Logistika Seminarski.rad

Sveuilite u Zagrebu Ekonomski fakultet

'LOGISTIKA U KOMPANIJI IKEA'

Seminarski rad iz kolegija 'Trina logistika'

Prof.dr.sc. Sanda Renko

Studentica: Jasminka Oi

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika 2

PDS 'Poslovni marketing


SADRAJ

1. Uvod...3 2. Tvrtka IKEA...4 3. Poslovna logistika u IKEA-i.6 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. Uvod..6 Struktura IKEA-e.6 IKEA-ina strategija u opskrbnom lancu9 Distribucijska strategija IKEA-e10 Distributivni tokovi u IKEA-i (logistiki procesi)..12 Logistika pakiranja u IKEA-i..14

3.6.1. Vrste i logistike jedinice pakiranja u IKEA-i15 3.6.2. IKEA-in koncept pakiranja...16 3.7. IKEA-ina prodajna mjesta..17

4. Zakljuak20 5. Literatura21


1. UVODLogistika je djelatnost koja se bavi svladavanjem vremena i prostora uz najmanje mogue trokove. U suvremenim se uvjetima najee koristi za oznaavanje poslovne funkcije i znanstvene discipline koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizikom, informacijskom i organizacijskom pogledu. No, logistika je vieznaan pojam koji se upotrebljava u razliitim podrujima. Pod ovim se izrazom u srednjem vijeku podrazumijevala vjetina raunanja, a logistikom se smatra i poseban filozofski pravac koji je u obzir uzimao samo injenice znanstvenog opisa.1 U novije vrijeme rije logistika poznata nam je iz vojne terminologije, a oznaava sve zadae vezane uz potporu oruanih snaga te je upravo iz tog podruja doprla i u gospodarstveno znanstvenu literaturu. Do potrebe uvoenja poslovne logistike u zemljama Zapadne Europe dolo je osamdesetih godina prolog stoljea. U uvjetima kada ponuda dobara jo nije mogla podmiriti postojeu potranju, glavni je problem poduzea bio u iznalaenju naina kako da se proizvede to vie dobara. Razvijale su se razliite metode kojima se moglo utjecati na unapreenje proizvodnosti rada, odnosno na poveanje obujma proizvodnje. O logistici se tada poelo raspravljati kao o glavnom oruju u konkurentskoj utakmici. U budunosti e stvaranje djelatnih, elastinih i snanih opskrbnih lanaca odrediti uspjeh ili neuspjeh organizacija ili ak cijelih poslovnih podruja. U svom u seminarskom radu iz kolegija 'Trina logistika' obraditi temu trine logistike te se pritom referirati na poduzee IKEA. U prvom u dijelu pokuati ukratko predstaviti poduzee te njegovu povijest, a u drugom u prezentirati IKEA-ina

1

Vidi: Zdenko Segetlija, Uvod u poslovnu logistiku, 2002., str. 9


logistika rjeenja, progovoriti o strukturi tvrtke te strategijama unutar njenog opskrbnog lanca.

2. TVRTKA IKEAIKEA je privatna multinacionalna kompanija koja dizajnira i prodaje namjetaj, kuanske aparate i kune potreptine. Tvrtka je danas najvei svjetski trgovac namjetajem. Osim namjetaja, Ikea se bavi i prodajom nekretnina, kao i ugostiteljstvom odnosno restoranima koji se obino nalaze u samom trgovinskom centru. IKEA je osnovana 1943. godine u Smalandu u vedskoj i do danas ima 273 trgovine u 37 drava u svijetu. Sjedite vedskog koncerna je u Nizozemskoj, a vlasnik je osniva Ingvar Kamprad, prema nekim podacima najbogatiji ovjek na svijetu, ija se imovina procjenjuje na preko 30 milijardi dolara. Inae, ime kompanije je akronim koji se sastoji od poetnih slova imena i prezimena osnivaa tvrtke (IK), farme Elmtaryd na kojoj je odrastao (E) te naziva njegovog rodnog sela Agunnaryd (A) u vedskoj. Od 1982. godine slubeni vlasnik Ikee je Ingka holding sa sjeditem u Nizozemskoj koja je, pak, u potpunom vlasnitvu nizozemske humanitarne fundacije Stiching INGKA. Tvrtka distribuira svoje proizvode putem svojih prodajnih mjesta. Od listopada 2010. godine lanac ima 316 trgovina u 37 zemalja, od kojih je veina u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Australiji. Sama grupa IKEA ima 276 trgovina u 37 zemalja, a ostalih 37 duana su u vlasnitvu i voeni na temelju franize izvan IKEA grupe u 16 zemalja. Prvi IKEA duan otvoren je u vedskoj 1958. godine. Prve trgovine izvan vedske otvorene su u Norvekoj 1963. godine i Danskoj 1969. godine. 70-ih se godina prolog stoljea IKEA duani ire i na druge dijelove Europe. Prvi duan izvan Skandinavije otvoren je u vicarskoj 1973. godine, s slijedi ga Njemaka (1974).


