem su radili i mogli su raditi kad su htjeli; iko Sesija, Menci Crni

-Zagrebaki stalni fotografi:FRANJO POMMER Isprva radio kao scenograf, te kasnije otvara fotografski atelijer Prvi zagrebaki stalni fotograf Napravio prvi fotografski album u Hrvatskoj Uveo je ve poznati DISDERIJEV MALI FORMAT (u obliku posjetnice)JULIUS HUHN Litograf i fotograf Sauvano jako malo fotografija Na Gospodarskoj izlobi u Zagrebu sudjeluje iskljuivo kao litograf Fotografijom se bavio samo usputno sluila mu je kao pomo u njegovom litografskom raduIVAN STANDL Jedan od najboljih zagrebakih fotografa, uz Pommera Fotografije su snimane i opremljene na dizderijevski nain, kairane na tvrdi karton koji je na poleini imao tiskano ime, adresi i medalje sa izlobi Njegov rad moe se podijeliti na dvije grupe: kao atelijerski rad (portreti, grupne fotografije, reprodukcije i snimke umjetnikih djela) i snimci izvan ateljea (panorame, pejzai)Karakteristike u kasnim godinama 19. st. su: ovali postaju sve rjei od individualnog rada se nastoji prijei na organiziranu proizvodnju; po prvi puta zapoljavaju se pomonici i retueri to su uveli G. & I. Varga (dodijeljen naslov dvorskih fotografa) kod fotografija prevladava bjelina i bogatstvo finih prijelaza u tonalitetima zbog nagle promijene uvoenja suhe ploe i novih vrsta fotografskog papira retu postaje sve oitiji, osobito na enskim portretima gdje je obuhvaao cijelo lice poetkom 90-ih javljaju se mali kvadratni formati 6x6 cm, osnova im je bila dijagonala OTTO DASCH, MOSINGER & BREYER Ostali fotografi u kontinentalnoj Hrvatskoj: ANTONIO SUPPAN, HINKO KRAPEK (snimke Plitvikih jezera, Hrvatskog primorja i starih gradova), A. KRAMOLIN (najstarije Varadinske kalotipije su portret Marije Griller-Vanca i Antuna Vancaa), RUDOLF MOSINGER, STIJEPAN LYPOLD, ATELIJER BRAE PAUL Ostali fotografi u primorskoj Hrvatskoj: JOSIP BRI (prvi stalni fotograf u Zadru), TOMASO BURTO, ANTONIO JELLASCAProfesionalni fotografi su u fotografiji traili unosno zanimanje i uglavnom su se bavili portretnom fotografijom, a amateri su je prihvatili kao uzbudljivu igraku s kojom su poeli istraivati i eksperimentirati te su snimali vani i snimali su ljude ali u njihovom svakodnevnom okruenju 1891. na Meunarodni izlobi umjetnina u Zagrebu prvi poetak umjetnike fotografije u Zagrebu 1892. osniva se prvi foto-amatersku klub takoer u Zagrebu, a osniva i prvi predsjednik je bio dr. julio Rorauer 1894-te na izlobi Drutva umjetnosti u Zagrebu umjetnike fotografije prvi puta dolaze do izraaja i tamo su lanovi prvi put izlagali Neki od amatera su Karlo Drakovi, Novakovi, Dragutin Pari Javljaju se tambilji amater fotograf, a u primorskoj dilettante Secesijska fotografija ili fotografija oko 1900-te Tzv. UMJETNIKA FOTOGRAFIJA doivljava svoje zlatno doba Fotografija se razvijala na dva nivoa:1. Kao atelijerska obrtnika fotografija2. Kao fotografija novoorganiziranih amatera potpuno slobodna i okrenuta ka umjetnosti KARAKTERISTIKE: moda (kostimi, frizure, eiri), mekoa rasvjete, zamagljena i matirana povrina, poleine kartona na kojima se tiskalo ime fotografa takoer su izvedene u duhu secesijskog grafikog dizajna s karakteristinim asimetrijamaCAMERA OBSCURA je prvi fotoaparat. To je tamna kutija koja ima pravilnu rupicu kroz koje ulazi svjetlo.