Tijekom istog desetljea trgovine su otvorene u drugim dijelovima svijeta, ukljuujui Japan (1974), Australiju i Hong Kong (1975), Kanadu (1976) i Singapur (1978. 80-ih godina 20-og stoljea IKEA se iri dalje te svoje trgovine otvara u Francuskoj (1981), Kanarskim otocima (1981), Belgiji (1984), Sjedinjenim Amerikim Dravama (1985), Velikoj Britaniji (1987) i Italiji (1989). 1990-ih i 2000-ih godina IKEA nastavlja svoju ekspanziju u vie zemalja. Njeno najvee trite trenutno je u Njemakoj gdje je prisutna s 44 prodajnih mjesta, a slijede je Sjedinjene Amerike Drave s 37 duana. Prvi IKEA duan u Latinskoj Americi otvoren je 17. Veljae 2010. Godine u San Domingu u Dominikanskoj Republici. Meutim, tvrtka do sada nije pokazala preveliku prisutnost u zemljama u razvoju. Unato vedskim korijenima, IKEA-om upravlja kompleksni niz neprofitnih i profitnih zaklada, organizacija i korporacija. Korporativna struktura IKEA-e podijeljena je na dva glavna dijela: operativni dio i franiza. Veinu poslovanja IKEAe, ukljuujui i upravljanje veinom svojih trgovina, projektiranje i proizvodnju namjetaja te nabavu i opskrbu nadzire privatna neprofitna tvrtka INGKA Holding. Od svih IKEA prodavaonica u 36 zemalja 235 ih je pokrenuto od strane INGKA Holdinga. Preostalih 30 duana pokrenuto je od strane franizA izvan INGKA Holdinga. Inae, INGKA Holding nije samostalna tvrtka ve je u potpunosti u vlasnitvu zaklade Stiching Ingka koju je osnovao Ingvar Kamprad 1982. Godine u Nizozemskoj kao neprofitnu i osloboenu plaanja poreza fundaciju. Zakladu Ingka nadzire pet lanova izvrnog odbora kojim predsjedava Kamprad, njegova supruga te odvjetnik. Dok je djelokrug veine IKEA-inih prodavaonica pod izravnim nadzorom Ingka holdinga i zaklade Ingka, zatitni znak i koncept IKEA-e u vlasnitvu je u potpunosti odvojene nizozemske tvrtke Inter IKEA Systems. Sve IKEA trgovine, ukljuujui i one koje vodi Ingka Holding, plaaju naknadu od 3% svojih ukupnih prihoda tvrtki Inter IKEA Systems.


3. Poslovna logistika u IKEA-i

3.1. UvodUemo li u neku od IKEA-inih prodavaonica zamijetit emo da je osnovni princip samoposluga osim to kupci sami uzimaju stvari koje im trebaju te se nakon toga upute prema blagajni kako bi odabrano i platili, odnedavno u nekim od IKEA-inih prodajnih mjesta postoje i blagajne za samoposluivanje namijenjene kupcima koji plaaju karticom i imaju najvie 15 artikala. Osim toga, kada kupac doe kui sam sastavlja namjetaj ije je dijelove prethodno kupio. Veina poslovnih komentatora navedeno smatra izvrsnim primjerima pametnog naina maloprodaje mnogi od uobiajenih trokova preneseni su ovdje na kupca. Meutim, ako pomnije promotrimo otkrit emo da su izgled i usluga u prodavaonicama IKEA-e tek vanjski, potroaima vidljiv dio, visoko uinkovitog opskrbnog lanca. Ono to je fascinantno kad se radi o IKEA-inom poslovnom modelu je analiza do u najsitnijih detalja svih trokova u vrijednosnom lancu od posjeenog drveta u nekoj umi kao sirovine pa preko pilane i proizvodnje daski i iverica, proizvodnih komponenti, pakiranja, skladitenja, prijevoza pa sve do kupevih kolica. Pritom je potpuno nevano jesu li materijali u vlasnitvu IKEA-e ili pak u rukama njenih dobavljaa ili posrednika u pojedinoj fazi.

3.2. Struktura IKEA-eIKEA-ina struktura dizajnirana je na nain da optimizira uinkovitost dizajna i opskrbe procesa. Podijeljena je u etiri odvojena dijela koji djeluju kao vid unutranjeg trita. IKEA u vedskoj (IOS) ima funkciju sjedita. Sjedina je funkcija podijeljena na 12 poslovnih jedinica grupiranih prema vrsti artikla (npr. naslonjai, kuhinjski namjetaj, kreveti i slino). Ispod IOS-a nalazi se maloprodajna uprava koja


nadzire sve prodavaonice, distributivni centri grupirani su u okviru uprave za distribuciju, a trgovinska podruja vre funkcije nabave i podrke dobavljaima.

IKEA of Sweden (IOS) Obavlja sjedinu, dizajnersku i marketinku funkciju

Trgovinska Maloprodaja Distribucija (nabava,

podruja logistika i

podrka dobavljaima)

Koncept IKEA-e rezultat je vie od 50 godina evolucije. Dokaz je kako je danas mogue kombinirati globalne poslovne ideje s lokalnim poslovnim mogunostima te ostvariti ambiciju stvaranja ljepe svakidanjice za mnoge ljude. Klju za nastavak uspjeha i u budunosti lei u uinkovitoj razmjeni ideja te mukotrpno steenog iskustva. Prema osnivau Ingvaru Kampradu ouvanje jake IKEA-ine kulture jedan je od najvanijih imbenika zaslunih za nastavak uspjeha u budunosti. On smatra da sve ovisi o ljudima. IKEA uvijek propituje zato se neto ini to kompaniji omoguuje pronalaenje novih putova ka uspjehu. Naputajui ve prihvaene i uspostavljene modele i nacrte IKEA napreduje: 'Usuujemo se initi stvari drukije'. Kultura i koncept IKEA-e odlikuju se sljedeim kljunim izrazima:-

Zajednitvo i entuzijazam Trajna elja za poboljanjem spremnost na promjene Usuditi se biti drukiji spremnost isprobati i nekonvencionalna rjeenja

-

-

Spremnost na prihvaanje i delegiranje odgovornosti


-

Skromnost i snaga volje Jednostavnost u ponaanju i rjeenjima Primjerno vodstvo Nastojati ostati u dodiru sa stvarnou odravanje praktinih veza sa svakodnevnim procesima

-

-

Vea zaokupljenost nainima ostvarivanja odreenog cilja negoli samim ciljem

IKEA-ina misija sastoji se u ponudi irokog asortimana, dobrog dizajna proizvoda te dobre vrijednosti namijenjene 'mladim ljudima svih starosnih dobi'. Ova tvrtka ne posjeduje vlastite proizvodne pogone, ve se bavi dizajnom namjetaja i njegovom distribucijom. Dakle, IKEA ne proizvodi svoje proizvode, nego sklapa ugovore za proizvodnju s raznim dobavljaima irom svijeta. Njena se strategija u osnovi sastoji u visokom volumenu proizvodnje te standardiziranim proizvodima. IKEA slijedi koncept 'prosumera' u smislu da od svojih kupaca oekuje da utroe svoje vrijeme za sastavljanje proizvoda nakon kupnje ime postaju 'prosumeri'. Prosumer je kupac i potroa aktivno ukljuen u proces opskrbnog lanca. Takvom kupcu IKEA osigurava kataloge, mjerne vrpce, shopping liste te olovke za pisanje biljeki kao bi im pomogla u njihovoj kupnji. Budui da tvrtka dostavlja samo dijelove i komponente, a ne u potpunosti sastavljen cjelovit proizvod, u mogunosti je zadrati nisku razinu trokova jer se na taj nain smanjuje skladini prostor za distribuciju, logistiku i upravljanje zalihama. Uinkoviti marketing privlai kupce, a dobra ih usluga zadri. IKEA vjeruje da su vrsta pozicija u kombinaciji s najnovijim i najpopularnijim stilom te moderan dizajn krucijalni u odravanju kupaca zadovoljnim.

Upravljanjem i koritenjem kontrolnih toaka u distribucijskom ciklusu, IKEA je u mogunosti osigurati 'Just in time' (pravovremenu) dostavu proizvoda na prodajna mjesta diljem svijeta.


IKEA ima oko 1800 dobavljaa u 55 zemalja. Oko dvije treine dobavljaa nalazi se u Europi. Kina kao trite u nastajanju takoer predstavlja znaajnog dobavljaa za IKEA-u te predstavlja 18% od ukupnog broja dobavljaa. Dakle, IKEAini proizvodi i njihovi dijelovi proizvedeni su u cijelom svijetu, a ak 31% proizvodnje otpada na Aziju. Mjesta za proizvodnju odabrana su prema isplativosti u smislu manjih trokova i veih mogunosti proizvodnje. Nakon to je proizvod projektiran i proizveden, podlijee provjeri kvalitete od strane neovisne tvrtke locirane to je mogue blie mjestu proizvodnje. Tvrtka Intertek obavlja uslugu provjere kvalitete za podruje Kine i ostalih azijskih zemalja. Primjerice 200 rasvjetnih proizvoda kreiranih od strane IKEA-inih strunjaka godinje se proizvede u Kini, a njihova kvalitetu provjerava Intertek. Na taj nain IKEA izbjegava kompleksnost suradnje na daljinu, a i titi se od rizika da zbog neispravnosti proizvoda bude primorana na ispravljanje greaka i ponavljanje proizvodnje. Takav tedljiv pristup tvrtke osmislio je Ingvar Kamprad. Inovativna ideja kvalitetnog pokustva koje bi se prodavalo po niim cijenama od cijena konkurencije uz pomo rezanja trokova koji ne utjeu na kvalitetu i dizajn izvorno je njegova. IKEA danas ima vie od 20 distribucijskih centara koji svoju uslugu pruaju svojim prodavaonicama diljem svijeta. Ti centri imaju strateku ulogu u lancu opskrbe te djeluju kao logistiki centri za sortiranje robe pojedinim trgovinama, ali i kao mjesta gdje se kompleksni proizvodi, poput itavih kuhinja, slau u pakete te ih se zatim isporuuje kupcima. IKEA donosi robu iz svih krajeva svijeta kontejnerskim brodovima, to je mogue blie njihovim distribucijskim centrima, koju nakon toga preuzima kamionski ili eljezniki prijevoz.

3.3. IKEA-ina strategija u opskrbnom lancuKoritenjem holistikog pogleda na cijeli proces opskrbnog lanca IKEA je odluna u intenziviranju aktivnosti i procesa koji doprinose uspjehu kupaca i jaanju glavnih poslovnih pokretaa. Ti su pokretai primjerice rast prodaje, volumen, niski trokovi, fleksibilnost, preciznost i brzina.


Opskrbni lanac IKEA-e osmiljen je u vidu integrativnog procesa, nezavisnog u organizacijskom i funkcionalnom smislu, u ijem je fokusu potroa. IKEA zastupa opi pristup koji uzima u obzir totalne trokove opskrbnog lanca. Logistiki strunjaci u IKEA-i identificirali su naine pomou kojih mogu lake ostvariti ciljeve tvrtke: - uinkovitiji nain pakiranja - Reduciranje trokova transporta te poveanje transportne efikasnosti - unapreivanje kapaciteta planiranja i koritenja dobavlja, skladite, transport i prodavaonica - jasna komunikacija i informiranje unutar opskrbnog lanca - globalna perspektiva s trokovima cijelog opskrbnog lanca u fokusu

IKEA je jedna od samo nekoliko tvrtki koja u odreenoj mjeri kontrolira cijeli opskrbni lanac te na taj nain, u smislu smanjenja trokova, vri pritisak cijeli lanac, a ne samo na njegove pojedine dijelove. Osnovni dijelovi IKEA-ina opskrbnog lanca su: -dobavljai -prijevoznici -distributivna sredita, distributivni centri za potroae te toke integracije -prijevoznici -maloprodajni duani


DISTRIBUTION CENTER SUPPLIERTransport Transport

IKEA STORE

CUSTOMER DISTRIBUTION CENTERTransport

3.4. Distribucijska strategija IKEA-e

Glavni cilj distributivnog procesa IKEA-e upravljanje je tijekom robe te njenim transportom i povezivanje tisua dobavljaa s operativnim potrebama svakog pojedinog IKEA-inog prodajnog mjesta. Pravi je izazov povezati geografski udaljena prodajna mjesta u Pekingu u Kini, San Franciscu u SAD-u te Moskvi u Rusiji s tisue globalno razasutih dobavljaa to se moe postii samo vjetom koordinacijom. To se moe ostvariti pomou:-

Slaganja onoliko paketa po jedinici utovara koliko je najvie mogue kako bi se distribuciju IKEA-inih proizvoda uinilo uinkovitom i ekonominom

-

Svaki od tereta u potpunosti ispunjava kapacitet poiljke. Poluprazni kontejneri, prikolice i eljezniki vagoni traenje su kapaciteta te se kao takvi ne podudaraju s IKEA-inim ciljevima

-

Smanjenje tetnog utjecaja na okoli koritenjem eljeznikog i morskog naina prijevoza kad god je to mogue

Kao to je ve spomenuto, IKEA je podijeljena na nekoliko dijelova od kojih je svaki zaduen za obavljanje odreene funkcije. Distribucija, kao jedna od njih, presudna je u ostvarivanju ciljeva IKEA-e kao to su poveanje jedinica ukrcaja, smanjenje totalnih trokova te visoka razina dostupnosti proizvoda kupcu. U prolosti


IKEA nije uvijek uspijevala svojim kupcima osigurati visoku i stabilnu razinu usluge. Poveanjem trokova logistike esto su se eliminirali pozitivni uinci smanjenja prodajnih cijena. Danas IKEA u svom radu koristi holistiki nain gledanja na kompletan proces dostavnog lanca od dobavljaa pa sve do kupca s ciljem da on postane pouzdaniji, jednostavniji i bri. Glavni cilj distribucijske strategije je uiniti IKEA-in asortiman dostupnim u svako doba u svim prodajnim mjestima svakom kupcu, s najniim ukupnim trokovima dobave. Opi stav u IKEA-inoj distribucijskoj strategiji usmjerenost je na opskrbni lanac kao na integrativni proces neovisan o organizacijskim i funkcionalnim ogranienjima, s kupcem u fokusu. Pouzdanost i konzistentnost u kvaliteti te kontinuirano reduciranje tetnih utjecaja na okoli osnovne su pretpostavke IKEA-ina poslovanja. Osnovni su zahtjevi u opskrbnom lancu, na koje IKEA uspjeno uspijeva odgovoriti, fleksibilniji asortiman te uinkovitiji nain pakiranja. Nadalje, tu su jo i zahtjevi za smanjenjem prodajne cijene, reduciranje cijena prijevoza te poveanje njegove uinkovitosti. Druge istaknutije mogunosti unutar opskrbnog lanca su unapreivanje kvalitete u sposobnostima planiranja i iskoristivosti.

3.5. Distributivni tokovi u IKEA-i (logistiki procesi)

Obiljeje logistikih sustava je shvaanje povezanosti procesa kretanja (transporta) s procesima zadravanja (skladita). Procesi kretanja i procesi zadravanja mogu se predstaviti mreom. Tom se mreom kreu objekti. Zadravaju se u njenim vorovima u kojima se usmjeravaju na putove za razliita odredita. vorovi se mogu razliito povezati te se objekt moe razliito kretati.2

2



Osim dobara, mreom se jo kreu i energija, informacije i ljudi. Prema toj ideji mree, razlikujemo sljedee osnovne strukture logistikih sustava:3

1. Jednostupanjski logistiki sustavi prostor i vrijeme premouju se izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke i toke prijama2. Viestupanjski logistiki sustavi tok izmeu toke isporuke i toke

prijama prekida se najmanje u jednoj toki ija je zadaa pregrupiranje dobara u manje koliinske jedinice ili pak njihova koncentracija u vee jedinice za isporuku 3. Kombinirani logistiki sustavi istovremeno postojanje izravnih i neizravnih tokova dobara Distribucija distribucijskih lanaca: TIP DISTRIBUCIJE Tradicionalni tip distribucije: dobavlja distributivni centar prodajno mjesto Direktna dostava: dobavlja prodajno mjesto Tranzitni tok: dobavlja distributivni centar prodajno mjesto Dobavlja distributivni centar za potroaa potroa Direktna dostava potroau: dobavlja potroa TOK MATERIJALA 75,5% 18,9% 2,4% 1,6% 1,6% u IKEA-i zasnovana je uglavnom na pet kategorija

Tradicionalni tip distribucije podrazumijeva protok robe koja je predviena za pohranjivanje u distributivnom centru. Skladitenje u ovom sluaju pomae prodavaonicama nositi se sa sezonskim promjenama te smanjuje vrijeme koje je potrebno od narudbe pa do isporuke do prodajnog mjesta. Distributivni centar takoer djeluje i kao konsolidacijska toka u kojoj se razliiti proizvodi svih dobavljaa dalje raspruju prema potrebama kupaca odnosno od homogenih jedinica kakve se dopremaju, stvaraju se heterogene jedinice kao asortiman za potrebe kupaca. Ovdje je rije o viestupanjskom logistikom sustavu u kojem se tok izmeu toke isporuke i toke prijama prekida najmanje u jednoj toki.3



Store D istrib ution Center (DC)

Cash &Carry

Hom Delivery e Delive ry

Custom Distribution Cen (CDC) er ter Cu stom er Su lier pp Con solidation Poin t Store

Direktnom dostavom na maloprodajno mjesto proizvodi se dostavljaju direktno od dobavljaa do razliitih prodajnih mjesta. Ovdje se radi o jednostupanjskom logistikom sustavu u kojem se prostor i vrijeme premouju izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke i toke prijama. To je najjeftiniji od svih tokova distribucije jer su u njega ukljueni samo dobavlja i prodajno mjesto. No, unato tome, postoji svega nekoliko prodavaonica koje su u mogunosti zaprimiti cijelu poiljku istog proizvoda te je prodati u okviru dvotjednog perioda. Naime, IKEA ima takozvano dvotjedno pravilo prema kojemu se zalihe unutar prodavaonice smiju zadrati samo dva tjedna. To pravilo pomae IKEA-i odrati odreenu razinu reda na uinkovitoj razini.Store Cash &Carry D irect Deliv eries Su lier pp H eDelivery om Custom er Custom D er istribution Center (CDC)

Tranzitni tok tee od dobavljaa do distributivnog centra u kojem se proizvodi zadravaju krae vrijeme te se samo raspakiravaju, ali se ne skladite na uobiajen, konvencionalan nain. Dobra iz odreenog tranzitnog toka se zatim kombiniraju s proizvodima drugih tranzitnih tokova s kojima dijele destinaciju.Store

Tran delive sit ries Supplier Transit Platform short LeadTim e Custom Distribution Center (CDC) er Custom er


Izuzev ova tri prethodno spomenuta osnovna distributivna toka, IKEA proizvode takoer distribuira direktno od dobavljaa do potroaa te od dobavljaa preko distributivnog centra za potroae pa do potroaa.

3.6. Logistika pakiranja u IKEA-i

Transportno

pakiranje,

ba

kao

i

dizajn

namjetaja,

predstavlja

kompetitivnu prednost IKEA-e na tritu. Rukovanje i distribucija usko su povezani te doprinose trokovnoj uinkovitosti kroz dizajn pakiranja to je sastavni dio logistikog sustava. Strunjaci u IKEA-i otkrili su da je integracija pakiranja i logistike vaan imbenik u ostvarivanju kompetitivne sposobnosti tvrtke. Da bi pakiranje udovoljilo zahtijevanjima marketinga i logistike, mora zadovoljiti mnoge zahtjeve. Prvo, pakiranje mora sadravati robu da bi se sprijeilo pomicanje. Drugo, ono treba zatititi robu od oteenja tijekom rukovanja. Tree, pakiranje treba odijeliti proizvode. Ovo se odnosi na smanjenje outputa proizvodnje na veliinu i oblik koji potroa eli. Spavanje je etvrta funkcija. Ono omoguuje paketima da budu objedinjeni u vee pakete i na kraju paletizirani u cjelinu za otpremanje. Objedinjavanje olakava rukovanje i prijevoz proizvoda. Pakiranje treba biti pogodno, omoguujui kupcima lako koritenje proizvoda. Pakiranje treba takoer odailjati poruke. Odailjanje poruka omoguuje da informacija bude prenesena do potroaa. 4 Nadalje, ambalaa ne titi robu samo od kvalitativnih, nego i od kvantitativnih gubitaka (npr. krae). U zatitnu funkciju ambalae ne ubraja se samo zatita proizvoda, nego i zatita okoline (ljudi, tehniki i pomoni proizvodi i sl.)

3.6.1.

Vrste i logistike jedinice pakiranja u IKEA-i

4

Vidi: David J. Bloomberg, Stephen Lemay, Joe B. Hanna, Logistika, 2006., str. 195


Kod vrsta pakiranja najvanija je njegova podjela na pojedinano pakiranje proizvoda i skupno pakiranje. Skupno pakiranje dobiva se procesom prepakiranja. Osim ove dvije vrste pakiranja, postoji i pakiranje poiljke odnosno pakiranje za slanje. Nadalje, pakiranje se moe obavljati runo no u dananje je vrijeme ea uporaba stroja radi pravilnog oblikovanja, pravilnog doziranja punjenja, zatvaranja i slino.5

IKEA uglavnom koristi tri razliite jedinice pakiranja u svom distributivnom sustavu. Postoje i drugi, manje uobiajeni tipovi te takoer razne nestandardizirane vrste jedinica utovara, no u svom u se radu usredotoiti na tri najee koritene.

EUR paleta je standardizirana drvena paleta, dimenzija 1200800mm. Ova vrsta palete koristi se u velikom dijelu europskog distribucijskog sustava. Nainjena je od drveta i tei oko 25 kg. Dizajnirana je na nain koji omoguava njeno jednostavno podizanje uz pomo viljukara i kretanje u svim smjerovima. Ukljuena je u otvoreni distribucijski sustav to znai da kad primatelj dobiva paletu napunjenu robom, preuzima tu paletu, a ostavlja praznu. Najvei problem sa sustavom EUR paleta lei u injenici to je kvaliteta jako promjenjiva te su rasipanje i gubitak esta pojava. IKEA takoer koristi jo dvije vrste drvenih paleta, a to su duge palete i 'polupalete'. Ovo su zapravo modifikacije EUR palete koje se koriste interno u IKEA-inom lancu distribucije. Jedina razlika izmeu njih i EUR palete je u dimenzijama. Dimenzije duge palete iznose 2000800 mm., a polupalete 600800 mm.

Papirnata paleta je jednokratno pakiranje nainjeno od valovitog kartona. Koristi se u veini neeuropskih materijalnim tokovima kao alternativa jedinicama utovara dobara koja se ne paletiziraju. Najvei problem papirnate palete je njena neotpornost na vlagu ime ona gubi na svojoj sposobnosti odravanja kvalitete. Papirnata paleta uinkovito se reciklira u vedskoj i Njemakoj, ali u5



mnogim dijelovima IKEA-inog opskrbnog lanca ona se jednostavno baca nakon to se jednom iskoristi zbog ega je tetnost utjecaja na okoli vea. Samo nekoliko zemalja reciklira papir na uinkovit nain.

Trea vrsta paleta je IKEA-in takozvani 'Loading ledge'. Rije je o novom konceptu razvijenom od strane IKEA-e, vrlo fleksibilnoj jedinici utovara ije dimenzije nisu fiksno odreene, nego su prilagoene potrebama odreene vrste robe.

3.6.2.

IKEA-in koncept pakiranja

IKEA je poznata po svojim ravnim vrstama paleta koje su postale vrlo uinkovit nain transporta proizvoda. Ali pakiranje, kao to je ve spomenuto, ima i neke druge zadae poput zatite, a ima i funkciju sjedinjavanja na nain da nekoliko pakiranja tvore paletu to olakava koritenje i rukovanje u svim dijelovima opskrbnog lanca.

Kreiranje proizvoda i pakiranje predstavljaju jedinstveni proces. Vani faktori u kreiranju pakiranja za IKEA-ine proizvode su:

-

Posvemanji nedostatak zraka u pakiranjima. Naime ovdje se radi o takozvanom 'mi mrzimo zrak' konceptu. Pakiranja koja sadre zrak poveavaju transport materijala i trokove skladitenja budui da troe vie prostora. Osim toga, prisutnost zraka ukljuuje rizik od pomicanja i uruavanja robe to poveava rizik oteenja proizvoda. Dakle, to se tie pakiranja proizvoda, strunjaci IKEA-e nisu dopustili gubljenje prostora. Dizajn namjetaja, svjetiljki, kuhinjske opreme, kreveta te ostalog pokustva logistiki je osmiljen prema principu 'Air out, product


in' (u doslovnom prijevodu: zrak van, proizvod unutra). Takav princip omoguava kupcu da bez problema u svoje vozilo ugura ovei stol, a isto tako omoguava maksimalno iskoritavanje prostora u kamionu prilikom isporuka zaliha trgovinama. Pakiranje je uvijek prilagoeno koliini prodaje. Broj predmeta sloen u jedinici utovara uvijek mora biti prilagoen volumenu prodaje koji se odnosi na prodaju trgovine prosjene veliine u dva tjedna.-

Kako bismo uinkovito rukovali proizvodima te ih kupcima ponudili po niskoj cijeni, sva pakiranja moraju biti prilagoena jedinici utovara odnosno drvenoj paleti. To se pravilo mijenja uvoenjem 'Loading ledge' koncepta. Osnovno je pravilo da sva roba mora biti unificirana. Unificiranje robe pretpostavka je uspjenog rukovanja njome. Drugo pravilo je iskoristiti oblik robe na nain da u potpunosti ispunimo prostor u jedinici ukrcaja.

-

IKEA-ina rjeenja u pakiranju uvijek su najracionalnija mogua u svim dijelovima opskrbnog lanca. Da bi se postigao minimum u rukovanju, pakiranje treba biti prilagoeno volumenu prodaje, uinkovito za dobavljaa, upravljanje u distributivnom centru te raspakiravanje na prodajnim mjestima.

-

Svojim sustavom pakiranja IKEA doprinosi zatiti okolia. Ambalani materijal mora biti baziran na obnovljivim resursima te ambalau uvijek mora biti mogue reciklirati.

3.7. IKEA-ina prodajna mjesta

IKEA-ina prodavaonica zavrni je dio opskrbnog lanca. Mjesto je to gdje IKEA prodaje svoje proizvode te jedino mjesto u opskrbnom lancu gdje IKEA


zarauje sredstva kojima podmiruje i financira sve ostale procese i aktivnosti unutar opskrbnog lanca.

Prodaja je odgovorna za sve aktivnosti vezane uz kupca, od slaganja robe na police pa sve do strategija marketinkog kanala. Katalog je najvaniji marketinki kanal u IKEA-i s 131 milijunom primjeraka tiskanih irom svijeta.

Roba po svom dolasku na odredite biva ili uskladitena ili dovezena direktno u prodajni prostor. Oko 80% pristigle robe ide direktno u prodajni prostor. Prodavaonica ima ogranieno vrijeme raspakiravanja robe i punjenja polica njome. Klasina IKEA-ina prodavaonica obino je zgrada jarke plave boje s nekoliko prozora i utim detaljima. Plava i uta boja, osim to su prepoznatljive IKEAine boje, one su i nacionalne boje vedske. Dizajnirane su na nain koji kupca vodi prirodnim jednosmjernim slijedom izmeu polica kroz prodavaonicu. Raspored u ovakvim prodavaonica osmiljen je u cilju poticanja potroaa da proe kroz duan i vidi ga u cijelosti (za razliku od tradicionalnih prodavaonica koje potroau omoguuju da odmah doe do dijela gdje se nalaze proizvodi i usluge koje trai). Prvi dio IKEA-e, odmah od ulaza nadalje, ukljuuje prolaze kroz izlobene prostore namjetaja u kojima je u mogunosti odabrati to ga od ponuenih artikala zanima te to je spreman kupiti. Nakon toga kupaca uzima koaricu te produuje u dio prodavaonice u kojem se nalaze manji predmeti. Nakon toga odlazi u skladite namjetaja gdje sam uzima prethodno odabrane komade namjetaja. Naposljetku donosi odabrane proizvode na blagajnu gdje vri plaanje. Novije IKEA-ine prodavaonice, poput one u Mnchengladbachu u Njemakoj, u svojoj izgradnji vie koriste staklo, kako iz funkcionalnih tako i iz estetskih razloga. Tako su krovni prozori uobiajeni u samoposlunim skladitima. Naime, vie prirodnog svjetla smanjuje trokove energije, poboljava raspoloenje radnicima, a i ini proizvode dopadljivijima. Originalni dizajn IKEA prodavaonice ukljuuje skladite na nioj razini te izlobeni prostor i prodavaonicu na vioj. Danas veina IKEA-inih duana ima


izlobeni prostor na prvom katu, a skladite u prizemlju. Neke od IKEA-inih prodavaonica imaju trgovine samo na jednoj etai, a neke odravaju zasebna, odvojena skladita te na taj nain omoguuju postojanje veih zaliha robe, no to esto rezultira izazovima u smislu tekoa u pronalaenju predmeta. Trgovine na jednoj etai nalaze se uglavnom na podrujima na kojima je procijenjeno da su trokovi zemljita manji od cijene izgradnje dvoetanog objekta. Takvi su, primjerice, duani u Saalouisu u Njemakoj i Haparanda u vedskoj. Neke trgovine ak imaju skladita na dvije etae te mehaniki kontrolirane silose pa na taj nain omoguuju optjecaj vee koliine robe u prodaji dnevno. Veina IKEA-inih trgovina na kraju skladita imaju prostor u kojem nude vraenu ili oteenu robu te je prodaju uz znaajne popuste, ali bez mogunosti reklamacije i povrata novca. U Velikoj Britaniji taj se dio prodavaonice naziva 'povoljni kutak'. U Hong Kongu, gdje je trgovaki prostor ogranien i skup, IKEA je otvorila tri prodajna mjesta diljem grada koja su zapravo sastavni dio ve otprije postojeih trgovakih centara (mallova). Oni su mali u usporedbi s uobiajenim IKEA-inim duanima, ali ogromni uzevi u obzir hongkongke standarde. Najvei broj IKEA-inih prodavaonica nalazi se izvan gradskih sredita, prvenstveno radi manjih trokova zemljita i boljeg prometnog pristupa. U prolosti je bilo nekoliko bezuspjenih pokuaja otvaranja manjih prodavaonica u gradskim centrima ('midi' koncept testiran ranih 90-ih prolog stoljea testiran u Ottawi te Heerlen s 9300 m2 odnosno 'boutique' duan na Manhattanu). Novi format velike prodavaonice u sreditu grada predstavljen je otvaranjem Coventry trgovine u Velikoj Britaniji. Bio je to odgovor uvoenju restrikcija od strane britanske vlade odnosno blokiranju otvaranja maloprodajnih IKEA-inih centara izvan gradskog sredita. Oekuje se da e se taj format koristiti za sve budue IKEA-ine prodavaonice u Velikoj Britaniji. Jo je jedna znaajka svojstvena veini IKEA-inih prodavaonica. Naime, sve one imaju neuobiajeno dugo radno vrijeme. Mnoge su u pogonu i po 24 sati dnevno. Tijekom noi vri se odravanje, a danju prodavaonice rade od ranog jutra pa sve do kasno naveer.


Mnoge od IKEA-inih prodavaonica ukljuuju restorane koji u svojoj ponudi sadri tradicionalnu vedsku kuhinju. Parkiralini prostor IKEA-e velik je i prostran te je na njemu smjeteno u prosjeku oko 1200 besplatnih parkiralinih mjesta. Prodavaonica nudi i kolica raznih veliina u koja se mogu staviti odabrani artikli.

4.

Zakljuak

IKEA je privatna multinacionalna kompanija koja dizajnira i prodaje namjetaj, kuanske aparate i kune potreptine. Ona predstavlja pionirsku silu u odrivom pristupu masovnoj potroakoj kulturi. Tvrtka primjenjuje integrirani pristup u proizvodnji i dizajnu svojih proizvoda. Kao odgovor na nagli rast ljudske populacije i materijalnih oekivanja 20-og i 21-og stoljea, kompanija provodi tzv. ekonomiju razmjera koristei materijal i proizvodne procese koji ukljuuju najnie trokove i potronju resursa. IKEA je tvrtka koja ima jasnu viziju kreiranja i ostvarivanja dobro dizajniranog, funkcionalnog namjetaja po cijenama tako niskim kako bi najvei dio ljudi bio u mogunosti priutiti si ga. Dizajn namjetaja, svjetiljki, kuhinjske opreme, kreveta te ostalog pokustva logistiki je osmiljen prema principu 'Air out, product in' (u doslovnom prijevodu: zrak van, proizvod unutra). Takav princip omoguava kupcu da bez problema u svoje vozilo ugura ovei stol, a isto tako omoguava maksimalno iskoritavanje prostora u kamionu prilikom isporuka zaliha trgovinama. Vrhunska logistika rjeenja nisu ograniena samo na dizajn samog proizvoda odnosno njegovo pakiranje. IKEA-ini proizvodi i njihovi dijelovi proizvedeni su u cijelom svijetu, a ak 31% proizvodnje otpada na Aziju. Mjesta za proizvodnju odabrana su prema isplativosti u smislu manjih trokova i veih mogunosti proizvodnje.


Na svakoj razini dizajna, proizvodnje, transporta i skladitenja, IKEA nastoji maksimalizirati atraktivnost svojih proizvoda niskim cijenama, veliinom i raznolikou svoje ponude, praktinou, dizajnom te jednostavnou kupovine.


Literatura:

1. Bloomberg David J., Lemay Stephen i Joe B. Hanna: Logistika, Mate d.o.o.,

Zagreb, 2006. 2. Segetlija, Zdenko: Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002.3. http://www.forbes.com/2005/09/28/logistics-ikea-retail-cx_rm_0929ikea.html 4. http://en.wikipedia.org/wiki/IKEA 5. http://www.essays.se/essay/721fd24b30/ 6. http://hig.diva-portal.org/smash/record.jsf?pid=diva2:326248 7. http://www.essays.se/essay/6f74312949/

8. http://logisticsviewpoints.com/2009/11/05/in-store-logistics-at-ikea/

Documents

Logistika Seminarski.rad